LIST STUDENATA PREHRAMBENO-TEHNOLOKOG FAKULTETA

Broj 2 Godina 2

Tehnos

u ovom broju donosimo: TEHNOLOGIJADA 2007

-proitajte kako je bilo Rovinju....

PROSINAC 2007

to su nai studenti radili na

FESTIVALU ZNANOSTI

STUDENTSKOJ LIGI 2006/2007

koliko su bili uspjeni nai studenti u

tko se prole godine vozio u Opel Astri i

pobjedio na natjeaju

BUDI UZOR

i jo mnogo toga in next pages....

TehnOS impressum

Tehnos

Dragi itatelji! U ovom broju Tehnosa imamo niz zanimljivih tema koje e sigurno zaokupiti Vau panju. Od znanstvenih lanaka koji su zapaeno prezentirani i na Festivalu znanosti do onih lanaka koji dotiu studentske aktivnosti i druenja. Nezaobilazan je izvjetaj o zbivanjima s Tehnologijade i s rezultati koje su ostvarili nai studenti u natjeui se u studentskoj ligi. Rubrike koje smo otvorili u prolom broju o praksama, ex diplomcima, istaknutim sportaima & studentima, glazbi, FISEC-u ostale su i dalje aktualne. Posebno nam je drago to je poetna ekipa Tehnosa dobila nove lanove koji su svojim idejama osvjeili ovaj broj, ali i dalje pozivamo nae mlae studente da nam se pridrue. Zahvaljujemo se Studentskom zboru Sveuilita J.J.Strossmayera na financijskoj pomoi te svim djelatnicima fakulteta na susretljivosti i podrci te (pozitivnim) kritikama koje i dalje oekujemo. UREDNITVO STUDENTSKOG LISTA TEHNOS Franje Kuhaa 18, pp 709, 31000 Osijek Tel: 031/224-300, Fax 031/ 207-115 E-mail: tehnos@ptfos.hr iro raun: 2393000-1102017142 Izdava: Prehrambeno-tehnoloki fakultet Osijek Za izdavaa: dr.sc. Sreko Tomas, red.prof. Glavna urednica: Blanka Bagari Urednitvo: Novinari: Blanka Bagari Marko Koul Ivana Koi Silvija Perak Ivana Vrdoljak Kristina Habschnied Jelena Danilovi Ivana Previi Ines Matas

Grafika obrada: Branimir Bagari (Studentski list Poljoprivrednog fakulteta Fenix) Fotografije: urednitvo i novinari Tehnosa www.festival-znanosti .hr dr.sc. Damir Magdi,doc. Lektura: urednitvo Volumen: Godina II, Broj 2 Godina izdavanja: 2007. asopis izlazi jednom godinje

TehnOS

znanost
vladava klima s prosjenom od ekvatora gdje prevladava klim-a s prosjenom godinjom temperaturom viom od 27 C i visokom relativnom vlanou tijekom cijele godine (Zapadna Afrika, Jugoistona Azija i Juna Amerika). Najvei svjetski proizvoa kakao zrna je Obala bjelokosti sa oko 40 % ukupne svjetske proizvodnje. Kakao stablo raa 1,5 do 2 kg fermentiranog i osuenog kakao zrna. Fermentacija zrna se provodi odmah nakon branja i traje 5 - 6 dana, tijekom ega dolazi do odumiranja zrna te formiranja prekursora arome i boje zrna. Nakon fermentacije zrno se sui i spremno je za transport i daljnju preradu. Prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za kakaoproizvode, proizvode sline okoladi, krem-proizvode i bombonske proizvode okolade jesu homogeni proizvodi dobiveni posebnim tehnolokim postupkom, obradom eera s jednim ili vie ovih sastojaka: kakao-loma, kakao-mase, preane kakaopogae, kakao-praha, nemasnog kakao-praha i kakaomaslaca s doputenim pridodacima ili bez njih. Vrste okolada jesu: okolada, okolada s poveanim udjelom eera, mlijena okolada, mlijena okolada s visokim udjelom mlijeka, mlijena okolada s vrhnjem, okolada s obranim mlijekom, bijela mlijena okolada, okolada u prahu, desertna okolada, okoladni preljev. Osnovne operacije proizvodnje

Stari narodi Centralne Amerike, Maje i Asteci, pripravljali su napitak okoladu 400 godina p.n.e. Napitak su radili kuhanjem i mljevenjem plodova kakaa koji su zatim mijeali u vodi sa sojom, vanilijom i ilijem. Kolumbo, 1502. g. prvi u Europu donio je kakao zrna, ali prije svega iz radoznalosti i kao suvenir, ne prepoznavajui njegovu pravu vrijednost. Hernan Cortes, panjolski osvaja 1528. g. otkrio je tajnu spravljanja napitka okolade. panjolci su napravili svoju verziju napitka okolade mijeajui eer, cimet i vaniliju sa kakao zrnom. Ubrzo poslije toga okolada postie ogromnu popularnost u kojem su uivali samo bogati slojevi u panjolskoj. Postupak pripreme napitka okolade bio je dobro uvana tajna, stoga je trebalo oko 100 godina da se postupak priprave proiri po Europi. Tako tek sredinom 17. stoljea diljem Europe (Italije, Nizozemske, Francuske i Engleske) otvaraju se tzv. Kue oklade (eng. Chocolate House) u kojima se sluio okoladni napitak. Napitak je u to vrijeme bio skup i dostupan samo bogatima. Sredinom 17. stoljea dolazi do znaajnog pada cijena osnovnih sirovina za proizvodnju okolade. Sa tehnolokog gledita proizvodnje okolade, veliki napredak dogodio se 1828. g. kada je Nizozemac Van Houten izumio kakao preu kojom se uklanja kakao maslac iz kakao zrna, to je omoguilo proizvodnju okolade u krutom obliku (1847. g. J. S. Fry & Sons proizveli su prvu okoladu u krutom obliku). U Hrvatskoj, u Zagrebu 1897. g. Otvorena je Prva hrvatska tvornica kandita Lachman, koja ubrzo prestaje s radom. 1911. g. u Zagrebu se otvara tvornica Union, koja najprije proizvodi bombone, a kasnije i okolade, a tijekom I. Svj. rata prestaje s radom da bi 1920. g. ponovo zapoela sa radom. 1921. g. u Poegi se otvara tvornica Stock, koja se kasnije primenuje u Zveevo. Zanimljivo je da je tvrtka Nestle u veevu 1936. g. unajmila postrojenje i proizvodila okolade u periodu od 10 godina. U Osijeku tijekom I. svj. Rata otvara se tvornica Kaiser i Starck koja se 1953. zatvara. 1955. g. zapoinje sa radom tvornica Kandit, koja u poetku ima primat u prizvodnji bombona, a 1962.g. u sklopu tvornice otvara se nova linija za proizvodnju okolade. Nakon II. svj. rata konditorske tvornice u Zagrebu se udruuju u jednu pod nazivom Kra. Osnovna sirovina za proizvodnju okolade jest kakao zrno, osuena i fermentirana sjemenka ploda biljke kakaovac. Drvo kakaovac, botanikog naziva Teobroma kakao to u prijevodu znai hrana bogova, potjee iz Amazonske praume i drugih tropskih podruja June i Centralne Amerike, a danas se uz gaja u zemljopisnom podruju 20 juno i sjeverno od od ekvatora gdje pre

okolada

vanje kakao zrna, odvajane klice i ljuske, mljevenje zrna, doziranje i mijeanje sirovina za proizvodnju okolade (kakao masa, kakao prah, kakao maslac, eer, mlijene preraevine i dr.), valcanje, suho i mokro koniranje, temperiranje, doziranje i pakiranje. Prenjem kakao zrna razvija se karakteristina aroma, okus i miris zrna. Valcanjem se estice us itnjavaju na dimenzije manje od 20 m tako da se tijekom otapanja proizvoda u ustima ne osjeaju grube estice. Tijekom koniranja razvija se aroma karakteristina za okoladu, mijenja se viskoznost, vrstoa, smanjuje se veliina krutih estica te se sniava vlanost, kiselost i trpkost okolade.

TehnOS znanost
kaa djeluju tako da u tankom crijevu ograniavaju izluivanje tekuine koja inae dovodi do dijareje. Tvari iz okolada potiu transport i pasau hrane kroz crijeva. Nadalje, bez obzira to je to namirnica bogata masnim tvarima ona se vrlo brzo probavlja. Kakao maslac se u koliini od 95 - 98% asimilira u tijelu, uz to sadri stearinsku kiselinu - zasienu masnu kiselinu koja se u jetri brzo pregradi u oleinsku kiselinu koju u najveoj koliini nalazimo u prirodi u maslinovom ulju. Ako ponekad osjeate kako vam okolada daje krila, moe biti da ba to i ini. Naime okolada sadri feniletilamin koji blago povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi, to nas ini budnima te ini da se dobro osjeamo. Osim toga, okolada sadri teobromin i kofein (kojeg takoer ima u kavi i aju) koji poveavaju budnost i koncentraciju te pospjeuju mentalne sposobnosti i memoriju. Mnogi vjeruju da je okolada afrodizijak, uveni zavodnik Giacomo Casanova konzumirao je okoladu prije osvajanja ena. Ne zna se kakve su doista bile njegove ljubavne performanse, ali moe se pretpostaviti da je trebao snanu psiholoku podrku, a naao ju je upravo u okoladi. Zbog svega nevedenog bez imalo grinje savjesti, UIVAJTE U OKOLADI!

