Strategija Razvoja Web

STRATEGIJA RAZVOJA OP]INE VELIKA KLADU[A
za period 2007- 2017. godine
maj, 2008 godine
Bosna i Hercegovina, Federacija Bosna i Hercegovina Unsko-sanski kanton OPINA VELIKA KLADUA
3
RECENZIJA 1. UVODNE NAPOMENE 2. PROSTORNI I VREMENSKI OKVIR PLANIRANJA 3. REGIONALNO PODRU^JE UTJECAJA 4. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE 4.1. Osnovni podaci 4.2. Reljef i geolo{ke karakteristike 4.3. Seizmati~ke karakteristike 4.4. Rudne i mineralne sirovine 4.5. Prometna povezanost 4.6. Klimatske karakteristike 4.7. Vode i hidrografske karakteristike 4.8. Pedolo{ke karakteristike zemlji{ta 4.9. Poljoprivredno zemlji{te 4.10. [ume i {umska zemlji{ta 4.11. Prirodno i kulturno naslije|e 5. @IVOTNA SREDINA 5.1. Stanje zdravlja stanovni{tva 5.2. Stanje zaga|enosti zraka, voda i zemlji{ta 5.3. Stanje ugroènosti od elementarnih nepogoda 5.4. Stanje za{tite ~ovjekove okoline 6. STANOVNI[TVO 6.1. Broj~ani razvoj 6.2. Vitalne i migracione karakteristike 6.3. Starosna i polna struktura 6.4. Ekonomska struktura 6.5. Razvoj i struktura doma}instava 6.6. Proces urbanizacije i deagrarizacije 6.7. Sistem mreà i naselja 6.8. Prostorna struktura seoskih naselja 6.9. Poloàj naselja 6.10. Prostorni okviri mjesnih zajednica 6.11. Stanovanje 7. LJUDSKI RESURSI I TR@I[TE RADA 7.1. Zaposlenost 7.2. Nezaposlenost 8. INFRASTRUKTURA 8.1. Saobra}aj i saobra}ajna infrastruktura 8.2. Telekomunikacije 8.3. Radio-televizija - mediji 8.4. Elektroenergetski objekti i vodovi 8.5. Vodovodna i kanalizaciona mreà 9. OBRAZOVANJE 9.1. Pred{kolske ustanove 9.2. Osnovno obrazovanje 5 9 10 10 10 10 11 12 12 14 15 16 19 19 20 22 28 28 28 28 28 29 29 29 30 30 30 31 32 33 34 35 35 36 36 36 38 38 41 42 42 46 52 52 52
Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017
9.3. Srednje usmjereno obrazovanje 9.4. VI i VII stepen obrazovanja 10. KULTURA I SPORT 10.1. Kultura 10.2. Sportski objekti 11. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZA[TITA 11.1. Zdravstvo i zdravstvena za{tita 11.2. Apoteke 11.3. Socijalna za{tita 12. OSNOVNI PODACI O PRIVREDNIM KRETANJIMA 12.1. Industrija i proizvodna djelatnost 12.2. Poduzetni{tvo 12.3. Obrt 12.4. Trgovina, ugostiteljstvo, zanatstvo 12.5. Vanjskotrgovinska razmjena op}ine Velika Kladu{a 12.6. Struktura ulaganja u op}inu 12.7. Pokazatelji socio-ekonomskog razvoja 13. POLJOPRIVREDA 13.1. Sto~arstvo 13.2. Peradarstvo 13.3. Ratarstvo 13.4. Vo}arstvo 13.5. P~elarstvo 13.6. Organska proizvodnja 13.7. Poljoprivredne zadruge i udruènja 14. FINANCIJSKE INSTITUCIJE I MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE 14.1. Banke u Velikoj Kladu{i 14.2. Mikrokreditne organizacije u Velikoj Kladu{i 14.3. Osiguravaju}a dru{tva u Velikoj Kladu{i 15. NEVLADIN SEKTOR 15.1. Udruènja gra|ana 15.2. Fondacije 16. ORGANIZACIONA STRUKTURA I KAPACITETI OP]INE 16.1. Op}insko vije}e 16.2. Op}inski na~elnik 16.3. Op}inski organ uprave 17. SWOT ANALIZA 18. VIZIJA, STRATE[KI I PRIORITETNI CILJEVI, MJERE 19. MAPA PROJEKATA 20. KRITERIJI ZA PRIORITETIZACIJU PROJEKATA 21. REALIZACIJA I FINANCIJSKA PROJEKCIJA 22. NAÎN PRA]ENJA, NADGLEDANJA, KONTROLE I EVALUACIJE
54 55 56 56 57 58 58 60 60 64 64 65 66 66 66 68 70 71 71 75 76 78 78 79 79 81 81 81 81 82 82 82 83 83 84 84 86 87 122 127 129 137
5
RECENZIJA STRATEGIJE RAZVOJA OP]INE VELIKA KLADU[A Poznato je da svaka strategija razvoja odre|uje prioritete toga razvoja, a da svaki plan obuhvata poziciju odre|enog subjekta na po~etku i na kraju vremenskog perioda. Pri tome se prvo utvr|uju polazne osnove, pa onda pozicija na kraju definisanog vremenskog perioda i to u okolnostima kada se mijenja ili ne mijenja kurs postoje}e politike i da se polazi od trenutnih kretanja. S obzirom na do sada ostvarene rezultate, kurs sada{nje politike razvoja op}ine ne treba da se mijenja, ve} da se ubrza njen tempo u pravcima koje je odredila ova strategija i to za period od 10 narednih godina. Efikasno dugoro~no planiranje polazi od odre|enih pretpostavki o svojoj poziciji u budu}nosti i pri tome se zahtijeva ispunjenje odre|enih op}ih i posebnih uslova. Primijenjeno na poziciju op}ine Velika Kladu{a, op{ti uslovi su ispunjeni, budu}i da je: zastupljena sistemska organizacija planiranja sa jasno definisanim poslovima i odgovornosti, da je aktivnost neprekidna i ~vrsto vo|ena od strane bri`ljivo odabranih u~esnika u tom pro cesu; nosioci planiranja su stru~ni, produktivni i materijalno stimulisani, te optimisti i dalekovidi u projiciranju razvoja; informacioni sistem je adekvatan, jer raspolaè relevantnim, ta~nim i pravovremenim informa cijama.
Posebni uslovi efikasnog planiranja tako|e su evidentni kod Op}ine Velika Kladu{a, s obzirom na to da: uklju~uju rukovodioce najvi{eg nivoa, koji defini{u op{te aktivnosti, a rukovodioci nièg nivoa formuli{u konkretne zadatke, koje neposredni izvr{ioci rade; koordinaciju poslova planiranja vr{i najvi{i rukovodilac (na~elnik), a stru~nih, vo|a stru~nog tima Op}ine; otvorenost za promjene naro~ito je va`na determinanta efikasnog planiranja u uslovima di nami~kog okruènja. U slu~aju Strategije razvoja op}ine, ona zna~i nove na~ine realizacije ranijih usmjerenja, budu}i da se kao va`ni potencijalni izvori sredstava pojavljuju grantovi Predpristupnih fondova Evropske Unije (PPFEU); konzistentnost sa vremenskim periodom, podrazumijeva koncentraciju na ona pitanja koja su bitna, a koja su navedena u Strategiji razvoja Op}ine, odnosno: definisane pravce razvoja, izvore sredstava po dinamici i kvantitetu, kapitalna ulaganja, parametre pod kojima se odvijaju promjene i upravljanje tim promjenama.
Strate{ko planiranje iziskuje zna~ajne ljudske i finansijske resurse i odgovore na zna~ajne promjene koje su se desile i koje }e se de{avati. Svaki strate{ki plan sadrì: misiju, zadatke, strategiju, organizaciju i nadzor, pa tako i strate{ki plan op}ine Velika Kladu{a. Misija kao svojevrsni izraz filozofije razvoja izraàva najop{tiji stav upravlja~kih struktura Op}ine o njenoj ulozi u razvoju. Odre|uju je interni i eksterni faktori. U interne faktore spadaju: istorija Op}ine, kultura zaposlenih, struktura vlasti u Op}ini i klju~ni rukovodioci Op}ine. Ovi rukovodioci sa svojim stavovima, stru~no{}u i te`njama, imaju 1 izrazito zna~ajan uticaj na izbor misije Op}ine, pa se nikakva izmjena generalne orijentacije ne moè izvr{iti bez izmjene njenog rukovodstva ili bez korjenite promjene njene politike. Budu}i da je postoje}a politika ostvarila i ostvaruje zna~ajne rezultate i to u okruènju koje joj nije nimalo naklonjeno, ne treba je mijenjati. U konkretnom slu~aju, misija kao geografski okvir obuhvata podru~je op}ine, ciljne segmente djelovanja i razvoja (koji su detaljno opisani u Strategiji), ciljno u~e{}e za svaki pravac djelovanja
(koje je kvantifikovano i definisano sa aspekta izvora sredstava) i na~ine ostvarenja definisane strategije. Iz ovako definisane misije proiza{li su kvantifikovani i nekvantifikovani zadaci, koji su detaljno navedeni u Strategiji. Organizacija Op}ine klju~na je osnova koncipiranja i implementiranja Strategije razvoja kao centralne komponente strate{kog plana Op}ine. Ova organizacija zasniva se na misiji, zadacima i zakonskim propisima o lokalnoj samoupravi i u konkretnom slu~aju ispo{tovani su klju~ni principi dobre organizacije (pravi ljudi, na pravim mjestima i u pravo vrijeme). Kontrola i nadzor u najop{tijem smislu predstavlja mehanizam i proceduru koja osigurava da se neka aktivnost odvija na prethodno definisan na~in. Dosada{nja praksa pokazala je da Op}ina ima unutra{nje instrumente kontrole, a da eksterna (nezavisna) kontrola nije utvrdila nedopu{tene poslove u radu, budu}i da ih nije ni bilo. Strategija razvoja defini{e se kao proces koordiniranih projekcija razvoja, gdje se pored definisanih strate{kih ciljeva, koje treba posti}i, predvi|aju i izvori sredstava i njihova dinamika, te modaliteti ostvarivanja razvojnih ciljeva. Dakle, strategija razra|uje na~in ostvarivanja zadataka. Prethodi joj vizija u kojoj se za odre|eni vremenski period projiciraju op{ti zahtjevi koji treba da se ostvare. Strategija razvoja zna~i korak dalje u odnosu na viziju, s obzirom na to da strategija ~ini cio kompleks koordiniranih projekcija razvoja, gdje se odre|uju ciljevi razvoja, izvori sredstava i modaliteti postavljenih ciljeva. [iri osvrt na glavne elemente strate{kog plana (misije, zadatke, strategiju, organizaciju i nadzor) u~injen je stoga jer strate{ko planiranje traì odgovore na mnoga pitanja u vezi sa razvojem. Odgovori na klju~na pitanja razvoja mogu se dati samo pod uslovom da su svi naprijed navedeni elementi racionalno uskla|eni i konzistentni u odre|enom vremenskom okviru. S obzirom na to da je to slu~aj kod Op}ine Velika Kladu{a, onda je logi~no da je Strategija dobro koncipirana. Ona predstavlja sintezu zainteresovanih strana: gra|ana, lokalne zajednice, nevladinih organizacija i sl. i to u svim fazama njenog pripremanja i dono{enja. Istina, navedena strategija dugoro~nog razvoja op}ine ne{to je druga~ije koncipirana u odnosu na naprijed navedeni teorijski okvir i njegove postavke. Naime, Strategija razvoja op}ine sastoji se od slijede}ih dijelova: osnovne analize (koja obuhvata identifikaciju stanja, razvojne potrebe i razvojne probleme), SWOT analizu, viziju, strate{ke ciljeve, misiju i mapu projekata. Dakle, iako nije dosljedno po{tovan standardni logi~ki (i teorijski) okvir strate{kog planiranja, plan je ipak obuhvatio najva`nije elemente, tako da }e Op}ina dobiti opseàn master plan, koncipiran tako da se ostvare misija i ciljevi razvoja, uz maksimiziranje snaga i minimiziranja slabosti, odnosno realizovanja {ansi i ograni~avanja prijetnji. Da bi op}ina Velika Kladu{a imala stabilno rastu}e stope privrednog rasta, prihvatljivu stopu zaposlenosti, izgra|enu infrastrukturu na nivou standarda Evropske unije i ekolo{ki ~istu sredinu (kao definisane prioritete), potrebni su: identifikacija i valorizacija prirodnih, ljudskih i ostalih resursa, dinami~no i konkurentno poduzetni{tvo, optimalan razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja i o~uvani okoli{ za proizvodnju zdrave hrane. Ostvarenje vizije razvoja i strate{kih ciljeva razvoja op}ine dobro je koncipirano sa stanovi{ta: ljudskih resursa (identifikovani su razvojni problemi i definisane razvojne potrebe) infrastrukture (navedeno ura|eno, problemi u razvoju i definisane razvojne potrebe u oblasti telekomunikacija, medija, energetike, vodovoda, kanalizacione mreè i sl.), obrazovanja (pred{kolskog, osnovnog i srednjeg, odnosno fokusirani su razvojni problemi i definisane razvojne potrebe); kultura i sport (popisani su postoje}i kulturni i sportski objekti i sadràji, razvojni problemi i potrebe u razvoju); zdravstvo i socijalna za{tita (identifikovano je postoje}e stanje, problemi i potrebe razvoja).
7
Za naprijed navedene strate{ke ciljeve definisani su na~ini njihovog rje{avanja. Koncipiranje vizije razvoja i strate{kih ciljeva privrednog razvoja obra|eno je sa aspekta osnovnih podataka o dosada{njim kretanjima po djelatnostima, spoljnotrgovinskoj razmjeni, vrijednosti prometa i komparativno sa drugim op}inama Kantona, ali ne i pozicija privrede nakon predvi|enog planskog perioda. To je i razumljivo s obzirom na to da se ne zna kona~no rje{enje vezano za Agrokomerc u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Pogotovu jer je Agrokomerc predstavljao ki~mu razvoja ne samo op}ine Velika Kladu{a, ve} i Cazinske krajine. Stoga je u Strategiji dobro postupljeno kada su kapaciteti Agrokomerca uslovno tretirani i kada je jasno istaknuto da materijalna sudbina op}ine i Cazinske krajine zavise od kvalitativnog rje{enja Agrokomerca. Finansijske institucije i nevladin sektor korektno su referirani. Organizaciona struktura i kapacitet Op}ine razmatrani su preko Op}inskog vije}a, funkcija na~elnika i op}inskih organa uprave, odnosno njenih sedam slu`bi, koje su grupisane po oblastima zakonodavne regulative BiH, FBiH, USK i Op}ine. Iako je u Strategiji nedvosmisleno nazna~eno da je neophodno reformisati dràvnu upravu i urediti je po evropskim standardima, dosada{nji rezultati pokazuju da je postoje}a struktura Op}ine sa dovoljnim kapacitetom da realizuje projekte predvi|ene u ovoj strategiji, odnosno da ispuni logi~ku matricu: da defini{e op{te ciljeve, svrhu projekata, potrebne aktivnosti na projektima, te da utvrdi indikatore navedenih projekata, izvore verifikacije, tro{kove realizacije i pretpostavke koje uslovljavaju realizaciju projekata, navedenih u Strategiji. SWOT analiza op}ine data je preko odnosa snaga i slabosti, odnosno mogu}nosti ({ansi) i prijetnji i to nabrajanjem elemenata koji predstavljaju snage, slabosti, {anse i prijetnje, ali nije ura|ena analiza njihovog ishodi{ta. Vizija, strate{ki i prioritetni ciljevi i mjere detaljno su referirani. Vizija je optimisti~ki situirana, {to je pozitivno. Strate{ki ciljevi dobro su postavljeni. Prioriteti nisu striktno definisani, {to moè biti pozitivno u uslovima dinami~kog razvoja, jer }e se oni mijenjati usljed sve prisutnije horizontalne politike. Razvojne mjere detaljno su razra|ene sa stanovi{ta cilja, sadràja, nosilaca i korisnika, dok su indikatori vi{e opisnog nego kvantitativnog karaktera. Mapa projekata detaljno je navedena, ali je bez vremenskog odre|enja (po pojedinim projektima) i kriterija za prioritetizaciju projekata. Finansijska komponenta Strategije obuhvata finansiranje definisanih ciljeva, upravljanje razvojnim procesom, dinami~no i konkurentno poduzetni{tvo, izvore finansiranja, dinamiku realizacije projekata i projekcije utro{ka sredstava po namjenama i izvorima finansiranja i dobro je koncipirana i realno kvantifikovana. Poseban kvalitet finansijske komponente je prvenstveno oslanjanje na sopstvena sredstva, odnosno mogu}nost vezivanja sredstava PPFEU, kao sredstava koja se mogu povu}i u omjeru 15% vlastitih: 85% grantovi PPFEU. Dakle, zbir vlastitog u~e{}a (Op}ine) i u~e{}e gra|ana, omogu}uju povla~enje oko 5,6 puta vi{e grantova PPFEU, pod uslovom da su kandidovani projekti ura|eni po zahtijevanoj metodologiji, da su kvalitetni i da su konkurentni. Dinamika pra}enja, kontrole i evaluacije Strategije sa stanovi{ta vremenske dinamike dobro je data, ali nije decidno navedeno ko je nadleàn za evaluaciju i kako se vr{e korekcije (ili izmjene) da bi projekat bio pozitivno evaluiran. Evaluaciju bi trebalo da vr{e vanjski (neutralni) eksperti za pojedina podru~ja, a izmjene nadle`ni organ Op}ine. Kona~nu ocjenu za neki (obi~no zna~ajniji) projekat treba da donese Op}insko vije}e i to nakon demokratske rasprave (i procedure) u kojoj su u~estvovali svi zainteresovani partneri i pri kojoj su kori{tene analiti~ke metode vrednovanja dru{tvenih porojekata: Cost benefit analiza i cost efectiveness analiza. Strategija partnerstva sa gra|anima dobro je koncipirana i obra|ena. Pri tome su kriteriji za odabir partnera naro~ito dobro referirani.
Prema naprijed iznesenom, zaklju~ujemo da je strate{ki plan dobro odredio misiju kao najop{tiji stav rukovodne strukture Op}ine o neophodnosti njenog razvoja i da su interni i eksterni faktori, kao determinante misije, dobro pozicionirani. Zadaci kao konkretizacija plana i izraz identiteta Op}ine u uèm i {irem smislu i njihovo izvr{avanje, uvaàvaju faktore misije, elemente okruènja i postoje}e ljudske i materijalne resurse i dobro su obra|eni i raspore|eni po prostornom okviru i po funkcionalnim odnosima. Organizacija Op}ine zasnovana je na zakonskim propisima, dobrim principima i relevantna je osnova za uspje{nu implementaciju Strategije razvoja, kao klju~ne komponente strate{kog plana. U konkretnom slu~aju Strategija razvoja op}ine: definisala je strate{ke ciljeve razvoja, razradila na~in ostvarivanja zadataka, odredila je vremenski okvir izvr{enja, odredila kompleks koordiniranih projekcija razvoja, definisala izvore sredstava i njihovu dinamiku, precizirala partnerske odnose zainteresovanih subjekata i time odredila dobar pravac razvoja op}ine za naredni 10-godi{nji period.

Velika Kladu{a, juna 2008. godine
dr. sc. Husein Muratovi}
9
1. UVODNE NAPOMENE
Strate{ko planiranje razvoja op}ine Velika Kladu{a je dio op}eg sistema planiranja dru{tvenog razvoja op}ine Velika Kladu{a i ima poseban zna~aj. Sama izrada Strategije razvoja op}ine za period od deset godina zasniva se na potrebi planskog i smi{ljenog djelovanja na o~uvanju, za{titi, unapre|enju i racionalnom kori{tenju prirodnih resursa i ste~enih ~inilaca razvoja, potrebama razvoja op}ine Velika Kladu{a po svim elementima ìvljenja. Princip izrade strategije zasniva se na me|unarodnim normama i principima od identifikacije stanja, SWOT analize, razvojnih opredjeljenja, prioriteta i programa kapitalnih investicija i razvojnih programa po svim segmentima. U strategiji razvoja na jednom mjestu prikupljen je veliki broj informacija i podataka koji mogu posluìti za potrebe op}ine po svim elementima i potrebama. Strate{ko planiranje op}ine Velika Kladu{a jeste jedan od vrlo zahtjevnih poslova koji je proistekao iz ukazane potrebe da je jedan ukupan ekonomski razvoj op}ine ograni~en i neadekvatan ukoliko ne postoje konkretni strate{ki planovi razvoja svih resursa kojima pojedina op}ina raspolaè kao {to su financijski, materijalni, prirodni, ljudski i drugi. Ukoliko ne postoje strate{ki planovi, razvoj moè krenuti krivim nekontrolisanim tokom i umanjenim rezultatima koji nisu u sklopu vizije i strate{kih ciljeva razvoja koji treba da zadovoljavaju novi sistem i na~in ìvljena sa aspekta zemlje u tranziciji koja iziskuje nove na~ine pristupa ekonomiji, dru{tvenom i kulturnom ìvotu. Za op}inu Velika Kladu{a vrlo je te{ko, sa ovog nivoa struke i nauke, stvoriti kvalitetan strate{ki plan razvoja iz razloga {to je Velika Kladu{a imala specifi~an razvojni period kroz istoriju. Pristup izrade planiranja po principu zainteresiranih strana kao {to su lokalna zajednica, gra|ani, nevladine organizacije, uz u~e{}e radnih ljudi i gra|ana u svim fazama njegovog pripremanja i dono{enja, uz transparento informisanje i uklju~ivanje lokalne zajednice s tog aspekta treba da predstavlja simbiozu stru~nog planiranja, programiranja, op{tedru{tvenih htijenja i opredjeljenja uz kori{tenje znanja laika iz zajednice, prakti~na znanja profesionalaca i znanstvena znanja stru~njaka i eksperata kao i institucionalna znanja radnika institucija. Strategija razvoja op}ine Velika Kladu{a sastoji se od slijede}ih dijelova:

Osnovna analiza (identifikacije stanja) razvojne potrebe i razvojni problemi SWOT analiza Vizija Strate{ki ciljevi Prioriteti Mjere Mapa projekata
Strategija zajednice moè se definirati kao odre|ivanje temeljnih dugoro~nih ciljeva zajednice i usvajanja pravca akcija i alokacija resursa potrebnih za ostvarivanje tih ciljeva. Izradom Op}inskog operativnog programa - Op}inskog razvojnog plana, op}ina Velika Kladu{a }e po prvi put dobiti opseàn master plan postavljen tako da se ostvare vizija, misija i ciljevi op}ine, maksimiziraju}i konkurentske prednosti uz minimiziranje vlastitih slabosti. Ujedno dobiven je obrazac svojevrsnih strate{kih ciljeva, prioriteta i mjera, te glavnih politika i projekata za ostvarivanje tih ciljeva. Sama implementacija Op}inske strategije je proces pomo}u kojeg se strategije i politike stavljaju u akciju kroz razvoj programa, budèta, procedura i pravila, a va`no je naglasiti da je to kontinuirani proces koji traje u lokalnoj zajednici bez obzira na to {to neke aktivnosti dolaze vi{e, a neke manje do izraàja u promatranom trenutku.
2. PROSTORNI I VREMENSKI OKVIR PLANIRANJA Strategijom razvoja op}ine Velika Kladu{a planira se prostorni razvoj op}ine na povr{ini od 331,5 km2 kao i osnovne veze podru~ja op}ine Velika Kladu{a u periodu od deset (10) godina. Ogromne demografske turbulencije, izbjeglo i raseljeno stanovni{tvo, uni{teni privredni kapaciteti, zastoj u proizvodnji, devastiranje poljoprivrednih i {umskih resursa, prirodno i graditeljsko naslije|e i brojne druge destrukcije nametnule su neodgodivu potrebu da se izradi strategije razvoja op}ine na saniranju stanja i redefiniranju dosada{njih odnosa prema prostoru i planiranju razvoja u svim segmentima razvoja. Tako|er, u okviru strategije predvi|ene su i osnovne veze podru~ja op}ine sa neposrednim okruènjem, a naro~ito sa pet susjednih op}ina iz Republike Hrvatske. 3. REGIONALNO PODRU^JE UTJECAJA Regionalno podru~je utjecaja u strategiji razvoja op}ine Velika Kladu{a zauzima zna~ajno mjesto u izradi strategije. Geostrate{ki poloàj Op}ine Velika Kladu{a u Bosni i Hercegovini daje joj zna~ajnu priliku u razvoju u doma}em, kao i me|unarodnom okruènju. Sam geografski poloàj op}ine Velika Kladu{a djeluje na determisanje tokova ljudi, robe i informacija, prevashodno prema prostoru Republike Hrvatske i njenih gradova kao i Zapadne Europe. S obzirom na tradicionalnu povezanost i teritorijalnu-politi~ku pripadnost sa op}inama Bosne i Hercegovine, te privredno i drugo povezivanje sa susjednim op}inama i nekim gradovima Republike Hrvatske i Slovenije, kao {to su: Karlovac, Zagreb, Novo Mesto, Ljubljana, pruàju se realne {anse da ovo podru~je postane most povezivanja {ireg podru~ja BiH sa susjedima. 4. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE 4.1. Osnovni podaci Op}ina Velika Kladu{a nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hecegovine, ta~nije odre|eno geografskim koordinatama 15 stepeni i 46 sekundi isto~ne geografske duìne i 45 stepeni 03 sekunde do 45 stepeni 14 sekundi sjeverne geografske {irine. Op}ina Velika Kladu{a obuhva}a ukupno 331,55 kilometara kvadratne povr{ine. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, stanje povr{ina je slijede}e: Bosna i Hecegovina: 51.209,20 km 2 Federacija Bosne i Hercegovine: 26.110,00 km 2 Unsko-sanski kanton: 4.125,00 km 2 UÊ[]E U ODNOSU NA Povr{ina u km2 R/b Op}ina 31.12.2005 Kanton % F BiH % BiH % 01. Velika Kladu{a 331 8.02 1.27 0.65 02. Biha} 900 21.82 3.45 1.76 03. Bosanska Krupa 561 13.6 2.14 1.09 04. Bosanski Petrovac 709 17.19 2.72 1.38 05. Buìm 129 3.13 0.49 0.25 06. Cazin 356 8.63 1.36 0.69 07. Klju~ 358 8.68 1.37 0.7 08. Sanski Most 781 18.93 2.99 1.52 Ukupno 4.125 100 15.79 8.04
*Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku - bro{ura Unsko sanski kanton u brojkama Sarajevo 2006. godine
11
Op}ina Velika Kladu{a sa svoje ju`ne i jugoisto~ne strane grani~i sa op}inama Cazin i Buìm, dok sa zapadne, sjeverne i isto~ne strane grani~i sa op}inama: Slunj, Cetingrad, Vojni}, Gvozd, Glina i Dvor. Podru~je op}ine Velika Kladu{a u cijelosti pripada slivu rijeke Gline, pritoke Kupe. Cjelokupno podru~je dolinama je rijeka Kladu{nice i Glinice, pritoka Gline, otvoreno prema sjeveru, zbog ~ega su i saobra}ajne veze sa Pokupljem i Posavinom, odnosno Zagrebom, kra}e i povoljnije, nego sa Pounjem i dalje sa Banjalukom, odnosno Sarajevom. Iz tih razloga ovo podru~je uglavnom gravitira prema Zagrebu, Ljubljani, Zapadnoj Europi u privrednom i kulturnom pogledu, dok je preko administrativno -upravnih i institucionalnih funkcija vezano za Sarajevo. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj stanovnika sa 30.06.2006. godine bio je slijede}i : Unsko sanski kanton: 287.135 stanovnika Federacija Bosne i Hercegovine: 2.845.217 stanovnika Bosna i Hercegovina: 3.842.762 stanovnika R/b 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. Op}ina Velika Kladu{a Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm Cazin Klju~ Sanski Most Broj stanovnika 30.06.2006 45.836 60.928 28.131 7.986 17.638 61.751 19.958 44.836 UÊ[]E U ODNOSU NA Kanton % F BiH % BiH % 15,96 1,61 1,19 21,22 2,14 1,59 9,8 0,99 0,73 2,8 0,28 0,21 6,14 0,62 0,46 21,52 2,17 1,61 6,95 0,7 0,52 15,61 1,57 1,17
*Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku - Statisti~ki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima, 10 Oktobar, Sarajevo, 2006. godina
4.2. Reljef i geolo{ke karakteristike Podru~je o}ine Velika Kladu{a pripada stratigrafskoj cjelini Dinarida, izuzev sjevernih dijelova podru~ja, koji stratigrafski pripadaju paleozoijskom horstu Petrove glave. Podru~je op}ine izgra|eno je od paleozoijskih, mezozojskih i kenozojskih stijena. Najstariji sedimenti izdvojeni su na sjevernim podru~jima op}ine. Padinu svih sedimenata podru~ja op}ine ~ine crni glinoviti {kriljci, kao geolo{ki najstarije stijene. Ovi crni, sivi i glinoviti {kriljci u~estvuju u gra|i mla|ih liskunovitih i kvarcnih pje{~ara. Preko crnih glinovitih {kriljaca leè sedimenti perma, koji su predstavljeni prete`no sitnozrnim i krupnozrnim liskunitovim pja{~arama, te kvarcnim i liskunovitim pje{~arama. U gornjim dijelovima, liskunoviti pje{~ari prelaze u ~isto kvarcne pje{~are i konglomerate perma. Od mezozojskih tvorevina javljaju se sedimenti donjeg i srednjeg trijasa. Stijene ove geolo{ke ere uglavnom izgra|uju terene op}ine Velika Kladu{a. Predstavljene su facijom kre~njaka i dolomita. Dolomiti dominiraju. Debljina dolomita i dolomiti~nih kre~njaka iznose oko 400 m. Tercijalni sedimenti zahvataju tako|er dio prostora op}ine Velika Kladu{a. Predstavljeni su glinom, laporcima konglomeratima i kre~njacima srednje poliocenske starosti. Kvartarne naslage su predstavljene poluvijalnim i deluvijalnim tvorevinama i aluvijalnim nanosima. Poluvijalne tvorevine pokrivaju blage padine. Predstavljeni su: glinama, glincima i komadi}ima kre~njaka i dolomita, debljine od 0-9 m . Morfolo{ki niì dijelovi dolina pokriveni su aluvijalnim nanosima.
4.3. Seizmati~ke karakteristike Seizmati~ke karakteristike podru~ja op}ine Velika Kladu{a proizilaze iz seizmi~ke aktivnosti Dinarida. U seizmi~koj mikrorejonizaciji ovo podru~je ne spada u zone visoke seizmati~ke aktivnosti i do sada nisu zabiljeèni ja~i potresi, tako da uè podru~je spada u 6. stepen izoseisti osnovnog stepena seizmi~kog inteziteta po MOS-ovoj skali. Me|utim ovo podru~je je okruèno epicentralnim podru~jima ja~eg seizmi~kog inteziteta (Petrova gora, Zagreb, Banjaluka i Jadranska obala - Zadar), pa je neophodno izvr{iti detaljna seizmi~ka ispitivanja
4.4. Rudne i mineralne sirovine Dosada{njim geolo{kim ispitivanjima i drugim saznanjima na podru~ju op}ine Velika Kladu{a utvr|ene su pojave i neka nalazi{ta mineralnih sirovina. Nalazi{ta se ogledaju u slijede}em: a) Nemetalne mineralne sirovine Od nemetali~nih mineralnih sirovina najzastupljeniji je barit. Ovdje se radi o veoma kvalitetnoj i rijetkoj sirovini u Evropi. Leì{ta ovog minerala su: Crkvine, Bare, Luki}a brdo, Ponikve, Podzvizd i Polje. Eksploatacija i najintenzivnija istraìvanja odvijala su se na lokalitetu Crkvine. Sjeverno od leì{ta barita Crkvine otkrivene su pojave kvarca i silicijum-dioksida, koji nije dovoljno istraèn. Pojava kalcita, kalcijum-karbonata, potpuno bijele boje prona|ene su u selu Stabandì. Glina se pojavljuje na vi{e lokaliteta. Najzna~ajniji su: Dabravine i Miljkovi}a, te na gusto naseljenim podru~jima, {to onemogu}ava njihovu eksploataciju. Kvarcno-feldspadski pijesak nalazi se u {irokom rasprostranjenom paleozojskom pojasu oko rudnika barita, te predjelu Rasine i Ponikve. Ima ga u koli~inama, ali nije dovoljno istraèn. Gra|evinski kamen predstavljen je kre~njacima raznih vrsta i osobina. Crni, masivni gusti kre~njaci nalaze se kod Poljica, crveni kre~njaci u Elezovi}ima, bijeli dolomiti~ni kre~njaci u Dolovima, sivkasti i zelenkasti u Slapnici i Johovici, crni u Todorovskoj slapnici. Sva nalazi{ta, izuzev onih u Ponikvama, nisu istraèna. Dolomit je veoma raspostranjen na podru~ju Op}ine. Najpoznatija nalazi{ta su na lokalitetu Tuk Pijeskana u Velikoj Kladu{i, Hajrat -Vrnogra~ke Slapnice, Hovinac -Radi}a Most, te Visoka Glavica Vejna u Todorovu. b) Metalne mineralne sirovine Od metali~nih mineralnih sirovina na podru~ju op}ine Velika Kladu{a, najzna~ajnija su nalazi{ta mangana. Eksploatacija mangana, na terenima Buìma i Velike Kladu{e ima dugu tradiciju. U organizaciji Energoinvesta iz Sarajeva neposredno prije ratnih sukoba proizvodilo se godi{nje 250.000 tona, odnosno 35.000 tona koncentrata manganova oksida MnO2. Sva nalazi{ta su genetski vezana za produkte trijaske vulkanogeonske-sedimentne formacije. Na prostoru cca 200 km2 produktivne serije samo je ne{to vi{e ispitano nekoliko leì{ta. Na teritorijama op}ina Buìm i Velika Kladu{a do sada su utvr|ena ~etiri leì{ta i desetak pojava mangana me|u kojima se po ekonomi~nosti isti~u: Bajrektarevi} polje, Radstovo, Vrnogra~, Metla. Prema strukturno-teksturnim karakteristikama, izdvojena su dva tipa manganske rude: kompaktna i tro{na (komadasta) ruda. Kompaktna ruda je, po pravilu, kvalitetnija ruda mangana. Ista se javlja u obliku slojeva i izduènih so~iva, duìne od nekoliko desetina do vi{e stotina metara debljine od 0,20 do 2 m.
13
Tro{na komadasta ruda javlja se u obliku izdvojenih i razvijenih tijela. Ruda iz primarnih mineralizacija zahva}ena je utjecajem oksidacionih procesa, te je dijelom dezintegrisana kao {to je slu~aj za leì{te Labarad , Cinjska glavica, Metla i dr. Leì{te Vrnogra~ I i II ima utvr|ene rezerve od oko 1.060.000 tona. Pojave mangana registrirane su i na lokalitetima: Ponikve, Podzvizd, Polje, Todorovo, Kajtazovac. Minerali i rude gvo`|a javljaju se na lokalitetima Todorova, Mala Kladu{a, Nepeke i Ponikve. Rude olova i cinka javljaju se u malim koli~inama uz barit u leì{tu Crkvine. Mineralni resursi i u novim tehni~ko-tehnolo{kim uslovima imaju velik zna~aj. Zbog toga se na mnogim podru~jima vr{e istraìvanja mineralnih resursa, naro~ito onih koji omogu}avaju razvoj strukturnih segmenata koji u~estvuju u sloènijim industrijskim i drugim proizvodima. Op}ina Velika Kladu{a raspolaè zna~ajnim nalazi{tima rudnog blaga i mineralnih sirovina. Jedino su leì{ta mangana i barita djelomi~no istraèna, dok je stepen istraènosti ostalih podru~ja bogatim mineralnim resursima nedovoljan.
Podaci preuzeti iz studije Mogu}nost i perspektiva razvoja Unsko-sanskog kantona na bazi prirodnih mineralnih resursa
4.5 Prometna povezanost Geoprometni poloàj op}ine Velika Kladu{a je veoma povoljan, s obzirom na to da povezuje Savsko i Jadransko razvojno podru~je, te da }e preko kantonalnog podru~ja ubudu}e prolaziti Europski transportni koridor u pravcu sjever-jug, sjeverozapad-jugoistok. Kada se realizuju ovi putni pravci, te se adekvatno poveù Panonska nizija i Jadran, a preko Unsko-sanskog kantona poveè Bosna i Hercegovina sa Zapadnom Europom, grad i op}ina Velika Kladu{a postat }e jedna od okosnica razvoja Unsko-sanskog kantona i {ireg podru~ja.
15
4.6. Klimatske karakteristike Podru~je op}ine Velika Kladu{a, po glavnim klimatskim karakteristikama nalazi se u zoni s umjereno kontinentalnom klimom. Umjereno kontinentalnu klimu karakteri{u topla ljeta. Prosje~na godi{nja temperatura je 10,3 stepena Celzijusa. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom mjese~nom temperaturom od 0,1 stepen Celzijusa, a najtopliji mjesec juli sa srednjom mjese~nom temperaturom od 19 stepeni Celzijusa. Prosje~na vla`nost zraka na podru~ju op}ine je ne{to ve}a od prosjeka u drugim oblastima s umjereno kontinentalnom klimom i iznosi 75,3%. Na podru~ju op}ine relativna vla`nost u martu i aprilu je optimalna, a u maju, junu, julu i augustu u gotovo optimalnim granicama. Magle su vrlo ~este i guste od septembra do kraja januara, naro~ito u dolinama rijeka. Osmatranje obla~nosti za Veliku Kladu{u je nedovoljno registrirano. U toku godine ima prosje~no 206 obla~nih dana ili u prosjeku 17 dana mjese~no. Iz podataka vi{egoidi{njih mjerenja vidi se da je prosjek padavina 1.124 mm/god. U najvla`nijoj godini bio je najki{ovitiji mjesec novembar sa 244 mm, a najsu{i januar sa svega 41 mm padavina. Prosje~an broj ki{nih dana iznosi 111,7. Padavine su u vidu pljuskova, mogu biti vrlo intenzivne i daju apsolutne maksimume osmatranog perioda. Apsolutna maksimalna dnevna koli~ina padavina u 1999. i 2000. godini iznosi 1.514,4 i 1.495,4 l/m2 Vjetrovi na ovom podru~ju su uglavnom slabi i duvaju iz svih pravaca, ali naj~e{}e sa sjevera i juga. U Velikoj Kladu{i preovla|uje tiho vrijeme - Calma sa 36,83%. Naju~estaliji je isto~ni vjetar sa 11,11 % a najja~i i najzna~ajniji su sjeverni i ju`ni vjetar. Brzina vjetrova moè dosti}i 82 km/sat ili 23 m/sec. Trajanje bezmraznog perioda je dosta razli~ito, ali se kre}e od 174 do 206 dana, {to zna~i da je pojava mraza mogu}a u toku godine {est mjeseci, a u periodu od maja do septembra mraz se ne javlja. Broj dana sa snje`nim pokriva~em pove}ava se od sjevera ka jugu i u vezi je sa nadmorskom visinom od koje u velikoj mjeri zavisi visina i trajanja snje`nog prekriva~a. Klimatske karakteristike op}ine Velika Kladu{a su povoljne. Na ovim podru~jima nema olujnih vjetrova. Padavine i temperature su u prosjeku povoljne. Povoljan je broj suna~anih dana u periodima vegetacije. Prosje~na vla`nost zraka i prosje~na godi{nja temperatura su uglavnom povoljne, pa je mogu}e ostvarivati razli~ite ljudske aktivnosti u relativno povoljnim uslovima.
*Izvor podataka: Velika Kladu{a prostorni plan op{tine 1986-2005. Urbanisti~ki zavod Banja Luka Prostorni plan op}ine Velika Kladu{a 2001-2020. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo
4.7. Vode i hidrografske karakteristike Topografski, geolo{ki, klimatski i drugi uslovi i okolnosti uslovili su raznoliku hidrografsku i hidrolo{ku sliku op}ine Velika Kladu{a. Hidrografska situacija teritorija nije jedinstvena. Evidentne su razlike u gustini rije~ne mreè i broja izvora. Cjelokupno podru~je op}ine pripada slivnom podru~ju rijeke Gline, pritoke Kupe. Slivno podru~je Gline na podru~ju op}ine Velika Kladu{a je cca 291,17 km. Desne pritoke rijeke Gline su: Kladu{nica, Juki}a Jarak, Podzvidska, Drenova~ki potok, Poljanski potoki Glinica. Rijeka Glina prihvata vode Kladu{nice i Glinice. Rijeka Glina bogata je vodom, ima mali pad, velik broj meandara, ima niske obale. Pri velikim oborinama izliva se iz korita i plavi aluvijalne terase. U ljetnim mjesecima je pogodna za kupanje i ostale oblike rekreacije. Kladu{nica nastaje od potoka [umatice i Pe}ine. Slivno podru~je Kladu{nice obuhva}a povr{inu od oko 158,50 m2. Cijelim svojim tokom meandrira, pa se zbog niskih obala, pri ve}im oborinama, izliva i plavi niska podru~ja aluvijalnih terasa. Pogodna je za lov i ribolov. Ima izvanredan zna~aj za grad Veliku Kladu{u. Lijeve pritoke Kladu{nice su: Jankovac, [iljkova~a i Grabarska, a desne: Crni potok i Kvrkulja, te nekoliko bezimenih potoka i poto~i}a. Grabarska ima zna~aj za sami grad Veliku Kladu{u. Tako|er, za grad je zna~ajna i rijeka Kvrkulja, koja izvire iz malog jezera Kvrkulje, te~e na zapad i kod Velike Kladu{e, poslije toka od 2,8 km ulijeva se u rijeku Kladu{nicu. Jezerce Kvrkulje je izuzetno zna~ajno za grad Veliku Kladu{u kao glavni snabdjeva~ sanitarnom vodom za pi}e. Grabarska izvire sjeverno ispod Visokog brda i proti~e jugozapadnim, ju`nim, i jugoisto~nim dijelom grada, gdje je izvr{ena djelomi~na regulacija korita. Slivno podru~je Grabarske iznosi 25,63 km2. Glinica nastaje od âglice i Bu`nice. Meandrira, naro~ito u svom donjem toku, ima niske obale, pa se pri velikim vodama izliva i plavi okolno podru~je. Bogata je ribom i pogodna za ribolov. Lijeve pritoke su joj: Slapnica, Stevi}a potok i Pecka, a s desne: Stabandà, Prosinja, Bojna i Ma|arac. Slapnica izvire u Todorovu, u donjem toku meandirira i ima niske obale. Desne pritoke su joj: Alibegi}a potok, Repu{njak i Vrnogra~nica, a lijeve: @dralovac i nekoliko bezimenih potoka. Zna~ajna pritoka Glinice je i rijeka Bojana ~ije su pritoke Kurja{anica, êmernica i Dubrovnica. Na dijelu op}ine koji je izgra|en od karbonatnih stijena, naro~ito od kre~njaka koji su zahva}eni karstifikacijom, javlja se desetak potoka ponornica. Neki potoci-ponornice su duèg toka, poniru i ponovo se javljaju, a neki se pojavljuju u vidu vi{e ja~ih izvora, daju}i potoke ralativno bogate vodom. Potoci ponornice su: [iroki potok - koji ponire poslije 3,2 km tok, Poto~i} - ponornica koja izvire isto~no od brda Resina, Ponorac - koji izvire ispod sjevernih padina Gladnog brda, Potok - ponornica koja izvire ispod Klupa, Mi{in bunar - potok koji izvire ju`no od Or~eve luke, Ponornica - potok koji izvire ju`no od Gladnog brda, Panaja - potok ponornica koji izvire isto~no od Trajnica i vjerovatno ponovo izvire u vi{e vrela daju}i Vrnogra~nicu, Potok - ponornica koja izvire u Gornjoj Vidovskoj. U hidrogeolo{kom pogledu glinoviti sedimenti, ilova~e i dr. na podru~ju op}ine predstavljaju hidrogeolo{ke polukolektore, odnosno hidrogeolo{ke poluizolatore, koji se odlikuju intergranularnom subkapilarnom porozno{}u. [ljunkovito-pjeskoviti sedimenti predstavljaju hidrogeolo{ke kolektore i sprovodnike koji se odlikuju me|uzrnom porozno{}u.
S obzirom na hidrolo{ku funkciju i raspored stijenskih masa, o~igledna je zavisnost nivoa vode u vodotocima od nivoa i koli~ina podzemnih voda i odnosu koli~ina povr{inskih voda.
17
Glavno izvori{te iz kojeg se op}ina snabdijeva sanitarnom vodom je crpili{te Kvrkulja. Pored ovog crpili{ta postoji ~itav niz vrela kapaciteta od 0,5 do 10 lit/sec. Glavna nalazi{ta podzemne vode su na lokalitetima :

Kvrkulja i Dabravine cca 350 lit/sec., Barake 40,00 lit/sec., Donja Vidovska 100 lit/sec., Marjanovac 30-40 lit/ sec., Prevalica 100 lit/sec., Vrnogra~ 100 lit/sec., Slapnica, lokalitet Ibri{imovac 20-30 lit/sec.
Na podru~ju op}ine Velika Kladu{a nalazi se tako|er odre|en broj termalnih izvora. Ju`no od Male Kladu{e u zaseoku Grabovac, na lijevoj obali Kladu{nice, nalaze se termalni izvori na lokaciji zvanoj Ilidà. Utvr|eno je da se temeperatura izvora kre}e oko 25 stepeni Celzijusa sa koli~inom od 130 lit/sec. Pojava termalne vode ima i na lokaciji [umatac koja je istih karakteristika kao i termalna voda na lokalitetu Mala Kladu{a. Izda{nost se cijeni na oko 70 lit/sec. Po hemijskom i bakteriolo{kom sastavu termalne vode u potpunosti odgovaraju vodi za pi}e. Da bi se vode polivalentno koristile, bilo bi nu`no organizirati kompleksno istraìvanje u cilju registriranja svih pojavnih oblika mineralnih, termalnih i termomineralnih voda na cjelokupnom podru~ju, registriranjem koli~ina i vi{ih temperatura voda na svim leì{tima, {to bi omogu}ilo da se planira i adekvatno ostvaruje njihovo kori{tenje.
19
4.8. Pedolo{ke karakteristike zemlji{ta Pedolo{ka karta podru~ja op}ine Velika Kladu{a daje sasvim dovoljno podataka o svojstvima i opsegu postoje}ih zemlji{ta. Osnovne karakteristike najzastupljenijih zemlji{ta su:

Aluvijalno-deluvijalna glejna tla, Podzolno-pseudoglejna tla, dolinska i podzolno-pseudoglejna terasna tla, Sme|a degradirana i opodzoljena tla na reliktnim crvenicama, Sme|a kisela tla na glincima, pje{~arama i {kriljcima, Sme|a tla na dolomitima, Smonice, Pelosoli.
Kategorizacija zemlji{ta izvr{ena je na osnovu preporuka FAO svjetske organizacije, tako da su bonitetne klase tla utvr|enu na bazi svojstava tla. Prostor je strukturiran u osam, odnosno sedam klasa, na osnovu njihovih biolo{kih i pedolo{kih obile`ja. Strategija prostornog razvoja F BiH zemlji{te je strukturirana prema unutarnjim svojstvima u odnosu na reljef u tri kategorije: Grupa A predstavlja tla od I do IV kateogrije, izdvojena kao najvrednija tla, koja treba isklju~ivo koristiti u poljoprivredi, Grupa B predstavlja tla od V do VII kategorije - zemlji{ta koja se pod odre|enim uslovima mogu koristiti i izvan poljoprivrede, Grupa C predstavlja zemlji{te koje se mogu koristiti i za druge namjene, jer su najnepovoljnija za poljoprivredne svrhe.
4.9. Poljoprivredno zemlji{te Struktura poljoprivrednog zemlji{te na podru~ju op}ine Velika Kladu{a i procentualno u~e{}e prikazano je u tabelarnom pregledu: (Sve su povr{ine izraène u ha) Podru~je Velika Kladu{a % u ukupnoj povr{ini Njive Vo}njaci 16.328 259 49,25 0,78 Livade 3.027 9,13 Pa{njaci 2.769 8,35 [ume Neplodno SVEGA 9.057 1.715 33.155 27,32 5,17 100
Osnovna struktura poljoprivrednog zemlji{ta za podru~je op}ine upozorava na veoma skromnu zastupljenost povr{ina pod vo}njacima (Sve su povr{ine izraène u ha) Op}ina Velika Kladu{a U~e{}e u % Oranice i ba{te 16.328 72,93 Vo}njaci Livade i pa{njaci 259 5.796 1,16 25,91 Ukupno 22.373 100
Podaci o strukturi poljoprivrednog zemlji{ta po namjeni i vlasni{tvu govore da je zemlji{te uglavnom u privatnom sektoru, {to je ilustrirano u donjoj tabeli Namjena Oranice i ba{te Vo}njaci Livade Ukupno obradivo Pa{njaci Ukupno poljopr. zemlji{te Individualni sektor ha % 16.122 75,5 255 1,18 2.847 13,25 19.224 89,43 2.279 10,57 21.503 100 Dru{tveni sektor Ha % 206 23,41 4 0,45 180 20,44 390 44,3 490 55,7 880 100 Ukupno ha 16.328 259 3.027 19.614 2.769 22.383 % 72,93 1,16 13,53 87,62 12,38 100
Usitnjenost posjeda i broj doma}instava Veli~ina posjeda Od 0,1 ha - 1,0 ha Od 1,0 ha - 2,0 ha Od 2,0 ha - 5,0 ha Od 5,0 ha - 10,0 i vi{e ha UKUPNO: 4.10. [ume i {umska zemlji{ta [ume i {umska zemlji{ta na podru~ju op}ine Velika Kladu{a su u znatnom neskladu. [umsko podru~je zauzima 27% ukupne povr{ine op}ine, a od toga pod {umama se nalazi 25% teritorije op}ine, dok je, me|utim, {umskog zemlji{ta znatno vi{e. Dosada{nje aktivnosti na kr~enju {uma i pretvaranju {umskog zemlji{ta u oranice i ba{te probile su prirodnu granicu ravnoteè i stani{ta. Dana{nji {umski prekriva~ ve}im dijelom ~ine {ume hrasta kitnjaka i obi~nog graba, ~iste {ume hrasta kitnjaka, {ume sa pitomim kestenom i ne{to sastojina barske {ume bukve. To su ve}inom degradirane {ume. Pokazatelji o stanju {uma na teritoriji opi}ne Velika Kladu{a utvr|eni su {umskoprivrednom osnovom za {umsko-privredno podru~je Unsko i {umsko-privrednom osnovom za {ume na koje postoji pravo svojine. Na osnovu toga, ukupno {umsko podru~je obuhva}a 9.057 ha, od ~ega u dru{tvenoj svojini 2.303 ha ili 25%, a u individualnoj svojini 6.754 ha, odnosno 75%. Visoke {ume ~ine svega 18,7% u kojima dominira hrast kitnjak i bukva, a izdani~ke {ume obuhvataju 76% {umske teritorije sa dominacijom mje{ovitih {uma bukve, hrasta kitnjaka i kestena. [ume i {umska zemlji{ta na podru~ju op}ine Velika Kladu{a podijeljeni su na 26 katastarskih op}ina. Niske {ume zahvataju oko 55% {umskog zemlji{ta na podru~ju Unsko-sanskog kantona. Ova okolnost upozorava na hitnu potrebnu konverziju niskih {uma i po{umljivanja goleti. Op}ina Velika Kladu{a u~estvuje sa svega 5% u ukupnoj povr{ina {uma kantona. Struktura {uma po namjeni vlasni{tva op}ine Velika Kladu{a prikazana je u slijede}oj tabeli: Broj doma}instava 3.523 2.432 2.860 606 9.421
21
Namjena Visoke {ume - bukva - hrast kitnjak - crni bor Izdani~ke {ume - bukva - hrast kitnjak - mje{ovite {ume - kesten i ostalo Ukupne povr{ine pod {umama [umske kulture Goleti Ukupno {umsko podru~je Dru{tveni ha 517,4 193,10 324,30 0,00 1.533,71 466,35 260,70 806,66 0,00 2.051,11 75,54 176,10 2.302,75 sektor % 22,47 Individualni Ha 1.171,77 547,11 617,18 7,48 5.351,93 1.399,52 1.227,62 1.993,49 731,30 6.523,70 0,00 230,55 6.754,25 sektor % 17,35 Ukupno ha % 1.689,17 18,65 740,21 941,48 7,48 6.885,64 76,02 1.865,87 1.488,32 2.800,15 731,30 8.574,81 96,59 75,54 0,83 406,65 4,50 9.057,00 100
66,60
79,24
89,07 3,28 7,65 100
96,59 3,41 100
EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI

usitnjenost i rascjepkanost zemlji{ta; nesre|eni katastarski i vlasni~ki odnosi; podloge su neaùrirane, te ve}im dijelom odstupaju od stvarnog stanja; zakonom dozvoljena gradnja izvan gra|evinskog podru~ja nema sustavne kontrole; poja~an pritisak na prostor izgradnjom infrastrukture i kori{tenjem mineralnih sirovina.
EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE Prilagoditi Prostorni plan op}ine sukladno potrebama postupka uskla|enja s propisima i normama u BiH i Europi; aùriranje kartografskih podloga; sustavna kontrola gradnje izvan gra|evinskog podru~ja; sre|ivanje imovinskog stanja nekretnina; sre|ivanje katastarskih i vlasni~kih odnosa; plansko ure|ivanje naselja; izrada strategije kori{tenja mineralnih sirovina.
4.11. Prirodno i kulturno-istorijsko i graditeljsko naslije|e Prirodno naslije|e na podru~ju op}ine Velika Kladu{a ima rekreacioni, estetski, kulturni i nau~ni zna~aj a na podru~ju op}ine Velika Kladu{a utvr|ene su slijede}e povr{ine: podru~je na rijeci Glinici i to nizvodno od Radi}a mosta uz lijevu i desnu obalu uz duìnu od 1 km, Spomenici prirode i to: pe}ina Hukavica u Gornjoj Vidovskoj i pe}ina u Rajnovcu, Kao predjeli prirodne ljepote na {irem podru~ju op}ine utvr|ene su slijede}e povr{ine: [umski kompleks u Bukovlju kojeg karakterizira {umska sastojina bukve i hrasta ; [uma Kajtazovac koju karakterizira {umska sastojina hrasta i bukve; [uma Mrtva~ koju karakterizira {umska sastojina hrasta; [uma Kestenje koju karakterizira {umska sastojina kestena; [uma Kapan koju karakterizira {umska sastojina kestena ; [uma Vrnogra~ka glavica koju karakterizira {umska sastojina kestena, hrasta i bukve. Prirodne vrijednosti op}ine Velika Kladu{a prikazana su na slijede}oj slici:
Stanje prirodnih vrijednosti
23
Kulturno historijsko i graditeljsko naslije|e op}ine Velika Kladu{a vezano je za istorijske uslove i specifi~nost grani~nog geoprometnog poloàja. Ovaj faktor je nametao permanentne i dugotrajne sukobe. I pored toga, podru~je op}ine Velika Kladu{a posjeduje rijetke, veoma vrijedne i zanimljive objekte kulturno-historijskog i graditeljskog naslije|a, koji imaju zna~ajnu nau~nu, obrazovno vaspitnu kulturno-estetsku, turisti~ku i privredno-utilitarnu vrijednost. PRAISTORIJSKO DOBA Crkvina - Vrlet, Vrnogra~, Velika Kladu{a. Slu~ajni nalaz ranog bronzanog doba - probu{ena kamena sjekira ~eki}. Kladu{a, Velika Kladu{a. Dva ukrasna bronzana dugmeta - tutula, ukra{ena urezanim ornamentima. Slu~ajni nalaz. Po~etak starijeg èljeznog doba (vjerovatno 8 st.st.ere). [umatac 1, Donji [umatac, Velika Kladu{a. Prethstorijska ostava bronzanih predmeta koji sa~injavaju: 11 srpova, 4 sjekire, 1 igla, 1 bode` i vi{e ulomaka razli~itog bronzanog oru|a, oru`ja i nakita, grumenovi sirove bronze i grumen oksidne bakrene rude. [umatac, [umatica, Velika Kladu{a. Prethistorijsko naselje. Na ravnom terenu, kod u{}a potoka [umatice u rije~icu Pe}inu-Kladu{nicu, na|eni su fragmenti keramike iz bronzanog doba. Na ovom lokalitetu otkrivena je manja prethistorijska ostava bronzanih predmeta (4 sjekire i 2 srpa). Todorovo, Todorovo, Velika Kladu{a. Mo`da praistorijska gradina (èljeznog doba) i kasnosrednjovjekovni grad. Povr{inski nalaz ulomka rukom ra|ene gla~ane keramike. Od srednjovjekovnog grada djelomi~no sa~uvana okrugla brani~ kula, promjera cca 9 m, polukru`ne tabije i dijelovi gradskog zida. Prvobitno se zvao Novi grad, a kasnije Novo Todorovo. Visoka Glavica, Vejnac, Velika Kladu{a. Gradina, vjerovatno èljezno doba. Naselje zauzima dosta strm plato na vrhu brda. Nema tragova za{titnih bedema. Velika Kladu{a 1, Velika Kladu{a. Mo`da prethistorijska gradina (èljezno doba) i kasnosrednjovjekovni grad. Kulturni sloj prethistorijskog naselja nije na|en, ali su nalaèni ulomci prethistorijske keramike. Od srednjovjekovnog grada o~uvana je okrugla brani~-kugla s jednim uglom, kru`ni gornji gradski zid, a otkriven je bunar-cisterna. Na|eni su: ulomci keramike, majolike, stakla, topovske kugle od kamena i èljeza, èljezna uzengija. Grad je podignut u 13. stolje}u, pripadao je knezovima Blagajskim, kasnije Frankopanima i drugim. RIMSKO DOBA Crkvina, Velika Kladu{a. Rimska naseobina i srednjovjekovna crkva. Uz lijevu obalu Kladu{nice otkopani su temelji duguljaste zgrade i gra|evinski materijal. Po Lopa{i}u crkva sv. .Martina Cladusa (1334), a po Radimskom RIMSKA (VOJNA) ZGRADA. Nalaz: zidovi od opeke, ulomci rimskog crijepa i opeke u ve}im koli~inama, naro~ito pod ku}om Gra~o. Ulomak opeke sa ìgom L (egio) XIII g (emina) (od po~etka 2. stolje}a u sastavu vojske Pann. Sup., Siscia) Osim navedenog nalaze s ekosti, rake s kamenom plo~om, 1961. navodno i zlatni prsten. Po tradiciji bila je to gr~ka crkva.
UTVRDE-BURGOVI Gradina, Bojna, Velika Kladu{a. Kasnosrednjovekovni grad. Ostaci manjeg grada potpuno obrasli {umom, nejasnog oblika i veli~ine, nalaze se na lokalitetu Gradina. Imanje Bojna pominje se 1388. godine, a grad Bojna naro~ito tokom 16. vijeka. Gradina (grad), Mala Kladu{a, Velika Kladu{a. Kasnosrednjovjekovni grad. Raskopani temelji grada ovalnog oblika, duìne cca 25 m i tragovi okrugle kule promjera cca 8 m. Mala Kladu{a se pominje od 13. vijeka pod imenom gaj, a kasnije Gornja Kladu{a. Hresno (Gradina) Trnovi, Velika Kladu{a. Srednjovjekovni utvr|eni dvor. Lociran pored Gline. Pokriva prostor od oko 35 x 20 m. Spominje se vi{e puta izme|u 1209. i 1546. u posjedu Kriàni}a i kasnije, [ubi}a Peranskih. Podzvizd (grad), Podzvizd, Velika Kladu{a. Srednjovjekovni i turski grad. Nalazi se na tjemenu za{iljenog brda. Najstariji objekat je brani~ kula oblog presjeka (donòn), visoka oko 12 m. Dvori{te zatvara plato elipsastog tlocrta. Na sjevernoj, najpristupa~nijoj strani, na bedemu stoji poligonalna kula (Pa{i}a kula), a nad ulazom u grad drvena dàmija. Grad se kao cjelina sa~uvao, ali je jako o{te}en. Spominje se 1389. i 1456. Zajedno s Vrnogra~om pripadao je plemenu Kre{~i}a. Turci su ga definitivno osvojili 1670. godine Stra`benica, Podzvizd, Velika Kladu{a. Kasnosrednjovjekovna cvrkva. Na brdu ostaci ve}e gra|evine (cca 15 x 10 m), orijentisani u pravcu istok-zapad, vjerovatno ostaci crkve sv. Martina u Kre{~i}ima, koja se pominje 1334. i 1501. Velika Kladu{a, Velika Kladu{a, Kasnosrednjovjekovni grad. Vrnogra~, Vrnogra~, Velika Kladu{a. Kasnosrednjovjekovni grad. Po~etno iskopavanje izvr{ila B. Rauning 1977. godine. Grad se sastoji od ve}eg vi{eugaonog podru~ja (visina zida cca 4 m) i palate (37 x 32 m, visine cca 8 m) sa 7 prostorija i dvorana, u prizemlju, ostacima prvog sprata i 2 kule. U unutra{njem dvori{tu palate otkriven je gornji dio bunara-cisterne. Nalazi: ulomci keramike i stakla, èljezni predmeti turskog perioda. Grad je podignut 1456. godine, a pominje se i u 16. stolje}u. CRKVE-CRKVINE Crkvina, Glinica, Velika Kladu{a. Kasnosrednjovjekovna crkva i groblje. Iznad Demina vrela tragovi temelja od kamena, dimenzije cca 13 x 9 m, orijentisani u pravcu istok-zapad. Postojale su i kamene nadgrobne plo~e kojih vi{e nema. Crkvina, Kova~evi}i, Velika Kladu{a. Ostaci kasnosrednjovjekovne crkve. Crkvina, Podzvizd, Velika Kladu{a. Srednjovjekovna crkva sv. Martina u Kre{~i}ima pomenuta 1334 i 1501. Ostaci crkve nalaze se na samom brdu u blizini grada Podzvizda, zarasli u {ikaru. Crkvina, Stabandà, Velika Kladu{a. Kasnosrednjovjekovna crkva. Na kosi, iznad potoka Crkvina, postoje tragovi temelja na prostoru cca 12 x 9 m. Vjerovatna crkva sv. Martina u Stabandì koja se pominje 1334, i 1501. Crkvina, Velika Kladu{a. Srednjovjekovna crkva. Klisa (Vrlet, Prisjeka) Vrnogra~, Velika Kladu{a. Kasnosrednjovjekovna crkva sv. Krià s nekropolom. Nekropolu sa skeletima istraìvala B. Rauning 1976. i 1977. Ostaci crkve ( cca 40 x 13 m ), orijentisani u pravcu istok-zapad (ulaz na zapadu, raskopana apsida na istoku), {irina zidova 90 cm. Nalaz iz nekropole - bronzani prsten s histogramom.
25
U tretiranom periodu obuhva}ena su nalazi{ta iz srednjeg vijeka, uglavnom se odnose na srednjovjekovne gradove-burgove. Navedeni gradovi-burgovi su za vrijeme turske uprave dogra|ivani, odnosno prilago|avani za vlastitu obranu. Po{to je ovo podru~je bilo grani~no, broj utvr|enih gradova je dosta veliki. Zbog toga je posebno zna~ajan njihov raspored. Ovi gradovi do sada nisu dovoljno istraìvani. To se odnosi i na lokalitete iz prethistorijskog i rimskog doba. Srednjovjekovni gradoviburgovi su smje{teni na uzvi{enim lokacijama - breùljcima i ve}ina je teè pristupa~na. Ovi gradovi imaju svoju priliku da se kroz revitalizaciju koriste za kulturno-rekreativne i ugostiteljske namjene. PERIOD TURSKE UPRAVE a ) Dàmije Gradska dàmija u starom gradu - Velika Kladu{a ispod starog grada nalazi se novija dàmija sa starijim mezarlukom od 19 oblikovanih zna~ajnih ni{ana. Drvena dàmija u starom gradu - Velika Kladu{a - Dàmija je u tradicionalnom na~inu gra|enja, ali je vi{e puta obnavljana. Dàmija u Maloj Kladu{i Pored ostatka starog grada nalazi se mjesna dàmija sa mezarlukom od nekoliko ni{ana. Nije utvr|eno ta~no vrijeme gra|enja, ali se prvobitni izgled dàmije moè datirati u periodu turske uprave. Mustafe-pa{e dàmija - Podzvizd - Nalazi se unutar starog grada Podzvizda. Dàmija je u vi{e navrata popravljana, ali njen prvobitni izgled pripada periodu turske uprave. Dàmija Vrnogra~ - U starom gradu Vrnogra~u nalazi se mjesna dàmija sa drvenim minaretom. Dàmija je u vi{e navrata popravljana, ali njen prvobitni izgled pripada periodu turske uprave. Nekropole ni{ana-mezarluci - Po tradiciji, svaka od navedenih dàmija ima pripadaju}i mezarluk sa ni{anima historijski poznati li~nosti i vrijednih umjetni~kih oblika. Arhitetkonski, dàmije pripadaju grupi sjeverno-balkanskih oblika karakteristi~nih za grani~na podru~ja prema Sjevernoj Europi gdje dominira alpski utjecaj sa strmim velikim krovovima i gradnjom u drvetu. b) Stare pravoslavne crkve Crkva Svetog Preobraènja Gospodnjeg Vrnogra~, Crkva Svete Trojice Glinica, Crkva Svetog vele~asnika Georgija -Velika Kladu{a grad. Na osnovu raspoloìvih podataka i {ematizma gradnje katoli~kih crkava, nije utvr|eno njihovo postojanje.
c) Spomenici i obilje`ja iz NOR-a i socijalisti~ke revolucije

Drmaljevo - ârdi{te - spomenik palim borcima, Vrnogra~ Poljica - spomenik `rtvama fa{izma, Mala Kladu{a - zgrada {kole mart 1944-april 1945. smje{teno vojno podru~ja za okrug Biha}, Podzvizd zgrada {kole - august 1944-april 1945. smje{tena bolnica IV korpusa NOVJ, Todorovo zgrada {kole - februar 1944. godine smje{ten {tab Unske operativne zone, Vidovska - zgrada {kole aprila i jula 1944. smje{tena bolnica IV korpusa NOVJ.
d) Ostali objekti narodnog stvarala{tva

Mlinovi na Kladu{nici i drugim rje~icama i potocima Stare bosanske ku}e
Istorijske vrijednosti
27

nepostojanje programa za{tite kulturne ba{tine; odumiranje stare kraji{ke arhitekture; zapu{tenost spomeni~ke ba{tine; nepostojanje generalne manifestacije op}ine s aspekta njegovanja tradicije i obi~aja ovog kraja; dosada{nja neodgovaraju}a briga o za{ti}enim dijelovima prirode; nedovoljno razvijena svijest o va`nosti o~uvanja prirodnih vrijednosti; nedovoljno kori{tenje prirodnih vrijednosti na podru~ju op}ine za pro{irenje turisti~ke ponude, nedovoljna sanacija i kontrola formiranja divljih odlagali{ta; nepostojanje reciklaè i sistema upravljanja otpadom.
EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE izraditi program za{tite kulturne ba{tine u cilju za{tite, o~uvanja i revitalizacije ba{tine stvaranja generalne manifestacije koja bi u kulturnom smislu postala znak prepoznatljivosti op}ine kroz historijsko naslije|e; inventarizacija i sanacija za{ti}enih dijelova prirode, te njihova odgovaraju}a valorizacija kroz turisti~ku ponudu; za{tita novih dijelova, sukladno dokumentima prostornog ure|enja; uklju~ivanje op}ine u projekt ekolo{kih za{tite i dobivanja etikete ekolo{ki ~iste op}ine sanacija i kontrola nastajanja novih divljih odlagali{ta; zajedni~ko odlagali{te otpada na nivou kantona, implementacija LOKALNE AGENDE 21; izrada i implementacija strategije za{tite okoli{a na nivou op}ine.

