SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: OSNOVI EKONOMIJE

NAZIV SEMINARSKOG RADA: NEZAPOSLENOST U BIH, STANJE, UZROCI I POSLJEDICE

NEZAPOSLENOST U BIH, STANJE, UZROCI I POSLJEDICE

1.

MAKROEKONOMSKI INDIKATORI U BiH 2001 5,604 1,472 4,5 12,21 -12,92 40,3 226 1,71 6,52 2,261 1,363.4 3.390 1,197 2002 5,957 1,553 5,5 9,21 -2,52 40,9 * 228 1,72 -0,21 2,194 1,259.4 4,037 1,068 2003 6,291 1,642 3.0 4,81 5,72 42,0 * 247 0,11 1,82 2,054 1,421. 2 4,277 1,242 2004 6,637 1,732 5.0 13,21 9,72 43,2* 257 1,92 -0,31 2,036 1,767.3 4,818 1.540

BDP (milion EUR) BDP po glavi stanovnika (EUR) Stvarni BDP rast (%) Stopa rasta industrijske proizvodnje Stopa nezaposlenosti (%) Prosjena neto plata (EUR) Godinja stopa inflacije Strani dug na kraju perioda (milion EUR) Neto strana rezerva (milion EUR) Uvoz (milion EUR) Izvoz (milion EUR)

Izvor: Centranal Banka BiH, Zavod za Statistiku Bosne i Hercegovine, Zavod za Statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, Institut za Statistiku Republike Srpske Napomena: 1 Samo u Federaciji 2 Samo u RS * Ako se uzme u obzir i nezvanini sekor stopa nezaposlenosti je oko 20% Opadanje u privredi dovodi do pada proizvodnje i zaposlenosti. U toku privrednih ciklusa postoji jasna veza izmeu kretanja proizvodnje i stope nezaposlenosti. Okunov zakon kae da na svakih 1% pada stvarnog BDP (bruto domaeg proizvoda) stopa nezaposlenosti se poveava za 0.5%.

2.

DEFINICIJA NEZAPOSLENOSTI

U radnom dobu, osobe se dijele na ZAPOSLENE, NEZAPOSLENE i ONE VAN KONTINGENTA RADNE SNAGE. Pod ZAPOSLENIMA se podrazumjevaju ljudi koji obavljaju neki plaen posao, te oni koji su zaposleni ali su odsutni zbog odmora, bolovanja ili trajka. Kao NEZAPOSLENI tretiraju se ljudi koji nisu zaposleni, ali aktivno trae posao ili ekaju povratak na posao. I nezaposleni i zaposleni nalaze se u RADNOJ SNAZI. Stoga broj radne snage predstavlja zbir zaposlenih i lica prijevljenih na biroe za zapoljavanje. RADNA SNAGA = ZAPOSLENI + NEZAPOSLENI STOPA NEZAPOSLENOSTI je omjer broja nezaposlenih i ukupno raspoloivih resursa radne snage izraen kao postotak. Takozvana formula stope nezaposlenosti je: BROJ ZAPOSLENIH STOPA NEZAPOSLENOSTI = 100 BROJ RADNE SNAGE 3. OSNOVNI OBLICI NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost se moe razvrstati prema razliitim gleditima. Tradicionalna podjela tipova nezaposlenosti prema njihovim uzrocima najee razlikuje normalnu, strukturalnu i cikliku nezaposlenost. Normalna nezaposlenost ukljuuje sezonsku i frikcionalnu. Sezonska nezaposlenost je posljedica snanih varijacija privrednog procesa u odreenim djelatnostima uslovljenih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uslovima, ukoliko se razdoblja zatija ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Znaajne promjene na strani ponude rada u odreenim razdobljima tokom godine, na primjer u vrijeme zavretka kolske godine, takoer mogu biti uzrok sezonskih promjena nivoa nezaposlenosti. Frikcionalna nezaposlenost javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi izmeu podruja i zaposlenja ili kroz razliite stadijume ivotnog ciklusa, odnosno ukoliko prelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju odreeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traenja) uzrokovano nesavrenou obavjetenosti i mobilnosti. Obino se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna budui da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajuih radnih mjesta, a za usklaivanje ponude i potranje, odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino vrijeme. ak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti trae posao ili dok se ene nakon poroda vraaju u radnu snagu.