Temperiranjem okoladne mase olakava se oblikovanje okolade te se dobivaju stabilne modifikacije kakao maslaca kako bi okolada imala ujednaenu sitnozrnatu strukturu, dobar lom, tvrdou i sjaj te kako ne bih dolo do sivljenja okolade tijekom skladitenja. U svjetu se godinje konzumira okolade u vrijednosti od oko 20 000 000 000 $. Najvei svjestki proizvoai okolade su SAD, Njemaka, Velika Britanija, Francuska, itd. vicarci najvie konzumiraju okolade, prosjeno 12 kg/stanovniku godinje, slijede Belgijci (8,5), Irci (8,2), Njemci (8,1),..., Hrvati (1,9). okolada sadri relativno visoki udio masti i eera, stoga s okoladom, kao i s drugim poslasticama, treba biti umjeren. Kombinacija slatkog okusa i masne strukture daju okoladi jedinstven osjeaj topljenja u ustima. Osim toga u novije vrijeme sve su glasnije tvrdnje, koje su podkrijepljene mnogim znanstvenim istraivanjima, da ta hrana bogova ima i neka znaajna medicinska svojstva, odnosno moe pozitivno utjecati na zdravlje i raspoloenje ovjeka Dr. sc. Jurislav Babi okolada sadri visok udio razliitih minerala: fosfora, koji hrani ivane stanice mozga; magnezija, neophodnog za normalno funkcioniranje svih ivotnih metabolikih procesa (100 grama okolade sadri priblino dnevno potrebnu koliinu Mg); zatim kalcija, bakra, eljeza, kalija i selena i dr. Istraivanja su pokazala da konzumiranjem tamne okolade za 10 posto poveava se proizvodnja dobrog kolesterola HDL te se ujedno sprjeava njegova oksidacija, a time se tite stijenke krvnih ila i srce. okolada sadri razliite polifenole i antioksidanse koji, takoer pospjeuju rad srca i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici su otkrili kako jedna kockica tamne okolade sadri jednaku koliinu fenola kao i aa crvenog vina. okolada moe pomoi i kod nekih probavnih tegoba. Flavonoidi iz ka

TehnOS

znanost
povijesnih zabiljeki mogu prepoznati trovanja ovim spojevima, tek su 1960. godine znanstveno potvreni i izolirani prvi mikotoksini. Te je godine u Velikoj Britaniji uginulo vie od 100.000 mladih purana i drugih mladih ivotinja od tajanstvene bolesti nazvane X bolest purana. U branu od kikirikija kojim su ivotinje hranjene otkrivene se plijesni Aspergillus flavus i A. parasiticus i spojevi koji su pod ultraljubiastim svjetlom obojeni plavom ili zelenom bojom prvi mikotoksini, nazvani aflatoksini po plijesni koja ih proizvodi. Od onda je otkriveno vie od 300 mikotoksina, a novi se svakodnevno otkrivaju. U okoliu prepunom konkurencije i predatora, poput bakterija, praivotinja, viih ivotinja, ukljuujui ovjeka, mikotoksini plijesnima daju selektivnu prednost u preivljavanju. Mnogi mikotoksini inhibiraju rast drugih mikroorganizama, poput patulina koji je mnogo obeavao kao antibiotik irokog spektra, ali dokazana mu je toksinost - tetan utjecaj na imunoloki i neuroloki sustav. Najvanije skupine mikotoksina su, ve spomenuti

Plijesni, zajedno s kvascima i mesnatim gljivama ine posebnu skupinu iznimno rasprostranjenih organizama koje jednim imenom zovemo gljive. Plijesni su mikroorganizmi ije su kolonije graene od konastih stanica (hifa) na ijim krajevima se nalaze strukture za razmnoavanje spore. Dlakave, sluzave ili pranjave plijesni bijele, crne, zelene, naranaste, crvene ili smee boje, mogu rasti na brojnim namirnica i materijalima. esto se nalaze, kao obojene mrlje, na vlanim zidovima, u kupaonicama i vlanim prostorijama. Za razliku od bakterija, mogu rasti u supstratu s malo vode, a vole i kiselu sredinu. Prednost konastih stanica plijesni je to mogu pronai nova stanita i naseliti druga podruja. Brojne spore koje (veinom) proizvode, zbog male teine, lako se ire u prostoru i omoguuju veliku rasprostranjenost plijesni. U interakciji s ljudima, plijesni posjeduju i vrlo pozitivna, ali i prilino negativna svojstva. Primjerice, neke su vrste zaslune za proizvodnju antibiotika poput penicilina, organskih kiselina (limunske, jabune), mnogih enzima, namirnica (sirevi s

Slika 1. Pozitivna uloga plijesni: antibiotici, sirevi s plijesnima, fermentirana ria

plemenitim plijesnima, paste od soje) i dr. (Slika 1.). S druge strane, od samih poetaka uzgoja i skladitenja usjeva i drugih namirnica, zapoela je i borba s plijesnima. Zakiseljavaju, fermentiraju, obezbojavaju i razgrauju mnoge namirnice inei ih neukusnim, pa i opasnim za potroaa. Sposobne su biorazgraditi i otetiti i brojne druge materijale korisne ovjeku. Zabiljeen je sluaj zaepljenja cjevovode za dovod goriva u avionima jer, oito, mogu rasti ak i na kerozinu. Takoer, mnoge vrste plijesni su patogene i uzrokuju bolesti koje se nazivaju mikozama, dok neke proizvode toksine spojeve mikotoksine. Mikotoksini mogu prouzroiti razliite bolesti ljudskog i ivotinjskog organizma. Iako se danas iz mnogih

aflatoksini, zatim ergot alkaloidi, ohratoksini, zearalenon, trihoteceni i fumonizini.. Ergot alkaloidi Tijekom srednjeg vijeka, na desetine tisua europljana umro je od posljedica ergotizma. Poznat od davnina kao pijana ra, ergotizam podrazumijeva vruicu i greve, halucinacije, gangrenu i gubitak udova, trajno ludilo i smrt. Zbog osjeaja vruine, dobio je ime ignis sacer (sveta vatra) ili vatra Svetog Antuna po redu sveenika koji su se brinuli za bolesnike. Tek su 1597. godine lijenici povezali ergotizam s gljivom Claviceps purpurea koja najee raste na rai i tvori tamne, vrste roie (franc.

Mikotoksini - Bio

TehnOS znanost
ergot; Slika 2.). Smatra se da su psihoaktivni sastojci, prirodno prisutni u okoliu. Ipak, postoje opravdane upravo zbog halucinogenog djelovanja, najvjerojatni- sumnje da su Sovjetski savez i Irak istraivali i ak jebili odgovorni za suenje vjeticama i pogubljenje proizvodili neke trihotecene kao bioloko oruje. sedam nevinih ena 1692. godine u Salemu. Tijekom Ovaj mikotoksin kod peradi uzrokuje oteenja te godine, uslijed vlanog i hladnog vremena, ra u kljuna, abnormalno perje, smanjuje proizvodnju Novoj Engleskoj je vjerojatno bila oneiena veli- jaja zbog tanke ljuske, usporava prirast te izaziva kim brojem ergota. Zabiljeeni su i smrtni sluajevi smrt ivotinje. Toksinost za probavni i imuni susdojenadi hranjene mlijekom koje je sadravalo ergot tav je utvrena i kod ljudi. DON, kojeg proizvode F. alkaloide. Zadnja velika epidemija je bila 1951. go- graminearum i drugi fuzariji, izrazito snano djeluje dine Razvojem metoda uklanjanja neistoa sa itarica na svinje. Dovodi do probavnih problema i drugih i djelotvornom zatitom usjeva, izrazito je smanjena bolesti koje uzrokuju gubitke u prirastu ivotinja. uestalost ergotizma u novije vrijeme. Ergot alkaloidi, Osim imunotoksinog djelovanja, glavni simptom odnosno prirodni i sintetski derivati lizergine kiseline, trovanja DONom je povraanje, po kojem mu je su nali primjenu u medicini. Rabe se u lijeenju mi- nadjenuto i alternativno ime, vomitoksin. Prema nedavnim istraivanjima, 20% itarica na tritu grene, Parkinsonove bolesti, za sprjeavanje krvarenja nakon poEuropske unije poSlika 2. Roii (ergot) Claviceps purpurea na rai roda, i dr. Dietilamid zitivno je na T-2 lizergine kiseline toksin, dok je DON (LSD) poznata je haotkriven u 57% lucinogena droga. analiziranih uzoraka. Prosjeni utvrTrihoteceni eni unos DONa Trihoteceni su skupise smatra neopana vie od 80 srodnih snim za ljudski ormikotoksina od kojih ganizam (manje od su najznaajniji: T-2 50% nekodljivog toksin, HT -2 tokdnevnog unosa), sin, deoksinivalenol dok je unos T-2 (DON), nivalenol, toksina bio vie diacetoksiscirpenol, nego dvostruko itd., koji rastu na ivei od nekodljitaricama te se mogu vog dnevnog unopronai u proizvosa (Slika 3). Treba dima poput kruha, napomenuti i da su tjestenine, djeje pojedine populacihrane, slada, piva i je potroaa (npr. sl. Uglavnom ih prodojenad koja se izvode plijesni roda hrani kaicama od Fusarium. T -2 toksin itarica, vegetarise jo ponekad nazijanci, i dr.) znatno va i utom kiom ugroenije prisutzbog sumnji da su ga nou sovjeti koristili tijekom vojnih operacija u Aziji 70-ih godina prolog stoljea. Kasnije je utvreno da je uta tvar pronaena po liu zapravo fekalni materijal pela, a pronaeni trihoteceni su ovih mikotoksina u hrani zbog unosa viih koliina podlonih namirnica od prosjeka stanovnitva.

oteroristi u hrani

Tomislav Klapec i Hrvoje Pavlovi

TehnOS

znanost
najtoksinije od svih mikotoksina. Aflatoksini se najee nalaze na kukuruzu, kikirikiju, sjemenu pamuka, orasima i uljaricama. Takoer se mogu nai u branu, mlijeku i jajima. Aflatoksini su izrazito toksini za jetru i imuni sustav. Aflatoksin B1, kao najtoksiniji spoj ove skupine je najjai poznati uzronik karcinoma jetre za pokusne ivotinje (Slika 4). Znanstvene studije daju naslutiti da su ljudi manje osjetljivi na karcinogeno djelovanje aflatoksina od ivotinja, pa do razvoja raka dolazi najee tek u kombinaciji s hepatitisom i/ili loim prehrambenim statusom. Genotoksini karcinogeni poput aflatoksina nemaju prag djelovanja (koncentracija ispod koje nisu opasni), pa ne postoje ni preporuke o njihovom nekodljivom unosu. Prisutnost u namirnicama bi trebalo smanjiti na najmanju tehnoloko ostvarivu razinu. Obzirom na odgoeno tetno djelovanje aflatoksina, donekle zauuje priznanje Iraka istraiteljima Ujedinjenih naroda o proizvodnji tisua litara aflatoksina u svrhe biolokog ratovanja, kao i izradu municije punjene ovim toksinom.

