MEUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET

Prof. dr. sc. Boo Mati

SADRAJ:
1.

2.

OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM INSTRUMENTI PLAANJA

3.

OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA

Uvod

KRIZA 1929-32.god., GOSPODARSKE POLITIKE IZLASKA IZ KRIZE, RAT. DOSLJEDNO TOME OBNOVA I DVAJU SUSTAVA MEUNARODNE RAZMJENE .

CILJEVI I INSTITUCIJE SUSTAVA TRINOG GOSPODARSTVA

OSNOVNI JE CILJ OBNOVA SUSTAVA TRINOG GOSPODARSTVA JER ON NAJEFIKASNIJE POVEAVA:

PROIZVODNJU I ZAPOSLENOST, NACIONALNI DOHODAK I IVOTNI STANDARD STANOVNITVA

ZA TO JE BILO NEOPHODNO:

RAZRIJEITI PROBLEMATIKU DEVIZNIH TEAJEVA, DEVIZNE LIKVIDNOSTI I KONVERTIBILNOSTI VALUTA RAZRIJEITI PROBLEME FINANCIRANJA OBNOVE I RAZVITKA ZEMALJA, TE UTVRDITI PRAVILA I OSIGURATI MEHANIZME ZA STABILNU RAVNOPRAVNU VANJSKU TRGOVINU

CILJEVI SU SE TREBALI OSTVARIVATI KROZ TRI MEUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE: MMF, IBRD (WB) I ITO. PRVE DVIJE SE USPJELO OSNOVATI ALI UMJESTO ELJENE ITO NASTAJE GATT

OSNOVNO O MMF-u
IZVORNI SU CILJEVI MMF-a BILI:

OBNOVA I OUVANJE STABILNIH TEAJEVA VALUTA LANICA, OBNOVA KONVERTIBILNOSTI VALUTA,

POSTUPNO UKIDANJE OGRANIENJA NA TEKUE TRANSAKCIJE I OBNOVA SUSTAVA MULTILATERALNIH PLAANJA,

OSIGURANJE ZAJMOVA LANICAMA KAKO BI SE SMANJILE POTREBE ZA DEVALVACIJAMA I OGRANIENJIMA MEUNARODNIH PLAANJA, DEFINIRANJE PRAVIILA ZA DEVALVACIJE I REVALVACIJE.

STVOREN JE UGLAVNOM PO KONCEPCIJI SAD-a

ULOGA DOLARA I ZLATA I IMPLICITNI UVJETI SUSTAVA.

TRANSFORMACIJA SUSTAVA: DEVALVACIJA DOLARA, UKIDANJE KONVERTIBILNOSTI DOLARA ZA ZLATO, DEMONETIZACIJA ZLATA, PRIJELAZ NA FLUKTUIRAJUE TEAJEVE

ITO, GATT I WTO

PREGOVORI 1946.-47. god. HAVANSKA POVELJA I NASTANAK GATT-a PREGOVARAKE RUNDE I POSTIGNUA GATT-a URGVAJSKA RUNDA (1983.-1994.) I OSNIVANJE WTO

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA -WTO-

OSNOVANA JE 14.04.1994. god. SPORAZUMOM U MARRAKESHU DJELUJE OD POETKA 1995. god.

CILJEVI I NAELA WTO

OSNOVNI CILJ JE OSTAO ISTI: DALJNJI RAZVITAK SUSTAVA SLOBODNE MULTILATERALNE RAZMJENE IME SE:

POVEAJE PROIZVODNJA ROBA I USLUGA, ZAPOSLENOST, DOHOCI I POTRANJA, TE UKUPAN IVOTNI STANDARD

U ZAKLJUCIMA IZ MARRAKESHA NAVODE SE I SLJEDEI CILJEVI:

OSIGURANJE PROVEDBE SKLOPLJENIH MULTILATERNIH SPORAZUMA, ORGANIZIRANJE NOVIH PREGOVORA O DALJNJOJ LIBERALIZACIJI TRGOVINE, PRAENJE I NADZOR TRGOVINSKIH POLITIKA LANICA, OSIGURANJE MEUNARODNOG SUDITA ZA RJEAVANJE SPOROVA

POMAGANJE SLABIJE RAZVIJENIH LANICA, SURADNJA S OSTALIM GLOBALNIM GOSPODARSKIM ORGANIZACIJAMA, TE POTIVANJE I PROMICANJE NORMI ZA ZATITU OKOLIA..

OSNOVNA NAELA SUSTAVA SU:

NAELO NEDISKRIMINACIJE NAELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI, NAELO DALJNJE LIBERALIZACIJE.

