STATISTIKA

o Statistika znanost o prikupljanju brojanih podataka o njihovom ureenju, metodama

analize i tumaenju izraavanja

o Statistika znanstveno-analitika metoda istraivanja masovnih pojava pomou brojanih o Statistika skup ureenih brojanih podataka o razliitim prirodnim i drutvenim pojavama
koje prikupljaju i objavljuju statistike, strune, znanstvene u druge ustanove

o Masovna pojava pojava s masom elemenata

o Podjela statistike:

o deskriptivna statistika obuhvaa postupke ureenja i analize veeg broja

informacija o svim jedinicama statistikog skupa dijela uzorka (informacija) donose populacija; temelji se na vjerojatnosti

o inferencijalna statistika (matematika, analitika) postupci kojima se pomou

sudovi o karakteristikama cjeline

o Masovna pojava koja je predmet statistikog istraivanja zove se statistiki skup skup
istovrsnih, ali varijabilnih elemenata o Statistiki skup treba definirati pojmovno, prostorno i vremenski

pojmovna definicija utvruje pripadnost skupu s obzirom na pojam jedinice, odnosno odreuje uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi se neka jedinica smatrala lanom skupa prostorna definicija odreuje prostor kojem pripadaju sve jedinice skupa vremenska definicija odreuje vrijeme (trenutak ili razdoblje) za koje su vezane sve jedinice skupa

o Svaki skup u kojem se nalaze jedinice koje odgovaraju definicijama skupa naziva se
homogeni skup i jedino takav skup moe biti predmet statistikog istraivanja

OBILJEJA

o Obiljeja svojstva po kojima jedinice statistikog skupa jedna drugoj nalikuju ili se
meusobno razlikuju (varijabilnost) o pojavljuju se u vie modaliteta

Vrste obiljeja:

o nominalno obiljeje kvalitativno obiljeje

atributivno svojstva jedinice skupa kategorijama (spol, djelatnost) izraena su atributima ili

geografsko veza jedinica skupa s odreenim prostorom modaliteti pokazuju intenzitet svojstva

o redoslijedno obiljeje obiljeje ranga, kvalitativno obiljeje o numeriko obiljeje kvantitativno obiljeje
diskontinuirano izraeno najee cijelim brojem (broj djece po obitelji) kontinuirano izraeno cijelim ili decimalnim brojem (duljina, udaljenost izmeu susjednih vrijednosti)

o vremensko obiljeje ukazuje na trenutak ili razdoblje s kojim su povezane jedinice

skupa

trenutano trenutak s kojim su povezane sve jedinice skupa

intervalno vremenski period s kojim su povezane sve jedinice skupa

Ureenjem statistikog skupa prema jednom obiljeju nastaje statistiki niz koji moe biti nominalni, redoslijedni, numeriki i vremenski

IZVORI PODATAKA

o Primarni izvori podataka sadre podatke prikupljene u skladu s postavljenim ciljevima

istraivanja nekom od sljedeih metoda:

brojanje (kini dani u mjesecu) mjerenje (dubina, vodostaj) ocjenjivanje (oblanost) evidentiranje anketiranje ili intervjuiranje

o Sekundarni izvori podataka sadre podatke koje su prikupile odreene slube ili

ustanove (statistiki zavodi, ministarstva, banke) te ih dale na koritenje (statistike publikacije, razliite baze podataka, bilteni)

prilikom koritenja sekundarnih izvora podataka treba prouiti metodoloka objanjenja struktura moda ne odgovara naim potrebama, oteana prosudba (pouzdanost)

o prednosti: dostupnost, niski trokovi pribavljanja o nedostaci:

SISTEMATIZACIJA GRAFIKIH METODA

o Grafike metode zoran nain prikazivanja meu veliinama ili pojavama

o Grafike metode:
crtei i slike u ravnini crtei u ravnini o jednostavni crtei o dijagrami nestrukturni dijagrami stigmodijagrami o dijagram rasipanja o triangularni dijagram linijski dijagrami o LD u 2D pravokutnom koordinatnom sustavu o LD u polarnom koordinatnom sustavu povrinski dijagrami o NPD sa stupcima o NPD s krugovima, polukrugovima i kvadratima o NPD s pravokutnicima stereogrami kombinirani dijagrami ostali nestrukturni dijagrami strukturni dijagrami strukturni linijski dijagrami strukturni povrinski dijagrami o strukturni dijagrami sa stupcima o strukturni krugovi i polukrugovi

blok-dijagrami o profili o mree o tematske karte slike u ravnini o obine snimke o zrane snimke modeli u prostoru prostorni blok-dijagrami reljefni modeli tematski modeli ostali modeli

o Dijagram grafika predodba kojom se pomou toaka, linija, geometrijskih likova ili
geometrijskih tijela u odgovarajuem koordinatnom sustavu razmjerno i tono prema podacima prikazuju stanja, strukture, veze, procesi i odnosi osnove prikazuju i istiu:

o Tematske karte vrsta geografskih karata kojima se na odgovarajuem dijelu ope geografske
neki od elemenata ope geografske osnove posebni tematski sadraji

OSNOVNE ZAKONITOSTI IZRADE GRAFIKOG IZRAZA o Osnovne zakonitosti izrade grafikog izraza veu se uz naslov, izvore podataka i osnovnu grafiku strukturu

NASLOV o Stoji ispod slike i duljinski odgovara duljini donje stranice slike i moe biti podijeljen na redove opis sadraja iz kojeg nedvosmisleno treba biti jasno to se prikazuje, na koji se prostor i vrijeme prikaz odnosi i u kojim jedinicama se prikazuje sadraj

Izdvajanj e u kn
35

30

o Sadri oznaku (Sl.), redni broj metode i detaljni

25

20

Hrana Plin

15

Motel

10

U naslovu nije potrebno navoditi tip grafikog izraza modificiranja od drugog autora, poslije naslova u uglatoj zagradi je potrebno navesti ime i prezime autora i potpuni bibliografski podatak rada u kojem je metoda objavljena

0 Sij Vlj Ou Tra S vi Lip

o Ako je u grafika metoda u cijelosti preuzeta bez

Sl. 1. Izdvajanja za hranu, plin i motel u Hrvatskoj u prvoj polovici 2002. godine
Izvor: Statistike informacije 2003., Dravni zavod za statistiku, Zagreb

IZVOR PODATAKA o o Stoji ispod naslova, pisan je manjim fontom od naslova i duljinski odgovara duljini donje stranice slike i moe biti podijeljen na redove Navodi se ako nema popratne tablice s konkretnim podacima prema kojima je prikaz izraen osnovi kojih je izraena metoda (dakle, naslov dokumentacije, broj dokumentacije, ustanova i mjesto izdavanja, godina i stranice na kojima se podaci nalaze)

o Sadri potpunu informaciju o tome gdje se nalaze pohranjeni originalni statistiki podaci na