Zearalenon Ovaj Fusarium toksin se najee nalazi se u kukuruzu i drugim itaricama, soji, odgovarajuim proizvodima (brano, pivski slad, pivo), ali i mlijeku. Zearalenon djeluje estrogeno uslijed slinosti enskom spolnom hormonu i vezanja za iste receptore u organizmu. Postoje istraivanja koje povezuju izloenost ovom toksinu i reproduktivne poremeaje poput uranjenog puberteta. Zbog anabolikog djelovanja, derivati ovog mikotoksina se koriste kao hormonski promotori rasta u stonoj proizvodnji. Srednji unos zearalenona u EU je oko 50% nekodljivog dnevnog unosa, iako ponovno ostaje pitanje pojaane izloenosti pojedinih populacijskih podskupina (npr. djeca i konzumacija kukuruznih pahuljica). Zearalenon je pronaen u 80% uzoraka kukuruza, 30% uzoraka penice i 23% ispitanih djejih kaica. Fumonizini Jo jedna skupina toksina koje proizvode Fusarium vrste (F. moniliforme, F. proliferatum, F. verticillioides) su fumonizini i mogu se pronai prvenstveno na
250

%
200 150 100 50 0

Tolerirani dnevni unos Unos T-2 u EU, 2002 Unos DON-a u EU, 2002

Dnevni unos trihotecena

Slika 3. Dnevni unos T-2 toksina i deoksinivalenola u Europskoj uniji

kukuruzu. Konji su posebno osjetljivi na ove mikotoksine koji izazivaju leukoencefalomalaciju uz teke neuroloke simptome pa se ova bolest naziva i konjskim ludilom. Uzrokuju i bolest plua u svinja. Pretpostavlja se bi kronini unos putem hrane mogao poveati rizik obolijevanja od raka jednjaka, iako ove tvrdnje nisu do kraja znanstveno potvrene. ezdeset i est % uzoraka kukuruza u EU je 2002. godine sadravalo fumonizin B1. Prosjeni unos hranom dostie tek petinu toleriranog dnevnog unosa, mada bi dojenad i mala djeca mogla biti posebno ugroena. Aflatoksini Aspergillus flavus i A. parasiticus proizvode

Ohratoksini Najpoznatiji predstavnik je ohratoksin A kojeg izluuju rodovi Penicillium i Aspergillus. Moe se pronai u itaricama, kavi, suenom vou, kikirikiju, vinu, pivu i mesu. Toksino djeluju na jetru, bubrege, imunoloki sustav, a mogu izazvati i rak pokusnih ivotinja. Postoje naznake da bi izloenost ohratoksinu A mogla biti povezana s tzv. endemskom nefropatijom. Rije je o bolesti bubrega koja se javlja uz Savu (Brodska Posavina u RH), Dunav i pritoke. Prevladava miljenje da je uzrok ove bolesti multifaktorijalan te da je ohratoksin A tek jedan od pridonoseih inioca (uz genetsku predispoziciju,

TehnOS znanost
policiklike aromatske amine u bunarskoj vodi, i dr.). U Europskoj uniji je 2002. godine 55% pregledanih uzoraka itarica bilo pozitivno na ohratoksine, iako je procijenjeni prosjeni dnevni unos bio znatno nii od toleriranog dnevnog unosa. Suzbijanje mikotoksina u hrani Prema procjenama, vie od etvrtine svih poljoprivrednih proizvoda u svijetu je u veoj ili manjoj mjeri oneieno mikotoksinima. Stoga se u proizvodnji sigurnih namirnica moraSlika 4. Toksini uinak razliitih doza aflatoksina na jetru takora ju iskoristiti znanja strunjaka iz razliitih podruja znanosti. Mjere koje se pri tome namirnica (dok su jo na polju ili u skladitu) od poduzimaju mogu se podijeliti na predetvene, etvene, iznimnog su znaaja u proizvodnji nutritivno vrijedskladitenje i dekontaminaciju. nih i mikotoksikoloki sigurnih namirnica. Ti mali, Predetvene mjere podrazumijevaju uzgoj biljnih sorti zloesti bioteroristi su zasluili nau nepodvojenu otpornih na razliite plijesni (krianjem ili genetskim pozornost inenjeringom), agrotehnike mjere (testiranje, gnojidba, navodnjavanje, plodored kultura, nadzor temperature i vlage prilikom sjetve, i sl.), kao i primjenu razliitih spojeva u antifungalnoj zatiti sjemena i zatiti od insekata i korova tijekom uzgoja.. etva se mora izvriti pravodobno, za suhog vremena koje ne pogoduje rastu plijesni. Potrebno je i ukloniti sve oteeno zrno jer predstavlja pogodno mjesto kvarenja i rasta plijesni, te brzo osuiti vlanije itarice prije skladitenja. Tijekom skladitenja potrebno je strogo kontrolirati temperaturu i vlagu uskladitenih itarica, nadzirati populaciju kukaca i glodavaca te koristiti fungicide i druga sredstva (eterina ulja) i postupke (primjena gama zraenja) u smanjenju populacije plijesni. Dekontaminacija obuhvaa niz razliitih metoda uklanjanja mikotoksina. Fizikalne metode su izdvajanje oteenih i/ili pljesnivih zrna/plodova/oraha, meljavu i izdvajanje frakcija, toplinsko tretiranje (prenje), izlaganje suncu (npr. dekontaminacija aflatoksina u uljima), adsorpciju mikotoksina na razliite tvari (npr. pri dekontaminaciji mlijeka ili dodatak u krmiva). Kemijske metode dekontaminacije mikotoksina se zasnivaju na uporabi razliitih spojeva, poput amonijaka, luina, vodikovog peroksida, itd. Bioloke metode podrazumijevaju primjenu mikroorganizama (npr. bakterije mlijene kiseline, kvasci i dr.), ili enzima u uklanjanju mikotoksina iz sirovina i namirnica. Dobro poznavanje svojstava plijesni, uvjeta pogodnih za biosintezu mikotoksina i postupaka zatite

TehnOS

Podruje suvremene biotehnologije, u kojem genetski modificirani organizmi (GMO) zauzimaju posebno mjesto, openito se smatra visokom tehnologijom budunosti, koju moramo pomno pratiti, usvajati ili odbijati.
Na zanimljiv i svima razumljiv nain, nastojalo se pribliiti ovu problematiku svima onima koji nisu znanstvenici, ali shvaaju vanost znanosti u svakodnevnom ivotu. Pored genetiki modificiranih organizama, u ovom je predavanju posebna panja posveena genetikom inenjeringu kao najnovijoj primjeni suvremene biotehnologije u proizvodnji namirnica dobivenih upravo iz organizama preinaenih tehnologijom rekombinantne DNA. Prije no to se pone govoriti o toj problematici, radi boljeg razumijevanja potrebno je razjasniti neke temeljne pojmove i definirati ih, kako ne bi izazvali nedoumice i zabune. GENETIKI MODIFICIRANI ORGANIZMI su oni organizmi u iji smo genom intervenirali i promijenili ga, najee ubacivanjem gena jedne vrste u genom druge vrste pomou tzv. rekombinantne DNA tehnologije, gen -tehnologije ili ono to je svima poznato genetikog inenjeringa.

G enetski Modificirani O rganizm

Ovakvi se genetiki preinaeni organizmi nazivaju jo i TRANSGENI, jer sadre umjetno ugraeni genetiki materijal nekog drugog organizma. Genetski se preinaiti mogu biljke, ivotinje i MO. Nakon otkria molekule DNA, to zahvaljujemo Watsonu i Cricku, znanstvenici su dobili mogunost identificirati gene te ih iz jedne vrste organizma prenijeti u drugi. Genetiku osnovu svih organizama ine molekule DNA (geni) koje se tijekom razmnoavanja ivih bia pravilno prenose s roditelja na potomstvo. Genima nazivamo one dijelove DNA koji odreuju neku osobinu, a sadravaju od nekoliko desetaka do nekoliko tisua nukleotidnih baza, poredanih u tono odreenom slijedu. Geni su temeljne nasljedne jedinice, a njihovo je postojanje nagovijestio Gregor Mendel sredinom 19. stoljea.

znanost

10

mi

Svaki gen odreuje strukturu odreene bjelanevine, a o bjelanevinama ovisi graa, izgled i funkcioniranje organizma. Skup svih molekula DNA koje ine nasljedni materijal odreene vrste organizama, tj. cjelokupni genetiki materijal- naziva se GENOM. Spoznaje o grai i strukturi DNA te genima kao osnovnim jedinicama nasljeivanja svih ivih bia, dovele su do pronalaenja mogunosti manipulacije nasljednom tvari, s jednim ciljem, da se ivi organizmi mijenjaju i prilagode ovjeku. Genetiko inenjerstvo podrazumijeva prenoenje gena iz ivotinje, biljke, bakterije ili virusa u drugi organizam (najee biljku) te se tada ireverzibilno mijenja genetski kod koji opisuje karakteristike pojedinog organizma. Ovako modificiran genetiki materijal ne samo da odraava nova svojstva, nego se dalje prenosi na budue potomstvo. GMO prisutni su danas u brojnim sferama naeg ivota, poevi od medicine i poljoprivrede pa sve do same hrane koju konzumiramo. GM HRANA naziv je za prehrambene proizvode dobivene iz organizama promijenjenih genetikim inenjeringom. Danas u svijetu postoji 50 ak vrsta GM biljaka koje su u komercijalnoj primjeni. Najee manipulirane biljne vrste su ria, soja, kukuruz, krumpir i rajica. Ako moemo identificirati, prepoznati i izolirati odgovarajui gen koji je odgovoran za svojstvo koje elimo, moemo ga prenijeti iz jednog u drugi organizam koristei se rDNA tehnologijom, ak i kada se radi o razliitim biljnim vrstama. Taj se gen izrezuje iz genoma davatelja pomou enzima te nastaju fragmenti DNA. Da bi se neki organizam uspjeno genetiki modificirao, potrebno je konstruirati genetiki vektor koji e prenijeti i ugraditi eljeni dio DNA sa eljenim genom u organizam domaina. Vektori su uspjeni genetiki paraziti - virusi, plazmidi i mobilni genetiki elementi, koji su sposobni napasti biljnu ili ivotinjsku stanicu i ugraditi svoj nasljedni materijal u kromosome koje ta stanica sadri. Tri su najee koritena naina unosa eljenog gena u genom domaina : pomou bakterijskog plazmida, to je ujedno i najei nain, genskim pitoljem ( gene - gun tehnikom ) ili elektroporacijom. ini se kao da je dobrobit koju moe dati neki genetiki modificiran organizam nemjerljiva, osobito kada se govori o primjeni ove tehnologije u medicini budunosti. Ipak, u javnosti puno glasnije odjekuju vijesti i informacije o opasnostima koje donosi ova tehnologija i rizicima koje preuzimamo manipulirajui genima.

Ova je tehnologija pronala iroku primjenu u : poljoprivredi ( usporavanje procesa dozrijevanja voa i povra, due vrijeme skladitenja, manji trokovi proizvodnje, smanjenje zagaenosti tla uslijed otpornosti biljnih vrsta na odreene insekte i biljne bolesti, vei prinosi itd.) proizvodnji hrane ( poboljan miris, okus, aroma, tekstura, boja, vei sadraj vitamina, minerala i antioksidansa, bolji profil masnih kiselina, oplemenjivanje proteinima, jodom i cinkom, zlatna ria ) medicini ( inzulin, glukagon, cjepiva protiv hepatitisa B, proizvodnja lijekova, vitamin C, genska terapija, funkcionalna hrana probiotici)

TehnOS znanost

Kao nedostatke primjene ove teh nologije u budunosti mnogi istiu njen tetan utjecaj na : OKOLI (genetiki zagaivai- superkorovi, supermikroorganizmi, bjeanje gena s novih usjeva, krianje sa srodnim vrstama, unitavanje korisnih kukaca, otpornost na herbicide ) ZDRAVLJE LJUDI ( toksinost, alergije, ugradnja novoga gena igra je sluaja, horizontalni transfer gena stvaranje novih oblika bakterija i virusa, OTPORNOST NA ANTIBIOTIKE nemogunost lijeenja odreenih bolesti) ZDRAVLJE IVOTINJA ( poremeaji u radu srca i mozga, artritis, deformacije nogu) Genetski modificirani organizmi u hrani mogu se detektirati jedino u specijaliziranim i ovlatenim laboratorijima koji bi trebali imati meunarodne certifikate za rad. Koriste se dvije kvantitativne metode pomou kojih je mogue odrediti koliinu GMO - a u hrani, a to su PCR metoda ( lanana reakcija polimerazom ) te jo nedovoljno istraena tzv. microarray tehnika. Odreivanje koliine GMO a u hrani provodi se zbog zakonske regulative i zatite potroaa. Propis o genetski modificiranim usjevima to ga je 1998. i 2000. godine donijela EU odreuje da usjevi koji sadre vie od 0,9 % GMO moraju biti oznaeni.

