Maja itinski

POMORSKI OBRAZOVANJE PROMET

ISSN 0469-6255 (140-147)

OBRAZOVANJE JE MORALNI POJAM

Education is a Moral Concept
UDK 316:37*37.015.4 Pregledni lanak Review

Saetak Svako je znanje informativno, ali obrazovanje ne postoji jedino zato da bi samo odrazilo drutvene vrijednosti. Obrazovanje se prvenstveno odnosi na uvoenje u ono to je vrijedno pod uvjetom da se transmitirani sadraj ui na moralno prihvatljiv nain. To znai da obrazovanje mora ukljuiti i normativne aspekte koji mu daju svrhu, te osigurati da e upletene strane ouvati svoju moralnu autonomnost. Zato je obrazovanje vrsta komunikacije koja definira ulogu pojedinca u drutvu. Referat jasno razlikuje nasilni aspekt obrazovanja od moralnoga aspekta obrazovanja. Kako bi se razvila racionalnost i izbjegla pristranost, pa prema tome i represivni drutveni utjecaj, obrazovanje treba pridonijeti rastu integriteta i formiranju neovisnosti duha. Budui da se obrazovanje od indoktrinacije ne moe razlikovati po metodi, mora se razlikovati po ciljevima. Obrazovanje treba podravati takav pristup koji e se suprotstavljati pokuajima indoktrinatora da kontroliraju sustave stvaranja znanja na nain koji slui njihovim interesima, za razliku od interesa javnosti. Kljune rijei: civilno (graansko) obrazovanje, moralna jednakost, nepristranost, racionalnost, intrinzine vrijednosti, instrumentalno dobro, ideologija sloboda.

personal integrity and challenge the students independent mind. Since education and indoctrination cannot be distinguished by their methods, they must be distinguished by their aims. Education needs to maintain the approach to combat the indoctrinators attempts to control the knowledge production systems in a way, which serves their interests as distinct from the publics. Key words: civil education, word equality, moral equality, impartiality, rationality, intrinsic values, instrumental benefit, ideology-liberty.

Uvod
Introduction
Problematika obrazovanja nipoto nije jednostavna, povezana je sa znanjem to ga kreiramo kako bismo protumaili svijet u kojemu ivimo. To je osobito vano pomorcima jer oni, daleko od obiteljskoga i domovinskog okruenja jedino s pomou svojega osobnog integriteta, tj. moralne izgraenosti, mogu zatititi sebe i istodobno ispuniti zadatke koji su im povjereni. Ciljevi poslovanja i ciljevi obrazovanja jesu razliiti. Dok je specifini cilj poslovanju korisnost i zarada, specifini cilj obrazovanja je proirenje ljudskoga znanja i spoznaja onoga to je dobro, i zato ispravno. U pravilu, OVJEK S ISPRAVNIM OBRAZOVANJEM POSTAJE DOBAR. Naalost, u tranzicijskim zemljama politiki i ekonomski sustavi definiraju ideoloke ciljeve drutva pa je pojedincu to tee razlikovati prave od instrumentalnih vrijednosti. Ako postoji nejasan stav o ciljevima obrazovanja, tad e pojmovi pravednosti, istinoljubivosti i autonomnosti takoer biti nejasni. Obrazovanje je moralni pojam jer je iznad instrumentalnih vrijednosti, obrazovanje je obraz. Naime, uvijek je mogue potkupiti ljude koji nemaju integritet i nisu razvili nadasve osobito tri vrline koje se kod Aristotela odnose na ispravno rukovanje novcem: velikodunost, izdanost, pravednost. Ako netko nema novca, a pokvaren je ovjek, nedostatak ga novca nee kvalificirati dobrim samo zato jer on nema priliku pokazati se koliko je zao. Budui da su i uitelji i uenici autonomna, moralno
jednaka racionalna bia, svako objanjenje podrazumijeva

Summary All knowledge is informative, but education is not there only to take part simply in reflecting social values. Education predominantly refers to the initiation into what is worthwhile with the provision that the transmitted content will be taught in a morally unobjectionable way. That is, education must involve some normative aspects, which can give it a purpose, ensuring that the involved parties will preserve the moral autonomy of the involved agents. Therefore education is a sort of communication that defines the role of individual in a particular society. The paper draws a clear division between coercive aspect of education, and moral aspect of education. In order to develop rationality and avoid partial and hence repressive social influences, education should enhance

* prof. dr. sc. Maja itinski, Sveuilite u Dubrovniku

aktivan udio obiju strana. Zbog razlika u kulturama i politikim sustavima, svrha obrazovanja moe znatno "Nae more" 53(3-4)/2006.

140

M. itinski: Obrazovanje je moralni pojam varirati, to znai da rasprava o obrazovanju ne ukljuuje samo tehnike aspekte nego prvenstveno raspravu o obrazovnim ciljevima i principima. Obrazovanje nije injenica, nego proces u kojemu neki stilovi i neke metode nisu prihvatljivi. Zato stilove uenja i metode pouavanja valja preispitivati. U trenutku kad se modeli uenja ponu suprotstavljati s obzirom na razliku izmeu instrumentalnoga i intrinzinog dobra, ponuenoga unutar institucije, obrazovanje postaje moralnim pitanjem. To se dogaa osobito tada kad racionalnost, nepristranost i pravednost dou u pitanje.