OSNOVNA GRAFIKA STRUKTURA

o o o

Osnovna grafika struktura formira zamiljeni okvir grafikog izraza unutar kojeg se nalaze sve sastavnice grafikog izraza Sastoji se od sustava izrade metode, obiljeja predmeta metode, mjerila, kratkog opisa mjerila i obiljeja, legende, mree i od konkretnog grafikog oblika Sustav izrade metode povrinski sustavi pravokutni koordinatni sustav polarni koordinatni sustav triangularni koordinatni sustav

trodimenzionalni pravokutni sustav na dvodimenzionalnoj podlozi

Obiljeja predmeta metode

nominalno obiljeje najee se prikazuje stupcima (meusobno jednako udaljenim) redoslijedno obiljeje numeriko obiljeje najee se prikazuje stupcima koji se naslanjaju jedan na drugi, a povrina stupca mora biti proporcionalna dijelu obiljeja koje prikazuje (korigirana frekvencija) numeriko obiljeje s nekoliko oblika numeriko obiljeje s veim brojem oblika numeriko obiljeje s velikim brojem oblika

vremensko obiljeje najee se prikazuje linijom koja povezuje odreene toke u koordinatnom sustavu trenutni vremenski niz intervalni vremenski niz

o Mjerilo odnos duina na osi i veliina koje prikazuje

aritmetiko mjerilo jednaki odsjeci na osi prikazuju jednake apsolutne razmake logaritamsko mjerilo jednaki odsjeci na osi prikazuju jednake relativne razmake
mjeril o

b=

a = a 0.71 2

a = b 2 = b 1.41
obilje je

Zaposleni u 1000

muki enski

Krat ki opis

mjerila i obiljeja obiljeja moraju biti pune rijei

poljoprivreda uslune sti djelatno

Djelatnosti

ako je naziv obiljeja predug, on se pie u vie redova

o Objanjenje i legenda stavlja se u gornji desni kut

o Mrea sustava
o crta se kad smatramo da ima smisla (kako bi pomogla u oitavanju) iskljuivo se crta iz toaka na osima i paralelno s osima linije moraju biti tanke

Konkretan grafiki oblik

toka stigmodijagram crta linijski dijagram geometrijski lik povrinski dijagram geometrijsko tijelo stereogram FORMIRANJE, TABLINO I GRAFIKO PRIKAZIVANJE NIZOVA

o Ureenjem statistikog skupa prema jednom obiljeju nastaje statistiki niz o Najvanije metode ureenja statistikih skupova su grupiranje i kronoloko ureenje o Grupiranjem prema oblicima nominalnog, redoslijednog ili numerikog obiljeja nastaje
nominalni, redoslijedni ili numeriki niz

o Kronolokim ureenjem statistikog skupa nastaje vremenski niz o Grupiranje postupak ralanjivanja statistikog skupa na dva ili vie podskupova koji se
meusobno ne preklapaju, tako da se u jednoj skupini nau jedinice skupa koje imaju isti ili slian oblik obiljeja prema kojem je izvreno grupiranje smo jednoj grupi) i iscrpno (tako da svaka jedinica mora biti obuhvaeno jednom od predvienih grupa)

o Grupiranje jedinica mora biti iskljuivo (tako da svaka jedinica prema obiljeju moe pripadati

Ako postoje jedinice za koje nije poznata informacija o obiljeju prema kojem se vri grupiranje, onda takve jedinice ulaze u zajedniku grupu pod nazivom ''nepoznato'' Zbroj apsolutnih frekvencija jednak je opsegu osnovnog skupa niz

o Opseg podskupa je broj jedinica u jednoj grupi koji se naziva frekvencija

o

o Skup ureenih parova modaliteta obiljeja s pripadajuim frekvencijama zove se statistiki

o Razdioba frekvencija po modalitetima danog obiljeja predstavlja strukturu pojave prema

tom obiljeju

o Osim apsolutnim, struktura se esto prikazuje i relativnim frekvencijama (najee %) koje su

proporcionalne apsolutnim frekvencijama

NOMINALNI I REDOSLIJEDNI NIZ o Ako se nominalno obiljeje pojavljuje u neto veem broju oblika, onda se broj grupa moe smanjiti tako da se oni oblici obiljeja koji se pojavljuju rjee sjedine u jednu grupu kojoj se dade naziv ''ostalo'' mnogo oblika izdaju se slubeni popisi moguih oblika nomenklature (proizvodi, zanimanja, vrste djelatnosti)

o Radi usporedivosti podataka iz razliitih izvora za neka atributna obiljeja koja se pojavljuju u

o o o

Grupe u nominalnom nizu mogu se poredati na razliite naine: po abecedi, prema veliini frekvencija, prema uobiajenom redoslijedu itd. Grupe ''ostalo'' i ''nepoznato'' stavljaju se na posljednja mjesta u nizu Poredak grupa u redoslijednom nizu je prema stupnju ili intenzitetu obiljeja to ga izraavaju pojedini oblici obiljeja od veeg prema manjem ili obrnuto Posebni znakovi u tablicama: 0 () x
1

o Statistiki podaci radi preglednosti prikazuju se u statistikoj tablici

o nema pojave ne raspolae se podatkom podatak manji od 0.5 jedinica prosjek nepotpuni ili nedovoljno provjeren podatak oznaka za napomenu ispod tablice (fusnota) obuhvaen podatkom u smjeru strelice

o Ako se statistikom tablicom prikazuje samo jedan statistiki niz, onda se radi o
jednostavnoj statistikoj tablici

o Ako dvije ili vie jednostavnih tablica spojimo u jednu radi lake usporedbe podataka,
dobivamo skupnu statistiku tablicu o U skupnoj tablici prikazuju se dva ili vie statistikih nizova koji su nastali grupiranjem vie razliitih skupova prema modalitetima istog obiljeja Jednostavna i skupna tablica temelje se na grupiranju prema jednom obiljeju tablica

o Statistiki nizovi mogu biti izvorni i izvedeni

o

o Istodobnim grupiranjem na temelju dva ili vie obiljeja nastaje kombinirana statistika o Najjednostavniji oblik kombinirane tablice je onaj u kojem je izvreno grupiranje prema dva

obiljeja i takva se tablica zove tablica s dva ulaza jer se konstruira tako da se u zaglavlje stave modaliteti jednog obiljeja, a u predstupac modaliteti drugog obiljeja

o U kombiniranoj tablici zbroj redova i stupaca daju istu veliinu tj. opseg itavog skupa
o o o o Prikazivanjem statistikih podataka u tablici postie se preglednost podataka, a zornost se postie grafikim prikazom Grafikim prikazom koliinski se odnosi prikazuju geometrijskim likovima koji olakavaju stvaranje predodbi o tim koliinama Grafiko prikazivanje slui prezentaciji statistikih rezultata, rjeavanju praktinih zadataka i kao metoda znanstvenog istraivanja Za svaku od tih namjena grafiki prikaz mora biti jednostavan, jasan i pregledan

Grafike metode su brojne i raznolike pa je vano odabrati onu vrstu koja najbolje odgovara prikazu neke pojave viestruki stupci, kvadrati ili krugovi, strukturni stupci, strukturni krugovi

o Naini prikazivanja nominalnih i redoslijednih nizova: jednostavni stupci, razdjelni stupci, o Za prikaz nominalnih i redoslijednih nizova najee se koriste povrinski dijagrami s

jednostavnim stupcima, baze stupaca su jednake pa se usporedba frekvencija vri usporeivanjem visine stupaca

o Za prikaz geografskih obiljeja esto se koriste razliite tematske karte o Ako se u grafikom prikazu jednostavnim stupcima eli istaknuti jedan dio svake frekvencije
niza, koriste se razdjelni stupci dvostrukih stupaca

o Ako se ele grafiki urediti dva niza grupirana prema istom obiljeju, to e se izvesti pomou
20 15 10 5 0
Lu g St rm ec Tr na c D ol ec G ol ja k

o Viestruki stupci do pet stupaca jedan do drugoga o Ako treba grafiki prikazati ili usporediti samo dvije ili tri
veliine, za to su kvadrata ili krugova najprimjerenije povrine

roeni um rli

Budui da se povrinama prikazuju frekvencije, stranicu kvadrata ili polumjer kruga vrlo je jednostavno izraunati

o Ako elimo istaknuto dio prikazane frekvencije umjesto ve spomenutih razdijeljenih stupaca

(gdje je usporedba oteana razliitim visinama stupaca) mogu se upotrijebiti sektori kruga gdje se usporedba olakava veliinom kuta koja je uvijek razmjerna povrini odsjeka kruga kojeg kut zatvara
Iz vlastitog vonjaka Preprodano

o Osim jednostavnim stupcima, razdioba frekvencijama po modalitetima danog obiljeja tj.

struktura pojave, esto se prikazuje krugovima polukrugovi strukturnim stupcima i strukturnim

o Za grafiku usporedbu strukture dviju pojava koriste se i suelice postavljeni strukturni