Strukturalna nezaposlenost oznaava nepodudarnost izmeu ponude i potranje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nepodudarnosti se mogu javiti zbog toga to potranja za jednom vrstom rada raste dok se potranja za drugom vrstom rada smanjuje u uslovima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagoavati. Ciklika nezaposlenost, koja se jo naziva i konjukturnom, posljedica je opteg nedostatka potranje na tritu roba i implicitno na tritu rada. Ona se javlja kad je sveukupna potranja za radom niska. Kad se smanjuju potronja i proizvodnja, nezaposlenost se poveava. Meutim, sam pojam podrazumijeva da se radi o srednjoronoj pojavi koja nestaje u uslovima ponovne ekspanzije privrede. Ukoliko se radi o dugoronom niskom ekonomskom rastu, takav se tip nezaposlenosti uslovljene nedostatkom potranje naziva stagnacijska nezaposlenost. U ovakvu tradicionalnu podjelu na normalnu, strukturalnu i ciklinu nezaposlenost ne uklapaju se vrlo bitni oblici tehnoloke i ''nove'' strukturalne nezaposlenosti. "Nova" strukturalna nezaposlenost nastaje kada su kapitalni fondovi neke ekonomije nedovoljni da bi zaposlili svu raspoloivu radnu snagu. Takva strukturalna nezaposlenost tipina je za zemlje u razvoju, ali se privremeno moe pojaviti i u razvijenim zemljama. Tehnoloka nezaposlenost moe se posmatrati kao dio strukturalne nezaposlenosti, s obrazloenjem da tehnoloki razvoj predstavlja vaan pokreta strukturalnih promjena. Razliit razvoj produktivnosti ili razliite promjene u potranji koje su posljedica inovacije proizvoda izazivaju promjene u mogunostima zapoljavanja u razliitim sektorima i potrebu prilagodbe novim uslovima. Ako prilagoavanje nije mogue odmah i u potpunosti ostvariti, nastaje tehnoloki uzrokovana strukturalna nezaposlenost. U ekonomskoj teoriji vano mjesto zauzima razlikovanje dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti. Osobe koje su odbile ponueni posao moemo nazvati dobrovoljno nezaposlenima jer su odabrale daljnje traenje posla nadajui se boljim uslovima, ali su mnoge od tih osoba neeljeno izgubile prethodni posao te su protiv svoje volje u situaciji da trae odgovarajui posao. Takoer, osobe koje su dobrovoljno napustile prethodni posao moemo nazvati dobrovoljno nezaposlenima, no ako su ga napustile oekujui da e u kratkom roku pronai drugi posao, a uslovi trita rada onemoguuju pronalazak novog zaposlenja tokom dueg razdoblja, takva produena nezaposlenost sigurno nije dobrovoljna. Nezaposlenost kao neiskoriteni dio radne snage ne obuhvaa sve potencijalne ponuae rada na tritu odnosno neiskoritene radne resurse privrede. Postoje osobe koje se prema definiciji radne snage trenutno nalaze izvan trita rada, ali bi pri povoljnijoj konjukturnoj situaciji ili pri izmijenjenim strukturalnim uslovima aktualizovale ponudu svog rada (tiha rezerva, obeshrabreni radnici). Takva pojava naziva se prikrivena nezaposlenost. Razliiti tipovi nezaposlenosti nisu meusobno nezavisni ve se meusobno isprepleu; tako naprimjer u razdoblju visoke konjukture opada razina sezonske i strukturalne nezaposlenosti; preduzea u razdoblju recesije za preostali nivo zaposlenosti poveavaju kvalifikacijske zahtjeve, dotad frikcionalni problemi prerastaju u strukturalne; razlika izmeu stope rasta produktivnosti i proizvodnje moe biti posljedica tehnolokog napretka, ali i nedostatne potranje izazvat e nezaposlenost koju treba razliito klasifikovati, itd. 4

Zbog svih tekoa vezanih uz ovaj problem, nije rijetka tvrdnja da kvantitativno pojedinano identificiranje razliitih tipova nezaposlenosti nije uope mogue.

4.