11

TehnOS

Prihvaanje genetikog inenjeringa od strane potroaa razlikuje se ovisno o tome u kojoj se tehnologiji genetiko inenjerstvo primjenjuje. Pokazalo se da potroai podravaju primjenu genetikog inenjeringa u medicinske svrhe, dok je primjena ove tehnologije u proizvodnji namirnica izazvala burne reakcije javnosti i strunih krugova vezano uz potencijalne opasnosti za okoli i zdravlje ljudi. Openito se smatra da se u komercijalizaciju GMO ilo prebrzo, bez dovoljno istraivanja, kontrola i komunikacije s potroaima. Vrlo je teko izrei generalnu tvrdnju o sigurnosti genetiki preinaene hrane, odnosno, preporuke i tvrdnje o sigurnosti trebale bi se davati pojedinano za svaku novu namirnicu dobivenu genetikim inenjerstvom. Zbog prisutnosti genetiki preinaene hrane u svakodnevnoj prehrani, javljaju se strah i zbunjenost u vezi s manama i prednostima ovakve hrane. Strunjaci su suglasni da potroau treba pruiti mogunost odabira izmeu konvencionalno uzgojene i genetiki preinaene hrane. Osnovno etiko pitanje vezano uz

znanost

suvremenu biotehnologiju je racionalno iskoritavanje prednosti koje genetiko inenjerstvo i kloniranje pruaju, a da se pri tom sprijee potencijalne negativne posljedice ovih novih tehnologija na ovjeka i njegovu ivotnu sredinu. Jasnijem definiranju problematike i iznalaenju moguih rjeenja doprinijelo bi objektivno informiranje javnosti putem efikasne edukacije te precizno formulirana zakonska regulativa u ovom podruju. Nema sumnje da su otvorene nove mogunosti za bolji i kvalitetniji ivot, no postavlja se pitanje zlouporabe poznavanja genetike. Vrtoglavi razvoj znanosti i tehnologije otvara niz pitanja s kojima se dosada nismo susreli i postavlja pred nas veliku odgovornost da se ta znanja iskoriste na dobrobit, a ne na tetu ovjeanstva. Bez obzira na mogue pozitivne uinke, koje e budunost pokazati, zahtjevi potroaa za redovitom kontrolom GM hrane na tritu kao i njenim oznaavanjem u potpunosti su opravdani, jer je svaije pravo imati mogunost izbora. Valentina Grbec

12

fakultet TehnOS Dragan Vuksanovi Branka Vukovi

Blanka: Kada ste diplomirali i na kojem smjeru te tko Vam je bio mentor? Branka: 07/2006 mentor nam je bio Jovica Hardi - isto i za Dragana. Blanka: Gdje trenutano radite, kako ste zadovoljni poslom? Branka: Oboje radimo u Plivi (Pliva Hrvatska d.o.o.). Dragan je Analitiar u HPLC laboratoriju,a ja sam Specijalist za praenje stabiliteta. Zadovoljni smo, posao je zahtjevan, puno se radi, puno ui, idemo na edukacije, uglavnom nije nam dosadno! Blanka: Sto pamtite iz studentskih dana? Branka & Dragan: Pamtimo dane bezbrinog sjedenja na kavi u Tvri prije ispita,a i poslije ispita. Druenja, sportska natjecanja,ma sve, nismo jo nita zaboravili, diplomirali smo prije samo godinu i pol dana. :-) Blanka: Koliko su traeni nai inenjeri? Dragan: Dosta su traeni pod uvjetom da su spremni promijeniti lokaciju. Branka: Slaem se :-) Ne treba se vezati za jedno mjesto, treba ii tamo gdje ima posla. Blanka: Koliko je bilo teko nai zaposlenje? Branka: Nije lako, ja sam poslala oko 30-ak, moda i vie zamolbi (dodue to je bilo u ljetnom periodu - dani godinjih odmora), nazvalo me je negdje oko njih cca 10. Uglavnom svi trae radno iskustvo od min. godinu dana pa je zbog toga teko. Ako se prijavite na portalu Moj Posao onda je puno lake. Blanka: I tradicionalno za kraj, poruka naim studentima! Dragan: Uenje, ali ne u koliini da ometa redovno izlaenje, zabavljanje i provod!

Ex-diplomci....

13

intervju

TehnOS fakultet

Knjinica Prehrambeno-tehnolokog fakulteta u Osijeku (knjinica PTF-a) je visokokolska knjinica za podruje prehrambene tehnologije i biotehnologije. Korisnici knjinice PTF-a osim tiskane grae, imaju omoguen pristup i elektronikim izvorima znanstvenih podataka. Pretraivanje i prosudba kvalitete, kako papirne grae tako i elektronikih izvora namijenjeni su prije svega lanovima Sveuiline zajednice (studentima, postdiplomantima i ostalim lanovima akademske zajednice). Edukacija korisnika postaje tako vaan segment aktivnosti u knjinici. Da bi omoguili to kvalitetniji rad svojim korisnicima knjiniarke u knjinici PTF-a provode izobrazbu zainteresiranih korisnika. Edukacija je prvenstveno namijenjena studentima Knjinice Prehrambeno-tehnolokog fakulteta. Korisnik koji je zainteresiran za edukaciju moe se osobno prijaviti u knjinici PTF-a i dogovoriti se s knjiniarkom o terminu odravanja. Edukacija se provodi se u nekoliko razina: 1. pretraivanje abecednog i strunog kataloga knjinice 2. pretraivanje papirne grae (knjige i referentna zbirka) 3. pretraivanje zajednikog elektronikog kataloga (Prirodoslovlje) 4. pretraivanje zajednikog elektronikog kataloga (NSK) 5. pretraivanje baza podataka (OVID) 6. upute za citiranje ( prema pravilniku PTF-a o citiranju) 1. RAZINA PRETRAIVANJE ABECEDNOG I STRUNOG KATALOGA KNJINICE Korisnik se upoznaje s abecednim i strunim katalogom PTF-a, te se osposobljava za pretraivanje po ponuenim parametrima.

EDUKACIJA KORISNIKA KNJINIC PREHRAMBENO-TEHNOLOKOG FAKULTETA U OSIJEKU

Sanda Hasenay, dipl. ing.; dipl. knji.
Papirna graa

Serijske publikacije

14

2. RAZINA PRETRAIVANJE PAPIRNE GRAE (KNJIGE I REFERENTNA ZBIRKA) Korisnik nakon pregleda kataloga dobije na uvid grau koja mu je potrebna, a zatim uz knjiniarku pokuava pronai pojam u samoj knjizi, odnosno enciklopediji ili priruniku. Korisnik se upuuje kako pronai pojam uz pomo kazala. Takoer se upoznaje s nainom pretrage serijskih publikacija. 3. RAZINA PRETRAIVANJE ZAJEDNIKOG ELEKTRONIKOG KATALOGA (PRIRODOSLOVLJE) Nakon prve i druge razine korisnik se upoznaje s zajednikim elektronikim katalogom (Prirodoslovlje) i osposobljava se za pretraivanje po svim ponuenim parametrima mrene inaice kataloga.

4. RAZINA PRETRAIVANJE ZAJEDNIKOG ELEKTRONIKOG KATALOGA (NSK) Korisnik se upoznaje sa strojno itljivim katalogom (OPAC-om) NSK, te se osposobljava za pretraivanje po svim ponuenim parametrima mrene inaice kataloga. 5. RAZINA PRETRAIVANJE BAZA PODATAKA (OVID) Korisnik se upoznaje s online bazama podataka po podrujima. Upuuju se u naine pretraivanja i prosudbe kvalitete elektronikih izvora. Nakon toga posebno se upoznaju s nekim od baza (http://www.online-baze.hr/ ob/baze/prirodne) s posebnim osvrtom na: CC, Science Direct, Springer,Wiley Interscience, Blackwell Synergy, Ebsco, jer su to baze podataka koje su korisnicima najinteresantnije. 6. RAZINA UPUTE ZA PISANJE DIPLOMSKOG RADA ( PREMA PRAVILNIKU PTF-a) Prehrambeno-tehnoloki fakultet, Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku od 06. 02. 2001. godine ima upute za pisanje diplomskog rada. Svaki korisnik (diplomant) koji je na poetku pisanja rada s knjiniarkom pregleda Upute, a posebna se panja posveuje obradi literature i nainu pisanja iste.

fakultet TehnOS

Skupni e-katalog NSK

CE

Zajedniki e-katalog Prirodoslovlja

Poetna stranica Centra za online baze podataka

Poetna stranica za pretragu Current Contentsa

Online katalozi

15

TehnOS fakultet

Budi uzor
Na sajamskom prostoru Pampas u vremenu od 9. do 12. svibnja 2007. odravala se 3. Meunarodna izloba inovacija, prototipova i poslovnih planova BUDI UZOR 2007. Sve je to u organizaciji Osjekog sajma d.o.o., HOK Obrtnike komore Osjeko-baranjske upanije Osijek, Tehnologijsko-razvojnog centra i Hrvatske udruge inovatora-poduzetnika u Osijeku. BUDI UZOR je prilika za svaku mlau osobu sa idejom, jer ako se iskaete i dobro organizirate svoj poslovni plan moete dobiti mogunost i za njegovu realizaciju. Inae, program BUDI UZOR provodi se u svakoj akademskoj godini i u sklopu projekta odrava se natjecanje u poslovnim planovima za studente. Ove godine u sklopu natjeaja za najbolji poslovni plan prvi puta provedena je jo jedna kategorija pod nazivom Elevator pitch u kojoj su studenti u 60 morali prezentirati svoj proizvod i uvjeriti investitore da je njihov proizvod isplativa investicija. Studenti su se natjecali za Opel Astru Enjoy (na koritenje 30 dana) kao glavnu nagradu, a podijeljene su i medalje te nagrade besplatne inkubacije na 6 mjeseci u inkubatoru TERA-e. Studenti tree godine naeg fakulteta pokazali su se kao dobri inovatori, pa je tako glavnu nagradu dobila Anita Jelaac sa poslovnim planom Sirup od crne rotkvice. Uz nju, istaknula se i Josipa Plavi koja je osvojila zlatnu medalju sa poslovnim planom Kaciga za masau-Freud, a Petra Krivak sa Djejom hranom Njam-Njam osvojila je srebrnu medalju. Osim osvojenih medalja, spomenute studentice su dobile mogunost koritenje inkubatora TERA-e. U kategoriji Elevator pitch iskazale su se Anita Jelaac, Josipa Plavi i Andrea ondor.