(140-147) ukljuuje debatu ne samo o tehnikim aspektima nego osobito o vrstama ideala koji obrazovanju mogu dati svrhu. Neki autori (npr. A. C. MacIntyre4) istiu da konvencionalne fraze poput: javnoga interesa, dobrobiti i interesa zajednice zapravo predstavljaju drutveno prihvaen kriterij djelovanja. Zbog toga takav kriterij prema samome djelovanju ostaje izvanjski, tj. ekstrinzian. Profesije su oblici rada posveenoga javnome dobru. One pridonose pripravi za vane poslove, no javno dobro ne ovisi jedino o profesijama nego i o razvoju koji treba biti rezultat kreativne ukljuenosti svih subjekata. Pritom, drutveni moral ne predstavlja jedini moral pa zadani ciljevi i svrhe ne postaju racionalnima ni zadovoljavajuim samim time to se podudaraju s tekuim drutvenim moralom. Zadani su ciljevi moralno prihvatljivi jedino ako ne zaustavljaju rast sposobnosti studenta da sam razmilja o standardima racionalnoga.
5 Neki autori naglaavaju kako je istinsko znanje dragocjeno jer vodi prema objanjenjima obuhvatnijim i smislenijim od onih koja danas posjedujemo. Tako Alan 6 Harris s pravom istie da postoji otri kontrast izmeu obrazovnih ideala u demokraciji i onih u totalitarnoj dravi. Dok demokracija, barem u principu, visoko vrednuje slobodu politikoga miljenja i pridonosi opem rastu svakoga lana drutva dotle totalitarna drava visoko vrednuje nekritiku lojalnost i podvrgavanje pojedinca dobrobiti drave. Nije neuobiajeno da i neki filozofi obrazovanja tee vie ili manje statinim definicijama obrazovanja. No svaka definicija koja obuhvaa segment razumijevanja i promoviranja vrijednosti naslijeene kulture, a izostavlja drutvenu i politiku usmjerenost obrazovanja, mora biti ideoloka. Poznato je da autoritarni reimi imaju vrlo snaan politiki interes podravati statine moralne ideale (generirane partikularistikim motritima) i davati prioritet ciljevima privilegiranih drutvenih skupina. Ako su moralni ideali (dakle politika) ovisni o ideologiji, tad oni ne vode u

Racionalni temelj obrazovanja

Rational Foundation of Education
Rasprava o podrujima to ih obrazovanje pokriva, vie je povezana s ciljevima pouavanja i uenja nego s nekim specifinim sadrajem. Mnogi suvremeni filozofi obrazovanja suglasni su s Platonom i Aristotelom u tvrdnji da je svrha obrazovanja omoguiti studentima da 1 steknu neovisan duh. (Platon obrazovanjem ne naziva svako uenje, nego samo ekskluzivnu usmjerenost 2 prema stjecanju vrline. Aristotel napominje kako se svrha obrazovanja ne moe ispuniti samo u korisnosti.) Obojica dre vrlinu vanom zato jer su jedino pojedinci s integritetom sposobni prosuditi to je dobro i djelovati u skladu s time, a da ih ne treba izvana poticati niti nasiljem odvraati od onoga to je suprotno vrlini. Kad bi svim ljudima bila priznata moralna jednakost (to je temeljna moralna pretpostavka demokracije), tad bi usaivanje vrijednosti u djecu ili u studente valjalo smatrati moralno neprihvatljivim. Naime, tretirati ljude samo kao sredstva, a ne kao ciljeve po sebi, predstavlja nasilje nad autonomnou osoba. S obzirom na to da u civilnomu kulturalnom sustavu ekstenzivno znanje treba biti dostupno svima, ciljeve obrazovanja valja uvijek iznova preispitivati. Bez obzira na injenicu to se u razliitim drutvima svrha obrazovanja razliito shvaa, temeljni razlog visokoj razini indoktrinacije u stratificiranim ili klasnim sustavima jest potreba da se politika i ekonomska mo ouva u rukama nekolicine. Biti ukljuen u obrazovni proces (bilo kao uitelj ili profesor, bilo kao uenik ili student) znai sudjelovati u socio-politikome kontekstu. Drutvo uvijek oblikuje narav institucija koje e mu najbolje posluiti. Neki 3 eksperti to ilustriraju stavom da ljudi zaodijevaju duh svoje djece isto onako kao to to ine s tijelom, u prevladavajui modni trend. U tome smislu, obrazovanje je shvaeno kao aktivnost to pojedinca mora harmonizirati sa zamiljenim idealom u drutvu. Zbog toga obrazovanje uvijek pretpostavlja ideal pojma osobe prema kojoj vodi, ili neki logiki uklopljen sustav vrijednosti drutva za koje obrazuje svoje lanove. To postaje razlogom zato tekua rasprava o obrazovanju
1 2

budunost. U takvim reimima instrumentalne (ekstrinzine)

vrijednosti obrazovanja ne razlikuju se jasno od pravih (intrinzinih). John Wilson (iz Odjela za obrazovne studije Sveuilita u Oxfordu) takoer se ne bi sloio s onima koji tvrde kako obrazovanje s politikom nema nita. Zato kae: Takva definicija obrazovanja je konzervativna i 7 zbog toga politika. Obrazovni ideali demokracije nude oblike kulture na kojima poiva kreacija slobodnih i moralno jednakih graana u ije ime se vlada. Kako je napredak zapadnoga svijeta izjednaen s dimenzijama moderne potpore pojedincu, osobna se autonomnost shvaa kao dunost maksimizacije prava pojedinca da sam donosi 8 odluke . Oito je da jedino jasan pojam o funkciji drave moe proizvesti jasno motrite o vrsti obrazovanja koju
4 Aims in Education - The Philosophic Approach, Edited by T. H. B. Hollins, Manchester University Press, 1967, str. 3. 5 Matthew Lipman, Ann Margaret Sharp, S. Frederick Oscanyan, Philosophy in the Classroom, Published for The Institute For Children, Montclair State College, Upper Montclair, New Jersey, 1977, str. 65. 6 Alan Harris, Thinking About Education, Heinemann Educational Books, London, 1970, str. 5. 7 John Wilson, Preface to the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1979, str. 48. 8 Normative Ethical Principles and Theories, http://www.stedwards. edu/ursey/norm.htm, str. 2.

Plato, Laws, translated by T. J. Saunders, Penguin, Harmondsworth, 1953, 643-4. Aristotle, Metaphysics, 980 b 25 981 b 20 (Iz: The Basic Works of Aristotle, Edited and with an Introduction by Richard McKeon), str. 689 690. 3 John Martin Rich (izdava), Readings in the Philosophy of Education, Second Edition, Wadsworth Publishing Company, Inc., Belmont, California, 1972, str. 7.