5. @IVOTNA SREDINA
5.1. Stanje zdravlja stanovni{tva Na stanje zdravlja stanovni{tva zna~ajno su utjecala de{avanja na ovim prostorima. Rat i ratna de{avanja su najve}im dijelom utjecali na zdravlje ljudi. Stres, izloènost vremenskim nepogodama, nedovoljna briga, nepostojanje preventive su neki od najzna~ajnijih faktora i uzroka bolesti. Vode}i uzroci smrti su bolesti cirkularnog sustava, maligne bolesti, te ostale bolesti (probavne, respiratorne, zarazne i vanjski uzrok smrti nesre}e).
5.2. Stanje zaga|enosti zraka, voda i zemlji{ta Stanje zaga|enosti zraka sumpordioksidom registrovano je na podru~ju op}ine prije ratnih sukoba. Stanje se pobolj{alo, zahvaljuju}i stagnaciji u proizvodnim procesima u industriji, gdje su centri zaga|ivanja bili industrijski kompleksi. Op}ina obiluje zna~ajnim prostorm koji ima sve elemente ~iste okoline i zraka u podru~jima koja su van dometa industrijskih zaga|iva~a. [to se ti~e zaga|enosti voda na podru~ju op}ine moè se konstatirati da su dominantan izvor zaga|enja otpadne vode, kao i druge otpadne tvari. Na zaga|enje vodotoka imaju utjecaje erozije, ispiranje tla, gnoji{te, hemijske supstance sa poljoprivrednih povr{ina, ne~isto}e sa saobra}ajnih i drugih industrijskih voda. Jedan od problema zaga|enosti vodotoka su i nerije{ena kanalizacija, kao i nedostatak ure|aja za pre~i{}avanje. Iako su sve gore navedeni elementi zaga|enja voda prisutni Velika Kladu{a jo{ nije alarmantno ugroèna op}ina, te je neophodno poduzeti zna~ajnije iskorake u cilju za{tite voda jer je op}ina izuzetno bogata vodom kao resursom. Tu je i prisutan problem oborinskih voda. [to se ti~e zaga|enosti i ugroènosti zemlji{ta, najve}a je ugroènost stihijsko pretvaranje poljoprivrednog u neplodno. Po{to je zemlji{te dosta u strmom nagibu prisutni su erozivni procesi. Zemlji{te je ugroèno i nekontroliranim odlaganjem krutih materijala. Prisutna je nekontrolirana upotreba hemijskih sredstava kao i pesticida.
5.3. Stanje ugroènosti od elementarnih nepogoda Elementarne nepogode i katastrofe su posljedica dejstva prirodne stihije ili specifi~ne aktivnosti ~ovjeka. Naju~estalije prirodne nepogode na ovim podru~jima su: poàri, poplave, snje`ni nanosi, olujni vjetrovi, su{e, hladno}e. Na podru~ju op}ine Velika Kladu{a postoji potreba za poja~anom protupoàrnom za{titom i obranom od poplava buji~arskih potoka. Ugroènost od ostalih elementarnih nepogoda u zavisnosti je od prirodnih uslova i geoprometnog poloàja ovog podru~ja.
5.4. Stanje za{tite ~ovjekove okoline Stanje za{tite okoline ukazuje na zaostajanje ove aktivnosti za ukupnim dru{tveno-ekonomskim i tehni~kim razvojem. Za{ti}ene prirodne vrijednosti, te kulturno-istorijsko i gra|evinsko naslije|e se nedovoljno ~uvaju, sporo revitaliziraju i rijetko rekonstrui{u. Posebno te{ko stanje za ìvotnu sredinu u {irem smislu predstavlja neracionalno kori{tenje zemlji{ta, a naro~ito pretvaranje poljoprivrednog plodnog zemlji{ta u gra|evinsko. Za{tita izvori{ta voda je tako|er jedno od podru~ja gdje je op}ina po~ela da poduzima odre|ene korake u cilju za{tite. Uloga {uma je mnogostruka ali je prisutna nekontrolisana eksploatacija {uma koja prijeti degradaciji {uma. Za{tita graditeljskog naslije|a je nedovoljna, kao i historijskih spomenika.
29
6. STANOVNI[TVO
6.1. Broj~ani razvoj Op}ina Cazin Velika Kladu{a Biha} Bosanska Krupa Sanski Most Klju~ Bosanski Petrovac Buìm Kanton Popisni period 1948. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2002. 2003. 2005. 2006. Stanovn.1991 63.409 52.908 70.732 58.320 60.307 37.391 15.621 358.688 % u odnosu USK 17,69 14,77 19,79 16,24 16,78 10,39 4,34 100,00 Povr{ina u km2 356 332 688 780 983 844 854 4.847 Gustina naseljenosti 178,0 159,3 103,4 74,6 61,1 44,1 18,2 74,16
Stanovni{tvo op}ine Gustina naseljenosti 24.496 29.267 36.079 45.520 52.908 49.317 49.580 49.841 46.741 45.836 73,78 88,15 108,67 137,11 159,36 148,55 149,34 150,12 140,79 138,06
Ukoliko promatramo stanje broja stanovni{tva u odnosu na popis 1991. godine i periodu 2001-2006. moè se re}i da su zna~ajan utjecaj na broj~ano stanje imali rat i ratna de{avanja. Zna~ajan broj stanovni{tva, poslije rata iselio se u prekookeanske zemlje, tako da danas op}ina Velika Kladu{a ima preko 15.000 stanovnika u inostranstvu. Najve}im dijelom se nalaze u prekookeanskim zemljama i Europi. Samo smanjenje broja stanovnika je posljedica de{avanja na ovim prostorima.
6.2. Vitalne i migracione karakteristike Intenzivan broj~ani razvoj stanovni{tva op}ine Velika Kladu{a u periodu do rata u BiH odvijao se u uslovima izrazito visoke stope nataliteta i umjerene stope mortaliteta, {to je imalo za posljedicu relativno visok prirodni prira{taj. Analiza migracija stanovni{tva op}ine Velika Kladu{a pokazivao je kontinuiranu emigraciju u cijelom periodu poslije Drugog svjetkog rata. Najintenzivnija emigracija u tom periodu se odvijala od 1953-1960. godine, kada je prosje~an godi{nji negativni saldo bio 635 stanovnika, zatim u periodu 1961-1970. taj saldo pao na 258 lica godi{nje, a period 1971-1980. pao na 109 lica godi{nje da bi razvojem privrede isti pao na 44 lica godi{nje. Pozitivni migracioni saldo bio je najizraèniji u gradskom podru~ju.
Ratna kataklizma na podru~u BiH, na podru~ju USK i na podru~ju op}ine Velika Kladu{a uslovila je ogromne ljudske gubitke, egzodus stanovni{tva, uni{tenje svih dobara. Ogroman broj stanovni{tva bio je prisiljen da napusti svoje domove, svu pokretnu i nepokretnu imovinu. Najintenzivnija emigracija zabiljeèna je u periodu od 1997-2002. kada je zna~ajan broj stanovnika op}ine Velika Kladu{a oti{ao u prekookeanske zemlje, kao {to su Kanada, Amerika i Australija. Zna~ajan broj stanovnika zavr{io je i u europskim zemljama, a naro~ito u zemljama Skandinavije.
6.3. Starosna i polna struktura Ukupno 0-14 45.836 9.883 287.135 56.830 15,96 % 17,39 % % 15-64 21,56 32.190 19,80 198.733 16,20% % 65 i vi{e 70,22 3.763 69,21 31.572 11,92 % % 8,21 11,00
Velika Kladu{a USK kanton Vel.Klad/ Kanton
*Izvor podataka :Federalni zavod za statistiku - Statisti~ki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima , 10 Oktobar , Sarajevo, 2006. godina
6.4. Ekonomska struktura Ekonomska struktura ukupnog stanovni{tva zasniva se na ekonomskoj strukturi aktivnog stanovni{tva, odnosno na podjeli po pojedinim djelatnostima iz kojih dobiva sredstva za ìvot. Prema podacima kojima se raspolaè iz raznih analiza i studija, danas se najve}i dio stanovni{tva bavi poljoprivredom, te je najzastupljenija ekonomska kategorija.
6.5. Razvoj i struktura doma}instava Dinami~an razvoj stanovni{tva u proteklom periodu sa faktorima prirodnog i mehani~kog kretanja, a pod utjecajem dru{tveno-ekonomskog razvoja, doprinio je intenzivnim promjenama broja i strukture doma}instava prije rata. Ove promjene su se ispoljile kroz formiranje novih doma}instava (raslojavanje sloènih porodica), a posebno sama~kih (mladi radnici, |aci i sl.). Broj doma}instava, prema podacima, imao je jedan kontinuitet rasta sa aspekta broja doma}instava. Op}ina Velika Kladu{a 1948. 4.413 1953. 4.850 1961. 5.621 1971. 6.841 1981. 8.929 1986. 10.200 1991. 11.851 2005. 12.000
Ukoliko uzmemo pokazatelje o broju naselja i povr{ine u km2 koja ta naselja opsluùju onda imamo slijede}e stanje : R/b Op}ina 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Velika Kladu{a Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Cazin Klju~ Sanski Most Povr{ina km2 332 688 780 854 356 844 983 Broj naselja 49 48 48 35 54 61 75 km2 Do 2000 Stanovnika Po naselju Broj km2 na naselje 6,77 47 14,16 14,33 45 6,54 16,25 42 5,38 24,40 34 3,98 6,59 48 13,48 13,83 59 6,99 13,10 73 7,43
31
Iz navedenih podataka mogu}e je konstatovati da podru~ja op}ina Velika Kladu{a i Cazin imaju najrazvijeniju mreù naselja u odnosu na sve ostale op}ine USK, ali su ta naselja neujedna~ena po populacionoj i teritorijalnoj veli~ini. Njihovo strukturiranje je uslovljeno istorijskim uslovima grani~nog podru~ja, topografskim, ekonomskim i drugim okolnostima.
6.6. Proces urbanizacije i deagrarizacije Urbanizacija kao proces narastanja gradskog stanovni{tva uz istovremeno smanjivanje seoskog stanovni{tva sa prisutnom deagrarizacijom, to jest prelaènja stanovni{tva iz poljoprivredne u nepoljoprivrednu djelatnost, dovelo je do promjene u na~inu ìvota stanovni{tva. Razvoj industrije kao i privrede je dinamiziran od 1960-tih godina, pa sve do 1987. kada je zbog afere Agrokomerc do{lo do zastoja. Na podru~ju op}ine Velika Kladu{a, kretanje stanovni{tva se ispoljavalo prvo kao dnevne migracije selo-grad, a zatim u kona~no seljenje u grad ili prigradska naselja. Nagli industrijski razvoj i agrarna prenaseljenost na podru~ju op}ine djelovali su na naglo pove}anje nepoljoprivrednog u ukupnom stanovni{tvu i procentualni porast gradskog u ukupnom stanovni{tvu {to je vidno iz slijede}e tabele: PODRU^JE % gradskog u ukupnom stanov. -na podru~ju BiH -na podru~ju USK -na podru~ju op}ine Velika Kladu{a % nepoljoprivrednog u ukupnom stanov. -na podru~ju BiH -na podru~ju USK -na podru~ju op}ine Velika Kladu{a 1961. 22,30 20,00 3,50 49,80 0,00 15,60 1971. 27,30 28,00 7,80 61,00 24,50 1981. 33,00 34,00 11,40 82,30 66,20
6.7. Sistem mreà i naselja Sistem naselja u op}ini Velika Kladu{a je monocentri~an. Grad Velika Kladu{a je jedini urbani centar sa funkcijama op}inskog, privrednog i kulturnog centra. Mreà naselja je razvijena. Na podru~ju op}ine postoji ukupno 49 naselja koje se me|usobno razlikuju po brojnim osobenostima. Najbrojnije grupe naselja su od 1.000 do 2.000 stanovnika. Grad Velika Kladu{a zauzima krajnju perifernu poziciju u sjeverozapadnom dijelu op}ine.
Veli~inska struktura naselja - stanje 1991. godine
33
6.8. Prostorna struktura seoskih naselja Seoska naselja na podru~ju op}ine Velika Kladu{a su potpuno razbijena, sa skromnim zbijenim ku}i{tima. Imaju velike povr{ine dvori{ta oko kojih se nalaze oku}nice sa vo}njacima i poljoprivrednim zemlji{tima. U dvori{tu se nalaze stambeni objekti i samostalne gospodarske zgrade. Zaseoci su po pravilu male cjeline sa po 10 do 20 doma}instava. U novije vrijeme, naro~ito u posljednoj dekadi, postoji jasna tedencija ka smanjivanju ku}i{ta. Uticaj ove pojave odràva se prvenstveno na gu{}oj zbijenosti ku}a u pojedinim grupama. Me|utim, grupe ku}a ne pokazuje tedencija zbijanja, jer nema doseljavanja. Cjelokupno seosko naselje dijeli se na zaseoke ~iji je broj se kre}e obi~no od 5-10. Zaseoci imaju razne veli~ine, ali su to, po pravilu, relativno manje cjeline sa po 10-20 doma}instava. Svaki zaselak ~ini cjelinu za sebe i odvojen je od susjednog zaseoka. U ve}ini sela postoji specifi~an dio koji se razlikuje od ostale stambene zone i on ima funkciju seoskog centra. Seoski centri su novijeg porijekla. Naj~e{}e su nastajala pored {kola ili mjesnih ureda, prodavaonica, gostionica ili sli~no. Do sada se oko seoskih centara nije razvijala stambena zona, ali su oni veoma va`ni i odigra}e zna~ajnu ulogu u daljnem razvitku seoskih naselja.
6.9. Poloàj naselja Stambena zona seoskog podru~ja op}ine Velika Kladu{a ima topografski poloàj, a seoski centar funkcionalni. Seoska ku}i{ta ove op}ine leè na zaravnjenim kosama i ~ukama koje se spu{taju prema dolinama rje~ica i potoka. Ukoliko je povijerac relativno uzak, ku}i{ta zauzimaju blago nagnute strane koje silaze ka uvalama. Uz potoke i rje~ice u uskim poljima, po pravilu, nema ku}a. Tek u posljednje vrijeme ponegdje u dubini teritorija se naru{ava ovo pravilo. Uz glavne puteve u {irim dolinama skoro je postalo pravilo da se na jednom plodnom zemlji{tu bespravno grade ku}e poluindustrijskih doma}instava, tako da se magistralni putevi pretvaraju u duge ulice obostrano oivi~ene individualnom izgradnjom. Ova pojava zasnivanja novih ku}i{ta u poljima du` jakih saobra}ajnica odudara od ve} opisane tradicionalne strukture naselja.
Veli~inska struktura naselja i njihov prostorni raspored - stanje 1991. godine
35
6.10. Prostorni okviri mjesnih zajednica Na podru~ju op}ine Velika Kladu{a prije rata je ukupno egzistiralo do 1981. godine 12 mjesnih zajednica da bi 1991. godine se broj pove}ao na 13 a 2004. taj broj se pove}ao na 14 mjesnih zajednica. Iz slijede}e tabele se moè vidjeti kretanje broja stanovnika, doma}instava i prosje~na veli~ina doma}instava. Broj stanovnika 1981. 1991. 2002. 1.258 1.187 115 1.691 1.876 486 3.952 4.555 3.871 4.491 5.029 4.273 1.842 2.357 2.003 1.302 1.363 1.104 3.594 3.803 3.232 6.359 5.480 4.658 10.945 14.442 12.700 1.924 2.229 1.894 4.600 5.179 4.402 3.451 3.961 3.366 1.447 1.172 900 45.409 52.908 43.276 Broj doma}instava 1981. 1991. 2002. 324 344 27 349 416 113 684 976 901 839 993 830 362 553 466 206 278 233 617 760 636 1.086 1.305 1.090 2.685 3.913 3.272 317 404 337 858 1.073 897 550 738 618 294 331 8.877 12.047 9.751
R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.
Mjesna zajednica Bosanska Bojna Glinica Mala Kladu{a Podzvizd Polje Slapnica [umatac Todorovo Velika Kladu{a Vidovska Vrnogra~ Zbori{te Todorovska Slapnica âglica UKUPNO
*Pregled broja doma}instava op}ine Velika Kladu{a po mjesnim zajednicama - op}ina Velika Kladu{a
6.11. Stanovanje Na podru~ju op}ine Velika Kladu{a dominantan obim stambene izgradnje ostvarivan je u porodi~nim stambenim zgradama, koje su financirane li~nim sredstvima. Kolektivni objekti gra|eni su uglavnom na urbanom podru~ju Velike Kladu{e. Na podru~ju op}ine biljeèn je porast stanovni{tva, porast doma}instava i njihovo raslojavanje. Broj doma}instava 1971. 1981. 1991. 2002. 6.841 8.877 12.047 9.751 Broj ~lanova doma}instava 1961. 1971. 1981. 1991. 2002. 5,21 5,27 5,11 4,40 4,44
Op}ina Velika Kladu{a
1961. 5.462
7. LJUDSKI RESURSI I TR@I[TE RADA
7.1. Zaposlenost R/b 1. 2. 3 4. 5. 6. 7. 8. 9. Op}ina Biha} Bos. Krupa Bos. Petrovac Buìm Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a UKUPNO Prosje~an broj zaposlenih 2002. 2003. 2004. 2005. 10.132 10.537 11.198 11.185 2.204 2.053 2.220 2.272 1.116 1.170 1.293 1.286 880 957 1.051 1.105 4.872 4.940 4.905 4.908 1.646 1.589 1.784 1.759 4.707 4.642 4.826 4.704 5.625 5.604 5.663 5.199 31.182 31.492 32.940 32.418 Prosje~na neto pla}a 2002. 2003. 2004. 470,29 547,82 540,92 494,44 516,84 521,12 409,02 471,50 447,43 442,32 460,15 467,38 476,63 478,54 499,90 427,20 448,28 436,80 435,92 476,98 450,09 400,58 473,10 483,59 470,29 505,03 502,43 u KM 2005. 560,60 487,60 445,27 460,28 489,96 427,87 447,09 490,25 504,62
07.02
Nezaposlenost
Unsko sanski kanton 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Ukup. 27.199 29.005 30.312 32.830 36.211
VSS 77 84 101 155 261
V[S 407 432 411 434 539
SSS 4.183 4.707 5.149 5.881 6.666
NSS 107 106 98 103 122
VKV 105 217 213 215 237
KV 7.553 8.446 9.295 10.567 11.615
PKV 1.477 1.528 1.487 1.515 1.570
NKV 13.290 13.485 13.558 13.960 15.201
Stanje po op}inama, Biha} Bos. Krupa Bos. Petrovac Buìm Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a
decembar 2005. 8.605 138 3.677 21 969 9 2.235 9 8.551 34 2.127 11 4.783 22 5.264 17
242 61 13 27 102 30 39 25
1.928 784 241 358 1.308 341 747 959
37 17 36 3 29
99 13 8 2 15 18 75 7
2.682 1.101 338 556 2.801 856 1.822 1.459
585 199 19 122 282 52 145 166
2.894 1.481 341 1.161 3.973 819 1.930 2.602
37
EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI strukturna nezaposlenost (ponuda ne odgovara potra`nji); nemobilnost radno aktivnog stanovni{tva; nesrazmjer izme|u ponude i potra`nje radne snage; slaba obrazovna struktura stanovni{tva; slabo razvijeni dodatni oblici obrazovanja; visoko u~e{}e nezaposlenih osoba starije dobi; visoko u~e{}e nezaposlenih mladih bez radnog iskustva.

EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE razvoj lokalnog trì{ta rada; op}inski akcijski plan zapo{ljavanja; pove}anje zaposlenosti; ve}a ponuda dodatnih oblik obrazovanja; promicanje i poticanje zaposlenosti kroz ìvotno u~enje tokom cijelog ìvota i pobolj{anje povezanosti izme|u trì{ta rada i obrazovanja osposobljavanje mladih da se prilagode potrebama trì{ta rada kroz sisteme obrazovanja i osposobljavanja.
8. INFRASTRUKTURA OP]INE VELIKA KLADU[A
8.1. Saobra}aj i saobra}ajna infrastruktura Podru~je op}ine velika Kladu{a nalazi se na multimodalnom transportnom koridoru sjeverozapad jugoistok. Veze ovog koridora su prema Karlovcu, Zagrebu, Ljubljani, odnosno prema Zapadnoj Europi i prema Biha}u, Sarajevu, Skoplju, Ateni i Istambulu, odnosno Bliskom istoku. Ukupna duìna po kategorijama je kako slijedi: Magistralnih puteva 49,00 km sa stepenom modernizovanosti 100 %, Regionalnih puteva 93,70 km sa stepenom modernizovanosti 74,70 %, Lokalnih puteva 103,30 km sa stepenom modernizovanosti 43,50 %, Ukupno kategorisanih puteva 246,0 km sa stepenom modernizovanosti 66,60 %. PREGLED MAGISTRALNIH I REGIONALNIH PUTEVA Ozn. ceste R/b Naziv cestovne dionice - broj 1. M 4.2 Velika Kladu{a-Cazin-Srbljani 2. M 400 Skokovi (veza M 4.2)-Todorovo-Vrnogra~ Velika Kladu{a-G.R.Hrvatska 3. R 400a -pravac Topusko Bosanska otoka-Radi}a Most4. R 401 Velika Kladu{a-G.R.Hrvatske 5. R 401a Vrnogra~ G.R.Hrvatske-pravac Glina Vrsta kolovoza (km) Asfalt Makadam 49,00 0 0,70 23,30 3,60 60,00 5,70 0 0 0,40 Ukupno km 49,00 24,00 3,60 60,00 6,10
PREGLED LOKALNIH PUTEVA R/b Lokalni putevi dionice 1. Zbori{te - Stabandà - Bu}evci 2. Donja Vidovska - Gornja Vidovska 3. Puri}i - [umatac - Kudi}i Johovica 4. Velika Kladu{a - Zagrad [iljkova~a 5. Hajrat - Todorovska Slapnica - Veinac Puri}i 6. Todorovo êlinja 7. Todorovo - Mrcelji - Sejdi}a most 8. Veinac Todorovo 9. Zbori{te - Farma Zbori{te 10. Crvarevac âglica 11. Caprag - Podzvizd -Poljana - Glinica - Granica Hrvatske 12. Caprag - Be~i}i Glinica 13. Or~eva Luka Glionica 14. [umatac [abi}i 15. Kudi}i -[turli~ka novi- Ponikve 16. Trnovi Ponikve 17. Ahovo - Gradina - Buzi}i -Granica Hrvatske 18. Vrnogra~ - Elezovi}i - Glinica - Granica Hrvatske Ukupno:
Duìna u km 13,00 5,00 9,65 6,00 6,75 3,00 4,00 4,90 2,00 9,00 8,50 7,00 4,00 2,00 2,50 4,00 6,00 6,00 103,30
39
Gustina kategorisane putne mreè op}ine Velika Kladu{a iznosi 74,00 km/100km2. Gustina kategorisane putne mreè je znatno vi{a od gustine kategorisane putne mreè BiH, kao i stepen. Ukoliko se uzmu u obzir i ostali pokazatelji; {irina puta, kvalitet kolovoza, usponi, preglednost, obilasci naselja i sl., slika kvalitete putne mreè je jo{ nepovoljna. U odnosu na Kanton i BiH, putna mreà op}ine je znatno povoljnija. Stepen modernizovanosti lokalne mreè je veoma nizak. Razvoj mreè je vezan i za dostignuti nivo motorizacije koji je 113,4 vozila na 1.000 stanovnika, {to je visok nivo s obzirom na ostvareni dru{tveni proizvod. Prostor op}ine Velika Kladu{a nema neposrednog kontakta sa èljezni~kom mreòm. Udaljenost najbliè èljezni~ke stanice u BiH iznosi 50 km, dok se u susjednoj Hrvatskoj nalazi u Topuskom i udaljena je 30 km. Promet robe i putnika se po ovom vidu saobra}aja odvija preko Cazin-Srbljana, Topuskog i Karlovca.

nedovoljna sigurnost pje{aka zbog nepostojanja trotoara; neodgovaraju}e stanje saobra}ajnica i lokalnih cesta; mala baza spremnih infrastrukturnih projekata za dobivanje grantova (podr{ki); nepostojanje katastra nerazvrstanih cesta; nepostojanje javne rasvjete uz magistralne puteve.
EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE

rekonstrukcija regionalnih i lokalnih cesta, zavr{etak gradske zaobilaznice; kreiranje katastra nerazvrstanih ceste; izgradnja trotoara uz dràvne, magistralne i lokalne ceste; izgradnja stajali{ta za autobuse.
41
8.2. Telekomunikacije Telefonski saobra}aj na podru~ju op}ine Velika Kladu{a bio je do 1991. godine razvijen, naro~ito u Velikoj Kladu{i, kao i privrednom sistemu Agrokomerc. Prije rata u BiH, op}ina Velika Kladu{a raspolagala je sa jednom ~vornom ATC-ARF-102/4 centralom kapaciteta 3.000 brojeva i po jedna krajnja ATC u Vrnogra~u i Todorovu sa 372 telefonska broja na koje su direktno vezane ostale mjesne zajednice. Telefonske veze u gradu su se odvijale preko mreè kapaciteta 3.600 brojeva izvedenih u podzemnoj i nadzemnoj TT mreì. Krajnje ATC su povezane fizi~kim linijama preko VF ure|aja i to sa 10 direktnih veza za Vrnogra~ i 6 direktnih veza za Todorovo. Lokalna mreà u Vrnogra~u i Todorovu bila je nadzemna. U toku rata je isti devastiran. Nakon rata su pokrenuti zna~ajni projekti vezani za telekomunikaciju, tako da je potpuno zavr{en opti~ki prenosni sistem Biha} - Cazin - Velika Kladu{a koji je omogu}io kvalitetnu, pouzdanu i kapacitetom dovoljno prostranu vezu LATC Velika Kladu{a sa TC Biha}. Ovim prenosnim sistemom ve} je rije{en problem prenosa za izdvojene komunikacione stupnjeve RSU u Podzvizdu, Zbori{tu i Vrnogra~u. Izgradnjom opti~kog prenosnog sistema Cazin - Pe}igrad -Velika Kladu{a rje{ava se prenos na RSU -ove Mala Kladu{a, Todorovo, [umatac, Donja Vidovska. Izgradnjom pristupnih telekomunikacijskih mreà u Vrnogra~u, Zbori{tu, Todorovu, [umatcu i Donjoj Vidovskoj stvorit }e se uslovi za uklju~ivanje ovih podru~ja u javni telefonski saobra}aj BiH. Tako da danas telefonska - fiksna mreà pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju op}ine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priklju~aka, uz podru~ne telefonske centrale u zonalnim centrima op}ine, moè zadovoljiti potrebe svih doma}instava, industrije, uslu`nih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na podru~ju op}ine Velika Kladu{a. Pored toga, stanovni{tvu op}ine je dostupna mreà mobilne telefonije (GSM, BH Telecom, Mobis i Eronet), te telekomunikacijskih operatera sa podru~ja Republike Hrvatske kao {to su: T-Mobil, VIP , Tele2. R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Naziv izdvojenog komunikacionog Stupnju - RSU Velika Kladu{a Mala Kladu{a Podzvizd Todorovo Vrnogra~ [umatac Donja Vidovska Zbori{te Glinica Todorovska Slapnica Kapacit. Isporu~eni Montirani 4.096 4.096 976 976 976 976 976 976 976 976 488 488 488 488 488 488 488 0 488 0 Mreà Nedost. Ura|ena Ura|ena Radi se Radi se Nema Nema Radi se Nema Nema Prenos Ura|en Nema Ura|en Nema Ura|en Nema Ura|en Nema Ura|en Nema
Planirani 4.096 976 976 976 976 488 488 488 488 488
Na podru~ju op}ine Velika Kladu{a izgra|ena su tri objekta za smje{taj po{te u Todorovu, [umatcu i Zbori{tu, tako da se pruàju PTT usluge korisnicima. U funkciji je sedam po{ta na podru~ja op}ine Velika Kladu{a. Po{tanski saobra}aj se odvija preko glavnog po{tanskog centra kapaciteta 8 {altera i tri isturene po{tanske jedinice Vrnogra~, Todorovo i Mala Kladu{a. Objekat mjesne po{te u gradu Velika Kladu{a je savremena arhitektonska i tehni~ko-tehnolo{ka cjelina sa izgra|enim kapacitetima.
8.3. Radio-televizija - mediji Radio-televizijska i medijska pokrivenost op}ine je bogata. Uz pokrivenost op}ine signalima doma}e produkcije, zbog geografskog polaàja raspolaè se signalima iz susjednih dràva, tako da su prisutni radio-televizjiski mediji kao {to su FTV, TV BIH, TV USK, HRT, RTL, NOVA, TV Slovenije i drugi dràvni i nezavisni mediji. Pored TV signala, prisutna je i dobra pokrivenost radio-signala svih doma}ih i stranih radio stanica koje uz doma}u i lokalnu Radio stanicu Velika Kladu{a omogu}uje stanovni{tvu op}ine dobru informiranost i pra}enje zbivanja u svim podru~jima dru{tvenog ìvota. Tako|er je prisutna pokrivenost op}ine dnevnom i sedmi~nom {tampom doma}ih i stranih novinskih ku}a, a u Kladu{i je i prisutan lokalni izdava~ sedmi~nih kantonalnih novina Reprezent koje sedmi~no izvje{tavaju o de{avanjima u svih osam op}ina Unsko-sanskog kantona.
8.4. Elektroenergetski objekti i vodovi Elektroenergetski objekti i vodovi na podru~ju op}ine Velika Kladu{a bili su do 1992. godine uklju~eni u jedinstven elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine i napajali preko mjesne TS 110 / 35 / 10 kV koja je antenski priklju~ena na 100 kV vod Biha} - Cazin - Velika Kladu{a, izvedena sa aluminijsko~eli~nim vodi~ima 240 mm2. Zbog jednostranog napajanja kvalitet isporuke elektri~ne energije nije zadovoljavao potro{a~e, jer je postoje}i 35 kV dalekovod HE Slapovi na Uni - Cazin - Velika Kladu{a, dug cca 27 km, presjeka 50 mm2 mogao prenijeti samo interventnu koli~inu elektri~ne energije za potrebe bolnice, policije i ostalih objekata koji ne mogu zbog tehnolo{kog procesa ostati bez napona. Potro{nja elektri~ne energije na podru~ju op}ine Velika Kladu{a naglo je rasla i u 1981. godini iznosila je 42.338 MWh (21.916 MWh u industriji i 15.162 MWh u doma}instvu) da bi u 11 mjeseci 1985. godine dostigla 66.704 MWh {to ukazuje da je ve} tada bila iznad republi~kog prosjeka od 1.698 kWh po doma}instvu. Za vrijeme rata u BiH prenosna i distributivna mreà je na mnogim dijelovima potpuno uni{tena. Ulagani su ogromni napori da se sistem dovede u funkciju, a posebna pa`nja je usmjerena na izgradnju trafo-stanica (Miljkovi}i, Marjanovac, Dubrave, Vidovsko, Duranovi}i, Krokinovac), dalekovoda ( Rajnovac - Rami}i, Ponikve, Mekote i dr.) i niskonaponske mreè na nekim podru~jima. Stanje elektroenergetskih objekata i vodova se moè sagledati u slijede}em: 1. Elektrodistributivni objekti na podru~ju op}ine Velika Kladu{a uklju~eni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH, i napajaju se preko dvije prenosne trafo-stanice TS 110/35/10 kV Velika Kladu{a i TS 110/35/10 Vrnogra~, a koje su uvezane u visokonaponski prsten u Unsko-sanskom kantonu, ~ime je broj zastoja na prenosnoj mreì sveden na minimum. Elektrodistribucija Biha}, Poslovna jedinica Velika Kladu{a opskrbljuje elektri~nom energijom kupce na pribli`no 13.000 mjernih mjesta, na svim naponskim razinama i kategorijama potro{nje. Elektroenergetski kapaciteti na nivou Poslovne jedinice Velika Kladu{a prikazani su u sljede}oj tabeli:
43
R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Napon (kV) 35/X 10/0,4 ili 20/0,4 10/0,4 ili 20/0,4 10/0,4 ili 20/0,4 10 ili 20 35 10 ili 20 10 ili 20 0,4 0,4 Tip objekta Transformatorska stanica Stubna TS TS kao slobodnostoje}i objekat TS u objektu druge namjene Rasklopno postrojenje Nadzemni vod Nadzemni vod Podzemni vod Nadzemni vod Podzemni vod Uk. kapaciteti (kom ili km) 2 105 32 3 2 6,4 182,85 14,36 745,30 24,93
2. Stanje srednjenaponske 35 kV i 10(20) kV mreè Srednjenaponska (SN) mreà na podru~ju op}ine moè se podijeliti u tri grupe, i to:
SN mreà gra|ena u vrijeme masovne elektrifikacije (1960-1975) koja se koristi uglavnom za potrebe sela, Dalekovodi gra|eni od 1980. godine isklju~ivo za tada{nje potrebe privrede, Mreà koja se obnavlja i gradi poslije rata radi zadovoljavanja potrebe pove}ane potro{nje i rasta dru{tvenog standarda.
Karakteristika prve grupe dalekovoda je da su gra|eni na drvenim stubovima i sa Alê uètom 25 mm2 ~ija je prenosna mo} ograni~ena. Do danas je na postoje}im dalekovodima priklju~eno preko 140 trafo-stanica za potrebe doma}instava manji broj trafo-stanica za potrebe privrede, odnosno manjih industrijskih postrojenja. Ukupna nstalirana snaga prelazi 52 MVA. Stanje srednjenaponske mreè je zadovoljavaju}e s obzirom na to da nema ve}ih problema u napajanju elektri~nom energijom kupaca na podru~ju op}ine V. Kladu{a (zadovoljavaju}e naponske prilike i zadovoljavaju}i broj prekida u isporuci el. energije). Naime, evidentirani broj prekida u isporuci el. energije na glavnim napojnim 10(20) kV dalekovodima u toku 2007. godine je u granicama dozvoljenih:

Kablovski dalekovod 10(20) kV Grad iz TS 35/10 V. Kladu{a 12 Zra~ni dalekovod 10(20) kV Vodovod 27 Zra~ni dalekovod 10(20) kV Rudnik 32 Zra~ni dalekovod 10(20) kV TSH 28 Zra~ni dalekovod 10(20) kV Polje-Podzvizd 16 Zra~ni dalekovod 10(20) kV Todorovo iz RP Barake 24 Zra~ni dalekovod 10(20) kV Johovica iz RP Barake 25
Ako se uzme u obzir ~injenica da zna~ajan udio u navedenim prekidima imaju prekidi prolaznog karaktera (kratkotrajni prekidi) i planirani prekidi (remont, odràvanje i sl.).
U cilju pobolj{anja stanja u srednjenaponskoj mreì, Elektrodistribucija Biha} je kroz usvojene planove investiranja izvr{ila ili pokrenula slijede}e aktivnosti:
U srednjenaponski prsten povezan je potez Vrnogra~ - Slapnica - Todorovo - Barake, i time je stvorena mogu}nost za rezervno napajanje,
Uvo|enje daljinskog nadzora i upravljanja srednjenaponskom mreòm, Rekonstrukcija kompletnog zra~nog magistralnog DV 10(20) kV Todorovo, Izgradnja 10(20) kV odcjepnih dalekovoda za nove trafo-stanice, Redovno odràvanje na ostalim 10(20) kV dalekovodima i svim postoje}im trafo-stanicama TS 10(20)/0,4 kV
Plan investicija za 2008. godinu, izme|u ostalog, preferira izgradnju novih trafo-stanica, {to direktno za posljedicu ima pobolj{anje naponskih prilika kod kupaca u ugroènim naseljima. Realizacijom Plana investicija za 2008. godinu i trogodi{njeg Plana 2009-2011. rje{avaju se skoro svi klju~ni nedostaci u funkcionisanju elektroenergetske mreè na podru~ju op}ine Velika Kladu{a. 3. Stanje niskonaponske mreè Polaze}i od ~injenice da je znatan dio NN mreè sagra|en u periodu masovne elektrifikacije, danas imamo stanje da dio postoje}ih mreà treba sanirati i pro{iriti. Odre|en procenat niskonaponske mreè izveden je vodovima od samonosivog kablovskog snopa (SKS), te kao takva osigurava kvalitetnije naponske prilike i pouzdanost u isporuci elektri~ne energije kod krajnjih kupaca. Probleme pravi zra~na niskonaponska mreà, koja je jo{ dobrim dijelom izvedena na drvenim stubovima i vodovima od AlFe uèta. U cilju rje{avanja navedenih problema na niskonaponskoj mreì, Elektrodistribucija Biha} je pokrenula slijede}e aktivnosti:
Kroz ve} usvojene planove investicionih ulaganja planirana je obimna rekonstrukcija niskonaponskih mreà koje se napajaju iz trafo-stanica: Grad 1, Zagrad 1, Brezici, Inènjering i [abi}i 1.
Redovno odràvanje na ostalim niskonaponskim mreàma.
4. Elektrifikacija povratni~kih naselja U proteklom periodu izgra|en je veliki broj elektroenergetskih objekata (dalekovodi, trafo-stanice i niskonaponske mreè) sa ciljem elektrifikacije povratni~kih naselja na podru~ju op}ine. Elektrodistribucija Biha} i dalje, u skladu sa potpisanim protokolima, memorandumima i vlastitim mogu}nostima, kontinuirano sprovodi aktivnosti na pripremi/izradi tehni~ke dokumentacije i priklju~enju na elektrodistributivnu mreù povratni~kih objekata i naselja. Trenutno su aktuelni radovi u naselju Gradina. 5. Razvoj elektrodistributivne mreè Razvoj elektrodistributivne mreè na podru~ju op}ine V. Kladu{a u proteklom periodu uglavnom je iniciran i usmjeravan ka pojedina~nim slu~ajevima priklju~enja na elektrodistributivnu mreù ve}ih privrednih kapaciteta. Kroz takve aktivnosti Elektrodistribucija Biha} nastoji stvoriti povoljnije uslove za daljnji razvoj elektrodistributivne mreè na predmetnim lokalitetima.
45
Ve}a ulaganja u razvoj elektrodistributivne mreè nisu planirana, a razlozi su
od strane op}ine nikada nije dostavljena informacija o eventualnim usvojenim regulacionim planovima ili podru~jima interesantnim za izgradnju novih objekata, a time i za planiranje razvoja ED mreè, prema ostvarenoj potro{nji el. energije i vr{noj snazi u proteklom periodu i prognozi potro{nje za naredni period postoje}i elektrodistributivni kapaciteti zadovoljavaju za duì period.
Ovom prilikom posebno isti~emo podru~je uz magistralni put Velika Kladu{a Cazin (na kojem je ve} izvr{eno priklju~enje na elektrodistributivnu mreù nekoliko ve}ih poslovnih objekata), koje je ve} postalo interesantno sa aspekta izgradnje novih zna~ajnijih elektroenergetskih objekata, te Vas molimo da nam dostavite bilo kakvu dokumentaciju (poèljno bi bilo u digitalnoj formi) kako bi se moglo pristupiti izradi idejnih rje{enja napajanja elektri~nom energijom predmetnog podru~ja.
Karta energetske infrastrukture - plan
8.5. Vodovodna i kanalizaciona mreà Historijat vodosnabdijevanja op}ine Velika Kladu{a govori nam da je ovo podru~je oskudijevalo dobrom, zdravom i kvalitetnom pitkom vodom. Stanovni{tvo je koristilo vodu za pi}e i druge potrebe, isklju~ivo iz neure|enih, neogra|enih i nehigijenskih bunara, od kojih su mnogi u su{nom dijelu godine presu{ivali. Sve ovo je dovelo do ~este pojave zaraznih oboljenja (ùtice, tifusa, kolere i sl.). Ovakvo stanje na prostoru op}ine Velika Kladu{a vladalo je sve do 1972. godine, kada se po~inje ozbiljno razmi{ljati o ovom problemu. Danas na podru~ju op}ine Velika Kladu{a postoje tri vodovodna sistema kojima upravlja JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladu{a i to:

Vodovodni sistem grada Velike Kladu{e sa okolinom, (CENTRALNI VODOVODNI SISTEM) Vodovodni sistem Slapnica Vrnogra~, Vodovodni sistem Zbori{te.
Centralni vodovodni sistem vodosnabdijeva glavninu stanovni{tva op}ine Velika Kladu{a i industrije. Vodu crpi sa dva izvori{ta Kvrkulje i Dabravina, a iz strate{kih bu{enih bunara ~ije su karakteristike date u tabelama. Vodocrpili{te Kvrkulja Naziv bunara Bunar B1 Bunar B2 Bunar B3 Kapacitet (l/S) 30,0 Dubina bunara (m1) 250,00 272,50 260,00 Kota terena (m.n.m.) 150,10 148,00 148,30 Kota pumpe (m.n.m.) 125,00 123,00 123,50
Vodovodni sistem Dabravine sastoji se od crpili{ta Dabravine I i Dabravine II. Vodocrpili{te Dabravine I Naziv bunara Bunar B1 Bunar B2 Bunar B3 Vodocrpili{te Dabravine II Naziv bunara Bunar B1 Kapacitet (l/S) 50-60 l/s Dubina bunara (m1) 350,00 m Kota terena (m.n.m.) 148,00 Kota pumpe (m.n.m.) 123,00 Kapacitet (l/S) 30,0 Dubina bunara (m1) 250,00 272,50 260,00 Kota terena (m.n.m.) 150,10 148,00 148,30 Kota pumpe (m.n.m.) 125,00 123,00 123,50
Iz izvori{ne zone Kvrkulja a iz bunara B-1, B-2 i B-3 putem adekvatnih instaliranih pumpi voda se kroz potisni cjevovod transportuje do rezervoara Keserovi}a Brdo, a odavde se putem razvodne gravitacione mreè doprema do potro{a~a u gradskoj zoni kao i u prigradska naselja, a jedan dio i u Republiku Hrvatsku.
47
iz izvori{ne zone Dabravine (I i II) voda se iz bunara pobrojanim pumpama koje su instalirane u bunarima putem potisnog cjevovoda doprema u rezervoar Polje, a dalje gravitacionim cjevovodima do potro{a~a u ju`nom dijelu op}ine Velika Kladu{a i dijela op}ine Cazin. Za prepumpavanje pitke vode u vi{e zone (II zonu) u ovom vodovodnom sistemu izgra|eno je osam prepumpnih stanica u koje su instalirane adekvatne pumpe. Prepumpne stanice sagra|ene su sa malim rezervoarom (sa prekidom pritiska) ili bez rezervoara. U prvom slu~aju radi se o ugradnji horizontalnih pumpi sa crpljenjem vode iz rezervoara, a u drugom slu~aju radi se o ugradnji cjevastih pumpi tzv. buster pumpi, pa otuda i naziv za takve prepumpne stanice jo{ i buster stanice. Prepumpne stanice u vodovodnom sistemu Velike Kladu{e R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Naziv prepumpne stanice Keserovi}a brdo Polje Begluk Esmerovi}i Trnovi Vejinac Donja Lu~ka Kapan Snaga pumpe (KW) 7,5 1,1 3,7 4,0 7,5 68 45 7,5 Broj instaliranih pumpi 2 2 2 2 2 2 2 2
Preko ovih prepumpnih stanica, potisnog voda i rezervoara, te gravitcionog voda omogu}eno je vodosnabdijevanje i onih potro{a~a koji se nalaze na ve}im nadmorskim visinama, a pripadaju podru~ju vodosnabdijevanja ovog vodovodnog sistema. To se, prije svega, odnosi na naselja Nepeke, [iljkova~a, Golubovi}i, Todorovska êlinja i Pe}igrad u op}ini Cazin. REZERVOARI Oznaka Naziv rezervoara R1 Keserovi}a brdo R2 Kuzmanovo brdo R3 Polje R4 Agrokomerc R5 Begluk R6 ârdak Todorovo R7 Draga Golubovi}i R8 Mrkovine (op}. Cazin) R9 Trnovi UK. REZERVOARSKOG PROSTORA Zapremina (V=m3) 4000 300 200 4000 100 300 200 1000 180 10.280 Preliva (m.n.m.) 217,50 258,10 232,00 194,00 278,50 381,00 411,00 372,30 Kota dna (m.n.m.) 214,60 225,10 229,30 191,00 275,60 378,10 408,10 369,40 Godina proizvodnje 1986. 1987. 1985. 1986. 2000. 2002. 2003. 1987. 2006.
Pobrojani rezervoari su sagra|eni od armiranog betona, kvalitetno i funkcionalno {to se moè konstatovati iz njihovog pogonskog vijeka trajanja i funkcije koju obavljaju. Trenutno u pogonu nije rezervoar Agrokomerc, ne zbog tehni~kih neodstataka kvarova, ve} zbog toga {to se u prehrambenoj industriji gotovo ni{ta ne radi, a on je isklju~ivo bio namijenjen da vodosnabdijeva samo tu industriju i to sa svih Vk= 4000 m3.
Tako|er, veoma malu iskori{tenost svoga kapaciteta od Vk= 1000 m3 ima i rezrevoar Mrkovine na Mrkovinama kod Pe}igrada op}ina Cazin, zbog toga {to ne radi prehrambena industrija Pekara - Pe}igrad, zbog ~ega je ovaj rezervoar i dimenzioniran na pomenutu zapreminu. Cijeli rezrevoar se koristi samo za vodosnabdijevanje stanovni{tva Pe}igrada, Gornje Lu~ke i [abi}a. Vodovodni sistem Slapnice i Vnogra~a iznikao je u potpunosti u ovom poslijeratnom periodu. Sastoji se od bunara dubine 350 m, kapaciteta 35 l/sec, koji se nalazi u izvori{noj zoni Slapnice. Odavde se, novoizgra|enom gravitacionom mreòm, vodosnabdijevaju naselja: [estanovac, Tralje{i}i, Duki}i, Kuduzovi}i i Ma}e{a. Tabela 1. Bunari sa instaliranim pumpama na izvori{tu Slapnica Bunar Bunar B-1 Snaga pumpe (KW) 75
Tabela 2. Rezervoari u vodovodnom sistemu Slapnica - Vrnogra~ Oznaka Naziv rezervoara Rezervoar Slapnica Rezervoar R2 Kurti}a Glavica Rezervoar R3 Mehurovi}a Glavica R4 Rezervoar Vrnogra~ R5 Rezervoar Pehovo UKUPNO R1 Zapremina (V=m3) 400 200 200 200 100 1.100 Preliva (m.n.m.) 307,35 273,30 235,00 243,47 340,00 Kota dna God. proizvodnje (m.n.m.) 303,85 2005. 270,30 232,00 240,47 337,00 2003. 2004. 2004. 2004.
Vodovodni sistem Zbori{te je u potpunosti izgra|en 2006. godine. Projektnim rje{enjem je predvi|en da se priklju~i odmah nakon izgradnje i tehni~kog prijema 386 doma}instava. Sastoji se od kaptaè na izvori{tu Grabovac ~ija je izda{nost u granicama od oko 7-14 l/s. Op}ina Velika Kladu{a zajedno sa JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladu{a ulaè velike napore na rje{avanju pitanja kvalitetnog vodosnabdijevanja prostora op}ine Velika Kladu{a. Ta aktivnost se odvija ve} dugi niz godina, a po~etak datira jo{ od dalekih rani 80tih godina pro{loga vijeka, kada se ve} po~eo dizati ovaj i ovakav respektabilan vodovodni sistem. Kao primjer tome je izgradnja vodovodnog sistema [umatac - Kudi}i - Johovica, koji }e ko{tati preko 3 miliona KM, a ~ija je izgradnja u toku. Tako|er je zavr{ena izgradnja vodovoda Trnovi Ponikve, ~ija }e izgradnja prema{iti cifru od 3 miliona KM. Dana{nje stanje je takvo da se moè re}i da oko 90 % stanovni{tva na prostoru op}ine Velika Kladu{a ima kvalitetno rje{eno pitanje vodosnabdijevanja. Ostatak od oko 10% stanovni{tva nema to pitanje kvalitetno rije{eno, iako na tom podru~ju postoji registrovano 115 lokalnih vodovoda uglavnom jako neuslovnih i sa zdravstvenog aspekta jako rizi~nih. Prema procjeni, putem ovih vodovoda vodosnabdijeva se oko 7.000 stanovnika. Va`no je jo{ napomenuti da se sa ovog vodovodnog sistema Velike Kladu{e vodosnabdijeva oko 1.600 stanovnika, iz naselja Pe}igrad, Gornja Lu~ka, Donja Lu~ka i Krivaja.
49
Osim toga, u Republici Hrvatskoj se vodosnabdijeva negdje oko 600 stanovnika i to naselja: Maljevac, Svinica i Gejkovac. Skorim dovr{etkom izgradnje zapo~etog vodovodnog sistema [umatac - Kudi}i - Johovica broj nepriklju~enih na centralni vodovodni sistem }e se raspoloviti.
Tabela 3. Pokrivenost op}ine Velika Kladu{a vodosnabdijevanjem Centralni vodovodni sistem Lokalni Slapnica Lokalni Zbori{te Ostali lokalni sistemi Bez vodovoda UKUPNO: Trenutno 32.280 8.450 850 4.500 1.500 47.580 Do kraja 2008. 35.430 8.950 1.800 900 500 47.580
Sada{nje stanje, kao i budu}i razvoj vodovodnog sistema Velike Kladu{e, koji snabdijeva {iroko podru~je Velike Kladu{e name}e potrebu da se o problemu nadzora i odràvanja sistema posebno pozabavi vodovodno preduze}e, kao i {ira dru{tvena zajednica. Zbog relativno velikog podru~ja kojim se proteè vodoopskrbni sistem, udaljenosti objekata, velike duìne cjevovoda, te velikog broja doma}instava i privrednih objekata koje treba opskrbiti pitkom vodom, potrebno je stalno kontrolirati i brzo intervenirati u slu~aju kvara ili ispada pojedinih dijelova sistema. JKP VIK kao nosilac vodoopskrbnog sistema podru~ja Velike Kladu{e uveo je sistem daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbom zasnovan na Motorola MOSCAD opremi, ~iju je relizaciju u potpunosti izveo CONTROL ENGINEERING Rijeka (Hrvatska). Do sada je oformljen dispe~erski centar u Velikoj Kladu{i, gdje je postavljeno PC ra~unalo sa dva pisa~a odakle se nadziru i upravljaju slijede}i objekti:

PS Kvrkulja, bunari 1,2 i3 PS Dabrovine 1 PS Dabrovine 2 (Dervino vrelo) PS Slapnica PPS Keserovi}a Brdo PPS Todorovo PPS Begluk PPS Kapan PPS Kuduzovi}i PPS Trnovi Prekidna (rasteretna) komora Polje Rezervoar Keserovi}a Brdo
Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar Rezervoar
Kuzmanovo Brdo Agrokomerc Begluk Draga Golubovi}i Todorovo Slapnica Kurti}a Glavica Mehurovi}a Glavica [estanovac Vrnogra~ Mehurovi}a Glavica Trnovi
Prema provedenim analizama rje{enja vezana za unapre|enje vodovodnih sistema u op}ini Velika Kladu{a u narednom planskom periodu, prioritetno bi trebalo da se odnose na slijede}e aktivnosti: Provo|enje sistematskog i striktnog programa otkrivanja (detekcije) i otklanjanja kvarova u svrhu smanjenja fizi~kih gubitaka; Zamjena dijelova trasa cjevovoda sa u~estalim kvarovima zbog dotrajalosti materijala, kao i vodovodnih armatura i fazonskih komada; Izgradnja 12 novih {ahtova u cilju formiranja zona za kvalitetnije upravljanje i kontrolu nad vodovodnim sistemom; Zamjena neispravnih i ugradnja nedostaju}ih vodomjera i mjera~a protoka u cilju pobolj{anja evidencije proizvodnje i isporuke vode, fakturisanja i naplate vode korisnicima, a time i pove}anja prihoda preduze}a; Stalna obuka postoje}eg kadra, kao i zapo{ljavanje novih stru~nih kadrova; Pove}anje kvalitete i stope naplate usluga; Uvo|enje novih koli~ina vode u sistem u posljednjem desetlje}u planskog perioda. Vodovodni sistem Velike Kladu{e, Vrnogra~a - Slapnice i Zbori{ta predstavlja sloèn i zahtjevan sistem, koji se sastoji od 480 km (procjena) vodovodne mreè; 11 580 m3 korisnog rezervoarskog prostora; posjeduje 7 pumpnih stanica na bunarima, ukupnog kapaciteta 250 l/sec; posjeduje 8 prepumpnih stanica; posjeduje 3 automatske hlorne stanice; posjeduje 9.569 ku}nih priklju~aka; posjeduje 579 industrijskih priklju~aka; posjeduje ukupno 10.148 priklju~aka; godi{nja produkcija vode iznosi oko 4,0 miliona m3; prosje~ni gubici iznose 65 %;
Grad Velika Kladu{a, kao i ostala manja naselja na podru~ju op}ine, nemaju izgra|enu kanalizacionu mreù. Jedan dio objekata naselja priklju~en ja na septi~ke jame, dok je ostali dio objekata, u uèm gradskom podru~ju, priklju~en na kanale poloène potezima pojedinih ulica, kojima se otpadne vode odvode do najblièg vodotoka (rijeka Grabarska, Kladu{nica), direktno upu{taju u njih i tako ih zaga|uju. Vrlo je va`no napomenuti da kroz izvori{ne zone pitke vode Kvrkulja i Dabravine prolazi rijeka Kladu{nica, te direktno ima utjecaja na kvalitet pitke vode. Va`no je napomenuti da izgra|ene septi~ke jame ne zadovoljavaju ni minimum tehni~kih normativa. Kanalizaciona mreà u centru grada izgra|ena je od betonskih cijevi 200 mm do 800 mm, ukupne duìne 9.590 m, ista je dotrajala i neuslovna. Prema na{im podacima postoji 1.791 priklju~aka na ovaj dio kanalizacione mreè, {to }e re}i da je oko 50% stanovnika grada Velika Kladu{a priklju~eno na kanalizacioni sistem. Nepostojanjem adekvatne kanalizacije najvi{e je ugroèno urbano podru~je grada Velika Kladu{a, a zatim ostala naselja na pdru~ju op}ine, kao {to su: Vrnogra~, Mala Kladu{a, [umatac, itd. Ne postoji nikakva projektna dokumentacija za ura|eni dio kanalizacionog sistema koji je u funkciji.
51
Postoji ura|ena projektna dokumentacija za rje{avanje pitanja odvodnje grada Velike Kladu{e sa okolinom, i to kako slijedi: Idejno rije{enje Odvodnje otpadnih voda grada Velike Kladu{e, ura|en od strane Zavoda za vodoprivredu-Sarajevo, godina izrade; 1985; Idejno rje{enje postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda industrije grada Velike Kladu{e, ura|en od strane Zavoda za vodoprivredu - Sarajevo, godina izrade 1983; Glavni projekat I faze kanalizacione mreè otpadnih i oborinskih voda grada Velike Kladu{e, ura|en od straneZavoda za vodoprivredu - Sarajevo, godina izrade 1987.
Postoje}u projektnu dokumentaciju potrebno je upotpuniti sa slijede}im projektima: Uraditi glavni projekat II faze kanalizacione mreè otpadnih i oborinskih voda grada Velike Kladu{e; Uraditi glavni projekat postrojenja za pre~i{}avanje otapdnih voda industrije grada Velike Kladu{e.
9. OBRAZOVANJE
9.1. Pred{kolske ustanove Dje~ije obdani{te Velika Kladu{a Kapacitet Br. djece Na po~. god. 117 Br. djece Na kraju. god. 117 Jaslice grupa 1 Vrti}i Grupa 4 Medic. sestre 2 Odgajatelji Ukupno radnika 19
160
10
9.2. Osnovno obrazovanje Tabela razlike broja u~enika na po~etku {kolske godine i na kraju R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Op}ina Br. u~enika na po~. god. Br. u~enika na kraju god. Biha} 7.009 6.832 Cazin 7.115 7.019 Velika Kladu{a 5.560 5.513 Buìm 2.606 2.612 Bosanska Krupa 3.252 3.203 Sanski Most 3.337 3.273 Klju~ 1.388 1.375 B. Petrovac 672 645 UKUPNO 31.098 30.472 Razlika -177 -96 -47 +6 49 64 13 27 153
*Izvor podataka Izvje{taj o radu pred{kolskih ustanova , osnovnih i srednjih {kola na USK u {kolskoj 2003/2004. godini
Tabela ukupnog broja u~enika na kraju 2003/2004. godine R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8 M Biha} 1.754 Cazin 1.624 V. Kladu{a 1.371 Buìm 723 Bos. Krupa 863 Sanski Most 860 Klju~ 357 B. Petrovac 189 Ukupno 7.741 Op}ina I-IV @ 1.684 1.566 1.286 645 749 702 335 155 7.176 SVEGA 3.402 3.190 2.657 1.368 1.612 1.562 692 344 14.917 V-VIII M 1.753 1.999 1.462 631 817 812 345 136 7.955 @ 1.677 1.830 1.394 613 774 809 338 165 7.600 SVEGA 3.430 3.829 2.856 1.244 1.591 1.621 683 301 15.555 USK M @ 3.507 3.325 3.623 3.396 2.833 2.680 1.354 1.258 1.680 1.523 1.672 1.601 702 673 325 320 15.696 14.776 SVEGA 6.832 7.019 5.513 2.612 3.203 3.273 1.375 645 30.472
53
Tabela pregleda {kolskog prostora op}ine Velika Kladu{a
R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
I Vlastiti zatvoreni prostor U~ionice Kabineti Nastavni~ki kabineti Laboratorije Radionice Sala za tjelesni odgoj Biblioteke îtaonice Zbornica Ostali prostor Ukupno zatvoreni prostor
Broj prostorija 143 23 32 3 3 6 10 1 12 140 373
Povr{ina u m2 8.835 1.144 545 285 136 1.853 2.170 13 320 6.700 22.000
R/b 1. 2.
II Vlastiti otvoreni prostor Sportska igrali{ta Dvori{ta Ukupno otvoreni prostor
Broj prostorija 22 22 44
Povr{ina u m2 13.487 80.326 93.813
R/b 1.
III Iznajmljeni prostor - Ukupno iznajmljen prostor
Broj prostorija Povr{ina u m2 ---
REKAPITULACIJA 1. Ukupno otvoreni prostor 2. Ukupno zatvoreni prostor 3. Ukupno iznajmljeni prostor SVEUKUPNI PROSTOR
44 373 0 417
93.813 22.000 0 115.813
Pregled osnovnih {kola na op}ini Velika Kladu{a R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. JU JU JU JU JU JU JU JU JU JU Naziv {kole O[ Donja Vidovska 25. novembar Prva osnovna {kola Fadil Bilal 1. mart Podzvizd Sead êhi} Todorovo Crvarevac Todorovska Slapnica Broj podru~nih {kola 2 1 2 1 2 2 1 4 3 1 ru~nih {kola Johovica, Gornja Vidovska Trnovi Polje , [iljkova~a Kudi}i [estanovac , Poljana Ponikve , Rajnovac Marjanovac Vejnac,Golubovi}i, êlinje,Mrcelji Zbori{te,Stabandà, âglica Donja Slapnica
EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI investicijska zapu{tenost {kolskih zgrada; premale {kole s obzirom na broj u~enika; nekvalitetna oprema; pojedine {kole bez sportskih dvorana; nedostatak stru~nih radnika - pedagoga, psihologa i defektologa. EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE dograditi i adaptirati {kole pretpostavka za jednosmjensko odvijanje nastave; opremiti {kole izgraditi sportske dvorane; zaposliti potrebne kadrove.
9.3. Srednje usmjereno obrazovanje R/b 1. 2. 3. [kola Gimnazija I srednja {kola Dr Husein Dàni} II srednja {kola Ukupno Ukupno USK Br. u~enika na po~. god. 335 814 1.073 2.222 13.180 Br. u~enika na kraju god. Razlika 335 782 1.053 2.612 12.893 0 -32 -20 -52 -287 % u~e{}e u odnosu na kanton
55
R/b 1. 2. 3.
Broj [kola odjeljenja Mu{ki Gimanzija Velika Kladu{a 10 98 I Srednja {kola V. Kladu{a 24 722 II Srednja {kola V. Kladu{a 34 322 Ukupno Velika Kladu{a 68 1.142 Ukupno USK 471 6.598
@enski 237 60 731 1.028 6.295
Svega 335 782 1.053 2.170 12.893
% odnos na USK
Prosje~an br. u~. po odj. 33,5 32,58 30,97 31,91 27,37
EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI neuskla|enost srednjih {kola i srednjo{kolskih programa s potrebama privrede; nekvalitetna oprema nedostatak stru~nih radnika - pedagoga, psihologa i defektologa nedostatak mogu}nosti srednjo{kolskog obrazovanja osoba s posebnim potrebama; nedostatak prostora. EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE razvijati mreù srednjih {kola i srednjo{kolskih programa u skladu s potrebama privrede; planiranje trì{no interesantnih upisnih programa; opremanje {kola; zapo{ljavanje potrebnih kadrova; omogu}iti {kolovanje osobama posebnim potrebama u op}ini, dogradnja objekata.
9.4/ VI i VII stepen obrazovanja Na podru~ju op}ine Velika Kladu{a nema fakultetskih institucija, ve} ve}i broj srednjo{kolaca nastavlja studij u univerzitetskim centrima u Bosni i Hercegovini, kao i inostranstvu. Ne postoji uvezan sistem pra}enja i evidencije broja studenata na visokom i vi{em obrazovanju.
10. KULTURA I SPORT
10.1. Kultura Djelatnost kulture ima izuzetan zna~aj za op}e-dru{tveni i ekonomski razvoj, za podizanje kulturnog nivoa i obrazovanosti stanovni{tva. Aktivnosti koje se ogledaju kroz kulturnu djelatnost provode se u organizaciji Centra za kulturu, kao i ostalih subjekata na podru~ju op}ine Velika Kladu{a. Glavne aktivnosti se provode kroz slijede}a podru~ja djelovanja: Kladu{ki dani kulture predstavljaju kulturnu manifestaciju koja se realizira mjesec dana u toku godine sa bogatim sadràjem nastupa KUD-a, {kolske prezentacije u~enika, koncerata klasi~ne muzike, nastupa plesnih studija, ve~eri glume i poezije, dje~ije poezije, ve~eri narodnih i zabavnih pjesama pjeva~a amatera, i takmi~enja Djeca pjevaju hitove. Knjièvna, muzi~ka, pozori{na i filmska umjetnost se ogleda kroz promociju knjiga, knjièvnih susreta, takmi~enja najboljih literarnih radova osnovnih i srednjih {kola, muzi~kih koncerata, obiljeàvanja zna~ajnih datuma iz pro{losti, kulturno-zabavnih programa, organizovanja pozori{nih predstava, prikazivanje filmskih ostvarenja i dr. Izlo`beno-galerijska djelatnost se ogleda u suradnji sa Udruènjem likovnih umjetnika, izlo`bi doma}ih i autora sa USK, kao i me|unarodne i doma}e vi{ednevne i jednodnevne kolonije likovnih umjetnika, izlo`be u~eni~kih radova osnovnih i srednjih {kola i dr. Razvoj amaterizma u oblasti kulture se ogleda kroz rad kulturno-umjetni~kih dru{tava u domeni narodnog folklora, ènskog hora, dramskim i recitatorskim aktivnostima. Prikupljanje, ~uvanje, izdavanje i kori{tenje bibilote~ke gra|e ogleda se kroz rad bibiloteka koja pruà usluge gra|anima. Danas je pokrenuta i izdava~ka djelatnost autora iz Velike Kladu{e. Festival rodoljubive zavi~ajne narodne muzike Velika Kladu{a - ideja o ovom festivalu se javila u sklopu organizacije Petog-Desetog Kraji{kog teferi~a, jubilarnog susreta i druènja na{ih ljudi u svom rodnom kraju-zavi~aju, rasutih po cijelom svijetu. Ovo je poku{aj i izazov na{im stvaraocima u oblasti narodne muzike da daju svoj doprinos povezivanja zavi~aja i drugih prostora gdje ìve i rade na{i ljudi {irom svijeta. Ovo je nova pjesma stvarana u novim uslovima i na novom prostoru, ali starim tradicijama bosanske pjesme. Ova pjesma izvire iz ljubavi, osje}ajnosti prema ljudima i zavi~aju. Ova muzika izraàva novu atmosferu i aromu, a oslikava likove novog i starog zavi~aja. Ova nova muzika na izvjestan na~in iskazuje sav ìvotni tjesnac ovih ljudi {irom svijeta, njihovo duhovno rasipanje i kidanje i iznosi njihovu poetsku du{u, a sve je to pomalo umjetni~ki oplemenjeno i okapano izvornim ritmom i melodikom. Velika je èlja i namjera da ovaj festival postane tradicijom koja }e dugo trajati kako kod ku}e, tako i u svijetu gdje ìve i rade na{i ljudi. Kraji{ki teferi~ predstavlja jedinstvenu manifestaciju koja se svake godine istovremeno odràva na prostorima SAD i na prostoru op}ine Velika Kladu{a. Manifestacija je posve}ena dijaspori, to jest na{im iseljenicima. Obiluje bogatim kulturno-sportskim doga|ajima. Jedinstvena je manifestacija na ovim prostorima.
57
10.2. Sportski objekti R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Korisnik sportskog objekta Zatvoreni sp. objekt Veli~ina Gimanzija Velika Kladu{a: I SM[ ;II SM[ sala 26 m x 14 m O[ "25. novembar" sala 26 m X 14 m O[ "Donja Vidovska" sala 24 m x 12 m O[ "Fadil Bilal" sala 24 m x 12 m O[ "Todorovo" sala 20 m x 10 m O[ "Tod.Slapnica" Tod.Slapnica sala 24 m x 12 m O[ "1. mart" Vrnogra~ sala 18 m x 10 m O[ "Crvarevac" Crvarevac sala 24 m x 12 m UKUPNO: Povr{ina 364 m2 364 m2 288 m2 288 m2 200 m2 288 m2 180 m2 288 m2 2.260 m2
*Izvor podataka: Informacija o stanju zatvorenih i otvorenih sportskih objekata na Op}ini Velika Kladu{a, Op}ina Velika Kladu{a - Slu`ba za dru{tvene djelatnosti; decembar 2005.
R/b 1. 2. 3. 4.
Korisnik sportskog objekta NK "Kraji{nik" Velika Kladu{a NK "Kraji{nik" NK "Mladost" Vrnogra~ FC " ABC " Podzvizd UKUPNO: 1. Gimanzija Velika Kladu{a 2. O[ "Prva osnovna {kola" 3. O[ "25. novembar" 4. O[ "Sead ]ehi}" 5. O[ "Donja Vidovska" 6. O[ "Fadil Bilal"
Vrste terena Ure|en nog. Teren Ure|en pom.teren Ure|en nog. Teren Teren u izgradnji Asfaltiran teren Asfaltiran teren Asfaltiran teren Travnati neur.teren Teren pr.za asfalt Neure|en teren Asfaltiran teren Travnati teren Asaltiran teren Asfaltiran teren Neure|eni tereni Asfaltiran teren Neure|en teren Neure|en teren Asfaltiran teren Asfaltiran teren Asfaltiran teren Asfaltiran teren Asfaltiran teren
Veli~ina 105 m x 95 100 m x 65 100 m x 65 100 m x 65
m m m m
7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.
O[ "Todorovo" P[ Vejinac P[ Golubovi}i, Mrcelji, êlinja O[ "Podzvizd P[ "Ponikve " P[ "Rajnovac " O[ "Tod.Slapnica" Tod.Slapnica O[ "1 mart" Vrnogra~ P[ Glinica P[ Elezovi}i O[ "Crvarevac" Crvarevac UKUPNO asfaltirani tereni Ukupno neure|eni tereni UKUPNO svega
42 m x 22 m 42 m x 22 m 26 m x 14 m 42 m x 42 m 42 m x 42 m 60 m x 40 m 24 m x 14 m 46 m x 16 m 40 m x 20 m 40 m x 30 m 36 m x 18 m 42 m x 22 m ---------------33 m x 19 m 25 m x 15 m 40 m x 30 m 45 m x 25 m 35 m x 15 m 16 m x 8 m 20 m x 5 m 40 m x 24 m
Povr{ina 7.350 m2 6.500 m2 6.500 m2 6.500 m2 26.850 m2 924 m2 1.288 m2 1.856 m2 2.400 m2 1.192 m2 2.000 684 924 7.030 627 375 1.200 1.125 1.225 128 100 960 10.033 13.397 43.520 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2
*Izvor podataka: Informacija o stanju zatvorenih i otvorenih sportskih objekata na Op}ini Velika Kladu{a, Op}ina Velika Kladu{a - Slu`ba za dru{tvene djelatnosti; decembar 2005.
11. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZA[TITA
11.1. Zdravstvo i zdravstvena za{tita Zdravstvena za{tita na podru~ju op}ine Velika Kladu{a odvija se preko Doma zdravlja Velika Kladu{a. Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladu{a je zdravstvena ustanova u dràvnoj svojini, osniva~a Vlada Unsko-sanskog kantona 1995. godine organizovana tako da obezbje|uje ostvarivanje jedinstvenog sistema primarne i djelomi~no konsultativno-specijalisti~ke zdravstvene za{tite sveukupnog (zdravstveno osiguranog i zdravstveno neosiguranog) tanovni{tva na op}ini Velika Kladu{a. Djelatnost Doma zdravlja obuhvata: op}u - obiteljsku medicine, zdravstvenu za{titu èna i djece, {kolsku medicinu, zdravstvenu za{titu specifi~nih i nespecifi~nih plu}nih oboljena, zubozdravstvenu djelatnost za podru~je op}ine Velika Kladu{a. Dom zdravlja osigurava i higijenskoepidemiolo{ku djelatnost, hitnu medicinsku pomo}, laboratorijsku i radiolo{ku dijagnostiku, ima organizirano porodili{te sa stacionarom, kao i centar za fizikalnu i mentalnu rehalibitaciju u zajednici, te apotekarsku djelatnost. Objekti u kojima se provodi zdravstvena za{tita locirani su u uèm gradskom podru~ju povr{ine 9.291 m2 od toga 1.182 m2 natkrivenog prostora (4 objekta) i terenskim ambulantama ukupne povr{ine 5.893 m2, od toga 2.656 m2 natkrivenog prostora (8 objekata terenskih ambulanti). Tehni~ka opremljenost zadovoljava neophodni minimum za obavljanje djelatnosti. Materijalnu osnovu ~ine prihodi ostvareni po osnovu ugovora o pruànju usluga primarne zdravstvene za{tite sa Zdravstvenim osiguranjem USK osiguranim licima i vlastiti prihodi naplata usluga u cijelosti za neosigurana lica. Ovako obezbije|ena sredstva nedovoljna su za ostvarivanje sveobuhvatne za{tite. Zdravstvena ustanova Dom zdravlja sa 22.02.2008. godine ima 171 uposlenih, od toga 21 doktor medicine (12 specijalista), 6 doktora stomatologije, 92 zdravstvena tehni~ara, od toga 22 V[S, 2 zdravstvena VSS, 11 uposlenika u upravi i administraciji i 39 zaposlenika tehni~kih slu`bi. Zdravstvena ustanova Dom zdravlja pruà zdravstvene usluge preventivnog i kurativnog karaktera cjelokupnom stanovni{tvu op}ine. Broj usluga definiran je Odlukom o standardima i normativima primarne zdravstvene za{tite, a godi{nji izvje{taj o vr{enju usluga dostavlja se osniva~u. Socijalno ugroèno lice je zdravstveno osigurano po tom osnovu i, kao takvo, ima tretman kao i sva druga osigurana lica s tim da je odlukom skup{tine USK oslobo|eno u~e{}e u kori{tenju zdravstvene za{tite (participacija-premija). Razvojni planovi sistema zdravstva na podru~ju op}ine se razvijaju u skladu sa Strategijom za razvoj primarne zdravstvene za{tite koju provodi i Federalno ministarstvo zdravstva. Slu`be koje rade po programu zdravstvene za{tite su: hitna medicinska pomo}, higijenskoepidemiolo{ka slu`ba, centri za rehabilitaciju u zajednici, radiolo{ko-laboratorijska dijagnostika i vakcinacija. Za planiranje zdravstvene za{tite, osim {to je bitno da znamo koja su obilje`ja stanovni{tva, strukturu populacije u lokalnoj zajednici, njeno zdravstveno stanje, starosne populacione grupe, bitno je znati kakav je utjecaj lokalne zajednice na zdravlje stanovni{tva, kao {to su rad i zapo{ljavanje, socijalni status, okoli{, lo{e navike i razli~ita pona{anja. Stoga je potrebno iskoordinirati sve sektore u lokalnoj zajednici sa sektorom zdravstva - posebno primarnom zdravstvenom za{titom (op}inske slu`be, socijalne slu`be, obrazovanje, vodoopskrba, okoli{, razne asocijacije i udruènja).
59
Iz svega gore navedenog uloga op}ine, kao i ostalih navedenih slu`bi, }e se morati definirati u svjetlu novih organizacijskih struktura davalaca usluga u primarnoj zdravstvenoj za{titi.
Op}ini bi se trabalo omogu}iti da financira zdravstvene usluge na nivou primarne zdravstvene za{tite. Op}ina bi tako mogla postati finansijer, ~ime bi se o~ajala primarna zdravstvena za{tita. Op}ina mora razviti i unaprijediti odre|eni broj funkcija koje podrazumijevaju:

Podsticanje kvalitete usluga u primarnoj zdravstvenoj za{titi Kofinanciranja za neosigurane osobe Osiguravanje kofinanciranja za infrastrukturu, kapitalne tro{kove i tro{kove unajmljivanja prostorija za smje{taj slu`bi primarne zdravstvene za{tite Funkcije kofinanciranja ljudskih resursa koje podupiru razvoj timova obiteljske medicine Kofinanciranje slu`bi sestara u zajednici i slu`bi hitne medicinske pomo}i Omogu}iti da se osnovne funkcije javnog zdravstva vodovodno-kanalizaciona infrastruktura i higijena - adekvatno razvijaju i odràvaju. Angaìranje gra|ana i civilnog dru{tva je od posebne va`nosti za uspostavljanje izbalansiranog sistema njihovih prava, te na istovremeno podsticanje na bolje razumijevanje svojih obaveza i du`nosti. Ovakav vid uklju~ivanja gra|ana i civilnog dru{tva }e se osigurati kroz op}inske zdravstvene savjete ili vije}a, koja ~ine predstavnici op}inske primarne za{tite i gra|ani, razne volonterske grupe i udruènja pacijenata.
Uklju~ivanje lokalne zajednice u definiranju prioriteta u razvoju primarne zdravstvene za{tite na lokalnom podru~ju sukladno potrebama lokalne zajednice.
EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI nedovoljna zdravstvena prosvije}enost i informiranost gra|ana o osobnoj brizi za zdravlje, te o~uvanju zdravlja; nedostatno provo|enje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti neusagla{enost postoje}eg modela upravljanja i financiranja: ograni~avaju}a zakonska regulativa, osniva~ je onemogu}en u kreiranju financijske i razvojne politike, te se zdravstvene ustanove suo~avaju sa problemima i te{ko}ama u poslovanju mjese~ni limiti (prora~uni) su nedostatni za poslovanje zdravstvenih ustanova EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE bolje zdravstveno prosvje}ivanje i informiranje gra|ana; briga za zdravlje i o~uvanje zdravlja, osigurati uvjete za unapre|enje preventivnog djelovanja; unaprijediti kvalitetu usluga zdravstvene za{tite; djelovati na promjenu postoje}eg sustava financiranja zdravstvenih usluga; unaprijediti uvjete i kvalitetu rada u zdravstvenoj djelatnosti; ja~ati razvoj institucija za brigu o starijim osobama.
11.2. Apoteke Na podru~ju op}ine djeluju i rade dvije apoteke u vlasni{tvu Doma zdravlja i dvije apoteke u privatnom vlasni{tvu
11.3. Socijalna za{tita Socijalna za{tita na podru~ju op}ine Velika Kladu{a se odvija preko Javne ustanove Centar za socijalni rad Velika Kladu{a. Centar obavlja svoje poslove u zadovoljenju potreba cjelokupne populacije iz oblasti socijalne i dje~ije za{tite i drugih poslova utvr|enih zakonom i drugim propisima. U sklopu porodi~nog zakona aktivnosti se ogledaju u: bra~ne zajednice - mirenje, sklapanju bra~nih zajednica prije punoljetstva, vanbra~ne zajednice - mirenje, usvojenje, starateljstvo: starateljstvo nad malodobnim osobama, starateljstvo nad punoljetnim osobama, ostvarenje zahtjeva alimentacije BiH dràvljana prema inozemstvu, primjena Zakona o za{titi od nasilja u porodici, primjena Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom, davanja stalne nov~ane pomo}i, naknade za pomo} i njega od strane drugog lica, kategorizacija djece i mladih sa posebnim potrebama, pruànje jednokratne nov~ane pomo}i, zdravstveno osiguranje trudnica do 1 godine, djece od 1 do 7 godina, osoba sa invaliditetom, kao i djeca nesposobna za samostalan ìvot i rad od prije 15. godine ìvota za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje, osoba oboljelih od cerebralne paralize, leukemije, malignih oboljenja inzulno-ovisnog dijabetesa, TBC i celijakije, osoba koje su korisnici bilo kojeg vida socijalne za{tite. Tako|er, centar vr{i smje{taj malodobne djece u ustanove socijalne za{tite, smje{taj punoljetnh lica u ustanove socijalne za{tite, smje{taj malodobne djece i punoljetnih lica u drugu porodicu, jednokratne naknade èni majci koja nije u radnom odnosu, civilne `rtve rata - li~na invalidnina, porodi~na invalidnina, priznavanje prava licima sa invaliditetom - neratni invalidi, socijalne anamneze, psiholo{ki nalazi. Centar zapo{ljava 10 radnika - 5 sa VSS, 1 sa V[S, 3 sa SSS i 1 NK. Socijalna za{tita je regulirana Zakonom o osnovama socijalne za{tite, za{titi C@R-a i za{titi porodice sa djecom (Sl. novine F BiH br: 36/09) i Zakonom o socijalnoj za{titi, za{titi C@R-a i za{titi porodice sa djecom (Slu`beni glasnik USK-a br. 5/2000.)
Prava iz socijalne za{tite su: nov~ana i druga materijalna pomo}; osposobljavanje za ìvot i rad; smje{taj u drugu porodicu; smje{taj u ustanove socijalne i dje~ije za{tite; usluge socijalnog i drugog stru~nog rada; ku}na njega i pomo} u ku}i; drugi oblici socijalne za{tite koje propisuju Kanton i Op}ina. Zakonom o socijalnoj za{titi, za{titi C@R-a i za{titi porodice sa djecom predvi|eno je financiranje navedenih oblika i to kako slijedi: Iz federalnog budèta predvi|eno je financiranje: prava civilnih invalida; C@R-a i to u 50% iznosu od osnovice;
61
Iz kantonalnog budèta predvi|eno je financiranje: stalna nov~ana pomo}; nov~ana naknada za pomo} i njegu druge osobe; osposobljavanje za ìvot i rad; smje{taj u drugu porodicu; smje{taj u ustanovu socijalne i dje~ije za{tite; civilne `rtve rata i u 20% iznosu od osnovice; dje~iji dodatak; naknada pla}e èni majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudno}e, poro|aja i njege djeteta; nov~ana pomo} za vrijeme trudno}e i poro|aja èni majci koja nije u radnom odnosu; jednokratna pomo} za opremu novoro|enog djeteta; pomo} u prehrani djeteta do 6. mjeseci starosti i dodatna ishrana za majke dojilje; {kolarina i stipendija |acima i studentima; rad ljekarskih i drugih stru~nih komisija u prvom i drugom stepenu; ostali oblici (udruènja gra|ana i sl.) Iz op}inskog budèta predvi|eno je financiranje: JU Centar za socijalni rad i ostale ustanove socijalne za{tite koje osniva Op}ina; druge materijalne pomo}i; usluge socijalnog i drugog stru~nog rada; ku}na njega i pomo} u ku}i; op}inska invalidska udruènja u skladu sa mogu}nostima Op}ine; posebni psiho-socijalni tretman trudnica i bra~nih parova koji èle djecu; smje{taj djece uz osiguranu prehranu u ustanove pred{kolskog odgoja; osiguranje jednog obroka za vrijeme nastave u {kolama osnovnog obrazovanja; druga prava iz socijalne za{tite koja svojim propisima ure|uje Op}ina. Neki oblici socijalne za{tite predvi|eni federalnim i kantonalnim Zakonom o socijalnoj za{titi, za{titi C@R-a i za{titi porodice sa djecom se ne ostvaruju zbog nedostatka sredstava kao {to su: osposobljavanje za ìvot i rad; jednokratna pomo} za opremu novoro|enog djeteta; {kolarina i stipendija |acima i studentima; ku}na njega i pomo} u ku}i; posebni psiho-socijalni tretman trudnica i bra~nih partnera koji èle djecu; smje{taj djece uz osiguranu prehranu u ustanove pred{kolskog odgoja; osiguranje jednog obroka za vrijeme nastave u {kolama osnovnog obrazovanja; pomo} u prehrani djeteta do 6. mjeseci starosti i dodatna prehrana za majke dojilje; dje~iji dodatak Ima predvi|enih oblika za{tite koje moè financirati Op}ina, a u praksi se ne provode. Stalna nov~ana pomo} je pravo koje se financira iz kantonalnog budèta, a JU Centar za socijalni rad vodi upravni postupak. Ovaj oblik prava su u pro{loj godini ostvarivala 203 lica. U teku}oj godini taj broj je u opadanju iz razloga {to je odre|eni broj korisnika ostvario pravo kao C@R-a ili kao neratni invalidi. Mjese~ni iznos stalne nov~ane pomo}i kre}e se od 50 KM do 75 KM, zavisno od broja ~lanova doma}instva.
Pored stalne nov~ane pomo}i, jedan od oblika socijalnog davanja je i jednokratna nov~ana pomo} koju su u pro{loj godini koristila 295 lica. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi C@R-a i za{titi porodice sa djecom koji je stupio na snagu 01.09.2006. godine ( Sl. novine Federacija BiH broj 39/06) status civilne `rtve rata priznaje se: osobi kod koje je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% ili zna~ajno naru{avanje zdravlja usljed mu~enja, nehumanog i poniàvaju}eg postupanja, nezakonitog ka`njavanja protupravnog li{avanja slobode, zatvor, koncetracijski logor, internacija, prinudni rad tijekom ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, osobi kod koje je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% u svezi s ratnim doga|ajima (bombardiranje, uli~ne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.) osobi kod koje je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavr{etka rata, osobi kod koje je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% u svezi s diverzantskim, teroristi~kim akcijama kojima se ugroàva sigurnost i ustavni poredak Federacije, ~lanovima obitelji nestale osobe, ako je nestalo osoba bila civil, odnosno nije bila pripadnik oruànih snaga, ~lanovima obitelji osobe koja je poginula u svezi s ratnim doga|ajima (bombardiranje, uli~ne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.) posebnom kategorijom civilnih `rtava rata smatraju se osobe koje su preìvjele seksualno zlostavljanje i silovanje, status civilne `rtve rata priznaje se i osbama kod kojih je do{lo do naknadnog o{te}enja organizma - ispoljene i pogor{ane bolesti, drugog oblika inkubacije, gubitak ekstremiteta i vid oba oka zbog pogor{anja op}eg zdravstvenog stanja, mentalnog o{te}enja i drugih o{te}enja organizma, a nastalih zbog okolnosti iz stava 1 i 2. status civilne `rtve rata i civilnim osobama i pripadnicima snaga Autonomne pokrajine Zapadna Bosna ukoliko ne ostvaruju prava po Zakonu o pravima branitelja i ~lanova njihove porodice.
Za ovaj oblik prava podnesena su 734 zahtjeva i broj zahtjeva je u stalnom porastu. Pravo na naknadu umjesto pla}e èni-majci porodilji koja je u radnom odnosu za vrijeme porodiljskog odsustva u pro{loj godini koristilo je 46 èna. Pravo na jednokratnu nov~anu naknadu èni-majci porodilji koja nije u radnom odnosu u pro{loj godini koristlo je 405 èna. Osobe sa invaliditetom, kao i osobe kojima su potrebni tu|a njega i pomo} i ortopedski dodatak ostvaruju svoje pravo po Zakonu o izmjenana i dopunama zakona o socijalnoj za{titi (Sl. novina F BiH br: 54/04) koji reguli{e prava neratnih invalida, a financiranje ovog oblika za{tite je u potpunosti na federalnom nivou. Do sada je za ovaj oblik prava podneseno 1.445 zahtjeva. Sa podru~ja na{e op}ine smje{teno je 71 dijete u ustanove dje~ije za{tite i 6 odraslih osoba u ustanove socijalne za{tite. U drugu porodicu je smje{teno 23 djece i 9 odraslih osoba. Kapacitet socijalnih ustanova za odrasla lica i djecu je prete`no popunjen, a ustanove za dje~iju za{titu i smje{taj starih lica uglavnom se nalaze van USK. Postupak za smje{taj je sloèn jer saglasnost daje
63
Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike koje i financira ovaj oblik socijalne za{tite Na podru~ju USK postoji Centar za djecu bez roditeljskog staranja Duga Kulen Vakuf u kojoj borave djece do polaska u {kolu i JU Socijalno pedago{ka ìvotna zajednica u koju se smje{taju djeca bez roditeljskog staranja. Objekti JU Socijalno pedago{ke ìvotne zajednice (po dvije ku}e za smje{taj sa kapaciteoim od 6 kreveta) locirani su u svim op}inama USK, osim u op}ini Buìm {to nije dovoljno u odnosu na stvarne potrebe za ovim oblikom za{tite, pa stoga su djeca smje{tena u ~itavoj Federaciji BiH. Na podru~ju USK nedostaju ustanove za smje{taj starih i iznemoglih lica, du{evnih bolesnika, alkoholi~ara i korisnika opojnih droga, te ustanova za maloljetne prestupnike. JU Centar za socijalni rad sa svojim stru~nim kadrom stoji na raspolaganju gra|anima u vidu pruànja informacija i dostupnosti, a sve u cilju pobolj{anja kvalitete ìvljenja gra|ana, njihovih egzistencijalnih, materijalnih, socijalnih, psiholo{kih, ekonomskih, zdravstvenih i drugih prilika.
12. OSNOVNI PODACI O PRIVREDNIM KRETANJIMA
12.1. Industrija i proizvodna djelatnost
Pregled broja registriranih djelatnosti Proizvodnja plast. stolarije 5 Proizvodnja metalnih Proizvodnja proizvoda od proizvoda plasti~nih masa 4 5 Proizvodnja Proizvodnja betona proizvoda i betonske od drveta galanterije 5 4
Proizvodnja konfekcije Proizvodnja hrane, [tamparska Reciklaà otpada i Obrada i i tekstilnih mlije~nih proizvoda, djelatnost sekundarnih sirovina oblikovanje stakla predmeta pi}a, za~ina 2 6 2 1 2
Obrada i oblikovanje metala (tokarenje) 3
Prijevoz putnika 6
Visokogradnja,zavr{ni i pripremni radovi 15
Prìonica kafe 1
Pored svih faktora koji djeluju na razvoj i unapre|enje poduzetni{tva svakako je zna~ajno utjecalo uvo|enje novog poreznog sistema. Kako ta novina djeluje na poduzetnike, najbolje }e nam predo~iti pregled prijava i odjava od 01.01.2006. godine.
Samostalne radnje Trgovina Prijava Odjava Ukupno Pravna lica Trgovina Prijave Odjave Ukupno
20 20 0
Ugostiteljstvo Prijava Odjava Ukupno
17 13 4
Zanatstvo i usluge Prijava 15 Odjava 12 Ukupno 3
46 24 22
Ugostiteljstvo Prijave Odjave Ukupno
5 1 4
Proizvodnja i usluge Prijave 25 Odjave 1 Ukupno 24
65
12.2. Poduzetni{tvo Fiz~ka lica Ukupan broj poreznih obaveznika sa 31.12.05. 2003. 735 474 232 577 237 87 191 77 2.610 2004. 820 478 266 586 251 87 212 75 2.775 2005. 827 526 300 581 268 78 223 87 2890 2004/2005. % 0,85 10,04 12,78 -0,85 6,77 -10,3 5,18 16 4,14 Broj podnesenih godi{njih prijava 2003. 687 459 226 506 207 83 177 77 2.422 2004. 720 466 260 554 225 87 193 70 2.575 2005. 762 516 288 579 243 77 216 87 2.768 2005/ 2004. % 5,8 10,72 10,76 4,51 8 -11,4 11,91 24,28 7,49
Biha} Cazin V. Kladu{a S.Most B. Krupa B. Petrovac Klju~ Buìm UKUPNO:
Ugostitelj. Ugostitelj. Trgov. Op}ina Broj Broj Broj obavez. radnika zapos. Biha} 199 174 200 Cazin 129 169 125 Vel. Kladu{a 79 103 115 Sanski Most 107 120 165 Bos. Krupa 78 82 60 Bos. Petrovac 21 16 20 Klju~ 63 48 51 Buìm 17 12 26 Ukupno: 693 724 762
Trgov. Broj zapos. 76 53 53 109 34 13 39 17 394
Zanat. Broj obavez. 237 211 71 232 55 36 65 44 951
Zanat. Ukupan Ukupan Broj. Broj obavez. Broj zapos. zaposl. 208 636 458 142 465 364 64 265 220 199 504 428 36 193 152 14 77 43 24 179 111 70 87 99 757 2.406 1.875
Pregled prometa po vrstama djelatnosti za 2005. godinu Op}ina Biha} Cazin Velika Kladu{a Sanski Most Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Klju~ Buìm UKUPNO: Ugostiteljstvo 2.990.575,10 1.639.865,16 1.477.543,00 2.249.716,75 1.336.690,01 166.398,70 821.353,18 202.705,82 10.855.847,72 Trgovina 6.892.489,90 4.783.391,60 5.177.274,04 8.193.271,79 2.243.310,50 832.879,64 2.276.032,59 1.077.732,12 31.476.382,18 Zanatstvo 5.146.403,00 3.676.651,00 1.429.567,00 5.129.688,87 1.009.089,32 773.186,62 729.220,83 628.221,79 18.521.938,43 Ukupan promet 15.030.468,00 10.099.817,76 8.054.384,04 15.572.677,41 4.589.089,38 1.772.464,96 3.826.606,60 1.908.659,73 60.854.167,88
12.3. Obrt Ono {to je posebno interesantno za oblast poduzetni{tva je svakako pitanje obrtni~ke djelatnosti, njegovog organiziranja i djelovanja. Zaklju~no sa krajem novembra 2006. godine ukupno je bilo registriranih 115 obrtnika. Njihovu strukturu ~ine: Gra|. poduzetnici 15 13% Pekari 5 5% Frizeri 18 16% Automehani~ari 16 16% Knjigovo|e 13 13% Razne uslu`ne djel. 43 37%
12.04 Trgovina, ugostiteljstvo, zanatstvo Oblik/djelatnost Preduze}a Samostalne radnje Ukupno: % Trgovina 202 149 351 45% Ugostiteljstvo 81 65 146 19% Zanatstvo i usluge 85 115 200 25% Proizvodnja 76 7 83 11%
Struktura poduzetni{tva unutar oblasti trgovine, izgleda ovako: Veleprodaje 10 3% Stovari{ta gra|. materijala 9 3% Spec. prodavnice 70 21 Klasi~ne prodavnice 240 73%
12.05 Vanjskotrgovinska razmjena op}ine Velika Kladu{a ( izvoz, uvoz, saldo i pokrivenost uvoza izvozom 2004. godine) R/b Op}ina/kanton 1. 2. 3. Velika Kladu{a Kanton F BiH Izvoz KM 8.908.000 111.159.000 Uvoz 17.201.000 205.323.000 Obim 26.109.000 316.482.000 8.503.795.000 Saldo 8.293.000 94.164.000 4.278.729.000 Pokriven.% 51,79 54,14 33,05
2.112.533.000 6.391.262.000
R/b 1. 2. 3.
Op}ina/kanton Velika Kladu{a Kanton F BiH
Izvoz KM 9.745.000 118.984.000
Uvoz 19.928.000 233.423.000
Obim 29.674.000 352.407.000
Saldo 10.183.000 114.439.000
Pokriven.% 48,9 50,97 33,74
2.624.951.000 7.779.027.000 10.403.979.000 5.154.076.000
67
Odnos 2004. godina / 2005. porast u % R/b 1. 2. 3. Op}ina/kanton Velika Kladu{a Kanton F BiH Izvoz KM 9,4 7,04 24,26 Uvoz 15,85 13,69 21,71 Obim 26 11,35 22,35 Saldo 22,78 11,35 22,35 Pokriven.% -5,57 -5,85 2,09
Vanjsko-trgovinska razmjena za 2005. godinu Op}ina Uvoz % % V. Kladu{a 19.928.000 8,54 0,26 USK 233.422.960 100 3 F BiH 7.779.027.000 100 BiH 11.081.125.000 Izvoz % % Saldo Pokriven.% 9.745.470 8,19 0,37 10.183.000 48,9 118.983.810 100 4,53 114.439.00 50,97 2.624.951.000 100 5.154.076.000 33,74 3.826.489.000 7.254.636.000 34,53
Vanjsko-trgovinska razmjena za 2005. godinu osim vrijednosti per capita R/b 1. 2. 3. 4. Op}ina/kanton Velika Kladu{a Kanton F BiH BiH Izvoz +uvoz 29.674.000 352.407.000 10.403.979.000 14.907.614.000 Br.Stanovnika 49.841 304.181 2.323.339 3.861.764 Uvoz/stanov. Izvoz/sta. Uv+Iz/stan. 399.840 195.530 593.370 767.380 391.160 1.158.540 3.348.210 1.129.820 4.478.030 2,869.450 990.870 3.860.310
12.6. Struktura ulaganja u objekte privredno-komunalne infrastrukture na podru~ju op}ine Velika Kladu{a na principima javno-privatnog partnerstva kao i ostalih vidova financiranja za period 1998-31.08.2006. godina I PUTNA INFRASTRUKTURA REKAPITULACIJA I UKUPNO ULO@ENO ............................................................................... 6.126.113,26 KM OP]INA ................................................................................................. 2.603.869,80 KM GRA\ANI ............................................................................................... 2.732.900,68 KM KANTON ................................................................................................. 702.883,05 KM OSTALI .................................................................................................. 86.460,00 KM II VODOSNABDIJEVANJE, ODVODNJA, URE\ENJE I ZA[TITA VODOTOKA REKAPITULACIJA II UKUPNO ULO@ENO ............................................................................... 8.776.478,56 KM OP]INA................................................................................................... 1.416.738,94 KM KANTON ................................................................................................. 177.508,98 KM GRADJANI ............................................................................................. 823.487,00 KM MEDJ. INSTITUCIJE I DONATORI ......................................................... 6.102.293,04 KM OSTALI .................................................................................................. 256.450,60 KM III JAVNA RASVJETA, SAOBRA]AJNA SIGNALIZACIJA, OSTALO REKAPITULACIJA III UKUPNO ULO@ENO ............................................................................... OP]INA ................................................................................................. IV OBLAST MAGISTRALNIH CESTA REKAPITULACIJA IV UKUPNO ULAGANJA U MAGISTRALNE CESTE ................................... 3.805.322.00 KM IV.1 OBLAST REGIONALNIH CESTA REKAPITULACIJA IV.1 UKUPNO ULAGANJA U REGIONALNE CESTE .................................... 6.655.000,96 KM IV.2 OSTALI OBJEKTI REKAPITULACIJA IV.2 UKUPNA ULAGANJA .............................................................................
600.675,66 KM 600.675,66 KM
897.115.33 KM
69
IV.3 GAP PROJEKTI REZIME ULAGANJA UKUPNA ULAGANJA IZ PREGLEDA.......................................................26.860.706,04 KM DIREKTNA I INDIREKTNA ULAGANJA OP]INE ................................... 5.518.399,73 KM ULAGANJA GRA\ANA ........................................................................... 3.556.387,68 KM ULAGANJA KANTONA( uklju~ene i regionalne ceste)............................ 7.535.392,99 KM MEDJUNARODNE INSTITUCIJE I DONATORI ..................................... 6.102.293,04 KM FEDERALNA DIREKCIJA CESTA ........................................................... 3.805.322,00 KM OSTALI .................................................................................................. 342.910,60 KM
P.S. Analitika prethodnog pregleda ulaganja ne obuhvata ulaganja u infrastrukturna ulaganja u oblasti Elektro i PTT komunikacija koja prema pokazateljima prelaze iznos od 20.000.000 KM.
12.7. Pokazatelji socio-ekonomskog razvoja Tabela pokazatelja socio-ekonomskog razvoja sa stanjem mart 2005. godine R/b Pokazatelj Jedinica mjere Op}ina Velika Kladu{a 01. Stanovni{tvo Stanovnik 49.967 02. Prira{taj % 6,3 03. Radno aktivno stanovni{tvo ( 15-60 g.) % 68,9 04. Zaposlenost % 11,3 05. Nezaposlenost % 40,7 06. Broj u~enika O[ U~enik 5.733 07. Broj u~enika S[ U~enik 2.238 08. Ljekari Ljekar 24 09. Stomatolozi Stomatolog 5 10. Bolesni~ke postelje Krevet 13 11. Poljoprivredno zemlji{te % 57,5 12. Neobra|eno zemlji{te % 21,2 13. [umsko zemlji{te % 20,7 14. @eljezni~ke pruge Km 0 15. Magistralni putevi Km 17 16. Regionalni putevi Km 61 17. Lokalni putevi Km 208 18. Broj putni~kih vozila Kom 5.409 19. Investicije u tehnologiju KM/stanovnik 32 20. Potro{nja elektri~ne energije/stanovnik KW 225 21. Potro{nja naftnih derivate 000 lit. 14.616 22. Ukupna primanja po stavnovniku KM 777 23. GDP PER CAPITA KM 2.048,00 24. Broj preduze}a Preduze}e 702 25. Broj obrtnika Obrtnik 324 26. Investicija po stanovniku KM 63 27. Povr{ina Km2 331,55 Izvor :Federalni zavod za programiranje razvoja 2005. godina
71
13. POLJOPRIVREDA
13.1. Sto~arstvo Analiziraju}i situaciju u sto~arstvu moè se vidjeti da je u toku rata ono najvi{e uni{teno. Stanje sto~nog fonda po popisu 1991. godine je izgledalo ovako : Broj Broj Broj Broj Broj goveda.......................10.451 konja ......................... 1.777 ovaca.........................11.958 svinja ......................... 925 peradi ........................70.833
Po~etkom 2002. godine u cilju snimanja broj~anog stanja krupne i sitne stoke na podru~ju na{e op}ine izvr{en je komisijski popis stoke (goveda, ovaca, koza, konja, peradi i ko{nica p~ela), a rezultati popisa su vidljivi iz slijede}eg pregleda: Goveda Krava Junica Teladi Bikovi Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno broj 4.750 348 516 362 Ovce ovce jagnjadi broj 14.039 7.675 Konji konj kobila broj 343 88 Peradi koko{ Tuka patka guska broj 31.607 131 292 83
goveda ovaca konja peradi koza ko{nica p~ela
5.976 21.714 431 32.113 348 1.875
Uporedimo li stanje sto~nog fonda prije rata i poslije rata, odnos je slijede}i : R/b 1. 2. 3. 4. Goveda Konji Ovce Svinja Perad Stanje 1991 10.451 1.777 11.598 925 70.883 Stanje 2002 Odnos 2002/1991 5.976 57,18% 431 24,25% 21.714 187,22% 80 8,65% 32.113 45,30%
*Podaci uzeti iz Strategije razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje januar 1999. i 2003. godine
Grafi~ki prikaz odnosa sto~nog fonda prije i poslije rata Ukoliko uporedimo stanje sto~nog fonda, moè se zaklju~iti da je ono razli~ito po vrsti stoke, tako da imamo kod goveda tek obnovljeno 57,18% sto~nog fonda, dok je zabiljeèno zna~ajno pove}anje bavljenja stanovni{tva ov~arstvom. Posebno bih naglasio zana~ajan pad i odumiranje uzgoja konja koji su izgubili svoju funkciju, te je potrebno poduzeti mjere za{tite doma}eg bosanskog konja. Sto~arska proizvodnja je dio poljoprivrede gdje se u poslijeratnom periodu najvi{e napredovalo ali jo{ nije ni blizu prijeratne proizvodnje, {to je vidno iz odnosa stanja sto~nog fonda 1991-2002. Rezultat je to ~injenice da je u toj oblasti u poslijeratnom periodu najprije do{lo do rje{enja plasmana mlijeka prije svega od strane Mljekare Mlijekoprodukt, a od po~etka 2002. godine i Mljekare Meggle iz Biha}a koji su trenutno jedini otkupljiva~i mlijeka sa ovih podru~ja. Proizvodnja mlijeka u posljedne ~etiri godine. Otkup 2003. Otkup 2004. Otkup 2005. Otkup 2006 Odnos 1 2 3 4 2-jan Meggle 3.546.329 4.505.606 4.878.233 4.340.482 127,05 Mlijekoprodukt 843.334 765.836 667.777 501.843 90,81 UKUPNO: 4.389.663 5.271.442 5.546.010 4.841.965 120,09 Odnos sa 2006. 110,3 91,85 87,31 Otkupljiva~ Odnos 3-feb 108,27 87,2 105,21 Odnos 4-mar 88,98 75,15 87,31
Grafi~ki prikaz odnosa u otkupu mlijeka
73
Da bismo bolje sagledali stanje na podru~ju op}ine, izvr{eno je anketiranje poljoprivrednih proizvo|a~a mlijeka u 2005. godini, te se obradom ankete do{lo do slijede}ih spoznaja: Ukupno je obra|eno 1.168 proizvo|ja~a mlijeka to jest svi anketirani, Od ukupno 1.168 proizvodà~a 1.147 proizvo|a~a prikazala je stanje sto~nog fonda, Jedan manji broj proizvo|a~a je nepotpuno popunio anketu to jest nedostaju odre|eni nedostaju odre|eni podaci, Ukupno anketiranih 1.168 poljoprivrednih doma}instava imaju 5.813 ~lanova doma}instva, {to ~ini prosjek od 4,97 ~lanova po doma}instvu, Ukupno 1.168 doma}instava obra|uje 35.731 dunuma zemlji{ta, {to daje prosjek od 30,59 dunuma po doma}instvu, Od ukupno 1.168 doma}instava 1.147 doma}instava posjeduje 2.476 krava i 351 junica, {to daje ukupno 2.827 krupne stoke ili 2,47 grla po doma}instvu, Tako|er je izvr{ena analiza stanja veli~ina farmi po broju grla stoke, {to se moè vidjeti u slijede}oj tabeli: Broj grla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 13 15 17 19 24 31 UKUPNO: Broj farmi 360 394 206 79 52 24 8 8 3 5 1 2 1 1 1 1 1 1.147 Procenat 31,39 34,35 17,96 6,89 4,53 2,09 0,7 0,7 0,26 0,44 0,09 0,17 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 100 Ukoliko uzmemo u obzir grupe farmi po veli~ini imamo slijede}e stanje: farme od 1-2 grla ~ini 754 farme {to daje 65,74 % od ukupnog broja i imaju 1.148 grla ili 40,61 %ukupnog sto~nog fonda, farme od 3-5 grla ~ine 337 farmi ili 29,38 %i broje 1.194 grla ili 42,23 % ukupnog sto~nog fonda, farme od 6-10 grla ~ine 48 farmi ili 4,19 %i broje 341 grla ili 12,07 % ukupnog sto~nog fonda, farme od 11-15 grla ~ine 4 farme ili 0,35 % i broje 53 grla ili 1,87 %ukupnog sto~nog fonda, farme 16-31 grla ~ine 4 farme ili 0,35 % i broje 91 grlo ukupnog sto~nog fonda ukupno 1.147 farmi raspolaè sa 2.827 grla krupne stoke
Analiziraju}i stanje u sto~arstvu, moè se zaklju~iti da imamo, s jedne strane, veliki broj farmi sa jednom i dva grla ili 65,74% ukupno obra|enih farmi koji drè tek 40,61% sto~nog fonda, dok s druge strane ve}e farme drè 59,39% sto~nog fonda i to 34,26% ukupno obra|enih farmi. Iz navedenog se moè zaklju~iti da dolazi polako do okrupljavanja farmi i sve se vi{e gasi individualna proizvodnja. Danas na podru~ju op}ine Velika Kladu{a otkup mlijeka vr{e tri subjekta i to: Meggle, Mlijekoprodukt i specijalizirana zadruga Krajina mlijeko iz Cazina.
Imaju}i u vidu veliki broj izgra|enih {talskih kapaciteta u objektima gra|enim isklju~ivo za tov mesa, istu proizvodnju moèmo organizirati shodno zahtjevima trì{ta na slijede}i na~in:

tov teladi do 220 kg ìve vage tov junadi od 220 do 450 kg ìve vage produ`ni tov od 450 do 750 kg ìve vage.
Za ovakav vid organizirane proizvodnje mesa mora postojati interes doma}ih prera|iva~a mesa koji bi se putem zakonske regulative natjerali da {tite interes doma}ih uzgajiva~a stoke. U narednom periodu u trajanju od 3 do 5 godina, sa pretpostavkom da je rije{ena za{tita doma}e proizvodnje, moè se utoviti oko 2.000 komada sa proizvodnjom od 1.000 tona godi{nje sa prosje~nom vrijedno{}u proizvodnje od 3.900.000 KM. Prosje~no vrijeme trajanja tova je 8 do 9 mjeseci uz vlastitu pripremu koncentrovanog i kabastog dijela hrane. Uz adaptaciju objekata za obezbje|enje povoljnih uslova mikroklimata, ugradnje ventilacije ili gradnje otvorenih ispusta su nu`ne mjere koje odre|eni broj objekata morao da doìvi. Najve}e koli~ine proizvedenog mesa moraju planski biti plasirane putem mesnih industrija, a drugi dio mesa konfekcioniran moè biti plasiran putem lokalne trgova~ke mreè. Proizvodnju tovljenika treba organizovati u ve} postoje}im objektima za tov teladi i junadi farmerskog tipa (30 objekata sa 60 do 70 tovljenika po objektu).
Strategija op}ine u sto~arstvu Definiranje strategije statusa malih, to jest sitnih proizvo|a~a mlijeka, Definiranje odnosa robnih proizvo|a~a sa mljekarama, to jest rje{avanje pitanja trì{ta, Pomo} u pronalaènje financijskih sredstava za okrupnjavanje sitnih proizvo|a~a, Definiranje organiziranja sitnih proizvo|a~a, Postizanje proizvodnje mlijeka od 8.000.000 litara godi{nje zacrtanog prema strategiji, Formiranje mini farmi od 5, 10, 15 i vi{e grla stoke sistemom prelaska malih proizvo|a~a od 2, 3, 4 krave u gore navedene kategorije, Edukacija poljoprivrednih proizvo|a~a, Podr{ka organiziranja poljoprivrednih proizvo|a~a kroz udruènja, sekcije, zadruge Koordinacija izme|u zainteresiranih strana kao {to su me|unarodne organizacije, institucije, trì{te i poljoprivrednih proizvo|a~a, Pomo} u provo|enje zakonskih propisa iz domene poljoprivrede, poticaja, subvencija Za{tita doma}e proizvodnje.