Petra Krivak : Njam Njam djeja hrana Proizvodila bi kaastu hranu za djecu. Lokacija je u Meimurskoj upaniji i bila bi meu prvim poduzetnicima u Hrvatskoj ovog tipa. Njezini proizvodi se upotrebljavaju svakodnevno to daje veliku financijsku perspektivu. Zbog blizine sirovina, cijena finalnog proizvoda bila bi konkurentna sadanjim proizvoaima. Meimurska upanija je jedan od najrazvijenijih dijelova Hrvatske. Preteito je ravniarski dio Hrvatske sa razvijenom poljodjelskom, mesnom i mlijenom industrijom. Ovi uvjeti pogoduju razvoju raznih novih proizvodnih i uslunih djelatnosti pa je stoga dola ideja za proizvodnju kaaste djeje hrane. Dojmovi: jako lijepo iskustvo koje mi je pruilo razne informacije o mogunostima samostalnog istraivanja i nainima funkcioniranja ekonomskog dijela proizvodnog procesa.

16

fakultet TehnOS
Anita Jelaac: Ove godine sudjelovala sam na natjecanju BUDI UZOR sa izradom poslovnog plana Sirup od crne rotkvice s medom. Na ideju sam dola na temelju iskustva trogodinjeg brata. Sama izrada poslovnog plana bila je dugotrajna, zahtjevna, naporna i iscrpljujua. Uz poslovni plan napravila sam i plakat o poslovnom planu, te sam sudjelovala i na Elevator pitch-u. S ovim poslovnim planom na natjecanju uz mnoge druge konkurente, 400 studenata, osvojila zlatnu medalju Budi uzor i glavnu nagradu; koritenje novog automobila Opel Astra Enjoy na mjesec dana. Po osvojenju nagrade bila sam jako uzbuena, i toga trena i par dana nakon. Nisam jednostavno mogla vjerovati da sam BA JA od svih natjecatelja dobila, ne samo zlato, ve i samu GLAVNU NAGRADU emu se ni u snu nisam nadala. Jako sam sretna to sam to sve osvojila jer sada znam da je sve mogue postii i dostii u ivotu ako se potrudim... Ovo iskustvo u zauvijek pamtiti. Uz samu medalju dobila sam i diplomu za sudjelovanje na Budi uzor i potvrdu za 6-to mjesenu inkubaciju za realizaciju same ideje. Nagrada mi je uruena mjesec dana poslije. Osobni voza (poto nemam poloeni vozaki) je Josip Gula II god PTF-a. Auto mi se jako svia, lagano ide. Jedino plaam sama benzin tako da u tu imati malo izdatka, ali svejedno se isplati.

Josipa Plavi : Naziv mog poslovnog plana je Kaciga za masau glave uz omiljenu glazbu (Freud). Svi tragamo za trenucima oputanja, a za njih imamo sve manje vremena i zato sam se sjetila ovog proizvoda koji se istie svojom brzinom relaksacije (jer bi djelovao na tono odreene dijelove glave) Sudjelovanje na ovako jednom projektu mi je donijelo puno iskustva, ali ono najvanije tek dolazi, jer sam dobila 6 mjeseci inkubacije svoje inovacije pa se nadam da e moda neki prototip ugledati svjetlo dana.

17

TehnOS fakultet
U prvom broju Tehnosa predstavili smo nau Podrunicu onako malo vie teoretski, sada emo biti malo praktiniji. Za poetak da Vas upoznamo s promjenama koje su obiljeile prolu godinu. Izmjenila se struktura Predsjednitva Podrunice i od kraja sijenja 2007. predsjednica Podrunice SZ-a PTF-a je Blanka Bagari, a potpredsjednik Leonard Kiri. Studentski zbor Sveuilita J.J.Strossmayera od veljae 2007. ima novog Predsjednika Skuptine Kreimira Belia. Dok se oekuje izbor za predstavnika prve godine pri Fakultetskom vijeu, na drugoj godini jo nisu ponovljeni izbori te ih jo uvijek predstavlja prologodinji dvojac Antun Jozinovi sa zamjenicom Ivanom Petrovi. Na treoj godini nae prve generacije bolonjaca odrani su izbori te je svoje mjesto u Fakultetskom vijeu dobio Od projekata koji su nam odobreni na natjeaju Studentskog zbora Sveuilita u suradnji s FISEC-om realizirana je ovogodinja tehnologijada te nae studentske novine. Ove godine na fakultet je organizator XII.tehnologijade stoga imamo pune ruke posla. Studentski zbor Sveuilita J.J.Strossmayera ima novu internetsku stranicu pa nas moete i tamo posjetiti: www. szbor-os.hr . Jo jednom Vas pozivamo da se ukljuite prema svojim mogunostima u rad studentskih organizcija pri fakultetu -FISEC, Tehnos, Podrunica (sve nas moete pronai u dvoritu,druga vrata od kantine) posebno nae nove studente-brucoe jer mi smo tu za Vas-da nam zajedno studiranje bude lake i zanimljivije.

Podrunica Studentskog Zbora naeg fakulteta

Kristijan Jaki. Donesen je novi zakon o studentskom zboru kojeg je potvrdio Hrvatski sabor 21.lipnja 2007. tako da e novi studentski izbori biti odrani u oujku 2008. Podrunica se aktivirala u suradnji s prodekanom za nastavu dr.sc.Damirom Magdiem pri predstavljanju naeg fakulteta na Smotri Sveuilita u Osijeku odranom u prostorima Ekonomskog fakulteta 21. i 22. travnja 2007. te na 1.Smotri sveuilita u akovu koju je 11.svibnja 2007. organizirala za svoje maturante akovaka Udruga Studenata. Naa predsjednica je 16.svibnja 2007. na Radio Plus u emisiji posveenoj studentima Kantina odradila posao predstavljanja fakulteta od strane nae Podrunice SZ-a o studijskim programima na fakultetu te aktivnostima u koje su ukljueni nai studenti.

18

fakultet TehnOS

TEHNOLOGIJADA 2007
19

TehnOS fakultet

Mjesto radnje: Villas Rubin, Rovinj Vrijeme radnje: 30.06.2007.-06.06.2007. Vremenska prognoza: nepovoljna Broj sudionika: cca 600 Glavni organizator: Grafiki fakultet, Zagreb I ove godine na put nismo krenuli sami, tradicionalno drutvo u autobusu pravili su nam ETF-ovci koji su nam osigurali malo prave filmske akcije. Nakon posljednjeg stajanja da bi izbjegli igru brojalice upitali smo da li svatko ima svog susjeda, nitko nije reagirao negativno, dok nakon 10 minuta vonje (ba kad smo se spustili sa zadnjih kilometara autoceste u Istri) nisu ETF-ovci primijetili da su ipak ostavili dvojicu svojih kolega! I tada kree prava potjera, naravno izgubljeni su imali dovoljno sree pa su ih neki dobri ljudi povezli do naeg busa. To je bila tek uvertira. Kada smo stigli na mjesto radnje i shvatili kakav smo smjetaj dobili (zahvaljujemo organizatoru !!!) uslijedio je drugi hladni tu. Uz uporne reklamacije uspjeli smo premjestiti tek dio nae ekipe u malo pristojnije sobe (od obeavajue tri zvjezdice, dobili smo dvije). Ostali fakulteti na smjetaj nisu imali prigovora (naime, mi smo jedini koji smo treu zvjezdicu traili po nebu). No na hranu se nismo mogli poaliti, na vrijeme svakako, ali to ionako nije plaeno u sklopu aranmana pa se nemamo kome aliti, none prstie u japankama su osunali tek oni s malo vie sree (ako su u tom trenutku bili u funkciji navijaa, a ne igraa), a oni hrabriji su se i okupali u moru. Valjda smo svu (ne)sreu koju smo ponijeli sa sobom iz Osijeka izgubili putem do Rovinja jer smo odmah na poetku ostali, udnim spletom okolnosti, bez svoga asa iz rukava. Svi sudionici tehnologijade do kraja susreta bili su pod povealom zbog tih nemilih dogaaja (to je ifra 6 za nau ekipu s PTF-a koja zna o emu je rije). Oko nae znanstvene ekipe smo se preznojili pa barem jedno pet puta i mislim da nam je svima laknulo kada smo stigli u Rovinj jer tada je bilo prekasno da se jedna od nae tri hrabre cure iznenada zaposli i u zadnji tren napusti ekipu ili neki slini scenarij..

20

fakultet TehnOS

eljka Mari je probila led kao prva izlagaica znanstvenog rada, Tomislava Tii je pokuala okoladom malo zasladiti komisiju, a Nela Draa nas je sve ugodno iznenadila, prvo svojom spremnou da uleti tri dana prije samog puta u znanstvenu ekipu do toga da je osvojila u pojedinanoj konkurenciji 3.mjesto. Ekipno je PTF osvojio 5. mjesto to ostavlja dovoljno mjesta za napredak na sljedeoj tehnologijadi. Od sportskih susreta, najzanimljiviji su bili oni nogometni ogledi, kako nogometaa tako jednako i nogometaica. Za svaku pohvalu je naa muka nogometna ekipa koja se odlino posloila, pravi je gut bio gledati njihove utakmice to je na kraju rezultiralo osvojenim 3. mjestom. Iako smo navikli na tradicionalno prva ili druga mjesta naih nogometaica ovoga puta nedostajalo je malo sportske sree, kada se ekipa uigrala, uslijedile su ozljede, ali ohrabruje injenica da je ekipa veinom sastavljena od studentica druge i tree godine studija to daje nadu da bi ve sljedee godine mogle opet priprijetiti samom vrhu. Naa mjeovita odbojkaka ekipa suvereno je vladala terenom sve do finala kada jednostavno nije ilo. Koarkai i koarkaice standardno. Oni stvarno vjeruju da je najbitnije sudjelovati, ali sve pohvale za njihov trud i zalaganje na terenu. Na odbojka Karlo Duda iznenadio je, kako nas, tako i konkurenciju s drugih fakulteta (ovo se najvie odnosi na KTF i njihovog vrsnog atletiara) osvojivi 1.mjesto u crossu. Tamara Nikoli, standardno odlina, osvojila je 1.mjesto u crossu i 2.mjesto u plivanju. Oko stolnotenisaa stvorila se velika praina (tko je bio zna o emu se radi), no oni se nisu dali, i bolji nego ikad, osvojili su 2.mjesto. U ahu, koji je ove godine po prvi puta bio pojedinaan, David krbi osvojio je 2.mjesto. Muko i ensko streljatvo rezultiralo je osvojenim 4.mjestom. Ekipno smo osvojili 3.mjesto, ne moemo rei da smo ne zadovoljni, no kad bi se zbrojio zabavni program, u kojem smo imali pobjednike u karaokama (klapa??), ?? pratilju misice tehnologijade, mislim da bi bili u ozbiljnijoj konkurenciji za 2.mjesto. Naravno, ponosni smo na nae cure, Marijetu Mraz, najbolju nogometaicu turnira i Jelenu Danilovi, najbolju odbojkaicu turnira. No sljedee godine mi smo organizatori 12. tehnologijade. eka nas puno posla, nadamo se da emo to dobro odraditi i da emo kui ponijeti jo koji pehar i medalju vie.