"Nae more" 53(3-4)/2006.

141

M. itinski: Obrazovanje je moralni pojam njezini graani trebaju stei kako bi ostvarili eljeni identitet. U totalitarnoj dravi vrline su obuhvaene terminima pripadnosti odreenoj zajednici u smislu da pojedinac nije osoba, nego lan, pa se identiteti steeni unutar obitelji, nacije, klase ili religijskoga ivota smatraju dostatnima za stjecanje identiteta konzistentnoga s autoritetom vlasti. U statinome je drutvu vrlo uobiajeno od graana skrivati relevantne informacije, sniavati integritet javne sfere i onemoguivati graane u ispunjenju dunosti donoenja relevantnog izbora. Zato u totalitarizmu pojedinci nisu ohrabrivani u stjecanju vlastitoga 9 integriteta. Takvu vrstu kulture Wilhelm von Humboldt naziva napadom na unutarnji ivot due od kojega se individualnost ljudskih bia bitno sastoji. Budui da ljudsku individualnost posjeduju samo ljudi, svi je moraju jednako posjedovati. Upravo je civilno (graansko) obrazovanje poput tita koji pojedince uva od iracionalnoga ili nemoralnog razjedinjavanja, razdvajanja i obespravljivanja pojedinanih osoba. Ako obrazovanju elimo dati aktivnu ulogu u susretu sa sloenim izazovima ekonomskoga, drutvenog, kulturnog i prirodnog okruenja, tad stalno valja propitivati kakve su vrijednosti sustava i kakve su njihove implikacije. Svrhu obrazovanja mogue je ne shvatiti pogreno jedino ako dopustimo temeljne postavke obrazovanja stalno podvrgavati kritici. Pritom vrsnoa u obrazovanju mora poivati na vrijednostima, na razlikovanju ispravnoga od neispravnog pristupa i na potovanju principa moralne jednakosti ljudi. Dakle, ako politiki i ekonomski sustav dre dominantnu poziciju u odreivanju ideolokoga cilja drutva, obrazovanju prijeti preobrazba u parazitsku aktivnost.
10 Za mnoge je eksperte obrazovanje normativni pojam zato to podrazumijeva pojmovnu poveznost obrazovanja sa svime to je vrijedno. Tako je svrha formalnoga obrazovanja uvijek usmjerena prema obuvaanju vrijednosti to ih pojedinani sustav priznaje. Pritom obrazovanje institucionalizira drutvene vrijednosti i obznanjuje narav drutveno-politikoga aspekta pojedine kulture. Naalost, u svakom drutvu obrazovanjem ponekad dominiraju iracionalni i represivni faktori kao to su popularna miljenja, lokalne predrasude i nacionalni zahtjevi.

(140-147) konzervativizmu. Eksperti11 ipak misle da je to moda neizbjeno s obzirom na to da primarni cilj obrazovanja treba biti konzerviranje najboljega iz prolosti. No ta tendencija sa sobom nosi i opasnost da bi sustav mogao konzervirati i one elemente koji nisu najbolji, i to osobito elemente koji su neko bili relevantni, a u suvremenome svijetu radikalno promijenjenoga socijalnog okruenja stoje u funkciji potreba koje vie ne postoje, ili su usmjerene prema novim ciljevima. U potrazi za modelom kolovanja s adekvatnijim odnosom izmeu obrazovanja, gospodarstva i drutva, elaborirajui ono to je dobro u obrazovanju, razne teorije ponekad jasno ne identificiraju razliku kojoj obrazovanje treba dati prioritet. Je li to: (a) izobrazba (prilagoena praktinim zahtjevima poslovanja), ili je to: (b) obrazovanje kao razvoj sposobnosti da se bude kreativan. Zahtjev koji na obrazovanost gleda kao da proizlazi jedino iz glagola educare, uvjebavati (educo 1.), pa se realno vie odnosi na izobrazbu, bio bi manje ili vie izjednaen s odgojem. Premda pojam izobrazbe moe biti vrijedan, to je empirijski pojam pa je nedostatan da bi kvalificirao osobu za bilo kakvu autonomnu prosudbu. 12 John Wilson (iz Odjela za obrazovne studije Sveuilita u Oxfordu) iznosi svoje motrite prema razlici izmeu izobraenog predavaa i obrazovanog predavaa: obje vrste uenja i pouavanja mogu biti na dobrobit onoga koji ui i onoga koji pouava. Razlika je u tomu to obrazovanje pokriva puno vie grae, i uzima u obzir puno vie stvari nego to to ini izobrazba. To jest, iskustvo nam govori samo o onomu to jest, a ne govori o onomu kakvo neto treba biti. Ako poslovni svijet stavlja naglasak na obrazac autoriteta umjesto na kontrolu, kole e podravati i nagraivati pokornost i potovanje pravila, te e studente pripravljati za onu vrstu discipline koju e oni poslije susretati na poslu. Ideja o takvoj izobrazbi najbolje se uklapa u sliku zanimanja predindustrijske ere. Obrazovanje definitivno proizlazi iz termina educare, izvoditi (educo 3.) zato to obuhvaa ekspertizu koju pojedinac treba stei. Drugim rijeima, cilj je obrazovanju proizvesti neovisan duh, tj. nauiti biti osoba. Sukladno tomu, dobro drutvo je takvo drutvo koje se sastoji od potpuno razvijenih osoba i njihove jedinstvene slobode i odgovornosti, tj. od osoba koje e biti sposobne znanje i razumijevanje unositi u drutvo na moralno prihvatljiv nain.

