vedska ekologija

Pie: Kris Babic Olssen http://www.sinteza.org/svedska_ekologija.htm

vedska je meu prvim evropskim dravama poela razmiljati u okvirima odrivosti. Jo davne 1960. godine uvidjela je kako mora stati na put brzom nestajanju prirodnih resursa i preuzela je vodstvo u organiziranju prve Konferencije UN o ivotnoj sredini odrane u Stokholmu 1972. Od tada neprestano aktivno radi na ekolokim problemima i na nacionalnom i na meunarodnom nivou. 1999. godine je vedski parlament usvojio je 16 posebnih ciljeva ouvanja kvaliteta okolia i 72 nacionalna privremena cilja. Napredak u ostvarivanju ovih ciljeva stalno ocjenjuje Vijee za ekoloke ciljeve, posebno tijelo dravne uprave koje imenuje vlada. U svom posljednjem izvjetaju, Vijee je zakljuilo kako preko polovice ciljeva zahtjeva dalje aktivnosti kako bi se ostvarili kako je zacrtano. Jedan od najvanijih ciljeva ouvanja kvaliteta okolia se tie potrebe da se ogranii utjecaj na klimu. Sagorijevanje fosilnih goriva, nafte i plina, u najveoj mjeri pridonosi efektima staklenikih plinova. vedska je jedna od malog broja industrijaliziranih zemalja koje su smanjile emisije staklenikih plinova. Izmeu 1990. i 2006. one su opale za skoro 9 posto. U istom tom periodu ekonomija je zabiljeila rast od 44 posto. Jedan od vanih razloga je to to se nafta vie ne koristi za grijanje u onoj mjeri kao ranije, ve je u najveem djelu zamijenjena daljinskim grijanjem na biogoriva. U usporedbi s 1980. g. smanjenje je znaajno. Te godine, vedska je ispustila 80.000 tona ugljinog dioksida u atmosferu, dok je 2006. ta brojka je iznosila neto preko 51.500 tona. Iako je vedska smanjila emisije staklenikih plinova, Vijee za ekoloke ciljeve predvia da e njihovo ciljano smanjenje utjecaja na okoli biti teko postii do 2050. godine. Jedan od razloga je to to ukupne globalne emisije staklenikih plinova i dalje rastu, to prouzrokuje poveanje srednje globalne temperature. Za vedsku najvaniji meunarodni sporazumi u oblasti zatite okolia su Helsinka konvencija te Parika i Konvencija iz Osla, koje su nastale radi zatite mora u njenom okruenju. Stokholmska konvencija, koja za cilj ima postepeno naputanje proizvodnje i koritenja nekih od najopasnijih

kemikalija, je svojim veim dijelom inicijativa vedske. vedska je takoer aktivna u Komisiji za odrivi razvoj UN-a, koja nadgleda realizaciju ekolokih akcionih planova irom sveta o kojima je odluka donesena u Riju 1992. i u Johanesburgu 2002. godine. lanstvo u Evropskoj Uniji je takoer dovelo do promjena u ekolokoj politici vedske. S jedne strane, vedska je bila prisiljena odustati od nekih od svojih stroih standarda. S druge strane, EU moe bolje utjecati na zemlje ije emisije mogu biti prenoene kiom u vedsku. EU takoer ima veu snagu nego njene pojedinane lanice u pregovorima o globalnim konvencijama za zatitu okolia. Jedan od ekolokih problema za koji odgovornost snose mnoge zemlje je zagaenje Baltikog mora. U Baltikom slivu ivi oko 80 milijuna ljudi, a na morski okoli vedske takoer utjee i Centralna Evropa. Problemi okolia na Baltikom moru su osobito teki i neki istraivai upozoravaju kako bi moglo dovesti do ekolokog kolapsa. Nekoliko je razloga za to. Emisije iz poljoprivrede dovode do eutrofikacije mora, a i industrija i postrojenja za preradu otpada zagauju more tekim metalima, kemikalijama, otpadom iz domainstava i za okoli toksinim materijama. Na Sjevernom moru, Skagerrak (izmeu Danske i Norveka) i Kattegat (izmeu Danske i vedske) su takoer pogoeni ovim problemima. Meunarodna suradnja oko zatite Baltikog mora odvija se na nekoliko fronta. Za vedsku vladu, politika mora je prioritet, i ona je izdvojila 500 milijuna vedskih kruna (SEK) za provoenje mjera u ovoj oblasti do 2014. godine. One obuhvaaju podrku izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda u Sankt Petersburgu i Kalinjingradu. Vlada je takoer odluila osnovati poseban institut za morsku sredinu. vedski budet za zatitu ivotne sredine godinje iznosi neto preko 4,7 milijardi SEK (1 vedska kruna je 0,91 kuna). Najvea pojedinana djelatnost politike u smislu budeta je biodiverzitet. Zeleni automobili predstavljaju jo jednu vanu stavku. Za ovo je ukupno izdvojeno 340 milijuna SEK, od kojih 240 milijuna SEK za pokrivanje subvencija u pojedinanom iznosu od 10 tisua SEK koje se odobravaju kupcima novih zelenih automobila. Svaki trei automobil koji se danas prodaje u vedskoj je zelen. Dakako da su svi ovi napori dali obilje rezultata: ekoloka tehnologija je novi ekonomski sektor u vedskoj. Sektor ekoloke tehnologije prijavljuje godinje promet preko 100 milijardi SEK. Vlada vedske smatra ekoloku tehnologiju vanim tritem rasta. Sukladno tome, vedskom trgovinskom vijeu je dodijeljeno 30 milijuna SEK za period od tri godine sa instrukcijama da pojaaju napore na promociji izvoza vedske ekoloke tehnologije. vedska ima struna znanja u mnogim oblastima, ali njena glavna snaga lei u proizvodnji sistema za oblasti kao to su upravljanje otpadom i obnovljiva energija. Danas oko 75 tisua ljudi radi u primarnom sektoru zatite okolia (privredna drutva sa vie od 50 posto poslovanja u oblasti zatite ivotne sredine) i 28.314 u sekundarnom sektoru zatite ivotne sredine (privredna drutva sa manje od 50 posto u oblasti ivotne sredine). Najvia stopa zaposlenosti je u industrijama/sektorima upravljanja otpadom, nadzora, kontrole i obnovljive energije.