21

TehnOS fakultet

F O Y L B M E S S A L A R GENE 7 0 0 2 C FISE SPLIT

22

U noi 21. travnja nali smo se u Westu i oko 3 sata utrali u vlak za Zagreb. Iako su sjedala u vlaku bila vrlo neudobna, umorni (!) od izlaska, uspjeli smo zaspati. Kada je Pero pred jutro ugledao tunel shvatio je da idemo nekim udnim putem za Zagreb, i to preko Bjelovara (udni su putevi Inesini). U Zagrebu smo presjeli na bus za Split. Na kolodvoru nas je doekao predsjednik FISEC-a Split, Zlaja, koji je i sljedeih 6 dana uz predsjednike dunosti, obavljao i dunost taxi slube. U Splitu smo bili smjeteni u novom dijelu studentskog doma na Spinutu. Generalna Skuptina slubeno je otvorena 23. travnja na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Odrana su etiri slubena sastanka predstavnika FISEC-a iz Hrvatske (Zagreb, Split, Osijek), Srbije (Beograd, Novi Sad), Makedonije (Skopje), Njemake (Berlin, Munchen), Bugarske (Plovdiv), Bosne i Hercegovine (Tuzla) i Turske (Istanbul).

Prihvaeno je izvjee s Generane Skuptine FISEC-a 2006. godine iz Plovdiva, Bugarska. Dolo je i do promjena u vodstvu FISEC-a Europe, te je izabrana nova predsjednica Kristina Radovi (Split), potpredsjednik (Beograd), tajnik (Skopje) i blagajnik (Istanbul). Predsjednitvo je za blagajnika predloilo Ines Matas, no ona je odbila kandidaturu. Novi Sad biti e domain sljedee Konvencije o prehrani (Food Convention) u studenom 2007 godine. U sklopu programa odrane su prezentacije fakulteta sudionika, te Traid fair, predstavljanje i degustacija prehrambenih proizvoda regija i zemalja sudionika. Kratkom prezentacijom predstavili smo Sveuilite i fakultet, te kulen i rakiju ljivovicu. Osvojili smo tree mjesto u best food presentation , iza Splita i Zagreba.

fakultet TehnOS
Svako jutro organizatori su nas izvlaili iz kreveta kako bi posjetili industrije. Drugo jutro krenuli smo na duuog putovanje u Zadar. U Zadru nas je doekao vodi i ruak. Obili smo Marasku, tvornicu alkoholnih i bezalkoholnih pia. Sljedei dan odredite nam je bio ibenik. Moramo priznati da nas tamo i nisu ba tako lijepo doekali. Odmah iz busa napao nas je jedan stariji mjetanin koji je naplaivao parking, tj. uope nam nije dao da iziemo iz busa (!?) jer nemamo vodia (vodi nas je ekao u gradu). Nekako smo uspjeli izai iz busa i posjetiti vinograde i vinariju Vinoplod. Na povratku smo posjetili i NP Krk. U Dugopolju smo obili prehrambenu industriju SMS, te tvornicu PVC ambalanih folija u Trilju. Posjetili smo i Jadransku pivovaru i pekaru Babi u Splitu. Na kraju moemo rei da e nam u najboljem sjeanju ostati likeri Maraskino, vrhunsko kvalitetno vino Babi i Trade fair, koji je bio jako dobro organiziran. Sve pohvale organizatoru i nama koji smo uskladili noni ivot i dnevne obaveze, te est dana izdrali taj naporni tempo. Vidimo se u Novom Sadu! Ivana Vrdoljak Andrej Jovii Tomislav Petrein Ines Matas

23

TehnOS fakultet

FESTIVALU ZNANOSTI

Studenti PTF-a prvi puta na

Ove godine odran je peti po redu Festival znanosti na temu Hrana i zdravlje. U tjednu od 23.-28.travnja imali smo priliku upoznati se s fiziarom u kuhinji, saznati jesu li mravice zdravije od debeljuca, kakva je to hrana za mozak I to se krije u alici uitkaali i brojne druge teme pojasnili su mladi znanstvenici I studenti naega Sveuilita, sloni u jednom cilju da znanost priblie mladima. Iako je na fakultet redoviti sudionik dosadanjih Festivala znanosti, ove

na izradi odlinih plakata i broura. Ni nagrade nisu izostale. Tako je za najbolje predavanje s naeg fakulteta nagraena studentica Valentina Grbec na temu Genetiki modificirana hrana, a najboljom radionicom proglaeni su Mikroorganizmi u hrani pod vodstvom dr. sc. Hrvoja Pavlovia i dr. sc. Lidije Lenart. Kroz radionice naeg fakulteta proli su brojni posjetitelji, dok su studenti u punim dvoranama bodrili svoje kolege i nagraivali pljeskom njihova predavanja. Ako smo bilo kome naim nastupom izazvali osmijeh na lice i zainteresirali za znanost, onda je Festival znanosti u potpunosti uspio!

godine predstavili smo se s do sada najbogatijim programom sa ak 11 predavanja i 4 radionice. I jo jedna zanimljivost osim naih znanstvenika, boje fakulteta prvi puta branili su studenti! (tonije studentice) Svoj posao odradili su zaista odlino. Ne smijemo zaboraviti ni nae studente volontere koji su sudjelovali u promoviranju Festivala. Posebne zahvale upuujemo mentorima na pomoi i savjetima, osobito asistentu Ivici Strelecu

A za kraj, to drugo rei, nego pozvati vas i idue godine na festivalsku pozornicu! Andreja ondor

to kau studenti o Festivalu? Glas sudionika

Josipa Plavi & Ivana Previi Ove godine smo prvi puta nastupale, s predavanjem Trendovi u proizvodnji i potronji hrane. I jako nam se svidjelo! Osim to smo se potrudile oko prezentacije

24

fakultet TehnOS
poprilino smo se I zabavile, a kad smo izale pred punu dvoranu I tremu smo uspjele razbiti jer smo bile zajedno! Mislimo da je to prava prilika za studente da se pokau ili barem steknu iskustvo takve vrste nastupa. Nama se svia! Nastupit emo i sljedee godine. Ma Festival znanosti je zakon! Danijela Vukovi pravilnoj prehrani. Jako sam zadovoljna uspjehom radionice. Posjeenost je bila odlina, sudjelovali su uenici srednjih i osnovnih kola, izmeu ostalih iz O Grigor Vitez, koju sam i ja pohaala. Budui da im se jako svidjela prezentacija pozvali su me da ju odrim i u njihovoj koli! Posebno su mi se svidjele reakcije uenika koji su bili iznenaeni pojedinim injenicama!

Kao studentica Prehrambeno-tehnolokog fakulteta, te veliki ljubitelj hrane (evapi BH) imala sam zadoKristijan Jaki voljstvo prvi put sudjelovati na Festivalu znanosti ija je tema upravo i bila HRANA. Kroz tjedan dana, koImao sam jednu od zahtjevnijih uloga liko je festival trajao,

Glas volontera

i na kojem smo mi studenti u najveem broju izlagali svoje radove, druili se i uili jedni od drugih, drago mi je to je i ove godine zabiljeen sve vei odaziv posjetitelja koji su iz bogatog programa izabrali neto za sebe i odluili se informirati, te ostati u koraku s vremenom. Nadam se da je moja tema o kavi, alica uitka i zadovoljstva, ujedno bila i aktualna i pouna. Do sljedee godine, nadam se u jo veem broju, pozdrav!!! Vlatka Buzjak Sudjelovala sam na Festivalu znanosti s radionicom o energetskoj vrijednosti hrane i

na Festivalu znanosti (he he).Naime, zajedno s nekoliko kolega, bio sam zaduen za dijeljenje promotivnih materijala i informiranje ljudi o samom festivalu. Osim toga prisustvovao sam na odreenim predavanjima, radionicama i debatama koji su pobudili u meni veliki interes i ovim putem pohvaljujem sve koji su na bilo koji nain doprinijeli odravanju festivala. Smatram da je ovo jedan vrlo kvalitetan nain da mladi steknu nova znanja i samim time pozivam sve da se i idue godine odazovu ovom hvale vrijednom projektu. www,festivalznanosti.hr

25

TehnOS fakultet
Intervju s Davidom krbiem

Cijeli ivot nije dosta za ah

U ovom broju vam predstavljamo jednog zaista posebnog sportaa. David krbi roen je 11.09.1978. u Kneevu,osnovnu kolu je zapoeo u Bilju a zavrio u Peuhu gdje je iao i u srednju Kemijsko-tehniku kolu, danas je apsolvent na naem fakultetu. Godinama igra ah za na fakultet i uvijek ima dobre rezultate. Osvojio je dosta medalja za fakultet na Tehnologijadama i na Studentskoj ligi. Ovo je njegova kratka pria o ahu koji ga prati kroz vei dio ivota. Ivana: Davide, kad si poeo igrati ah? David: Ve sa 4-5 godina sam pomalo znao igrati. Znao sam sloiti i micati figure. Ozbiljnije sam se poeo baviti ahom prije 13 godina. Na to me potaknula jedna kompjuterska igrica. Ivana: to te najvie veseli u ahu? David: Volim igrati s kompjuterom. Volim lijepa otvaranja, kombinacije. David: Hrvatski rejting 1883, ELO 2037. Kad diplomiram posvetit u se malo vie ahu jer se sa 2000 bodova prelazi u viu kategoriju tj. prvu. Ivana: to e nakon diplome? David: Raditi. Planiram se oeniti i planirati djecu i unuke. Ako budem imao mogunost nastavio bih dalje uiti. Ivana: A ah? David: Nastavit u sa ahom. Moda i profesionalno ali anse za to su 5%.

Ivana: A to ti smeta? David: Kad netko proe pored mene, kad pria, kad netko udara po satu, stolice, svijetlo ,garnitura, sve mi Ivana: Tko su ti uzori u ahu? smeta ako nije kako treba. David: Kasparov, Emanuel, Lasker, Fischer, Karpov- njegove zavrnice. Ivana: to napravi kad se naljuti? David: Opsujem tiho, ustanem se i odem. Ivana: Ui li o ahu? David: Imam 120 knjiga, 5 ahovskih automata i Ivana: Jesi ivan dok igra? David: Jesam, ali znam gubiti. Mogu podnijeti poraz. kompjuter. Igram u prosjeku oko 4 sata dnevno. Ivana: Gdje sad igra ah ? David: Igram u klubu u Bilju, prvu plou. Tamo igram zadnjih 5 godina. Prije sam igrao u Peuhu. Registriran sam kao igra oko 13 godina. Ivana: eli li u profesionalce? David: Ne znam. Kad pree u profesionalce to vie nije lijepo. Ali nastavit u igrati ah.

Ivana: Ima li jo neki hobi pored aha? David: Da, doasnik sam u vatrogascima, ii u za Ivana: Koji su najjai turniri na kojima sudjeluje? David: Bizovac je najbolji turnir. Tamo dolaze velema- asnika kad diplomiram. jstori. Igram i u Peuhu, Naa vrijedna novinarka Ivana Koi ovaj je intervju pripremila Bonjacima. Ivana:Koliko bodova ima?