Obrazovanje podrazumijeva izobrazbu, dok izobrazba ne podrazumijeva obrazovanje

Education Implies Training and Training does not Imply Education
Dok se razgovara to treba uiti i o emu pouavati, nemogue je ne biti zaokupljen obrazovnim ciljevima. Istina je da obrazovanje na svim razinama snano tei

Wilhelm von Humboldt, The Limits of State Action, Edited by J. W. Burrow, Liberty Fund Inc., Indianapolis, USA, 1993, str. 7. 10 M. Hamm Cornel & L. B. Daniels, Moral Education in Relation to Values Education (Iz: The Domain of Moral Education, Edited by D. B. Cochrane; C. M. Hamm; A. C. Kazepides, Paulist Press Ramsey, New York, 1979), str. 17.

11

Foreword by Stephen Wieseman (Iz: Aims in Education - The Philosophic Approach, Edited by T. H. B. Hollins, Manchester University Press, 1967), str. VII. 12 John Wilson, Preface to the Philosophy of Education, International Library of the Philosophy of Education, General Editor R. S. Peters, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1979, str. 23.

142

"Nae more" 53(3-4)/2006.

M. itinski: Obrazovanje je moralni pojam

(140-147) e treerazredna kritika miljenja. Zato njihova kritinost u danim okolnostima nee biti samo oskudna nego e oni ak propustiti iskoristiti pozitivnu, utilitarnu uporabu znanja. Obrazovanje se obino u ekstrinzinim okvirima smatra vrijednim i za pojedinca (nai e bolji posao) i za drutvo (drutvo e se sastojati od zrelih, dobrih graana). Ali, obrazovanje treba shvatiti i u intrinzinim 16 terminima. To znai da je, kao to Langford istie, u formalnome obrazovanju mogue razlikovati dvije strane - jedna su uitelji (ili profesori), koji preuzimaju odgovornost za obrazovanje onih drugih. Nasuprot tomu, neformalno obrazovanje definirano je negativno, kao obrazovanje pod kojim taj uvjet ne postoji, pa rije obrazovanje ostaje nedefinirana. Tako, osobi kojoj nedostaje formalno obrazovanje, nedostaje i osposobljenost za vrednovanje, analiziranje i prosuivanje, te komuniciranje informacija u svim njezinim virtualnim oblicima i aspektima. Nasuprot tomu, od formalno se obrazovane osobe oekuje da prepozna kad se polu-istina plasira umjesto cjelovite istine. Osoba ije ekstenzivno znanje dopire iznad injenica, bit e sposobna jasno identificirati je li suoena samo s jednim uvjerljivim miljenjem i jesu li druga mogua motrita onemoguena. Takvo ekstenzivno znanje ne moe biti rezultat samo izobrazbe zato to izobrazba ui jedino o injenicama. Ekstenzivno znanje vrsta je iskustva koja ima dubinski vrijednosni karakter, i to je razlog zato postignue ekstenzivnoga znanja mora biti ekskluzivnim rezultatom obrazovanja. Ono se odnosi na samu narav obrazovanja, ukljuujui hrabrost suprotstavljanja pristranosti i korupciji. Snanim je vrijednostima mogue prevladati strah onih koji ne djeluju jer su prezaokupljeni sebinim interesom. Egoistini strah ne inspirira nikoga i ne mijenja nita.
17 Kao to mnogi eksperti potvruju , obrazovni sustav obuhvaa povezanost svrhe obrazovanja sa svrhom samoga drutva. Prema tom motritu rasprava o obrazovanju je rasprava o drutvu. Oito je da obrazovanje mora biti praktika drutvena aktivnost zato jer podrazumijeva postojanje dviju strana: onoga tko pouava i one koji ele stei obrazovanje. Pritom svaka drutvena aktivnost, pa tako i obrazovanje, sklona je odraavati ideologiju dotinoga drutva. Da se to ne bi dogodilo, obrazovne vrijednosti moraju biti etiki opravdane.

Vrijednosni aspekti obrazovanja

Evaluative Aspects in Education
Prema mnogim autorima (M. Hamm Cornel & L. B. 13 Daniels ), obrazovanje je normativni pojam zato to podrazumijeva pojmovnu povezanost izmeu uenja i onoga to je vrijedno. To znai da unutar formalnoga obrazovanja nijedan predava ne moe izbjei donoenje vrijednosnih prosudba. Taj postupak istodobno podrazumijeva oblike znanja koji su sami vrijednosni.
14 Richard S. Peters nas podsjea da uvjerenje kako obrazovatelj mora imati ciljeve proizlazi iz samoga pojma obrazovanja jer govoriti o obrazovanju znai predati se prosudbi o vrijednostima.

Ciljevi obrazovanju ne smiju ostati statini. Oni moraju ukljuivati raspravu o vrijednostima, i moi pridonositi preobrazbi pojedinaca u autonomne odrasle ljude s integritetom. To je razlog zato obrazovanje treba osigurati razvoj racionalnosti u studentima, od kojih se oekuje da izraze kritika miljenja o dogaajima i djelovanjima. Sama je racionalnost vrlina jer je racionalna osoba konzistentna i u miljenju i u djelovanju, sposobna prepoznati povezanost raznovrsnih ideja pa neke od tih ideja kvalificirati kao istinite, a neke druge, kao lane. Racionalnost je bitan aspekt ljudskoga dostojanstva zato to pridonosi iroj zajednici potiui procvat humanosti i na drutvenoj razini. Premda se pojam moralne autonomnosti, osobito kod Kanta, primarno odnosi na pojedinanu osobu koja stjee 15 integritet, prema shvaanju nekih eksperata taj se pojam moe proiriti na logiku autonomnost moralnoga diskursa. Tako reflektirana moralnost preuzima zadatak istraivanja same biti moralnoga razmiljanja zajedno s njegovim logikim implikacijama, pa ovjeku omoguuje stei mogua objektivna motrita. To je razlog zato se argumenti o svrsi obrazovanja toliko iroko razlikuju. Uvijek su sukladni takvoj razini objektivnosti koja proizlazi iz odgovora na pitanje o tomu kakvo drutvo elimo. Budui da su studenti segment populacije koji potencijalno artikulira javno mnijenje, ako njihove misli ostaju izvan normativnoga aspekta obrazovanja, irit e ideje o tomu kako su vrijednosti relativne, sluajne i konvencionalne.