NUMERIKI NIZ o Oblici u kojima se pojavljuje numeriko obiljeje nazivaju se vrijednostima numerikog obiljeja

o Ureenjem vrijednosti numerikog obiljeja nastaju numeriki nizovi o Najjednostavniji nain ureenja vrijednosti numerikog obiljeja je njihovo nizanje po
veliini ime se dobiva ureeni skup pojedinanih vrijednosti

o Kad je pojedinanih vrijednosti puno, donoenje zakljuaka o karakteristikama numerikog

niza je oteano pa se pristupa grupiranju (koje se vri u statistikoj tablici)

o Grupiranjem nastaje distribucija frekvencija o Pojedinani par u distribuciji frekvencija (vrijednost numerikog obiljeja i pripadajua
frekvencija) predstavlja numeriku grupu tj. broj (apsolutna frekvencija) ili udjel (relativna frekvencija) istih ili slinih vrijednosti numerikog obiljeja

o o o

Numerike grupe niu se od manjih vrijednosti prema veima (rijetko obrnuto) Numeriko obiljeje koje moe poprimiti konaan broj vrijednosti naziva se diskontinuiranim

o diskontinuirano obiljeje najee je cjelobrojno

Numeriko obiljeje je kontinuirano ako moe teorijski poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala

o kontinuirano obiljeje moe biti izraeno cijelim ili decimalnim brojem

o Kad se kontinuirano numeriko obiljeje pojavljuje u samo nekoliko oblika, tj. kada moe zauzeti samo nekoliko vrijednosti, onda se grupiranje vri na taj nain da se u jednu grupu svrstaju sve jedinice koje imaju istu vrijednost numerikog obiljeja Ako diskontinuirano numeriko obiljeje moe zauzeti vei broj vrijednosti, ali veina jedinica zauzima samo prvih nekoliko vrijednosti, tada se za vrijednosti obiljeja s veom koncentracijom jedinica grupiranje vri na isti nain kao u prethodnom sluaju, a za sve ostale vrijednosti formira se posebna grupa ''vie od '' vrijednosti, tada se raspon izmeu najmanje i najvee vrijednosti podijeli u vie podintervala koji se meusobno ne preklapaju to su razredi u kojima se nalaze jedinice s istim i susjednim vrijednostima obiljeja primjenjuje se Sturgesovo pravilo treba postii optimalan kompromis izmeu pretjeranog uopavanja i prevelikog broja razreda

o Kad numeriko obiljeje, kontinuirano ili diskontinuirano, zauzima veliki broj razliitih

o Broj razreda obino je izmeu 5 i 10, rijetko iznad 15, a za priblino odreivanje broja razreda

k 1 + 3.3 log N

o o

Ako je distribucija vrijednosti unutar raspona varijacije ravnomjerna, mogu se formirati razredi jednakih veliina Ako je distribucija nepravilna, treba formirati vei boj manjih razreda u podruju vee koncentracije jedinica, a manje veih razreda u dijelu skupa gdje je manje jedinica tako da ne bude velikog odstupanja u koncentraciji jedinica po razredima Kada u distribuciji frekvencija prvi razred nema donje granice ili posljednji razred nema gornje granice, takav je razred otvoren

o Svaki razred u pravilu ima donju i gornju granicu

o

o prije grafikog prikazivanja ili brojane analize nuno je procijeniti granice otvorenih
razreda, inae se ne mogu odrediti veliina razreda i razredna frekvencija niti korigirati frekvencije

otvoreni razred smije imati samo manji broj atipinih vrijednosti gornje granice prethodnog razreda

o Kod diskontinuiranog obiljeja razredi se formiraju tako da je donja granica za 1 vea od o Takve, nominalne granice prije brojane analize i grafikog prikazivanja obavezno se

zamjenjuju preciznim ili pravim granicama koje se dobivaju polovljenjem vrijednosti susjedne gornje i donje granice

o o

Ako se diskontinuirano obiljeje javlja u velikom broju oblika, tretira se kao da se radi o kontinuiranom obiljeju Kod kontinuiranog obiljeja donja granica razreda trebala bi biti jednaka gornjoj granici prethodnog razreda (prave granice)

Kako bi se izbjegla dvojba oko pripadnosti graninih vrijednosti, i kod kontinuiranog obiljeja esto se navode nominalne granice razreda, ali ih prije brojane analize i grafikog prikazivanja obavezno treba zamijeniti pravima

o prave granice razreda trebaju biti vrijednosti 1,10,100, ili neke standardne vrijednosti
kao npr. viekratnici brojeva 2 i 5

o U razredima s pravim granicama (L1 donja, L2 gornja) vrijednosti mogu biti svrstane na dva
naina:

L1 xi < L2

L1 < xi L2
se otkloniti odgovarajuim

o o

dvojba

oko pripadnosti graninih vrijednosti moe znakovima u otvorenim razredima (<, , , >)

U analizi distribucije frekvencija treba poznavati nain odreivanja veliine razreda i razredne sredine se o pravim ili nominalnim granicama

o Veliina razreda jednaka je razlici donje granice toga i sljedeeg razreda, bez obzira radi li
o kod pravih granica veliina razreda jednaka je razlici njegove gornje i donje granice diskontinuiranog obiljeja isto ispada i s nominalnim granicama, ali kod kontinuiranog ne)

o Razredna sredina jednaka je poluzbroju prave donje i gornje granice razreda (kod

Za jedinice koje se nalaze u jednom razredu ne zna se tona vrijednost numerikog obiljeja, ve samo raspon u kojem se ta vrijednost nalazi

o esto e u statistikoj obradi i grafikom prikazivanju biti potrebno izraunati vrijednost

numerikog obiljeja koja reprezentira sve pojedinane vrijednosti u razredu i to je razredna sredina

Reprezentativnost razredne sredine temelji se na pretpostavci da je u istom razredu podjednak broj jedinica manjih i veih od razredne sredine pa e se odstupanja od sredine razreda kompenzirati; ako je distribucija simetrina, takva e pretpostavka biti realna jedinica u razredu vei; zato se asimetrine distribucije grupiraju u nejednake razrede
Broj zaposleni h Broj trgovina Sredina razreda (x) Ukupno zaposlenih fx

o Kod asimetrinih distribucija, greka e biti manja ako su granice razreda ue i ako je broj

4-6

45

o Razredna sredina slui za procjenu ukupne sume numerikog obiljeja (total) o Ta se procjena dobiva tako da se razredna sredina pomnoi brojem jedinica u razredu
(ponderirana frekvencija) o Kada numeriki niz sadri frekvencije koje pripadaju nejednakim razredima, kvantitativni odnosi se ne mogu usporeivati neposredno, prema izvornim frekvencijama o o dijeljenje izvorne frekvencije veliinom razreda jednostavno, ali ponekad rezultira vrijednostima neprikladnim za grafiko prikazivanja i numeriku obradu odreivanje jedininog razreda (najmanji ili najei) veliinu razreda treba podijeliti veliinom jedininog razreda tim brojem treba podijeliti izvornu frekvenciju izraunava se iz izvornih frekvencija (apsolutnih ili relativnih)

o Korigirana frekvencija svoenje frekvencija na istu veliinu razreda na dva naina:

o Kumulativni niz distribucije frekvencija nastaje postupnim zbrajanjem frekvencija

o

o grafiki se obino prikazuje linijskim dijagramom o Kumulativni niz ''manje od'' predstavlja zbroj svih frekvencija do pojedinog mjesta u nizu o u grafikom prikazivanju ima stalni uzlazni trend

kumulirana frekvencija unosi se na gornju pravu granicu razreda

o Kumulativni niz ''vie od'' predstavlja zbroj svih vrijednosti niza, ali izraunat s dna tablice o u grafikom prikazivanju ima stalni silazni trend
o kumulirana frekvencija unosi se na donju pravu granicu razreda povrinskim dijagramom, tj. spojenim stupcima ili pravokutnicima histogram

o Distribucija frekvencija grafiki se prikazuje linijskim dijagramom poligon frekvencija, i

o Pravila duljine ordinate i apscise kod histograma i poligona frekvencija o o duljina apscise = duljina ordinate 1.41

o prekreno pravilo: duljina apscise = duljina ordinate : 1.41

Distribucija frekvencija za diskontinuirano obiljeje s nekoliko oblika o o o vrijednosti obiljeja piu se na sredini ispod baze stupaca visina stupaca odreena je originalnim frekvencijama