STANJE

Na kraju prve polovine 2005. godine ukupan broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 628 605, od ega je 387 558 u Federaciji BiH i 241 047 u Republici Srpskoj. Nivo obrazovanosti u BiH, prema posljednjim dostupnim podacima, izgleda otprilike ovako (u procentima):
NIVO OBRAZOVANOSTI U BiH U %
Nekvalifikovani radnici

5% 20%

1,50% 38%

Kvalifikovani radnici Srednja struna sprema Visoko kvalifikovani radnici Visoka i via struna sprema

36,50%

Stopa nezaposlenosti u prvoj polovini 2005 je bila 46.80% u Federaciji BiH i 38.54% u Republici Srpskoj. Mnogo ljudi ima dobro poznavanje engleskog i njemakog jezika, kao stranog jezika, a u posljednje vrijeme i italijanski jezik postaje sve moderniji.

STANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA 2002 Ukupan broj zaposlenih Ukupan broj nezaposlenih SEKTOR Poljoprivreda, lov, umarstvo Ribarstvo Rudarstvo Proizvodnja Snabdjevanje el.energijom, vodom, gasom Graevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraaj, veze Finansijski poslovi Privatno vlasnitvo, iznajmljivanje Javna uprava, odbrana Obrazovanje Zdravstvena i socijalna zatita Broj 394 132 290 715 % 57,55 2003 Broj % 387 381 55,96 304 830 44,04 2003 Broj % 10 134 179 16 288 90 397 14 558 24 503 51 230 14 425 28 752 7 553 9 362 49 429 32 915 26 938 2,62 0,05 4,2 23,33 3,76 6,32 13,22 3,72 7,42 1,95 2,41 12,76 8,5 6,95 2004 Broj % 388 310 54,38 325 738 45,68 2004 Broj % 10 265 189 16 132 88 641 14 299 23 616 51 163 14 840 27 784 7 703 8 667 48 542 33 079 27 405 2,64 0,05 4,15 22,82 3,68 6,08 13,17 3,74 7,15 1,98 2,23 12,5 8,51 7,05 VII -2005 Broj % 387 558 53,15 341 650 46,85 VII -2005 Broj % 10 075 183 16 251 83 949 14 899 22 962 53 296 14 938 27 317 8 056 9 864 47 149 33 735 28 246 2,6 0,05 4,19 21,66 3,84 5,92 13,75 3,85 7,04 2,07 2,54 12,16 8,7 7,29

42,45 2002 Broj % 10 616 196 16 443 95 592 14 973 24 764 50 323 14 306 28 744 7 309 9 280 51 989 32 404 26 775 2,69 0,04 4,17 24,25 3,79 6,28 12,76 3,63 7,29 1,85 2,35 13,19 8,22 6,79

STANJE U REPUBLICI SRPSKOJ U POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA 2003 Broj % 238 190 100 0 2004 Broj % 236 899 62,46 142 462 37,55 III -2005 Broj % 241 047 61,45 151 202 38,55 III -2005 Broj % 8,567 276 2 994 58 349 9 608 12 017 42 707 12 711 14 748 2 634 8 079 18 830 16 744 15 214 2,72 0,11 1,24 24,21 3,98 4,98 17,71 5,27 6,12 1,09 3,35 7,81 6,94 6,31

Ukupan broj zaposlenih Ukupan broj nezaposlenih

2002 2003 2004 SEKTOR Broj % Broj % Broj % Poljoprivreda, lov, umarstvo 9 464 3,97 8 753 3,69 Ribarstvo 279 0,11 317 0,13 283 0,11 Rudarstvo 3 778 1,7 3 695 1,55 3 448 1,45 Proizvodnja 66 057 28,2 62 939 26,42 58 125 24,53 Snabdjevanje el.energijom, vodom, gasom 9 470 4 9 448 3,96 9 423 3,97 Graevinarstvo 13 135 5,6 12 372 5,19 12 020 5,07 Trgovina 34 281 14,6 37 911 15,91 41 548 17,53 Ugostiteljstvo 13 595 5,7 13 731 5,79 Saobraaj, veze 14 333 6,2 14 723 6,18 14 491 6,11 Finansijski poslovi 2 762 1,15 2 637 1,13 Privatno vlasnitvo, iznajmljivanje 5 475 2,29 5 729 2,42 Javna uprava, odbrana 19 870 8,5 20 429 8,5 19 892 8,4 Obrazovanje 15 410 6,46 16 052 6,77 Zdravstvena i socijalna zatita 14 367 6,03 14 463 6,11 Izvor: Agencija za statistike Federacije BiH, Agencija za statistike RS