Formalno i neformalno obrazovanje

Formal and Informal Education
Socio-politiki aspekt akademskoga okruenja u pojedinom je drutvu zatupljen u omjeru u kojemu se od studenata oekuje da izraze oboje: i kritika miljenja o onome to dobro poznaju i pretpostavke o podrujima koje jo sasvim ne poznaju. Ako se studenti obrazuju informacijama i metodologijom iz druge ruke, izraavat
M. Hamm Cornel & L. B. Daniels, Moral Education in Relation to Values Education (Iz: The Domain of Moral Education, Edited by D. B. Cochrane; C. M. Hamm; A. C. Kazepides, Paulist Press Ramsey, New York 1979), str. 17. 14 John Martin Rich (izdava), Readings in the Philosophy of Education, Second Edition, Wadsworth Publishing Company, Inc., Belmont, California, 1972, str. 37. 15 R. F. Dearden, Autonomy as an Educational Ideal (Iz: Brown S. C. (izdava): Philosophers Discuss Education, The Macmillan Press Ltd., London, 1975), str. 3 4.
13

16

Glenn Langford & D. J. O'Connor (izdavai), New Essays in the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1973, str. 3 4. 17 T. F. Daveney, Education - a Moral Concept (Iz: Langford, Glenn & O'Connor D. J. (izdavai): New Essays in the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1973), str. 95.

"Nae more" 53(3-4)/2006.

143

M. itinski: Obrazovanje je moralni pojam

(140-147) emocionalni i razvojni uvjeti odreuju nain kojim osoba pristupa zadatku uenja te zbog toga prosudba mora biti povezana s motritem o tomu kako onaj koji ui uope razumije to je to znanje.
21 Cross and Steadman (1996.) uiteljima sugeriraju neka uvedu procesuiranje visokoga reda ne tako to e objanjavati, nego tako to e kroz metode pouavanja osigurati okruenje koje potrauje aktivno uenje, te e uvesti kognitivni sukob (gledanje na stvari iz razliitih perspektiva). 22 sugeriraju kako je razlika izmeu Neki autori informacije i prosudbe zapravo razlika izmeu razliitih naina komuniciranja a ne dihotomnost meu onim to se zna. Ta razlika vie proizlazi iz razmiljanja o pouavanju i uenju nego iz refleksije o naravi znanja. Budui da obrazovanje ima instrumentalni potencijal izazvati i usmjeriti drutvene promjene, treba ga shvatiti drukije. Obrazovanje definitivno ima svoj udio u odreivanju buduega drutvenog poretka. Nije pravo pitanje treba li obrazovanje imati ulogu u stvaranju buduega drutva, nego hoe li uloga obrazovanja biti neodgovorna. To je razlog zato obrazovanje ne smije samo odraavati postojee vrijednosti koje su u drutvu ve prisutne, nego ono mora predstaviti paradigme koje e pomoi promijeniti neodgovarajuu praksu.

Stilovi uenja i naini spoznavanja

Learning Styles and Ways of Knowing
Kao to mnogi eksperti18 izjavljuju, ako ljudska bia definiramo jedino biolokim pojmovima, tad nikomu nee trebati obrazovanje. Ali, ako ljudsku osobnost definiramo u kulturalnim terminima, ljudima e obrazovanje biti sve potrebnije. Oito je da ljudi ivot zapoinju roenjem. U biolokome smislu oni rastu automatski, navike koje stjeu u svojim primarnim zajednicama su im dostatne i oni ne trae obrazovanje. No ako ljudska bia definiramo kulturalnim terminima, tada tek roenu djecu neemo smatrati osobama u relevantnome smislu; ona naravno posjeduju sposobnost da postanu osobe, ali tek e morati nauiti biti osobe. Ta injenica stvara priliku i potrebu za obrazovanjem. Budui da je za uenje potrebno vrijeme, postajanje osobom od uenika zahtijeva napredovanje to se stupnjevito kree kroz nekoliko kategorija stjecanja znanja. William Perry19 bio je prvi istraiva koji je definirao etiri klasina stupnja kognitivnoga razvoja. Prema njegovu istraivanju uenici prolaze kroz te etiri kategorije na sljedei nain: 1. Dualistiko shvaanje svijet se promatra u terminima ispravnoga ili neispravnog (s time to se smatra da samo eksperti imaju ispravne odgovore) student je u strahu od svojih uitelja i profesora zato to ih promatra kao vanjske autoritete koji posjeduju odgovore. 2. Problemsko shvaanje sve je neizvjesno, nitko ne zna to je ispravno. 3. Relativistiko shvaanje znanje je kontekstualno i subjektivno, zasnovano je vie na intuiciji nego na iskustvu. 4. Posljednji stupanj kognitivnoga razvoja odnosi se na predanost personaliziranome skupu vrijednosti i identiteta. Autonomni se subjekt zalae za racionalnost i nepristranost. Budui da se pristranost odnosi na zanemarivanje pravednosti i favoriziranje nekoga ili neega ispred drugih, racionalna e osoba biti hrabra i usuditi se odrediti istinu. Racionalnost i nepristranost su ideali kojima se stalno koristimo u svim naim prosudbama. Zbog toga su to sredinji kriteriji u zatiti pojedinca od situacije u kojoj nije dobrodoao, te u zatiti drutva od gubitka produktivnosti (a to je situacija kad pojedincima nije dana prava prilika da razviju svoje sposobnosti i talente).
20 Mnogi autori dre kako je prosudba preutna i implicitna komponenta znanja, sastavnica koja nije jednostavno nespecificirana u svojim pretpostavkama, nego se, jednostavno, NE DA SPECIFICIRATI u svojim pretpostavkama. Prosudba je komponenta znanja to se ne javlja u obliku pravila, i to je razlog zato se prosudba ne moe pretvoriti u informaciju niti oznaiti nainom karakteristinim za informaciju. Raznovrsni psiholoki,