(grafikon prema tablici 3) Distribucija frekvencija za diskontinuirano obiljeje s veim brojem oblika o o pojedinane vrijednosti prikazuju se kao u prethodnom sluaju razred se prikazuje pravokutnikom ija je irina proporcionalna veliini razreda, a visina odreena korigiranom frekvencijom

(grafikon prema tablici s brojem obitelji prema broju djece) o o Kod linijskog dijagrama vrijednosti diskontinuiranog obiljeja upisuju se izmeu oznaka na apscisi, a ordinate se diu sa sredine razmaka izmeu oznaka Distribucija frekvencija za kontinuirano obiljeje i diskontinuirano obiljeje s velikim brojem oblika o o granice razreda se piu ispod oznaka na apscisi kod histograma osnovice pravokutnika proporcionalne su veliini razreda, visina ovisi o frekvenciji

ako su veliine razreda razliite, potrebno je korigirati frekvenciju korigiranje frekvencija nuno je jer povrina pravokutnika mora predstavljati numeriku vrijednost frekvencije, a zbroj povrina zbroj frekvencija

kod poligona frekvencija apscisa predstavlja razrednu sredinu, a ordinata korigiranu frekvenciju

VREMENSKI NIZ o Vremensko obiljeje oznaava trenutak ili razdoblje s kojim su jedinice statistikog skupa u nekoj vezi

o Skup kronoloki ureenih vrijednosti ini vremenski niz o Vrijednosti koje tvore niz nazivaju se frekvencija
o S obzirom na nain postanka frekvencija razlikuju se intervalni i trenutani niz razdoblja (intervala)

o Frekvencije intervalnog niza nastaju zbrajanjem jedinica unutar odreenih vremenskih

o i same frekvencije toga niza mogu se zbrajati jer dobiveni zbrojevi imaju smisleno tumaenje

o intervalni niz ima svojstva kumulativnosti (samo ''odozgo prema dolje'') o Frekvencije trenutanog niza predstavljaju stanje pojave u odabranim vremenskim tokama
o trenutani niz nema svojstvo kumulativnosti

Vremenski nizovi mogu biti izvorni i izvedeni o o u izvornom nizu frekvencije su izraz izravnog mjerenja veliine pojave izvedeni niz nastaje kronolokim ureenjem vrijednosti nastalih brojanim operacijama nad jednim ili vie vremenskih nizova frekvencije niza meusobno su usporedive jer u promatranom rasponu vremena nije promijenjena pojmovna i prostorna definicija pojave dijagramom

o Statistika analiza pojave u vremenu provodi se na temelju konzistentnog vremenskog niza

o Intervalni niz najee se prikazuje linijskim dijagramom, ponekad i povrinskim o ako intervali promatranja nisu jednaki, treba korigirati frekvenciju o Promjena strukture kroz vrijeme prikazuje se strukturnim linijskim dijagramom o Za isticanje i usporedbu relativnih promjena koristi se polulogaritamski dijagram
o aritmetiko mjerilo na ordinati samo za pojave ije su frekvencije izraene u istim mjernim jedinicama, i to ako meu frekvencijama nisu velike brojane razlike

o Sezonske oscilacije prikazuju se polarnim dijagramom

o Polarni koordinatni sustav:

o elementi su pol (0) i polarna os (x) o kroz pol prolazi teorijski bezbroj, u praksi do 12 radijus-vektora (r)
o o puni krug dijeli se s potrebnim brojem radijus-vektora i time se dobiva kut izmeu njih

polarna os najee je u horizontalnom poloaju (desno) ili okomitom (gore) na polarnu os ucrtava se mjerilo kroz oznake mjerila na polarnoj osi ucrtavaju se koncentrine krunice koje zajedno s radijus-vektorima ine mreu sustava kutom to ga radijus-vektor zatvara s polarnom osi (ti se kutovi uvijek mjere u smjeru kazaljke na satu)

o poloaj toke u ravnini odreen je udaljenou od pola tj. duinom radijus-vektora i

o o o

broj radijus-vektora ovisi o broju modaliteta obiljeja (mjeseci u godini, stanje svijeta, odreeni pokazatelji, itd.) modaliteti obiljeja na radijus-vektorima oznaavaju se u smjeru kazaljke na satu poevi od okomitog polarni sustav najpogodniji je za prikazivanje struktura (strukturni krug) i sezonskih oscilacija pojava (polarni dijagram)

o ostale grafike forme su: rua vjetrova, tipogrami

RELATIVNI BROJEVI o o o o U statistikoj analizi vano mjesto pripada usporeivanju pri emu apsolutne vrijednosti mogu navesti na pogrene zakljuke Da bi se odredilo koja je veliina relativno vea ili manja, treba prije svega odabrati drugu veliinu prema kojoj e se izvriti rasporeivanje Izbor te veliine vrlo je vaan jer ona slui kao mjerilo, odnosno kao baza usporedbe To znai da je relativni broj logian izraz mjerenja kojim se neka veliina mjeri drugom proporcija, relativni broj koordinacije, indeksi, stope

o Ovisno o tome koja je veliina baza usporedbe, razlikujemo nekoliko vrsta relativnih brojeva:

Svi se relativni brojevi (R) raunaju na isti nain, tj. tako da se broj koji se eli usporediti (V) dijeli brojem koji slui kao baza usporedbe (B) radi preglednosti se ponekad mnoi s 10, 100 ili

R=

V B

1000

PROPORCIJE

o Proporcije (P) se odreuju omjerom dijela i cjeline

o Grafiko prikazivanje proporcija: strukturni dijagrama triangularni dijagrami stereogrami

P=

dio cjelina

Triangularni koordinatni sustav o o Koristi se za pojave koje imaju trodijelnu strukturu (sektori djelatnosti, dobne skupine, struna sprema) Naroito pogodan za prikaz struktura u veem broju jedinica (prikaz drugim tipovima dijagrama iziskuje vie prostora, ovdje se lake uoavaju odreene zakonitosti)

o Kao izraajno sredstvo koristi se toka stigmogram (nestrukturni dijagram) o Odreuju ga tri osi (x,y,z), kut od 60 meu osima, podjela osi na postotke najee od 1 do
100% o o Triangularni koordinatni dijagram jednakostraninog trokuta koristi koordinatni sustav zatvoren povrinom

Vie naina ucrtavanja i oitavanja poloaja toki od kojih su dva najea i njihove zajednike znaajke su: o jednakostranini trokut u kojem je vodoravna os x, a y i z se nastavljaju u smjeru kazaljke na satu (poloaj osi x i y je kao i kod pravokutnog koordinatnog sustava) osnovna podjela na postotke (0-100%) s desetinim oznakama mrea unutar trokuta obavezna oznake osi zamjenjuju se modalitetima obiljeja

o o o

Nain I (prema tercu)

o Oznake na osima za podjelu na postotke ucrtavaju se paralelno s prethodnom osi (na osi y su
paralelne s osi x, dakle vodoravne, na osi z su paralelne s osi y, a na osi x su paralelne s osi z)