4.1. KVALIFIKOVANOST NEZAPOSLENIH RADNIKA U REPUBLICI SRPSKOJ I U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Republika Srpska 2004 Broj % 142 462 100 44 396 31,16 4 445 3,12 55 936 39,26 33 353 23,41 2 362 1,65 1 970 1,38 III -2005 Broj % 151 202 100 47 575 31,46 4 782 3,16 59 343 39,24 34 948 23,11 2 485 1,64 2 069 1,37

KVALIFIKACIJE U RS Ukupan broj nezaposlenih Nekvalifikovani Polukvalifikovani Kvalifikovani i visokokvalifikovani Srednja struna sprema Via struna sprema Visoka struna sprema

Federacija Bosne i Hercegovine KVALIFIKACIJE U FBiH Ukupan broj nezaposlenih Nekvalifikovani Polukvalifikovani Kvalifikovani i visokokvalifikovani Srednja struna sprema Via struna sprema Visoka struna sprema 2002 Broj % 290 715 100 106 988 9 786 107 000 60 138 3 488 3 315 36,8 3,36 36,8 20,68 1,19 1,14 2003 Broj 304 830 106 062 11 322 114 819 65 252 3 692 3 683 2004 Broj % 325 738 100 109 802 11 795 123 552 71 333 4 267 4 989 33,7 3,62 37,93 21,89 1,3 1,53 VII -2005 Broj % 341 650 100 114 019 12 540 129 126 75 465 4 685 5 815 33,37 3,67 37,8 22,09 1,37 1,7

% 100 34,79 3,71 37,66 21,4 1,21 1,2

5.

UZROCI NEZAPOSLENOSTI U ZEMLJAMA U TRANZICIJI

Poetkom devedesetih godina u zemljama Srednje i Istone Evrope dolo je do raspada socijalistikog i prelaska na kapitalistiki nain ekonomskog privreivanja. Uz pozitivne promjene taj je prelaz donio i negativne posljedice u drutvu. Zasigurno najtea socijalna posljedica tranzicijske krize je masovna nezaposlenost. Ona se u vidu stagnacijske i nove strukturalne nezaposlenosti pojavila gotovo bez izuzetka u svim zemljama u tranziciji. Do poveanja nezaposlenosti u poreenju s predtranzicijskim razdobljem dolo je zato to su se bitno izmijenili neki elementi drutveno-ekonomskog sistema koji su u socijalizmu bili drugaije ureeni. Tako su u socijalizmu preduzea imala ulogu osiguranja od nezaposlenosti, pa su zapoljavala radnike i kad nisu imala dovoljno posla za sve zaposlene. Dravna su preduzea mogla zapoljavati viak radne snage zato to im je "meko" proraunsko ogranienje omoguavalo da zanemaruju trokove, uz prednost da e biti u mogunosti ispuniti plan ak i ako nastanu tekoe u proizvodnom procesu. U takvim uslovima u preduzeima su stvorene predimenzionirane administrativne slube, a vrijednost inovacija bila je neznatna zbog nedostatka konkurencije, nejasnih vlasnikih prava i mekog proraunskog ogranienja. Prelazom iz sistema ogranienih resursa na sistem ograniene potranje mnogi zaposleni u nabavnim odjeljenjima i proizvodnji su postali suvini, a stvorena potreba za specijalistima za marketing, knjigovoama, kontrolorima i osobljem u prodajnim odjeljenjima nije mogla nadoknaditi otputene. Do odreenih posljedica nezaposlenosti dolo je i kroz institucionalne promjene (reforme pravnog sistema), privatizaciju i mjere makroekonomske stabilizacije. Sve su te promjene u mnogim zemljama doprinjele neravnotei u raznim segmentima. Liberalizacija i privatizacija su vrene nedovoljno sistemski, bez jasne strategije i detaljnih priprema. Nije postignut odgovarajui napredak u razvoju institucija neophodnih za djelovanje efikasne trine privrede. Tako su se javili: problem korupcije, problemi u strukturi funkcionisanja preduzea, problemi u financijskim, politikim i socijalnim institucijama, te lo pravni poredak koji je omoguio neefikasno sprovoenje propisa i financijsku nedisciplinu. U mnogim tranzicijskim zemaljama porezni sistemi su slabo koncipirani, trita i financijski sistemi su relativno nerazvijeni, pravni okvir financijskog poslovanja je nedovoljno razvijen (vano za sektor bankarstva), a korupcija se vezuje uz slabosti u demokratskom i privrednom upravljanju. Sadanja je praksa u nekim tranzicijskim zemljama da pomau postojeim, a obeshrabruju nova preduzea, to ne samo da usporava strukturne promjene, nego i potkopava dravne financije nune za podravanje socijalnih programa. Zbog svega toga opadanje zaposlenosti u dravnom sektoru nije u dovoljnoj mjeri kompenzirano otvaranjem novih radnih mjesta u privatnom sektoru niti porastom samozapoljavanja, pa je u veini zemalja u tranziciji dolo do znatnog porasta nezaposlenosti u poreenju s predtranzicijskim razdobljem. Odreenim razlikama koje u tom pogledu postoje meu pojedinim tranzicijskim zemljama doprinijela su dva optija faktora: a) uspjenost i odlunost u provoenju reformi i b) mjere politike zapoljavanja.