Ako studenti nisu ohrabrivani interpretirati informaciju ni kritiki je vrednovati u odnosu prema vlastitome iskustvu, oni e smatrati da je znanje neto to netko drugi ima, a oni ga moraju samo prikupiti. Takvo e ih shvaanje o stjecanju znanja poticati da jednostavno memoriraju injenice i onda ih reproduciraju u testu. Znaenje e znanja vidjeti kao da je skriveno u tekstu, ili kao da ga vanjski autoritet uva. Uenje e biti shvaeno kao postupak dekodiranja informacija, a da se one ne povezuju s prethodnim znanjem i iskustvom. Konstrukcija znanja proces je u kojemu su uitelji i profesori ti koji e proirivati razumijevanje implicitnih modela uenja. Od uitelja se oekuje objanjenje o tome kako razliita motrita prema znanju koje osoba unosi u postupak uenja, odreuju nain na koji uenik pokuava razumjeti. U tome smislu William Perry (1970.) naglaava vanost osobnoga integriteta u procesu stjecanja znanja. Dakle, jedan od najvanijih ciljeva obrazovanja je stei sebe.

Kako i zato je obrazovanje povezano s moralom?

How and Why Education deals with Morality?
U naravi je demokracije tenja da obrazovanje bude dostupno svima. Nasuprot tomu, karakteristino je za svaki totalitarizam da mo znanja ostane u rukama manjine. Budui da ljudsko pravo rasvjetljavanja istine
Sharon L. Silverman, & Martha E. Casazza, Learning & Development Making Connections to Enhance Teaching, Jossey- Bass Publishers, San Francisco, 1999, str. 139. 22 R. F. Dearden, Instruction and Learning By discovery (Iz: Peters, R. S. (izdava): The Concept of Education (Contributors: R. S. Peters; D. W. Hamlyn; Paul H. Hirst; G. Vesey; R. F. Dearden; Max Black; Gilbert Ryle; Israel Scheffler; Michael Oakeshott; J. P. White; John Passmore), Routledge & Kegan Paul, London, 1967), str. 170.
21

Glenn Langford & D. J. O'Connor (izdavai), New Essays in the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1973, str. 13. 19 Sharon L. Silverman & Martha E. Casazza, Learning & Development Making Connections to Enhance Teaching, str. 39. 40. 20 R. S. Peters (izdava), The Concept of Education (Contributors: R. S. Peters; D. W. Hamlyn; Paul H. Hirst; G. Vesey; R. F. Dearden; Max Black; Gilbert Ryle; Israel Scheffler; Michael Oakeshott; J. P. White; John Passmore), Routledge & Kegan Paul, London, 1967), str. 167.

18

144

"Nae more" 53(3-4)/2006.

M. itinski: Obrazovanje je moralni pojam moraju imati svi ljudi i samo ljudi, bilo bi iracionalno osobe razdvajati, negirati im ljudsku istost, i priuvati pravo na pristup razboritoj prosudbi samo nekima. Prava obuhvaaju objekte i podruja u okviru kojih je svaki ovjek ovlaten djelovati bez dodatnoga odobrenja. Ipak, argumenti o svrsi obrazovanja i dalje se jako razlikuju zbog razliitosti pogleda prema dominantnim vrijednostima u konkretnom drutvu. U liberalnome demokratskom poretku svaki se graanin barem principijelno smatra jednakim u svojem pristupu svim vrstama znanja. Oito je da bez znanstvenoga obrazovanja drutvo ne moe opstati. Zbog toga razvijeni industrijski svijet naglo stjee autoritet i postaje izvorom unifikacije ideala. Kao to ljudi nisu suglasni u tomu kakav obrazovni sustav treba u drutvu prevladati, jednako se tako nee sloiti ni o tome kakvo drutvo treba biti. To je razlog zato je obrazovanje moralni pojam, ili pojam o ispravnome ili neispravnom izboru. Na primjer, jedan program moe imati vrlo visoku intrinzinu kvalitetu, ali ako ga mjerimo jedino ekonomskom dobiti, isti program moe imati vrlo nisku kvalitetu. Zbog toga treba zasnovati jasne i nepromjenjive kriterije o tome to studentima treba ponuditi u svjetlu onoga to je za njih dobro po miljenju onih koji znaju, a ne jedino ono to studenti sami ele. Stoga svrhu obrazovanja treba mjeriti i terminima intrinzine kvalitete, u suprotnosti prema terminima trenutane ili privremene trine potranje. Razvoj u obrazovanju i u poslovanju nije mogue postii neovisno, kao da formalno obrazovanje nije dio javnosti. Kad sustav odvaja obrazovanje od javnosti (kao to to ine autoritarna drutva karakterizirana vertikalnim komunikacijskim stilom u kojemu disciplinu namee ovjek, a ne sam posao ili zadatak), uitelji i profesori e biti nesigurni i nee im biti jasno koja je svrha obrazovanja. Ostat e nesposobni zacrtati drutveno poeljan smjer rasta. Izgradnja karaktera i intelektualna zrelost podrazumijevaju neki moralni ideal koji je univerzalan. Implikacija se sastoji u tome to je obrazovanje logiki povezano s moralnim idealima, a pojam izobrazbe je logiki neutralan prema moralnim idealima. Izobrazba je empirijski pojam zato to joj je cilj neka korist. Obrazovanje tei samo-razvoju, ono ima posla s dobrom prosudbom i s vrednovanjem, to znai da see iznad instrumentalnoga dobra te obuhvaa oboje: i korisnost i moralnost. Naalost, u svakome drutvu na obrazovanje utjeu raznovrsni iracionalni i represivni faktori, kao to su popularno miljenje, stereotipi i lokalne predrasude.
23 Prema motritu koje iznosi Alan Harris , obrazovanje ukljuuje cijelu osobnost, a izobrazba dotie samo povrinu duha. Opasnost razmiljanja o statinome sadraju obrazovanja sastoji se u tomu to netko moe napraviti zbrku izmeu sadraja i samoga obrazovanja. Zato e uitelji koji se usredotouju na sadraj vie nego na obrazovanje, zapravo pouavati, a nee obrazovati.