Osi se numeriraju u smjeru kazaljke na satu: o o os x ima vrijednost 0% s desne, odnosno 100% s lijeve strane os z nastavlja se na y: poinje s 0% na vrhu, a zavrava sa 100% kod x = 0% vrijednost koordinate toke tumai se kao njena udaljenost od pojedine osi vrijednost koordinate oitava se na sljedeoj osi (koordinata x na osi y, koordinata y na osi z, koordinata z na osi x)

o os y nastavlja se na x: odozdo poinje s 0%, a zavrava sa 100% na vrhu

o Poloaj toaka:

Linije koje spajaju 50% na pojedinim osima mogu se oznaiti debljom linijom koordinatni sustav time je podijeljen na 4 manja jednakostranina trokuta

Sve toke koje su u sredinjem trokutu nemaju prevlast niti jedne komponente toke koje su u gornjem trokutu imaju natpolovinu prevlast komponente x toke koje su u donjem desnom trokutu imaju prevlast komponente y toke koje su u donjem lijevom trokutu imaju prevlast komponente z

Nain II o o Oznake na osima za podjelu na postotke crtaju se paralelno sa sljedeom osi (na osi x su paralelne s osi y, na osi y sa osi z, na osi z sa osi x) Osi se numeriraju u smjeru obrnutom od kazaljke na satu o o o o o o os x poinje s 0% s lijeve strane, a zavrava sa 100% s desne strane os z se nastavlja na os x: odozdo poinje sa 0%, a zavrava sa 100% na vrhu os y se nastavlja na os z: poinje s 0% na vrhu, a zavrava sa 100% kod x = 0% vrijednost koordinate oitava se na istoj osi, a poloaj oznaka uz osi pokazuje smjer pri ucrtavanju i oitavanju toke s istim poloajem imat e drugaije koordinate nego u prethodnom nainu

Poloaj toaka:

Prostorni koordinatni sustav o Odreuju ga: o tri osi (x apscisa, y ordinata, z aplikata) ishodite presjecite osi x, y i z pravi kut meu osima desna orijentacija suprotno od kazaljke na satu triju

Prostorni koordinatni sustav slui za prikaz meusobno povezanih pojava o o

na svakoj osi prikazuje se jedna vrijednost (veliina) trodimenzionalnost izraajno sredstvo je geometrijsko tijelo kvadar povrinski dijagram (na dvodimenzionalnoj podlozi) s prostornim oblicima moe biti strukturni i nestrukturni svaka dimenzija neto prikazuje

o Stereogram

o o

Poredak lanova skupa ovisi o poloaju osi treba osigurati vidljivost svih tijela lanovi niza rangiraju se prema jednoj od veliina najbolje onoj na osi x o o desna perspektiva poredati od veeg prema manjem lijeva perspektiva poredati od manjeg prema veem

RELATIVNI BROJ KOORDINACIJE

o Relativni broj koordinacije broj koji pokazuje odnos dviju koordiniranih (meusobno
povezanih) veliina

Izraunava se kao i svi relativni brojevi tj. dijeljenjem veliine koja se usporeuje (V) veliinom koja slui kao baza usporedbe (B) km2 (B)

o Primjer: gustoa cestovne mree (R) = duljina ceste u km (V) : povrina povrinske jedinice u

Varzarov znak o o o o o o Povrinski dijagram s pravokutnicima Na os y unosi se relativni broj koordinacije irina stupca (x) predstavlja vrijednost s kojom se dijeli Povrina stupca predstavlja vrijednost koja se dijeli Varzarov znak je prikaz triju veliina u dvodimenzionalnom pravokutnom koordinatnom sustavu Primjer:
Broj stanovni ka 9337 3481 7624 5022 10771 9701 45936 Dohoda k (tis. kn) 10232 4542 11335 12464 15090 13408 67071 Dohoda k PC (kn) 1096 1305 1487 2482 1401 1382 1460

Opina Donja Stubica Klanjec Krapina Pregrada Zabok Zlatar UKUPNO

INDEKSI

o Indeksi relativni brojevi kojima se usporeuje smjer i intenzitet varijacija jednog ili vie
statistikih nizova o o Vrijednost koja slui kao baza usporedbe oznaava se sa 100 Formula za

I=

yi 1 1 1 yb
u

izraunavanje indeksa nominalnim nizovima:

Primjer:
Zemlja BiH eka Japan Libija Maarska Nizozemska vedska vicarska UK Uvoz (mil. $) 136.8 207.7 139.4 133.4 238.5 170.1 147.4 212.7 188.9 Indeks (UK=10 0) 72.4 110.0 73.8 70.6 126.3 90.0 78.0 112.6 100.0 Indeks (NL=10 0) 80.4 122.1 82.0 78.4 140.2 100.0 86.7 125.0 111.1

Vremenski indeksi omoguuju prikaz relativnih promjena kroz vrijeme

Formule za izraunavanje indeksa u vremenskim nizovima: o o indeks na stalnoj bazi lanani indeks

Vt =

Primjer:

yt 100 yt 1

I=

yt 100 yb

Logaritamsko mjerilo o o Da bi jednake relativne promjene bile prikazane jednakim razmacima trebalo bi logaritmirati sve frekvencije to je nespretno i za izradu i za oitavanje crtea Umjesto toga na osi y uvodi se logaritamsko mjerilo o o duinski razmaci jedinica mjerila ne odgovaraju njihovim razlikama nego razlikama njihovih logaritama jednaki razmaci bit e meu lanovima s jednakim relativnim razlikama (npr. izmeu 1 i 2, izmeu 2 i 4, izmeu 4 i 8, izmeu 5 i 10) vrijednou veom od 0

o Logaritamsko mjerilo ne moe poeti od 0 jer je log 0 = , no moe poeti bilo kojom
o Jedan ciklus mjerila zavrava 10 puta veom vrijednou nego to poinje to je jedinina veliina o log 1 = 0
Proizvod nja u 1000 t 1361 1130 1078 1274 1434 1288 1602

log 10 = 1
Indeks (1984.=1 00) 100.0 83.0 79.2 93.6 105.4 94.6 117.7 Lanani indeks 83.0 95.4 118.2 112.6 89.8 124.4

Godina 1984. 1985. 1986. 1987. 1988 1989. 1990.

zbog toga je pogodno da duljina ciklusa bude 10 cm (za papire veliine A4) Po potrebi zavretak jednog ciklusa moe biti poetak sljedeeg (npr. 110 i 10-100 itd.) Razmaci se interpoliraju vrijednostima logaritama prema

o vrijednost 2 bit e na 0.3 veliine cijelog raspona (jer je log 2 = 0.30103), vrijednost 3
bit e na 0.447 veliine cijelog raspona (jer je log 3 = 0.47712) o Radi tonijeg ucrtavanja ponekad je potrebno ucrtati i podjelu nieg reda o o o STOPE o Uz indekse meu osnovne pokazatelje dinamike pojave ubrajaju se pojedinane razlike frekvencija niza u uzastopnim razdobljima ili u odnosu na neko fiksno razdoblje u apsolutnom i relativnom iznosu 1-2, 2-3, 3-4 na deset dijelova 4-5, 5-6 na pet dijelova ostalo na dva dijela