NAJVANIJI MULTILATERALNI SPORAZUMI U OKVIRU WTO JESU:

GATT 1994, GATS (GENERAL AGREEMENT ON TRADE IN SERVICES), i TRIPS (TRADE RELATED ASPECTS OF INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS TRGOVINSKI ASPEKTI PRAVA NA INTELEKTUALNO VLASNITVO) I SPORAZUMI O KLJUNIM POSTUPCIMA I PROCEDURAMA VANJSKOTRGOVINSKIH POSLOVA

OD OVIH POSLJEDNJIH NAJVANIJI JESU:

SPORAZUM O ANTIDAMPINGU, SPORAZUM O TEHNIKIM PREPREKAMA TRGOVINI, SPORAZUM O CARINSKOJ VRIJEDNOSTI ROBE, SPORAZUM O PRAVILIMA O PODRIJETLU ROBE,

SPORAZUM O POSTUPKU IZDAVANJA UVOZNIH DOZVOLA, SPORAZUM O SUBVENCIJAMA, SPORAZUM O SANITARNIM I FITOSANITARNIM MJERAMA..

HRVATSKA I MEUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE

ODMAH PO OSAMOSTALJENJU, AUTOMATSKI JE POSTALA LANICOM OUN A TIME I MMF-a I WTO-a. PRIPADALO JOJ JE I LANSTVO U GATTu, ALI ... POSTUPAK PRIMITKA U GATT TRAJAO JE OD SREDINE 1993. DO STUDENOG 2000. god.

OSNOVE HRVATSKOG DEVIZNOG SUSTAVA

SUSTAV JE DEFINIRAN DOMAIM DEVIZNIM PROPISIMA KOJI PAK MORAJU BITI U SKLADU S PRAVILIMA MMF-a

DEVIZNI PROPISI JESU RAZLIITI:

1. 2.

ZAKONSKI I PODZAKONSKI AKTI.

NAJVANIJI ZAKONSKI PROPISI JESU

ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU, ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI, ZAKON O BANKAMA, ITD.

PODZAKONSKI AKTI JESU RAZNE ODLUKE, NAREDBE, UPUTE I SL. Takva je npr. ODLUKA O NAINU OBAVLJANJA PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM

OSNOVNI POJMOVI I TERMINI

VALUTA (STRANA), EFEKTIVNI STRANI NOVAC, DEVIZE, KONVERTIBILNE DEVIZE, TEAJ, REZIDENTI, OVLATENE BANKE, KORESPODENTNE BANKE, BILANCA PLAANJA

DEVIZNO SE TRITE DEFINIRA

KAO SVE (LEGALNE) KUPNJE I PRODAJE DEVIZA KOJE SE OBAVLJAJU U ZEMLJI I TO:

IZMEU MINISTARSTVA FINANCIJA I HNB IZMEU HNB I OVLATENIH BANAKA IZMEU SAMIH OVLATENIH BANAKA

IZMEU OVLATENIH BANAKA I DUGIH OSOBA, TE SVE KUPNJE I PRODAJE EFEKTIVNOG STRANOG NOVCA KOJE OBAVLJAJU OVLATENE OSOBE

TEAJ KUNE

FORMIRA SE SLOBODNO NA DEVIZNOM TRITU.. OBJAVLJUJU SE SVAKODNEVNO I PRIMJENJUJU SE NA SVE TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM KAO I NA ONE U ZEMLJI

PRI TOM SE U NEPOSREDNOJ KUPOPRODAJI DEVIZA IZMEU OVLATENIH BANAKA PRIMJENJUJU UGOVORENI TEAJEVI VRSTE TEAJEVA: KUPOVNI PRODAJNI I SREDNJI

PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM

OPENITO SUDIONICI

SREDSTVA PLATNOG PROMETA JESU:

KONVERTIBILNE KUNE, NETRANSFERABILNE

DEVIZE

DEVIZE, EFEKTIVNI STRANI NOVAC, PREMA PLATNIM SPORAZUMIMA RH I DRUGE ZEMLJE ROBE.

INSTRUMENTI PLAANJA U MEUNARODNOJ RAZMJENI

U OSNOVI POSTOJE DVIJE VRSTE PLAANJA:

gotovinsko i plaanje na kredit..

GOTOVINSKO KORISTIMO U SLUAJEVIMA

poslova manjeg opsega manjih vrijednosti jednokratnih isporuka, itd.