26

dok David jo nije diplomirao. Urednitvo Tehnosa Davidu eli puno uspjeha na poslu i u buduim ahovskim natjecanjima te mu i na ovaj nain zahvaljujemo na velikim ahovskim rezultatima koje je ostvario kao student branei boje naeg fakulteta i Sveuilita.

fakultet TehnOS

HLADNO PIVO U OSIJEKU

Najpoznatija hrvatska rock grupa iz zagrebakih Gajnica odrala je 6.06.2007. godine u sklopu svoje velike promotivne turneje Uz uju nije sve tako sivo nakon Zagreba, Rijeke i Pule odlian koncert i u Osijeku. Novi album Knjiga albeje stvarana na nekoliko lokacija po Hrvatskoj, a na poboljanju albuma sudjelovao je Brad Blackwood, poznat po suradnji sa teksakim rockerima ZZ Top i gothic rock bendom Evanescence. Na albumu je 12 pjesama koje se kao i veina starijih pjesama HP-a bavi drutvenim problemima, ljubavnim jadima,. na pomalo pomaknut, ali tipian hladnopivovski nain. Za sada najpoznatije pjesme sa novog albuma Srea vrti se po svim hrvatskim radio postajama i Nije sve tako sivo! Nekako je ovaj album drugaiji, raznovrsniji od starijih, te svatko moe pronai neto za sebe. Osim raznovrsnosti pjesama neki e sretnici koji kupe originalan CD dobiti i koni omot albuma te knjiicu koja na 46 stranica pria o povijesti grupe i nastanku albuma. Meutim, ta ponuda vrijedi samo za prvih 7500 kupaca. Publika je jako dobro prihvatila novi dugooekivani album koji je nekoliko tjedana nakon spektakularne promocije bio najprodavaniji hrvatski album. U Osijeku je koncert odran u portskoj dvorani Zrinjevac.

Sama punk-rock veer poela je dvjema predgrupama, Septicom iz Vinkovaca i splitskim punk-metal bendom ubrilo iz Splita. Manje poznate nade dobro su zagrijale osjeku publiku. Koncert Hladnog Piva je poeo instrumentalom Couvert iz novog albuma Knjiga albe te se nastavio starim pozdravom Dobra veer i dobro doli svi! Cijeli je koncert bio jako dobar mix svih pjesama iz novog albuma i naalost samo nekih starih pjesama. Atmosfera je bila i vie nego fantastina. Mile kao i uvijek uspio odrati pravu komunikaciju sa publikom koja je od ushienja ludovala, skakala, od vruine se polijevala vodom, pivom,..... Nakon 2 bisa koncert je zavrio nakon dobra 2 sata prave rock svirke, a ekipa HP-a se preselila u susjedni Hig gdje su se deki druili s oboavateljima, dijelili autograme, razgovarali o novom albumu...... Vjerujemo da se malo tko nadao da e nam Hladno pivo tako brzo doi opet u Osijek. Deki su se prikljuili humanitarnoj akciji elim hodati koju organizira Udruga proizala iz Domovinskog rata u prikupljanju novane pomoi za lijeenje gospodina Sreka Josia koncertom koji je odran 2.prosinca 2007. na staroj lokaciji (portska dvorana Zrinjevac) te je sav prihod od koncerta namijenjen lijeenju gospodina Josia. Hladno pivo ne prati uspjeh samo u glazbenim vodama. Njihove su internetske stranice osvojile Silver bra nagradu u kategoriji C1. WEBSITES na meunarodnom festivalu kreativnih komunikacija Magdalena u Mariboru. Takoer je dizajn albuma Knjiga albe osvojio Bronano zvono na 15. jubilarnom FESTO-u ( Nacionalni festival trinog komuniciranja) u kategoriji Sredstva izravne komuniracije-6 ambalaa.

27

TehnOS fakultet

KOARKA voditelj: Sanja Mironienko (Koroec) Sanja Mironienko (Koroec) Maja Vugrinec ana Luki Ana Dambo Ivana Koi Nikolina Jug Ivana Baoti Ivana Debeli Ana Krisla Blanka Bagari Marija ravanja Osvojile su pehar za 3.mjesto

STUDENTSKA LIGA 2006/07

m/ BILIJAR Marko Markovi Tomislav Petroleki Neda imuni (pehar za 1.mjesto u enskoj konkurenciji) Ivana Vrdoljak (pehar za 2.mjesto u enskoj konkurenciji)

KUGLANJE voditelj: Nina Mandi Maja arlija (1.pojedinano) Nina Mandi Ines Matas Senka Presean Ivana Vrdoljak Nikolina Jug Anita Egyed Osvojile su pehar za 1.mjesto

28

fakultet TehnOS
m ODBOJKA voditelj: Luka Ivanovi Luka Ivanovi Karlo Duda Luka Nol Ranko Stanii Stjepan prem Hrvoje Sui Domagoj Bleki Osvojili su pehar za 3.mjesto

m NOGOMET voditelj: Viktor Kertez Viktor Kertez Andrej Djeka Zvonimir Buljan Dino Duvnjak Boris Miki Josip Gul Igor Ljubas Josip Zeko Dejan Kresoja Mario Oreki Radoslav Budimir Nikola Batini Stjepan Siladi

ODBOJKA voditelj: Jelena Danilovi Jelena Danilovi Ines Matas Tatjana Ivani Blanka Bagari Stela Mate Tanja Markovi Maja arlija Osvojile su pehar za 3.mjesto

29

TehnOS fakultet
NOGOMET voditelj: Marijeta Mraz Marijeta Mraz Maja Vugrinec Ivana Baoti Blanka Balicki Fedra Budeti Tamara Fundak Nikolina Jug ana Luki Ivana Koi Ines Matas Osvojile 5.mjesto

RUKOMET voditelj: Blanka Bagari Blanka Bagari Ines Matas Ivana Baoti Ivana Koi Ruica Keleminec

Mirna Ermeni Martina igi ana Luki eljka Bevir Osvojile 4.mjesto

m KOARKA voditelj: Tomislav Peterin Tomislav Petrein Andrej Jovii Dino Duvnjak Krunoslav Grozaj Mario Bencek Vladimir Devi Nikola Menari Marko Bijeli-Curki m KUGLANJE Tomislav Petrein Andrej Jovii Luka Ivanovi Marko Bijeli Curki arko Petrovi Marko Markovi AH EKIPNO Ivana Vrdoljak Ivana Koi Osvojile pehar za 1.mjesto

m AH EKIPNO voditelj: Ivana Vrdoljak David krbi Petar Buri Ivana Vrdoljak Kreimir Golubi

m/ PLIVANJE voditelji: Dalibor Andraek i Ines Matas Dalibor Andrek Ines Matas ( medalja za 3.mjesto) Jelena Danilovi

30

Usprkos trudu, za est unjeva pobjeglo Natjecanja u studentskoj ligi za akademsku godinu 2007./2008. ve su im je tree mjesto. poela i naim studentima-sportaima elimo puno uspjeha, sportske sree, to manje ozljeda i jo bolje rezultate!

fakultet TehnOS

NAJVOLONTER

Andrea Koba
Zadovoljstvo nam je predstaviti Vam studenticu 4.godine naeg falulteta Andreu Koba koja je nominirana od strane Regionalnog Info-centra za mlade u Osijeku izabrana za volontera godine. Blanka: Kada i kako si se poela baviti volonterskim radom? Andrea: U treem mjesecu 2007. godine treningom Biti volonter na koji sam otila s prijateljicom Anitom Jelaac. U svibnju odran volonterski kamp u Zlatnoj Gredi, tamo sam se susrela sa idejom o Info-centru za mlade. U rad Info-centra sam ukljuena od poetka, od ureivanja prostora do sada kada sam koordinator volontera. Info-centar je projekt PRONI Centra za socijalno poduavanje i poeo je s radom 26.10.2007. u suradnji s gradom Osijekom i Ministarstvom obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. U Info-centru ima 20 volontera koji odrauju razliite aktivnosti po vlastitom izboru ( ureivanje prostora, organiziranje i sudjelovanje u radionicama, deurstva..). Blanka: Za one koji ne znaju gdje se nalazi Infocentar u Osijeku? Andrea: Adresa Info-centra je Ribarska 1. Blanka: Da li je jo netko osim tebe ukljuen u volonterski rad s naeg fakulteta? Andrea: Posebno mi je drago mi je istaknuti da s naeg fakulteta volontira 4 studenata Luka Ivanovi, Kristina Klari, Anita Jelaac, Damir Vukovi koji su se upoznavi se s idejom Volonterskog centra, ukljuili u njegov rad, a isto tako su se prijavili u Volonterski centar, dakle primjer su ostalim naim studentima da krenu njihovim stopama Blanka: Gdje je smjeten Volonterski centar? Andrea: Volonterski centar smjeten je na Vijenacu Ivana Maurania 3.Oni imaju bazu volontera, upuuju i nude poslove za volontere.Volonterski centar je osnovan 2005. i i pohvalno je da ima vie volontera nego mjesta za volontiranje. Blanka: Koje su tvoje druge aktivnosti osim rada u Info-centru? Andrea: Sudjelujem na projektu Volonterskog centra Pomo u uenju- dranje instrukcija iz matematike i kemije djeci bez roditeljske skrbi iz SOS djejeg sela Ladimirevci, volonterstvo u tri udruge branitelja lijeenih od PTSP i njihovih obitelji te razne druge blic akcije ( kole u prirodi u Zlatnoj Gredi u organizaciji Zeleni Osijek ). Blanka: Koliko tjedno vremena posveuje volonterstvu? Andrea: Ovisi o potrebi, oko 20 sati pa i vie. Blanka: to te motivira na volontiranje? Andrea: Volim pomagati drugima, to me ispunjava kao osobu. Imam priliku upoznati nove ljude, stjecati nova znanja i iskustva. Volontiranjem si otvaram vrata za budunost.