Kretanje pojave u uzastopnim razdobljima

o Pojedinane apsolutne promjene u uzastopnim razdobljima zovu se prve diferencije niza yb = yt yt 1

o o o promjene su izraene u istim mjernim jedinicama kao i frekvencije (y) pokazuju za koliko se apsolutno promijenila razina pojave u odreenoj vremenskoj jedinici u odnosu na prethodnu vremensku jedinicu kako su ovisne o mjernim jedinicama i veliini frekvencija, nisu uvijek prikladne za donoenje sudova o razvoju pojave, niti se njima mogu usporediti varijacije raznorodnih pojava tih nedostataka nemaju relativni pokazatelji pokazuje za koliko se postotaka promjeni razina pojave u odreenoj vremenskoj jedinici u odnosu na prethodnu vremensku yt yt 1 s = 100 st = Vt 100 jedinicu t

o Prva relativna diferencija naziva se pojedinana stopa promjene

o

yt 1

o o o

Diferencije, i apsolutne i relativne, mogu posluiti i kao pomono sredstvo za prepoznavanje nekih oblika modela trenda Ako su prve diferencije frekvencija vremenskog niza priblino jednake, to pokazuje da je osnovna tendencija kretanja pojave linearna (linearni trend na grafu slino pravcu) Ako su pojedinane stope promjene frekvencija vremenskog niza podjednake, to znai da se pojava od razdoblja do razdoblja mijenja za priblino isti relativni iznos (eksponencijalni trend na grafu slino zakrivljenoj liniji) Osim pojedinanih diferencija i stopa mogu se izraunati i prosjena diferencija i stopa vremenskog niza o u njihovom se izraunavanju upotrebljavaju samo dvije frekvencije posljednja i prva u nizu, dok ostale frekvencije ne utjeu na veliinu prosjeka odnosno prosjene stope zato e ti pokazatelji biti reprezentativni samo ako pojedinane diferencije odnosno stope imaju isti predznak i ako izmeu njih postoje velike brojane razlike

o o

Za vremenske nizove s nejednakim intervalima promatranja (npr. kretanje stanovnitva po popisima: 1948., 1953., 1961., 1971. itd.) raunaju se prosjeni apsolutni i relativni pokazatelji promjene za svaki pojedini interval

Kretanje pojave u odnosu na fiksno (bazno) razdoblje o o o Apsolutna promjena: Relativna

yt* = yt yb y yb st* = t 100 yb

st* = I b 100 promjena:

Apsolutne promjene su izraene u mjernim jedinicama niza, a relativne u postotku odstupanja frekvencije baznog razdoblja (vremenske jedinice) SREDNJE VRIJEDNOSTI

o o o

Grupiranjem, tablinim i grafikim prikazivanjem saima se vei broj podataka u manji broj njih Promatranjem ureenih varijacija (tj. statistikog niza) ili grafikog prikaza dobiva se dojam o prirodi rasporeivanja podataka (tj. distribucije frekvencija) Numerikim metodama deskriptivne statistike dolazi se do svodnih pokazatelja i dalje redukcije informacija vrijednostima ili mjerama centralne tendencije

o Pokazatelji kojima se opisuju gomilanje podataka oko neke vrijednosti nazivaju se srednjim

o o o o

Srednje vrijednosti dijele se na potpune i poloajne U izraunavanju potpune srednje vrijednosti sudjeluje svaka vrijednost niza (aritmetika, geometrijska i harmonijska sredina) Poloajna srednja vrijednost odreena je mjestom u nizu (mod i medijan te kvantili) Moemo rei da je srednja vrijednost konstanta kojom se predstavlja niz varijabilnih podataka o to znai da ona zamjenjuje svaku pojedinanu vrijednost u nizu i niz u cjelini

ARITMETIKA SREDINA o Svojstva aritmetike sredine: o o zbroj odstupanja pojedinanih vrijednosti niza od aritmetike sredine jednak je nuli

( xi x ) = 0

f i ( xi x ) = 0

zbroj kvadrata odstupanja pojedinanih vrijednosti niza od aritmetike sredine je minimalan, tj. manji je od zbroja kvadrata odstupanja vrijednosti niza od bilo koje druge vrijednosti

( xi x ) < ( xi a )
1

f i ( xi x ) < f i ( xi a )
2

o Jednostavna aritmetika sredina rauna se za statistiki niz od x =

pojedinanih vrijednosti pojedinane

xi N

o Ponderirana aritmetika sredina rauna se za statistiki niz u kojem se nalaze grupirane

f i xi x= N

vrijednosti

o Aritmetika sredina aritmetikih sredina (zajednika aritmetika x =

o o kod ve grupiranih aritmetikih sredina Aritmetika sredina relativnih brojeva koordinacije B baza relativnog broja; R relativni broj P postotak; C baza postotka Aritmetika sredina postotaka MOD

N i xi N

sredina)

R= Pi Ci Ci

Ri Bi BI

koordinacije

P=

o Mod (Mo) najei modalitet obiljeja (nuno se u obiljeju javlja vie puta)
o Ako se radi o grupiranim lanovima skupa, onda je to modalitet s najveom frekvencijom 127, 88, 92, 65, 118, 145, 93, 153, 58, 121, 65 mod je 65 (pojavljuje se najvie, 2 puta) mod je 31 (pojavljuje se najvie, 13 puta)

o Primjeri:

Broj uenika 28 29 30 31 32

Broj odjeljenja 12 11 12 13 11

Ostali oblici distribucije: Gaussova ili zvono distribucija desno asimetrina ili J distribucija lijevo asimetrina ili L distribucija L1 donja granica modalnog razreda M o = L1 + i ( ) ( ) b a + b c i veliina modalnog razreda a frekvencija razreda prije modalnog b frekvencija modalnog razreda c frekvencija razreda iza modalnog razrede:

o Odreivanje moda za vrijednosti grupirane u

o
o

( b a)

Grafiko odreivanje moda za vrijednosti grupirane u razrede:

radi krupnijeg mjerila, dovoljno je stupcima nacrtati samo ispredmodalni, modalni i poslijemodalni razred (a, b i c)

o o

ako razredi nisu iste veliine, ucrtavaju se korigirane frekvencije, a stupci nisu iste irine linijom se spoji donja granica modalnog razreda s donjom granicom poslijemodalnog razreda, a gornja granica modalnog razreda s gornjom granicom ispredmodalnog razreda iz presjecita linija spusti se okomica na os x i priblino oita vrijednost moda
Korigira na frekvenc ija 70 80 95 65 32 22 15 379

o o

Primjer:
Povrina (m2) 5-10 10-20 20-30 30-50 50-100 100-150 150-200 UKUPNO Broj duana 7 16 19 26 32 22 15 137 Veliina razreda 5 10 10 20 50 50 50 -

MEDIJAN

o Medijan
o

(Me) vrijednost numerikog obiljeja koja niz ureen po veliini dijeli na dva jednakobrojna dijela

Izraunavanje medijana za pojedinane vrijednosti i vrijednosti grupirane tako da se u jednoj grupi nalaze jedinice s N + 1 jednakom vrijednou obiljeja:

rM e =

2
6, 10, 11, 14, 18, 19, 20, 22, 34

o Primjeri:

34, 18, 22, 6, 14, 10, 19, 11, 20 medijan je 18 34, 18, 22, 6, 14, 10, 19, 20 18.5

6, 10, 14, 18, 19, 20, 22, 34

medijan je

Izraunavanje medijana za vrijednosti grupirane u

L1 donja granica medijalnog razreda i veliina medijalnog razreda f1 zbroj frekvencija do medijalnog fmed frekvencija medijalnog razreda

N f1 M e = L1 + 2 i f med

razrede:

razreda

 o o o

N broj lanova niza

Grafiko odreivanje medijana za vrijednosti grupirane u razrede: na dijagram se ucrtavaju kumulativni niz ''manje od'' i kumulativni niz ''vie od'' iz presjecita linija se spusti okomica na os x i priblino se odredi vrijednost medijana

KVANTILI

o Kvantili lanovi niza ureenog po veliini koji taj niz dijele na x jednakih (jednakobrojnih)
dijelova

o Medijani su kvantili drugog reda, a kvartili su kvantili etvrtog reda

o Izraunavanje kvartila za pojedinane vrijednosti i vrijednosti grupirane tako da se u jednoj grupi nalaze jedinice s jednakom vrijednou N +2 3N + 2 obiljeja: rQ = rQ =
1

Izraunavanje kvartila za vrijednosti grupirane u razrede:

L1 donja granica kvartilnog razreda i veliina kvartilnog razreda f1 zbroj frekvencija do kvartilnog 3N fkvart frekvencija kvartilnog razreda f1 N broj lanova niza Q3 = L1 + 4 i