PLAANJE NA KREDIT

koristimo u suprotnim sluajevima zapravo, plaanje na kredit je stvar konkurentske prednosti

U ODNOSU NA TIJEK POSLA, PLAANJE MOE BITI:

prije isporuke tijekom isporuke nakon isporuke kombinirano

NAJEI INSTRUMENTI PLAANJA JESU

DOKUMENTARNI AKREDITIV BANKOVNA DOZNAKA DOKUMENTARNA NAPLATA ROBNI INKASO TRGOVAKO KREDITNO PISMO EKOVI MJENICA

DOKUMENTARNI AKREDITIV (The Letter of Credit - L/C)

instrument plaanja kojim nalogodavac preko akreditivne banke stavlja na raspolaganje korisniku odreeni iznos deviza koje on moe naplatiti tek poto ispuni odreene uvjete

Osnovni sudionici u plaanju akreditivima jesu

nalogodavac (Applicant for the Letter of Credit), akreditivna banka (The Issuing bank); korisnik (The Beneficiary), imenovana banka (The Nominated Bank)

Shema otvaranja akreditiva

NALOGODAVAC KORISNIK

a) nalog za otvaranje akreditiva

c) obavijest o otvorenom akreditivu

b) akreditiv

AKREDITIVNA BANKA

POTVRUJUA BANKA

Shema koritenja akreditiva

NALOGODAVATELJ KORISNIK

d) alje dokumente na temelju kojih nalogodavatelj preuzima robu

a)dostavlja akreditivne dokumente

AKREDITIVNA BANKA

c) akreditivni dokumenti

POTVRUJUA BANKA

Akreditivni uvjeti jesu:

osobe dokumenti rokovi

Akreditivni dokumenti jesu

robni dokumenti, dokumenti o otpremi robe, dokumenti o osiguranju, ostali dokumenti

Razlikujemo akreditive

1. 2.

3.

4.

po vienju (by sight payment), uz odgoeno plaanje (by deferred payment), s akceptom mjenice (by Acceptance) s isplatom mjenice ili dokumenata (by negotiation

Prema odnosu akreditivne banke i korisnika razlikujemo:

opozive i neopozive potvrene i nepotvrene prenosive i neprenosive obnovljive i neobnovljive s crvenom ili zelenom klauzulom podakreditive

BANKOVNA DOZNAKA

je nalog komitenta (uvoznika, dunika) banci da, na teret njegovih sredstava, isplati stranoj osobi (dobavljau, vjerovniku) navedeni iznos deviza

Najee se koristi za

PLAANJA MANJIH IZNOSA ZA PLAANJE UNAPRIJED ZA PLAANJE AVANSA ZA OTPLATU ANUITETA TE ZA NEROBNA PLAANJA

Razlikujemo..

NOSTRO (NAA) LORO (NJIHOVA) ROBNE i NEROBNE UVJETNE i BEZUVJETNE

DOKUMENTARNA NAPLATA ROBNI INKASO

je instrument plaanja kod kojeg izvoznik, odmah po otpremi robe, izdaje inkaso nalog koji, zajedno s otpremnim i drugim dokumentima, upuuje svojoj banci sa zahtjevom da ona sama ili uz pomo svoga korespodenta naplati otpremljenu robu od kupca

Osnovni oblici robnog inkasa

DOKUMENTI UZ PLAANJE - (D/Pdocuments against payment), DOKUMENTI UZ AKCEPTIRANJE (D/A documents against acceptance) DOKUMENTI UZ BANKOVNO JAMSTVO..

Shema robnog inkasa

NALOGODAVATELJ KORISNIK

a) inkaso nalog + dokumenti

c) dokumenti

BANKA REMITENT

b) inkaso nalog + dokumenti

INKASO BANKA

Sudionici u tijeku dokumentarne naplate jesu:

NALOGODAVAC (PRODAVATELJ) DOSTAVNA BANKA (BANKA REMITENT, NAPLATNA BANKA (INKASO BANKA) PREZENTIRAJUA BANKA i TRASAT (KUPAC

EKOVI

su vrijednosni papiri u kojima izdavatelj (trasant) nalae trasatu (najee banci) da korisniku eka (remitentu), ili osobi na koju ga on prenese, isplati svotu navedenu na eku

osobine eka su

mora biti u pisanom obliku, mora sadravati sve bitne sastojke prezentacijski je papir.. ekovna je obveza fiksna dunikova je obveza apstraktna.. ekovni dunici odgovaraju solidarno, ekovna je obveza samostalna

Najei oblici su

bankovni dokumentarni osobni (nebankovni) putni(ki) euroekovi, itd.

Mjenice

su vrijednosni papiri izdani u propisanom obliku i kojima se izdavatelj (trasant) obvezuje kako e osobi navedenoj na mjenici, ili onoj na koju se mjenica prenese, na navedeni dan isplatiti navedeni iznos..

Razlikujemo

vlastite i trasirane mjenice

vlastitom mjenicom izdavatelj (trasat) se obvezuje isplatiti mjenini remitentu ili nekome drugom po njegovoj naredbi trasiranom mjenicom trasant nalae trasatu da isplati mjenini iznos remitentu ili osobi po njegovoj naredbi..

Mjenica je ipak svojevrsno obeanje obeanje plaanjaodatle i institut avala. U meunarodnom se poslovanju pojavljuje u akceptom i negocijacijskom akreditivu i kao instrument osiguranja plaanja u kreditima

kraj