Veina razvijenih zemalja usvojile su zakone koji odreuju MINIMALAN IZNOS NAJAMNINE, ime se tite radnici. 5.1 UZROCI NEZAPOSLENOSTI SA INDIVIDUALNOG ASPEKTA

Vjerovatnoa zapoljavanja nije jednaka za sve osobe. Iskustvo pokazuje da se neke osobe zapoljavaju tee od drugih. Bez obzira na stanje privrede, na tritu rada uvijek postoje skupine tee zapoljivih osoba koje su esto povezane zajednikim sociodemografskim karakteristikama. U tee zapoljive osobe najee se ubrajaju sljedee kategorije stanovnitva: Dugotrajno nezaposlene osobe to je osoba due nezaposlena, vea je vjerovatnoa da e to i dalje biti. Poslodavci preferiraju osobe koje su nezaposlene krae vrijeme. Tu se mogu spomenuti i osobe s nepovoljnom radnom prolou. Mlade osobe bez radnog iskustva bilo bi logino da koliko starih radnika oslobodi radno mjesto penzionisanjem, toliko mladih zavri kolovanje i spremno je zauzeti to mjesto. Ali nije tako, jer vrlo esto kada stari radnik ode u penziju, ponekad i prijevremenu, radno mjesto ne eka novog radnika ve se zatvori. To je upravo ono to se kod nas poelo dogaati poetkom devedesetih, kada su uslijedili masovni steajevi i likvidacije preduzea. Mladi su u nepovoljnoj situaciji na tritu rada budui da esto zavravaju svoje obrazovanje bez dovoljno praktinog iskustva, a i nedovoljna je povezanost kolskog sistema i trita rada. Starije osobe vjerovatno najtee zapoljive i najugroenije osobe na tritu rada su starije osobe - mukarci stariji od 45 i ene starije od 40 godina. Kada starija osoba ostane bez posla, za sobom ima dugogodinje radno iskustvo, a ispred sebe moda deset i vie godina mogue radne aktivnosti, to nije malo. To je danas tako poto na tritu rada nisu najcjenjeniji iskusni, ve oni koji brzo ue, i to zbog stalnog ubrzanog razvoja novih proizvodnih sredstava. A stariji radnici ue sporije, tee prihvataju novo, optereeni su starim znanjima koja ak mogu negativno interferirati s traenim novim znanjima i vjetinama. Osobe nieg obrazovnog nivoa izbor radnih mjesta na koja mogu konkurisati smanjen je samim tim to visokoobrazovane osobe mogu obavljati posao namijenjen nie obrazovanima, dok suprotno nije sluaj. Osim toga, daleko je vaniji problem to se zbog osavremenjavanja i informatizacije privrede usluge koje mogu dati osobe nieg obrazovnog nivoa sve manje trae. Nekvalificirani radnici grupa osoba koje obavljaju slabije plaene poslove nieg statusnog nivoa, a istovremeno se njihov rad odvija u najloijim uslovima okoline. Osobe loijeg socioekonomskog statusa nezaposlenoj osobi koja raspolae odreenim financijskim sredstvima, pa makar i pripadala nekoj od tee zapoljivih grupa, vjerovatnoa zapoljavanja e biti vea jer e moi ulagati u svoje dokolovavanje ili prekvalifikaciju te tako postati kompetitivnija na tritu rada. Osobe s umanjenom radnom sposobnou osobe s posebnim potrebama, odnosno umanjenom radnom sposobnou, susreu se sa stereotipima i