N f1 4 Q1 = L1 + i f k var t

razreda

f k var t

MJERE DISPERZIJE o Mjere disperzije pokazuju stupanj varijabilnosti obiljeja varijable, odnosno razlika izmeu najvee i najmanje

o Raspon varijacije (R) stupanj rasprenosti vrijednosti o Interkvartil (IQ) omoguuje smanjivanje raspona iz kojeg se o Koeficijent kvartilne devijacije (VQ) koristi se za
disperzije podataka izmeu prvog i treeg kvartila

R = xmax xmin

numerike vrijednosti izraunava

varijacija tako to uzima samo jedinice izmeu prvog i I Q = Q3 Q1 treeg kvartila

VQ =

Q3 Q1 Q3 + Q1

usporedbu stupnja

VARIJANCA o Srednje (prosjeno)

apsolutno MAD =

xi x N

odstupanje:

o Moment oko sredine aritmetika sredina obiljeja pojedinih vrijednosti obiljeja od

aritmetike sredine tog obiljeja potenciranih nekom potencijom

r =

( xi x ) N

o Varijanca (2) aritmetika sredina kvadrata odstupanja vrijednosti numerike varijable X od

o Standardna devijacija () prosjeno odstupanje od prosjeka izraeno mjernom jedinicom

o standardna devijacija je pozitivni drugi korijen iz = 2 varijance

( xi x ) o varijanca je drugi moment oko = N

2

njezine aritmetike sredine

sredine

o Koeficijent varijacije (V) prosjeno odstupanje od prosjeka V = 100 izraeno x postotkom

( xi 0 ) mr = N

m1 =

xi =x N

m2 =

xi2 N

2 = m2 m12

o Moment oko nule (mr):

Z-OBILJEJE

o Standardizirano obiljeje (z) pokazuje odstupanje pojedinih jedinica z = xi x

statistikog skupa od aritmetike sredine, izraeno u jedinicama standardnih devijacija

Z-obiljeje koristi se za usporedbu jedinica razliitih statistikih skupova s razliitim aritmetikim sredinama MJERE KONCENTRACIJE

Mjerama koncentracije pokazuje statistikog skupa

se

ne/ravnomjernost

razdiobe

totala

po

lanovima

o Primjeri:

raspodjela ukupne plae po zaposlenicima nekog poduzea

raspodjela ukupne povrine prodajnog prostora po duanima

o Koncentracija se grafiki prikazuje Lorenzovom krivuljom

o Lorenzova krivulja moe se nacrtati temeljem distribucije frekvencija jednog ili dvaju statistikih nizova po modalitetima nominalnog obiljeja tako se Lorenzova krivulja moe primijeniti u analizi prostorne koncentracije i specijalizacije Izrada Lorenzove krivulje: o o o o o o o o prvo se ucrtava dijagonala koncentracije koja predstavlja idealnu hipotetiku raspodjelu

krivulja se dobiva spajanjem ishodine toke (0) i toaka svakog pojedinog obiljeja dobivenih zbrajanjem prethodnih kumuliranih vrijednosti na osi x ucrtava se rang, a na osi y vrijednost kumulativnog niza to je vei otklon krivulje, vea je koncentracija pojave krivulja otkriva samo stanje, a ne i posljedino-uzrone veze krivulja otkriva samo stupanj, ali ne i strukturu pojave

itanje Lorenzove krivulje:

Kod prikaza dviju Lorenzovih krivulja za dvije razliite pojave na istom dijagramu modaliteti su za razliite pojave razliito poredani pa ista jedinica ranga ne oznaava isti modalitet

o GIK grubi indeks koncentracije dobiven konanim zbrojem kumuliranih vrijednosti o GIKmin grubi minimalni indeks koncentracije dobiven pretpostavkom kumuliranja
potpuno jednakih postotnih udjela svakog modaliteta

o GIKmax grubi maksimalni indeks koncentracije dobiven pretpostavkom da jedan

modalitet ima 100-postotan udjel, dok su ostali modaliteti bez udjela

o Intenzitet koncentracije I:

o

A grubi indeks koncentracije za manju prostornu R grubi indeks koncentracije za veu prostornu M minimalni grubi indeks koncentracije

I=

A R M R

jedinicu jedinicu

o Indeks koncentracije izraunava se iz grafiki odreenih vrijednosti

iz znaka 10%, 20%... 100% na osi x podie se okomica do linije koncentracije, a vrijednost toke oitava se na osi y

o tako se dobivaju vrijednosti c1, c2 c10 (c10 uvijek iznosi 100) iji zbroj I =
daje vrijednost c

c 550 1000 550

Primjer:

stanovnitvo upanijama

RH

po

upanija Zagrebaka

Stanovnitvo 1971. broj % 232 836 5.3

Stanovnitvo 2001. broj % 309 696 7.0

Krapinsko-zagorska Sisako-moslavaka Karlovaka Varadinska Koprivniko-krievaka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Liko-senjska Virovitiko-podravska Poeko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osjeko-baranjska ibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovako-neretvanska Meimurska Grad Zagreb Republika Hrvatska

161 258 195 184 138 157 270 106 116 101 164 190 351 161 217 389 175 108 115 629

247 643 096 380 994 806 660 433 314 750 065 356 164 199 115 277 199 131 660 896

3.6 5.8 4.4 4.2 3.1 3.6 6.1 2.4 2.6 2.3 3.7 4.3 7.9 3.6 4.9 8.8 4.0 2.4 2.6 14.2 100. 0

142 185 141 184 124 133 305 53 93 85 176 162 330 112 204 463 206 122 118 779

432 387 787 769 467 084 505 677 389 831 765 045 506 891 768 676 344 870 426 145

3.2 4.2 3.2 4.2 2.8 3.0 6.9 1.2 2.1 1.9 4.0 3.7 7.4 2.5 4.6 10.4 4.7 2.8 2.7 17.6 100. 0

4 426 226

4 437 460

Rang upanija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

Stanovnitvo 1971. % 14.2 8.8 7.9 6.1 5.8 5.3 4.9 4.4 4.3 4.2 4.0 3.7 3.6 3.6 3.6 3.1 2.6 2.6 2.4 2.4 2.3 100. 0

kum. % 14.2 23.0 30.9 37.0 42.8 48.1 53.0 57.4 61.7 65.9 69.9 73.6 77.2 80.8 84.4 87.5 90.1 92.7 95.1 97.5 100. 0

Stanovnitvo 2001. upanija % Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska Osjeko-baranjska Zagrebaka Primorsko-goranska Istarska Vukovarsko-srijemska Sisako-moslavaka Varadinska Brodsko-posavska Zadarska Krapinsko-zagorska Karlovaka Bjelovarsko-bilogorska Koprivniko-krievaka Dubrovakoneretvanska Meimurska ibensko-kninska Virovitiko-podravska Poeko-slavonska Liko-senjska 17.6 10.4 7.4 7.0 6.9 4.7 4.6 4.2 4.2 4.0 3.7 3.2 3.2 3.0 2.8 2.8 2.7 2.5 2.1 1.9 1.2 100. 0

kum. % 17.6 28.0 35.4 42.4 49.3 54.0 58.6 62.8 67.0 71.0 74.7 77.9 81.1 84.1 86.9 89.7 92.4 94.9 97.0 98.9 100. 0 1462.1.

Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska Osjeko-baranjska Primorsko-goranska Sisako-moslavaka Zagrebaka Vukovarsko-srijemska Karlovaka Zadarska Varadinska Istarska Brodsko-posavska Krapinsko-zagorska ibensko-kninska Bjelovarsko-bilogorska Koprivniko-krievaka Virovitiko-podravska Meimurska Dubrovako-neretvanska Liko-senjska Poeko-slavonska Republika Hrvatska

1384.6 Republika Hrvatska .

LINEARNI TREND o Pojave koje mogu biti predmet statistike analize su pojave koje imaju razliite dimenzije razvoja kroz vrijeme

o Trend osnovna tendencija kretanja, moe biti linearni i krivolinijski o Linearni trend pokazuje da je za svako jednako razdoblje jednak smjer i jaina promjena
o Graf linearnog trenda:

o o o

Primjer:
Godina 1992. 1993. 1994. Broj doseljenih 2725 2284 2240

1995. 1996. Ukupno

1750 1690 10689

Potrebno je izraunati u kojoj mjeri trend reprezentira stvarno kretanje pojave

KORELACIJA I REGRESIJA

o Korelacija meusobna povezanost pojava (ali ne nuno i dokaz uzronosti)

o Veze meu pojavama razliite su po:

o smjeru: pozitivne veze porastom vrijednosti jedne pojave rastu i vrijednosti druge
pojave negativne veze porastom vrijednosti jedne pojave smanjuju se vrijednosti druge pojave

o jakosti: funkcionalne veze vrijednosti pojave y ovise iskljuivo o vrijednostima pojave x

(i ni o emu drugome) svakoj vrijednosti x odgovara tono odreena vrijednost y statistike veze vrijednosti pojave y ovise meu ostalim o vrijednostima pojave x (ali i o drugim pojavama)

o obliku: linearna veza za jednaku promjenu varijable x, y se mijenja uvijek za isti iznos
krivolinijska veza za jednaku promjenu varijable x, y se mijenja za razliit iznos ovisno o tome na kojem dijelu linije se promjena promatra

o Korelacija moe biti bivarijantna (dvije pojave) i multivarijantna (tri ili vie pojava) o Bivarijantna korelacija ako je odnos x i y takav da za dane vrijednosti x moemo rei da
je y funkcija od x (x je tada nezavisna, a y zavisna varijabla)

o Najjednostavnija funkcija je f(x)=a+bx tj. y=a+bx opi oblik jednadbe pravca o Primjer: visina meteoroloke postaje (x) i koliina padalina (y)
podaci se ucrtavaju u dijagram rasipanja vrijednosti nezavisne varijable ucrtavaju se na os x, a zavisne na os y radi lake orijentacije, linijom se ucrtavaju vrijednosti prosjenog x i prosjenog y raspored toaka pokazuje pravilnost: s porastom nadmorske visine poveava se koliina padalina toke se nalaze priblino du jednog pravca izmeu promatranih pojava postoji linearna veza pravac koji se najbolje ''uklapa'' meu ucrtane toke zove se linija regresije

zakonitost na grafu: stanice na ispodprosjenim visinama imaju ispodprosjenu koliinu padalina (donji lijevi kvadrant) dok stanice na iznadprosjenim visinama imaju iznadprosjenu koliinu padalina (gornji desni kvadrant) iako pojedine toke odstupaju od pravca, on pokazuje opi odnos pojava x i y odnosno prosjenu vezu meu tim pojavama

o Za liniju regresije =a+bx treba izraunati parametre a i b

a = y bx

o o

a vrijednost varijable y ako je nezavisna varijabla b koeficijent progresije

b=

xi yi Nx y xi2 Nx 2

x=0

pokazuje kako i koliko e se promijeniti varijabla y ako se varijabla x promjeni za jednu jedinicu (predznakom pokazuje smjer korelacije, a veliinom intenzitet promjene y-a) prosjena prostorna promjena vrijednosti y za jedininu promjenu vrijednosti vrijednost y na pravcu odnosno vrijednost regresije (i) xmax)

o za svaku vrijednost xi (kao i za bilo koju vrijednost x) moe se izraunati pripadajua o za definiranje pravca dovoljno je izraunati za dvije toke, najbolje to udaljenije (xmin i
o pravac regresije uvijek prolazi presjecitem srednje vrijednosti x-a i y-a

o sve toke xi i i nalaze se na pravcu regresije

o zbroj svih pretpostavljenih vrijednosti y-a jednak je zbroju svih stvarnih vrijednosti y-a

MJERE PRECIZNOSTI

o Mjere preciznosti procjene zavisne varijable pomou linije regresije

o Kao mjera preciznosti slui standardna devijacija izraunata na bazi odstupanja originalnih vrijednosti zavisne varijable (y) od procijenjenih vrijednosti pomou linije regresije () ta odstupanja predstavljaju greke procjene korelacije i

Graf

1 y y = ( y y ) + ( y y ) regresije

yy y y 1 y y

- odstupanje pojedine vrijednosti y od prosjenog y (ukupno odstupanje) - protumaeno odstupanje (zbog veze koja postoji meu pojavama x i y) - neprotumaeno odstupanje udaljenost od idealnog y-a koji bi x-u pripadao po jednadbi regresije
- razlika stvarnih vrijednosti y i oekivanih vrijednosti () za svaki xi to je zapravo greka procjene odnosno rezidualno odstupanje

Veliina rezidualnih odstupanja pokazuje koliko je dobra procjena veze

kod funkcionalne veze sve originalne vrijednosti y-a nalaze se na pravcu regresije nema rezidualnog odstupanja regresijske vrijednosti su potpuno precizna procjena zavisne varijable kod slabije veze, to su rezidualna odstupanja vea, to je procjena manje precizna rezidualno odstupanje moe biti dobra mjera preciznosti procjene

o Odstupanja ima koliko i parova vrijednosti u regresijskoj analizi (yi i i)

2 ( y y ) 2 o budui da je broj odstupanja originalnih y-a od regresijskog y-a y = N jednak 0, rauna se sredina kvadrata tih odstupanja
varijanca regresije

treba nai pokazatelj izraen jednim brojem

o iz varijance regresije se iznosi standardna greka procjene regresijska

standardna devijacija o

2 1= 1 y y

regresijska standardna devijacija pokazuje koliko je stvarno odstupanje stvarnih vrijednosti od regresijskih (izraunatih korelacijom), a izraava se u jedinicama y-a (apsolutna mjera)
regresijska standardna devijacija govori koliki prosjeni dio varijable y ovisi o drugim faktorima, a ne o varijabli x

o Koeficijent varijacije regresije relativni pokazatelj koji pokazuje omjer standardne

devijacije regresije i
1= Vy

prosjenih vrijednosti varijable y 1 y 100 y

MJERE JAKOSTI VEZE o Za svaku pojedinu

toku

( y y ) = 0
o Za sve toke

1 y y = ( y y ) + ( y y ) vrijedi: 1 ( y y ) = 0 ( y y ) = 0
2

isto ( y y ) = ( y y ) + ( y y )
2

1 2

vrijedi:

o Kao mjera jakosti veze koristi se omjer kvadrata protumaenog dijela odstupanja i kvadrata ukupnog odstupanja odnosno koeficijent 1 2 determinacije ( yi y ) 2 (r2) r = 2 ( yi y ) vrijednost mu se kree izmeu 0 i 1
o
ako su sve toke na pravcu, veza je potpuna (r2=1) ako veze uope nema, tj. promjenom vrijednosti x-a vrijednost y-a se ne mijenja: linija regresije poklapa se s linijom prosjenog y-a (r2=0) dakle, to je vrijednost r2 blia 1, veza je jaa i to je linija slinija dijagonali, veza je jaa

Mnoenjem koeficijenta determinacije sa 100 dobiva se postotak protumaenog odstupanja korelacije

o Ako se koeficijent determinacije (r2) ''vrati'' u prvi stupanj dobiva se Pearsonov koeficijent
moe biti pozitivan i negativan dodjeljuje mu se predznak koeficijenta regresije kao znaajna veza meu pojavama smatra se ona kod koje je r0.80 to znai da je protumaeno 2/3 odstupanja (tonije 64%)

Ovi pokazatelji vrijede za linearnu vezu ako je jakost veze po ovim pokazateljima mala, to ne znai da meu promatranim pojavama ne postoji neki drugi oblik veze (npr. krivolinijska) i to moda vrlo jak