31

TehnOS fakultet
Blanka: Kako uspijeva uskladiti druge obavezeprije svega fakultetske obaveze? Andrea: Volontiram u slobodno vrijeme tako da fakultet ne trpi. Nekad je tee uskladiti sve to, ali ako se dobro organizira vrijeme sve se stigne pogotovo zato to mi volontiranje prua unutarnje zadovoljstvo. Blanka: Koliko su mladi zainteresirani za volontiranje? Andrea: Mladi koji se susretnu s nekim volonterom i mjestom gdje se volontira esto se ele ukljuiti u volonterski rad, dok oni koji nemaju nikakvih doticaja s volonterstvom rijetko e samoinicijativno poeti volontirati. Blanka: Kakav je odaziv mladih za Info-centrom? Andrea: S obzirom da je Info-centar na samom poetku svog rada mladi jo nisu dovoljno upoznati s postojanjem Info-centra i mogunostima koje nudi, zbog toga odaziv mladih nije izrazito velik no nadamo se da e uskoro porasti. Blanka: to tebi znai ova nagrada? Andrea: Ova nagrada je nagrada za moj trud, a samim time je i poticaj za daljnji volonterski rad jer je moj trud primjeen. Blanka: I neto za kraj! Andrea: Pozivam mlade da se ukljue u volonterski rad jer on moe pozitivno utjecati na svaiji ivot i njime se otvaraju mnoge mogunosti za napredovanje u ivotu. Blanka Bagari

32

tuzla summer university

fakultet TehnOS

LJETNI UNIVERZITET U TUZLI

to je LJUT: Ljetni univerzitet u Tuzli, je tradicionalna i u BiH jedinstvena manifestacija, koja se ove godine odrala po 12. put. Od 1994, Univerzitet u Tuzli i YSY iz Amsterdama (Nizozemska) su zajedno radili na razliitim projektima. Jedan takav projekt je Internacionalni Ljetni Univerzitet Tuzla (LJUT) koji je po meunarodnim relativnim ocjenama oznaen kao vrlo znaajan i dobro voen projekt, koji je ujedno i jedinstven u jugoistonoj Europi. Od 1996, svakog ljeta studenti iz Europe, Sjeverne Amerike i Australije sakupljaju se u Tuzli kako bi odrali teajeve iz razliitih znanstvenih disciplina. Takoer se svake godine broj studenata, koji sudjeluje stalno poveava. Program LJUT-a ima tri cilja. Prvi cilj je razmjena informacija. Strani eksperti iz drutvenih, tehnikih i prirodnih znanosti, prezentiraju aktualna znanja i praktine rezultate kako studentima, tako i asistentima, profesorima i strunjacima. Drugi cilj je da se stimuliraju internacionalni kontakti koji e dovesti do novih projekata i inicijativa. Trei cilj LJUT-a je da se stvori polje za suradnju studenata iz cijele regije. Dvanaesti po redu Ljetni Univerzitet, LJUT Tuzla 2007. odrao se u periodu od 02. 07. - 12. 07. 2007. a tema ovogodinje manifestacije nosila je naziv Energija ... temelj budunosti ,

te kao i prethodnih godina okupio mnoge profesore i brojne studente sa univerziteta iz zemlje i inozemstva, a meu njima bili smo i mi. Tuzla se pokazala kao izuzetan domain, na jedini zadatak bio je da organiziramo prijevoz do Tuzle, dok su smjetaj, hrana i ostale studentske aktivnosti ukljuujui i dosta zabave bili naravno osigurani. Budui da se LJUT odravao u vrijeme ispitnih rokova, odluili smo ga posjetiti samo jedan vikend u periodu od 06.-08. srpnja 07. Odmah po dolasku u Tuzlu, u veernjim satima, doekali su nas lanovi organizacijskog odbora i smjestili u studentski dom, te su nas poveli u kratko razgledavanje najueg centra grada i upoznavanje sa tuzlanskim nonim ivotom. Budui da je Tuzla industrijski grad jo uvijek je aktualan korzo i svi kafii se zatvaraju ve nakon 23h. Meutim za nas kao i brojne sudionike ovog seminara bio je organiziran party zatvorenog karaktera, gdje smo se imali priliku upoznati sa tuzlanskim pilsnerom. Ve rano ujutro u prostorijama Univerziteta odrana su predavanja iz podruja telekomunikacija i njezine primjene u elektrogospodarstvu Linux kao alternativa, Fakulteta elektrotehnike u Tuzli. Nakon predavanja slijede etnja gradskom jezgrom i upoznavanje s njezinom izrazitom slobodarskom tradicijom, te brojnim prepoznatljivim simbolima grada kao to su Most s kipovima, Baca diska, Leda, kao i upoznavanje sa tuzlanskim nacionalnim jelima, te odlazak

33

TehnOS fakultet

na karting i kupanje na slanom Panonskom jezeru. Veernji sati ponovo su proli u veselom raspoloenju. Nedjelja je bila rezervirana za rotilj izvan grada u Mukim vodama, te slijedi povratak u Osijek. Sve u svemu imamo samo rijei hvale i prekrasna sjeanja na ovo putovanje. Danilovi Jelena, Ivani Nikolina, Jovii Andrej, Matas Ines, Mete Ivan i Prka Marija.

34

fakultet TehnOS

Vlatka & Andreja: Prague challenge 2007

Strunu praksu odradile smo u ekoj, tonije u Pragu, na Institutu za kemijsku tehnologiju u trajanju od est do osam tjedana gdje smo sudjelovale u odreenim istraivakim projektima. Prava prilika za proirenje znanja jer smo na projektima samostalno radile te smo se susrele sa zaista odlino opremljenim laboratorijima. Bile smo smjetene u studentskom domu Sazava, 40-ak minuta vonje metroom udaljenog od naeg radnog mjesta. U domu su bili smjeteni i ostali studenti na strunoj praksi iz razliitih zemalja (Njemaka, panjolska, Portugal, Irska, Engleska, Maarska, Danska, Norveka, Poljska, Malta, Japan, Kina, Kazahstan, Saudijska Arabija, Kanada, SAD, Ekvador, Kolumbijaaroliko drutvo:-) Nakon posla smo zajedno odlazili na rekreaciju, razgledavanja, posjet muzejima, izlobama jer je Prag zaista grad koji puno nudi! Vikende smo esto provodili na putovanjima, po ekoj ili u inozemstvu, koje je za nas organizirao lokalni IAESTE odjel. Takoer, organizirali smo internacionalne partije na kojima su predstavljane razliite zemlje s tradicionalnim jelima i piima. To je bilo nezaboravno iskustvo, puno smo toga nauili i jako se dobro zabavili i svima bi to preporuili. Zato, ako imate priliku odraditi praksu na ovakav nain, nemojte to propustiti!

35

TehnOS fakultet

Merhaba Turkey (by Blanka)

36

Moja inozemna destinacija u kojoj sam odradila strunu praksu bila je Turska, tonije Ege University u Izmiru (jedno od najboljih Sveuilita u toj zemlji), Faculty of Engineering, Department of Food Engineering. Odletjela sam za Tursku 17.srpnja., a vratila se 18. rujna 2007. i mogu rei da su mi ta dva mjeseca brzo prola iako sam tamo bila jedini student na praksi. Smjestili su me u guest house Sveuilita tako da mi je smjetaj bio ravan onome u hotelu. Veinu prakse sam odradila na Kontroli kakvoe na projektu Dr.Oetkera radei analize na kikirikijima i pistacijama, dok sam neko krae vrijeme provela i na projektima koji su se radili na kolegiju Ambalae i Biotehnologije. Jako sam zadovoljna to se tie kvalitete moje prakse jer se moj mentor u suradnji s profesorima i asistentima potrudio da mi svaki radni dan bude ispunjen. Turci su izuzetno gostoljubivi ljudi s velikim interesom prema naoj zemlji, ljudima i obiajima tako da su se dobro brinuli za mene, a mladi ljudi su poput nas, nisu sve djevojke zamotane u marame i jednako se kao i mi znaju dobro zabaviti. Izmir je ogroman i prekrasan grad smjeten na obali Egejskog mora u kojemu ivi preko 3 milijuna ljudi tako da sam predveer, kada se temperatura spusti na podnoljivih 30C,imala to razgledavati. Obila sam okolna turistika mjesta, Kusadasi, Efes, Cesme, nacionalni park (u kojem je dozvoljeno kupanje!), CanakkaleTroya, a zadnji vikend sam provela u Istanbulu koji je bio eer na kraju.

fakultet TehnOS

Osjeko Ljeto Mladih je organizacija s tradicijom, tradicijom dugom sada ve dvadeset i sedam godina. Preuzimanjem OLJM-a od Studentskog centra prije est godina, Studentski zbor, podigao je samu organizaciju na novu razinu jer je osim samih koncerata i zabavnih sadraja u raspored dogaanja uvrstio i radionice, predstave i ostale sadraje koje vode sami studenti. Tako je OLJM postalo festival koji ukljuuje kulturna i portska dogaanja koje vode sami studenti. OLJM ujedno je i najkapitalniji i najpoznatiji projekt u organizaciji Studentskog zbora u Osijeku. Studenti, njih oko osamnaest tisua, kreatori su i konzumatori OLJM-a. Njihova volja, elja za kvalitetnim, a ne samo kvantitativnim studentskim ivotom, u potpunosti se izraava kroz samu manifestaciju OLJM-a.

37

TehnOS fakultet

Studentska referada
Prvi kat, prva vrata lijevo, soba 60-studentska referada Prehrambeno tehnolokog fakulteta. Dvije gospoe koje ovdje rade zovu se Jasna Markovi (dipl. oec., voditeljica referade) i Renata Rai (voditeljica studentskih poslova), a dobro su poznate svim studentima (pogotovo pod nazivima tete iz referade). Ovaj fantastini dvojac uvijek ima puno posla, ali isto tako su uvijek na raspolaganju za sve administrativne poslove i probleme studenata. Iako na vratima pie da rad sa studentima traje od 9-12, nerjetko se to produi po potrebi. Nae se vremena i za ugodno avrljanje s bivim i sadanjim studentima, ali i profesorima i asistentima jer svi vole svratiti u referadu. Uvijek nasmijana i dobro raspoloena gospoa Jasna odgovorila nam je na nekoliko pitanja pa smo tako saznale da u naoj referadi radi od 1989. godine, a od 2000. god. posao joj je olakan jer je zaposlena i gospoa Renata koja je preuzela poslove sa studentima (na tzv. alteru). Rad sa studentima je zanimljiv i oputajui, a olakotna okolnost je to to na fakultet nema ogroman broj studenata pa gotovo svakoga tko ue u referadu znaju po imenu. Za vrijeme upisa je najvea guva i to je najstresniji dio posla. Administracija je, kau, dovoljno naporna i njima pa svojim studentima nastoje to vie olakati sve birokratske poslove. Inae, kontakti sa bivim studentima se odravaju redovito i to su uglavnom poluprijeteljski odnosi na bazi potovanja. Stari studenti se javljaju u referadu koja vodi svojevrsnu, neslubenu, evidenciju o zapoljavanju inenjera, te ponekada slui kao posredna stanica pri zapoljavanju. Takoer se mnogi inenjeri javljaju zbog upisa postdiplomskih studija. Novu stranicu referade svakodnevno ureuje ga. Renata tako da uvijek ima pune ruke posla s obavijestima o ispitima, potpisima, rokovima i sl. Informatizacija (ISVU) je poboljala rad referade, ali svejedno je velik posao ostao i na papirologiji. Resorno ministarstvo se pobrinulo za nove kompjutere i daljnju informatizaciju. Na fakultet je spreman za uvoenje e-indeksa pa e ve 2007./08. svi studenti biti u sustavu ISVU, a to e dodatno olakati posao gospoama iz referade. Osim rada sa studentima i administracije, jo se brinu o dovoljnim koliinama krede, produnih kabela... Kod njih se moe nai sve - od igle do slona! Iz studentskog kuta, gospoe Jasna i Renata ine studiranje ugodnijim!

Kristina Habschnied Tatjana Ivani

38