(140-147)

Obrazovanje nasuprot indoktrinaciji

Education versus Indoctrination
Ako dominantni fokus obrazovanja jest borba protiv: stereotipa, iracionalnosti, neznanja, predrasuda, fiksacije uvjerenja i fanatizma, tad e se temeljni cilj obrazovanju odnositi na stvaranje neovisnosti duha. Sukladno tomu, indoktrinacija je tipian pojam prema kojemu spomenuti ciljevi stoje u suprotnosti. Indoktrinacija se dogaa onda kad ustrajavamo na irelevantnim pojedinostima, a izbjegavamo se uhvatiti u kotac sa samom biti teme. Sadraj e indoktrinirati u okolnostima kad je prikazan na pogrean nain, osobito u pogledu metoda pouavanja, ili ako smo sadrajem zahvaeni daleko vie nego to to uistinu elimo. Psiholoki aspekt koritenja neasnim sredstvima i pogrenim metodama ugroava autonomnost druge osobe kao racionalnog bia u smislu to e svaka nova navika indoktrinirane osobe u toj osobi proizvesti preplavljujui osjeaj krivice. Nametati krivicu znai upletati se u autonomnost druge osobe i umanjivati njezin integritet. Takvo je ponaanje moralno neprihvatljivo jer drugu osobu ometa u djelovanju i izraavanju ljudske odgovornosti. Drugoj osobi uskratiti ljudska prava mora biti okarakterizirano kao kriminalna, nemoralna i nelegitimna praksa zato to takvo ponaanje prekorauje princip moralne jednakosti ljudi, te usauje pokornost. Obrasci hijerarhijskoga poretka trebali bi ostati daleko iza nas zato to danas postoji alternativna opcija procesa zasnovanih na pravima. Tko je taj koji bi imao pravo usaivati vlastite obrasce razmiljanja drugoj osobi? Jesu li druge osobe sredstva, ili ciljevi po sebi? Tretirati ljude samo kao sredstva umjesto kao ciljeve po sebi, vrijea moralnu autonomnost druge osobe. Respekt prema idejama drugoga dio je respekta prema toj osobi. Onaj koji obrazuje, doktrine e prikazivati tako da ne budu imune na svaku kritiku. Pouavanje i raspravljanje o pitanjima koja ukljuuju osjeaje ljudi, njihovo ponaanje, izbor i vjeru, razvijat e i proirivati njihovu osobnost neusporedivo vie nego prouavanje neutralne znanosti. Indoktrinacija se pojavljuje ako u prethodno spomenutim sadrajima nameemo samo jedno motrite, ili potiskujemo mogua drukija motrita, osobito kad su suprotna iskustva dostupna. Ili, kao to Patricia Smart24 zakljuuje, indoktrinacija se moe pojaviti u svakome podruju istraivanja, osim u elementarnoj matematici jednostavno zato to druga miljenja nisu evidentno iskljuena iz dostupnoga iskustva. Ako nemamo primjere ili su primjeri nedostatni za stupanj uvjerenja koji se u to uvjerenje ulae, najbolji je nain da se izbjegne indoktrinacija ponuda razloga umjesto racionalizacija. Da bi uvjerenja bila opravdana, ona moraju biti racionalna i moralno opravdana. Odgovornost obrazovne profesije u pogledu izbjegavanja negativnog utjecaja indoktrinacije, ali i njezina iskorijenjivanja iz obrazovanja, prvenstveno se odnosi na razvoj i proirenje osobnosti u studenata.

24 23

Alan Harris, Thinking About Education, Heinemann Educational Books, London, 1970, str. 6 7.

Patricia Smart, The Concept of Indoctrination (Iz: Glenn Langford & D. J. O'Connor (izdavai): New Essays in the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1973), str. 37 38.

"Nae more" 53(3-4)/2006.

145

M. itinski: Obrazovanje je moralni pojam

25 nas podsjea kako indoktrinaciju Patricia Smart moemo opisati kao transmisiju doktrina koje su sumnjive u pogledu metode pouavanja, te koje smatramo moralno upitnima. To znai da indoktrinacija ometa drugo racionalno bie u tome da bude racionalno. Ponitavanje, negiranje i krenje proporcije u moralnoj jednakosti svih racionalnih bia snizuje ideal, te dovodi u pitanje moralni razlog. Nitko nema pravo, a obrazovna profesija jo manje - prenositi takvu iracionalnost na studente - zato to obrazovna profesija nije obini instrument drutva - ta profesija ima drugu misiju, ona je pozvana promovirati vrijednosti, a ne poroke.

(140-147)

Zakljuak
Conclusion
Obrazovanje bi se moglo pretvoriti u parazitsku aktivnost ako neki drugi subjekt, kao npr. politiki ili ekonomski sustav, bude i dalje definirao obrazovne ciljeve i svrhe. Zbog toga, oni koji kreiraju znanje, obvezni su ponuditi svoj doprinos unutar institucije, te permanentno preispitivati ciljeve, principe i svrhu obrazovanja jednako kao i stilove uenja, te metode pouavanja. U civilnomu drutvu tretirati studenta s respektom kao osobu jest moralno prihvatljivo, a promatrati studenta kao sredstvo ili materijal u koji treba usaditi neija samovoljna uvjerenja, smatra se nemoralnim. S obzirom na to da nitko nije osoba u relevantnome smislu sve dok ne proiri svoju osobnost i ne stekne integritet, ta injenica opravdava potrebu za obrazovanjem. I izobrazba i obrazovanje su vrijedni, razlika meu njima nastaje iz razlike izmeu instrumentalnoga dobra i intrinzinog dobra. Prema tomu, izbor se ne dogaa izmeu dobra i zla, nego izmeu dobra i dobra! Zato vrijednost obrazovanosti postaje superiorna u trenutku kad se treba nositi s pristranou, iracionalnou i ostalim represivnim interesima drutva (kao to su totalitarizam i paternalizam, koji snizuju integritet i pojedinca i javnosti).