10

predrasudama koje vladaju u drutvu prema osobama s posebnim potrebama to ih ini marginaliziranom skupinom i na podruju trita rada. 5.2. KOLEKTIVNI UGOVOR Opti pravni okvir kojim se ureuju sva pitanja u vezi sa radnim odnosima naziva se KOLEKTIVNI UGOVOR. Taj ugovor zakljuuju sindikati i poslodavci, dok u naem pravnom sistemu ugovorne strane su sindikat i privredna komora, i Vlada koja se pojavljuje kao trea ugovorna strana. Dvije su vrste kolektivnih ugovora, odnosno: OPTI (ureuje odnose iz radnih odnosa na nivou privrede kao cjeline) i POSEBNI (odnosi se na pojedine grane i djelatnosti). Ovim ugovorom se ureuju pitanja uslova i naina zasnivanja radnog odnosa, rasporeivanja radnika, odmora, radnog vremena, zatite na radu, minimalne plate i drugih primanja radnika, disciplinske odgovornosti radnika, i ostala.

6.

POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI Posljedice nezaposlenosti mogle bi se klasifikovati u psiholoke i socijalne.

6.1.

Psiholoke posljedice nezaposlenosti

Anksioznost, depresija, nezadovoljstvo ivotom, napetost, snieno samopotovanje, osjeaj beznaa i druga emocionalna stanja, smatraju se jae izraenima kod nezaposlenih u odnosu na zaposlene. Usporeujui zaposlene s nezaposlenima, konzistentno dobivamo podatke o veoj socijalnoj izolaciji nezaposlenih kao i njihovoj nioj razini dnevne aktivnosti. 6.2. Socijalne posljedice nezaposlenosti

Nezaposlenost je fenomen koji ne pogaa samo nezaposlenog pojedinca. Ona pogaa i porodicu nezaposlenog, ali i iru drutvenu zajednicu. A kao najee socijalne posljedice nezaposlenosti po pojedinca su sljedee: Kriminalno ponaanje i delinkvencija postoje razliite teorije koje nastoje objasniti uzronu vezu izmeu nezaposlenosti i kriminalnog i delinkventnog ponaanja na razliite naine. Pojava "podklase" nezaposlenost mladih rezultuje specifinom "podklasom" nezaposlenih, skromno obrazovanih i socijalno marginaliziranih ljudi, odvojenih od glavnih struja drutva. Pripadnost "podklasi" znai socijalnu izolovanost od glavnih drutvenih institucija te zaposlenih ljudi. Ti ljudi razlikuju se i po kulturnim osobinama: niska samoefikasnost, fatalizam, nizak nivo aspiracija, sumnja u sebe i svoje sposobnosti. "Odljev mozgova" pri prouavanju socijalnih posljedica nezaposlenosti izuzetno velik znaaj pridaje se pojavi tzv. "odljeva mozgova". "Odljev mozgova" jedna je od najvanijih posljedica problema nezaposlenosti kako u svijetu, tako i u BIH. Posljedice "odljeva mozgova" irokog su razmjera i imaju vrlo negativan pa ak i poguban uticaj na drutvo u kojem je ova pojava prisutna. Vrhunski strunjaci svojim znanjem i radom doprinose poveanju stepena razvijenosti 11

zemlje, njene proizvodnje te standarda stanovnitva. Stoga, njihov odlazak neizbjeno uzrokuje usporavanje ili ak nazadovanje privrede matine zemlje te, s druge strane, napredak privrede zemlje u koju su otili."Odljev mozgova" najei je iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje (prvenstveno u SAD, Kanadu i Veliku Britaniju). 7. ZAKLJUAK

U svrhu suzbijanja nezaposlenosti mogue je primjeniti drutveno-ekonomske mjere. U politici zapoljavanja razlikujemo aktivne i pasivne mjere suzbijanja. Aktivne mjere potiu potranju za radom. To se ostvaruje razliitim programima za otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacijom i strunim osposobljavanjem radnika i sl. Kao krajnji ishod tih mjera oekuje se poveana proizvodnja, ali i porast kupovne moi graana te poveana potranja za robom i uslugama. S druge strane, pasivne se mjere zasnivaju na pruanju socijalne i materijalne pomoi nezaposlenima. Njima se zapravo na razliite naine pokuava smanjiti ponuda radne snage. Pasivne su mjere kratkorone, zahtijevaju finansijsku podrku od strane drave i ne predstavljaju trajno rjeenje pa ih se uopteno smatra manje prihvatljivima.

12