Obrazovanje pokriva iru oblast nego indoktrinacija zato to obrazovanje potie svakog pojedinca da pone 26 misliti i donositi odluke. Alaine Sternberg s pravom zakljuuje da ono to slovi kao moralno ispravna aktivnost, ovisi o ciljevima. Richard Hare27 takoer smatra da se obrazovatelj nada kako e njegovi studenti poeti misliti, pa nijedna misao koja im padne na pamet nee unaprijed biti oznaena kao opasna. Prema njegovu miljenju obrazovanje od indoktrinacije nije mogue razlikovati po metodi. Obrazovanje i indoktrinacija razlikuju se po svojim ciljevima: obrazovatelj pokuava od djece uiniti odrasle; indoktrinator ih pokuava uiniti vjeitom djecom i spreman je intervenirati i suzbiti njihovo razmiljanje. Dani drutveni poredak, ukljuujui pravo i obiaje, sadrava drutvena pravila koja predstavljaju nasilni aspekt onoga to se smatra dobrim ivotom u okviru najboljega mogueg ivota. Nasuprot tomu, moralni je poredak za drutvo takav poredak koji stvarno postizava svrhu obrazovanja potiui ljude na samorazvoj. Takav poredak proiruje pravo obinih ljudi da legitimno sudjeluju u drutvenim zbivanjima. Svako ljudsko bie sposobno je postati moralno autonomno, ali bez formalnoga obrazovanja jako je teko stei objektivno motrite za prosudbu ideja i dogaaja. Ipak, meu 28 filozofima postoji konsenzus o tomu kako je jedan od najvanijih ciljeva obrazovanja osloboditi studente od nekritikih mentalnih navika. Od studenta se ne moe oekivati da e respektirati sebe kao osobu ako nije nauio cjelovito se koristiti intelektualnim i kreativnim snagama koje su u njemu. Teko je oekivati da e studenti biti kritini u civilnome smislu rijei sve dok nisu
svjesni paternalistikih, dvostrukih mjerila. John Passmore29

Literatura
References
Aims in Education - The Philosophic Approach, Edited by T. H. B. Hollins, Manchester University Press, Manchester 1964 Aims in Education The Philosophic Approach, Edited by T. H. B. Hollins, Manchester University Press, 1967 Harris, Alan, Thinking About Education, Heinemann Educational Books, London, 1970 Humboldt, Wilhelm von, The Limits of State Action, Edited by J. W. Burrow, Liberty Fund Inc., Indianapolis, USA, 1993 Langford, Glenn & O'Connor D. J. (izdavai), New Essays in the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1973 Lipman, Matthew, Sharp, Ann Margaret; Oscanyan, Frederick, S.: Philosophy in the Classroom, Published for The Institute For Children, Montclair State College, Upper Montclair, New Jersey, 1977 New Essays in the Philosophy of Education, Edited by Glenn Langford and D. J. OConnor, Routledge & Kegan Paul; London, 1973

nas podsjea da je autoritarizam ostavio svoj nelegitimni trag na osobama koje su ekstremno kritine, ali samo prema onima koji se u potpunosti ne pridravaju njihove vjere, njihovih pravila i njihova oblika djelovanja.

Patricia Smart, The Concept of Indoctrination (Iz: Glenn Langford, & D. J. O'Connor (izdavai): New Essays in the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1973), str. 33. 26 Elaine Sternberg, Just Business Business Ethics in Action, Second Edition, Oxford University Press, Oxford, 2000, str. 4. 27 Aims in Education - The Philosophic Approach, Edited by T. H: B. Hollins, Manchester University Press, Manchester 1964, str. 69. 28 Matthew Lipman, Ann Margaret Sharp, Frederick, S. Oscanyan, Philosophy in the Classroom, Published for The Institute For Children, Montclair State College, Upper Montclair, New Jersey, 1977, str. 62. 29 John Passmore, On Teaching to be Critical (Iz: R. S. Peters (izdava): The Concept of Education, (Contributors: R. S. Peters; D. W. Hamlyn; Paul H. Hirst; G. Vesey; R. F. Dearden; Max Black; Gilbert Ryle; Israel Scheffler; Michael Oakeshott; J. P. White; John Passmore), Routledge & Kegan Paul, London, 1967, str. 197 199.

25

Normative Ethical Principles and http://www.stedwards.edu/ursey/norm.htm

Theories,

Peters, R. S. (izdava), The Concept of Education, (Suradnici: R. S. Peters; D. W. Hamlyn, Paul H. Hirst; G. Vesey; R. F. Dearden; Max Black; Gilbert Ryle; Israel Scheffler; Michael Oakeshott; J. P. White; John Passmore), Routledge & Kegan Paul, London, 1967 Philosophers Discuss Education, Edited by S. C. Brown, MacMillan Press Ltd, London, 1975

146

"Nae more" 53(3-4)/2006.

M. itinski: Obrazovanje je moralni pojam Rich, John Martin (izdava), Readings in the Philosophy of Education, Second Edition, Wadsworth Publishing Company, Inc., Belmont, California, 1972 Silverman, Sharon L. & Casazza; Martha E., Learning & Development Making Connections to Enhance Teaching, Jossey-Bass Publishers, San Francisco, 1999 Sternberg, Elaine, Just Business Business Ethics in Action, Second Edition, Oxford University Press, Oxford, 2000 The Domain of Moral Education, D. B. Cochrane; C. M. Hamm; A. C. Kazepides, (izdavai) Paulist Press Ramsey, New York,1979 Wilson, John, Preface to the Philosophy of Education, Routledge & Kegan Paul Ltd., London, 1979 Rukopis primljen: 18.7.2006.

(140-147)

"Nae more" 53(3-4)/2006.

147