75
Zbog pojave bruceloze na na{em podru~ju u maju-junu 2007, op}ina je u suradnji sa mjesnim zajednicima pokrenula popis sitne stoke ovaca, te do{la do slijede}ih podataka o mjesnim zajednicama R/B 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. Mjesna zajednica Zbori{te Donja Slapnica âglica Todorovska Slapnica Mala Kladu{a Todorovo Glinica Velika Kladu{a Vrnogra~ Bosanska Bojna [umatac Vidovska Polje Podzvizd UKUPNO Broj ov~ara 100 20 29 49 13 93 30 49 166 100 83 70 68 120 890 Broj ovaca 1.694 292 216 691 250 1.322 1.856 1.345 2.270 400 1.380 2.024 1.409 1.886 16.635
Navedeni popis predstavlja stanje ovaca bez obuhva}ene jagnjadi, a ako uzmemo stanje fonda na op}ini, Velika Kladu{a se svrstava me|u op}ine s najve}im brojem grla sitne stoke.
13.2. Peradarstvo Analiziraju}i stanje u peradarstvu, danas na podru~ju op}ine imamo ~etiri pravna subjekta koja se donekle bave intenzivnom proizvodnjom. To su Agrokomerc d.d. koji ima proizvodnju konzumnih jaja na farmi u [umatcu i uzgojom 18 sedmi~ni pilenki, Op}a poljoprivredna zadruga Ratar iz Marjanovca uzgoj tovnih pili}a, Imid`-puls, firma iz Biha}a koja u zakupu ima farme od Agrokomerca u tovu pili}a, te privatna firma u Maloj Kladu{i koja se bavi proizvodnjom jaja i uzgojom 18 sedmi~ni pilenki . O Stanje u peradarstvu. U poslijeratnom periodu prisutna je bila u velikom broju individualna proizvodnja tova pili}a za vlastite potrebe i trì{te, ali uvo|enjem reda u trgova~kim radnjma danas je ona uglavnom za vlastite potrebe, iako je i zna~ajan broj onih koji to rade u vlastitoj reìji i plasiraju na trì{te individualno. Zna~ajno je pomenuti da je pokrenuta kooperativna proizvodnja tova pili}a od strane dva subjekta i to OPZ Ratar iz Marjanovca i ZZ Vrto~e iz Bosanskog Petrovca. Op}ina ne raspolaè podacima o ostvarenoj proizvodnji, osim podacima vezanim za poticaj gdje se moè izvr{iti eventaulni uvid o ostvarenoj proizvodnji. Ovdje je bitno i naglasiti da, s jedne strane, imamo porast proizvodnje u individualnom sektoru dok, s druge strane, imamo pad proizvodnje u Agrokomercu koji je 1999 godine imao 4 farme za proizvodnju konzumnih jaja, 3 farme za uzgoj pilenki, reprocentar za proizvodnu pili}a, a danas je to svedeno na minimum. Tako|er je va`no naglasiti i to da na podru~ju op}ine Velika Kladu{a rade i dvije valjaonice i to:
Agrokomerc d.d. koja je valjala pili}e za vlastite potrebe i Galina d.o.o privatna valjaonica koja je valjala pili}e za potrebe trì{ta. Bitno je nagalasiti da u ovoj grani sto~arstva postoji problem nabavke kvalitetnih rasplodnih jaja, {to daje mogu}nost formiranja odre|enog broja mati~nih farmi te{ke i lake linije. Peradarstvo na podru~ju op}ine Velika Kladu{a bilo je jedna od najzna~ajnijih grana poljoprivrede i ono ima perspektivu koju treba staviti u funkciju i dalje izgra|ivati stavljanjem u funkciju svih resursa kojima se raspolaè.
13.3. Ratarstvo Ratarska proizvodnja je veoma zna~ajna grana poljoprivrede jer se proizvodi iste upotrebljavaju i u ishrani stanovni{tva i u ishrani stoke. Prema tome, ratarstvo i sto~arstvo kao grane poljoprivrede su povezane i jedna drugu dopunjuju. Proizvodi ratarske proizvodnje koriste se u sto~arskoj proizvodnji i kao hrana i kao nastor u {talskim kapacitetima, a gnojivo, kao produkt sto~arske proizvodnje, upotrebljava se i u ratarstvu i vo}arstvu pri gnojidbi raznovrsnih poljoprivrednih kultura. U strukturi sjetvenih povr{ina ratarskih kultura zastupljena je proizvodnje kukuruza i p{enice, ali zbog orijentacije na{ih farmera koji trenutno glavni akcenat usmjeravaju na proizvodnju mlijeka i mesa, kukuruz je glavna kultura. Razlog je sadràn u ~injenici da se pri balansiranju obroka za ishranu stoke kukuruz primjenjuje u koncentratnim smjesama kao glavno energetsko hranjivo. Pri sastavljanju koncentratnih obroka kukuruz se upotrebljava orijentaciono oko 60% u odnosu na kompletnu smjesu, a p{enica se moè dodati u omjeru oko 25%. Ostatak obroka za stoku sadrì minerale, vitamine, itd. Sjetva p{enice u strukturi sjetvenih povr{ina je manje zastupljena zbog navoda koji su prethodno izneseni. Poljoprivredni proizvo|a~i na terenu isti~u da nemaju ekonomske ra~unice za sjetvom p{enice i da im je isplativije kupiti gotovo bra{no, nego ga proizvoditi. Na{i poljoprivrednici su se orijentirali na proizvodnju mlijeka i mesa jer im je plasman ove robe zagarantiran. Isto tako, isti~u da nemaju ekonomske ra~unice da proizvode kukuruz za trì{te i da im je daleko isplativije kukuruz upotrijebiti u ishrani stoke, odnosno pretvoriti ga u mlijeko i meso, nego prodavati na trì{tu kao finalan proizvod.
77
2003.god. 2004.god. 2005.god. 2006.god. 2007.god. -ha-ha-ha-ha-haA. @ITARICE 6.090 6.795 7.668 5.139 5.220 4.510 4.457 4.469 1. Kukuruz 3.860 4.250 4.100 4.320 4.400 4.500 4.450 4.460 2. P{enica 2.230 2.545 3.568 782 780 3. Je~am 37 40 4. Zob 10 7 9 B. POVR]E 1.955 1.976 1.930 1.930 1. Krompir 800 800 800 800 800 2. Paradajz 15 15 20 15 15 3. Paprika 15 15 20 15 15 4. Krastavac 15 15 60 90 90 5. Grah 900 900 800 800 800 6. Kupus i kelj 100 120 100 120 120 7. Luk crveni 55 55 60 50 50 8. Luk bijeli 25 25 30 30 30 9. Ostalo povr}e 30 31 40 25 10 C. KRMNO BILJE 710 720 720 720 750 1. Krmno bilje u eksp. 320 450 2. Krmno bilje u osniv. 400 300 D. IND. BILJE 4 1. Duhan 4 U K U P NO : 7.808 7.916 7.160 7.122 7.149 R/b KULTURA 1996 1997 1998
Izvor podataka :Informacija Op}inske slu`be za poljoprivredu o izvr{enju sjetve usvojene na Op}inskom vije}u
Navedeni podaci o povr{inama predstavljaju procjenu koja se vodi kod Zavoda za statistiku i uglavnom se odnose na procjenu zaposlenih uposlenika u op}inskoj savjetodavnoj slu`bi i neprikazuju realno stanje na terenu. Uglavnom se radi o procjeni proizvodnje ratarskih i povrtlarskih kultura za vlastite potrebe doma}instva .
13.04 Vo}arstvo Prema podacima Statistike i Slu`be prostornog ure|enja, resursa i za{tite okoline Op}ine Velika Kladu{a ukupne vo}arske kulture na podru~ju op}ine Velika Kladu{a obuhvataju povr{inu od 254,8 ha. Struktura povr{ina po vrstama i sortama vo}nih kultura u na{im evidencijama ne postoji, a prema podacima iz statistike dajemo Vam pregled brojnog stanja vo}nih stabala sposobnih za rod na podru~ju na{e Op}ine:
Tre{nja...................................... 4.650 Vi{nja........................................2 .280 Jabuka .....................................18.200 Kru{ka ..................................... .8.700
stabala stabala stabala stabala
Dunja ..............................80 [ljiva ........................54.500 Breskva .........................960 Orah ........................11.900
stabala stabala stabala stabala
[to se ti~e intenzivnosti podizanja vo}arske proizvodnje konstatiramo da iste nema, a nema ni zainteresiranosti za tu aktivnost od strane na{ih farmera radi velikih ulaganja u podizanju zasada i nesigurnog plasmana vo}a. Napominjemo da su zasadi vo}nih vrsta zastarjeli i devastirani i da je rodnost tih zasada veoma mala. Prema uvidu i izvje{tajima za ostvarivanje poticaje imamo postavitu jednu plantaù vi{nje na povr{ini 1,94 ha u Marjanovcu. Zasadi jagodi~astog vo}a kod farmera su uglavno uni{teni (malina, jagoda, kupina). Moramo napomenuti da pitanje pokretanja proizvodnje jagodi~astog vo}a je uvjetovano rje{avanjem rashladnih kapaciteta hladnja~a, a po{to nije rije{eno pitanje Agrokomerca danas imamo jednu vrstu zastoja ove vrste proizvodnje iako je bilo edukativnih i drugih aktivnosti. Danas postoji ne{to malo individualnih proizvo|a~a ali u veoma malom obimu da bi se moglo govoriti o nekoj zna~ajnijoj proizvodnji . Na kraju mora se posebno naglasiti iako ovaj kraj ima idealne uslove za vo}arsku proizvodnju ona je veoma slabo razvijena i ne postoji interes poljoprivrednih proizvo|a~a za istu.
13.05 P~elarstvo Analiziraju}i stanje u p~elarstvu na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a moè se re}i da ono biljeì zna~ajan rast. Ukoliko uzmemo popis stanja sa 2002 godinom gdje je utvr|eno ukupno stanje 1.875 ko{nica p~ela, a samo za 2006 godinu podne{en je zahtjev za poticaj od strane 32 fizi~ka i 1 pravno lice u ukupnom broju od 3.306 ko{nica p~ela i to samo onih koji imaju preko 50 ko{nica te nisu obuhva}eni p~elari koji imaju od 1 do 50 ko{nica a koji je najve}i broj, biljeì se zna~ajan rast. U ovoj grani poljoprivrede moè se re}i da je zacrtani plan prema strategiji vjerovatno i ostvaren a on je bio da na podru~ju Op}ine se postigne proizvodnja od 5.000 ko{nica. Na podru~ju Op}ine nema pravog popisa stanja broja ko{nica {to predstavlja problem u pra}enju rezultata, a kod p~elara jo{ uvijek je prisutan individualni na~in priozvodnje i plasiranja proizvoda. Ukoliko uzmemo u obzir broj ko{nica i neku prosje~nu proizvodnju po ko{nici moè se lako izra~unati procjenu obima proizvodnje i koliko se ostvaruje financijskih prihoda po osnovu ove grane poljoprivrede. Danas na prostoru Op}ine imamo dva pravna subjekta koja se osnovna djeltanost p~eraska proizvodnja i to FINAB d.o.o. i PIP d.o.o. Finab d.o.o je jedini pravni subjekt koji ima ko{nice p~ela i zauzima najzna~ajnije mjesto u p~elarskoj proizvodnji. Pored proizvodnje Finab ima i punionicu meda koja je jedina na Unsko sanskom kantonu sa uredno ispunjenim zakonskim uslovima za proizvodnju, pakovanje i punjenje p~elarskih proizvoda.
79
Drugi pravni subjekt PIP d.o.o se bavi isklju~ivo proizvodnjom i distribucijom opreme i hrane za p~elarstvo kao i plasmanom meda uveènog iz susjedne Hrvatske. Problem u p~elarstve se zasniva u tome {to nema organizirane proizvodnje i otkupa meda ve} je to isklju~ivo na crno i individualno. Problem koji tako|er je prisutan jeste prisustvo plagijata meda koji su prisutni na trì{tu i ru{e cijenu proizvoda kao i bonitet poznatog kraji{kog orginalnog prirodnog meda. Pored meda nije dovoljno posve}ena pa`nja i ostalim p~elinjim proizvodima kao {to su: Polenov ili cvjetni prah, Vosak, Propolis, Mati~na mlije~, P~elinji otrov i dr. Ukoliko uzmemo u obzir potencijale Op}ine Velika Kladu{a moè se re}i da imamo jo{ uvijek neiskori{tene potencijale s jedne strane a s druge strane ekspanziju razvoja p~elarstva ali jo{ uvijek predstoji ogroman posao oko organiziranja, uvezivanja i stvaljanje navedene proizvodnje u zakonske okvire gdje se ve} ove godine putem poticaja koji idu preko kg proizvedenog i palsiranog meda nastoji posti}i .
13.06 Organska proizvodnja Na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a zadnjih godina biljeì interes poljoprivrednih proizvo|a~a doma}ih proizvoda bez upotrebe hemijskih sredstava i na doma}i na~in . Postoje inicijative za pokretanje ekolo{ke-organske proizvodnje. Na podru~ju Op}ine certifikat za proizvodnju i izvoz {umskih plodina i ljekovitog bilja ima jedan privredni subjekt. U 2004,2005,2006 i 2007 organizirano je niz edukacija o organskoj proizvodnji te vi{e poku{aja uspostavljanja oglednih parcela . Danas na podru~ju Op}ine imamo jednu oglednu parcelu plantaè {ipurka koja je u sklopu poticaja za razvoj organske proizvodnje i saradnje Op}ine i poljoprivrednika implementirana.
13.07 Poljoprivredne zadruge i udruènja Po zvar{etku rata u Velikoj Kladu{i nije bilo organiziranih zadruga. Na inicijativu poljoprivrednika osnovana je prva ZZ Velika Kladu{a sa 32 osniva~a. Naàlost i pored izuzetno jakog stru~nog kadra i ambicija zbog porema}aja u me|uljudskim odnosima i kao zbog propusta direktora ista je dovedena pred likvidaciju. Danas na prostoru Velike Kladu{e djeluju i rade 4 zadruge i to: OPZ 7 august Velika Kladu{a, OPZ Ratar Marjanovac, OPZ Agromerkantilija Marjanovac i OPZ Farmers group Velika Kladu{a. Sve zadruge djeluju i rade kao privatne i svedenu su na zakonski minimum 5 osniva~a, te nisu prisutni osnovni principi zadrugarstva, otvorenosti i pristupa svim zainteresiranim poljoprivrednicima. Ukoliko uzmemo u razmatranje stanje organizovanja poljoprivrednika na podru~ju na{e Op}ine moè se re}i da je po~etkom 2000-te godine do{lo do jedne ekspanzije formiranja udruènja poljoprivrednih udruènja takao da je u kratkom period nastalo ~ak sedam poljoprivrednih udruènja i to:
Udruènje Udruènje Udruènje Udruènje Udruènje Udruènje Udruènje

poljoprivrednika Agrofarmer sto~arska proizvodnja, poljoprivrednika Agrokop ratarska proizvodnja, poljoprivrednika Agrobosna- ma{inski prsten usluge, poljoprivrednika Biofood farmers- ène poljoprivrednici, p~elara Velika Kladu{a- p~elarstvo, p~elara Kraji{ka p~ela p~elarstvo, poljoprivrednika Poljoprivrednik.
Prate}i rad nastalih udruènja moè se konstatirati da udruènja su u prvoj fazi po~ela da rade sa velikim entuzijazmom i ambicijama. Nakon odre|enog vremena taj isti je opao po{to nisu izgradili tehni~ke kapacitete za rad udruènja, a sam rad se zasnivao na volonterizmu. Rad u udruènjima se sveo na privatni interes pojedinaca i jo{ uvijek nije zaìvio na stvarnim principima interesnog uvezivanja gra|ana. Tada{nji pova}an broj udruènja se danas sveo na to da na podru~ju op}ine Velika Kladu{a djeluju dva udruènja aktivno i jedno pasivno. Aktivna udruènja su: Udruènje poljoprivrednika Poljoprivrednik koji okuplja poljoprivrednike razli~itih djelatnosti i udruènje p~elara Kraji{ka p~ela Velika Kladu{a. Op}ina je ostvarila dobru suradnju sa udruènjem poljoprivrednika Poljoprivrednik, te ima dala prostoriju za kancelariju, ostvarila vi{e zajedni~kih akcija edukacije, anketa, pregovora sa prera|iva~ima mlijeka, institucijama i nau~nim ustanovama.
81
14 FINANCIJSKE INSTITUCIJE I MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE
14.01 Banke u Velikoj Kladu{i KIB -Komercijalno investiciona banka Velika Kladu{a, UniCredit banka, Reiffeisen banka, ABS banka. FIMA banka

14.02 Mikrokreditne organizacije u Velikoj Kladu{i Mikrofin Banja Luka; mikrokreditna organizacija, Sunrise Sarajevo ; mikrokreditna organizaciaj, LOK micro Sarajevo; mikrokreditna organizacija, EKI Sarajevo; mikrokreditna organizacija Prizma Sarajevo; mikrokreditna organizacija, Mikra Sarajevo; mikrokreditna organizacija.
14.03 Osiguravaju}a dru{tva u Velikoj Kladu{i Bosna Sunce osiguranje Sarajevo, Sarajevo osiguranje Sarajevo, Croatia osiguranje Ljubu{ki, Lido osiguranje Camelija osiguranje, Euroherc osiguranje, Zovko osiguranje, Triglav osiguranje, UNIQA osiguranje VGT osiguranje Kosig-Dunav osiguranje.

15 NEVLADIN SEKTOR
Radi zadovoljavanja svojih kulturnih, umjetni~kih, sportskih, ekonomskih i drugih potreba i interesa gra|ani osnivaju svoja udruènja koja ~ine nevladin sektor, koji je zna~ajan partner u stvaranju boljih uslova ìvota lokalne zajednice.
15.01 Udruènja gra|ana Demokratska organizacija mladih Velika Kladu{a, Na{a djeca Velika Kladu{a, Svjetlija budu}nost Velika Kladu{a, Stope znanja Velika Kladu{a, Susjedima do mira Velika Kladu{a, Centar za demokratizaciju i toleranciju Velika Kladu{a, Horizonti Udruènje za za{titu i pobolj{anje kulture ìvljenja Velika Kladu{a, Omladinski razvojni servis Velika Kladu{a, Poljoprivrednik Udruènje poljoprivrednika Velika Kladu{a. Udruènje p~elara Kraji{ka p~ela Udruènje poduzetnika Velika Kladu{a Udruènje lovaca Fazan Velika Kladu{a Udruènje ribolovaca [tuka Velika Kladu{a Udruènje penzionera Udruènje antifa{ista i boraca NOR-a Velika Kladu{a Udruènje Josip Broz Tito Velika Kladu{a
15.02 Fondacije Prema postoje}im podacima u Velikoj Kladu{i nema registriranih Fondacija u skladu sa Zakonom o udruènjima i fondacijama.
83
16 ORGANIZACIONA STRUKTURA I KAPACITETI OP]INE
Op}ina Vel.Kladu{a je dio dràve BiH i F BiH kao i teritorijalna jedinica u sastavu Unsko-sanskog kantona u kojoj gra|ani ostvaruju lokalnu samoupravu u poslovima ure|enim Ustavom, Zakonima i Statutom op}ine. Op}ina Velika Kladu{a ima grb i zastavu kao simbol op}ine. Op}ina je samostalna u odlu~ivanju o poslovima koji su odre|eni Ustavom F BiH, Ustavom USK-a, Federalnim i kantonalnim Zakonima. Djelokrug i nadle`nosti op}ine utvr|ena je odredbama Statuta op}ine po oblastima rada i samoupravnog organizovanja lokalne zajednice. Op}insko vije}e i op}inski na~elnik su organi vlasti u Op}ini, koji svoje funkcije vr{e u skladu sa odredbama Ustava, Zakonima i Statutom op}ine.
16.1. Op}insko vije}e Op}insko vije}e je predstavni~ko tijelo gra|ana Op}ine Vel.Kladu{a, koje ima 28 vije}nika izabranih tajnim glasanjem od strane gra|ana u skladu sa Ustavom, Zakonom i Statutom op}ine. Mandat op}inskih vije}nika traje ~etiri godine. Statutom op}ine utvr|ena su prava i du`nosti (djelokrug rada) Op}inskog vije}a u okviru Ustavom i Zakonom odre|enih nadle`nosti. Op}insko vije}e bira iz reda op}inskih vije}nika predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a, koji ovu du`nost obavlja profesionalno sa mandatom od 4 godine. Predsjedavaju}i op}inskog vije}a, (ima zamjenika) zastupa Op}insko vije}e, saziva i predlaè dnevni red za sjednicu Vije}a i obavlja druge poslove utvr|ene Statutom op}ine i Poslovnikom o radu Op}inskog vije}a. Op}insko vije}e donosi odluke ve}inom glasova vije}nika prisutnih na sjednici, a Statut op}ine, budèt op}ine i zavr{ni obra~un budèta donosi dvotre}inskom ve}inom glasova vije}nika prisutnih na sjednici vije}a. Glasanje je javno, osim slu~ajeva za koje je statutom op}ine i Poslovnikom op}inskog vije}a odre|eno tajno glasanje. Rad op}iskog vije}a je javan za gra|ane, udruènja i sredstva informisanja i redovno se vr{i reemitovanje sjednica vije}a putem lokalne radio stanice u Vel.Kladu{i. Sjednice vije}a odràvaju se, u pravilu jednom mjese~no, a mogu se po potrebi odràvati i vanredne sjednice. Op}insko vije}e ima stalna i povremena radna tijela po oblastima rada Vije}a, koja razmatraju prijedloge odluka i drugih akta koja su na dnevnom redu Vije}a i na sjednici Vije}a daju mi{ljenja i prijedloge. Stalna radna tijela Op}inskog vije}a: Komisija za Statut i propise Komisija za rukovo|enje tajnim glasanjemi verifikaciju mandata, Komisija za izbor i imenovanjei mandatno imunitetska pitanja, Op}inska izborna komisija, Komisija za ljudska prava i ravnopravnost spolova, Komisija za pitanje mladih, Komisija za àlbe, Komisija za prigovore, predstvake i prijedloge, Komisija za odlikovanja i druga javna priznanja Komisija za utvr|ivanje prijedloga naziva ulica, trgova, javnih ustanova i naseljenih mjesta, Eti~ki odbor

16.2. Op}inski na~elnik Op}inski na~elnik je izvr{ni i upravni organ lokalne samoupravne vlasti u op}ini i on predstavlja op}inu. Neposrednim tajnim glasanjem gra|ani u skladu sa Zakonom o direktnom izboru na~elnika u F BiH (Sl.novine F BiH, br.20/04), biraju na~elnika op}ine na period (mandat) od 4 godine. Na~elnik op}ine moè biti opozvan prije isteka mandata na na~in regulisan Zakonom. Nadle|`nost i djelokrug poslova Na~elnika op}ine utvr|ena je odredbama Statuta, a naro~ito predlaganje materijala za Op}insko vije}e, izvr{enja zaklju~ka Op}inskog vije}a, organizacija op}inske uprave, upravno rje{avanje, radni odnosi dràvnih slu`benika i namje{tenika i druge poslove u skladu sa Zakonom, Statutom i Odlukama vije}a. Op}inski na~elnik prisustvuje sjednicama radnih tijela i sjednicama Op}inskog vije}a, na kojima aktivno sudjeluje kao predlaga~ materijala. Savjet op}inskog na~elnika je radno-konsultativno stru~no tijelo, kabinet na~elnika je operativna slu`ba i Savjetnici za op}e poslove, poduzetni{tvo, poljoprivredu i informisanje su savjetodavni dràvni slu`benici. Op}inski na~elnik je duàn postupati po odredbama Ustava, zakona i Statuta, kao i drugim aktima Op}inskog vije}a. Op}inski na~elnik moè opozvati ako incijativu pokrene (potpi{e) 1/3 vje}nika Op}inskog vije}a ili 10 %registriratnih bira~a na podru~ju op}ine. Odluka o prihvatanja incijative za pokretanje postupka opoziva op}inskog na~elnika, sporovodi se postupak u kojem gra|ani odlu~ju neposrednim glasanjem. Op}inski na~elnik moè podnijeti obrazloènu ostavku na funkciju kad ocjeni da nije u mogu}nosti da osigura provo|enje Ustava, Zakona, Statuta i drugih akata Op}inskog vije}a.
16.3. Op}inski organ uprave Op}inski organ uprave obavlja poslove lokalne samouprave i upravne poslove iz djelokruga op}ine koji je utvr|en Zakonom, Statutom i Odlukom op}inskog vije}a. Organizovan je na principima koji osiguravaju: zakonito, stru~no i efikasno obavljanje poslova, racionalnu organizaciju, punu zaposlenost i odgovornost dràvnih slu`benika i namje{tenika, transporentnost, ekonomi~nos, profesionalna i politi~ka neovisnost, ostvaruje potpune suradnje sa organima, grupisanje srodnih poslova, zajedni~kih poslova radi racionalnijeg pruànja usluga gra|anima i pravnim subjektima.
Op}inski organ uprave, kao jedinstven organ, organizovan je kroz slu`be i odsjeke.
Slu`ba prostornog ure|enja, komunalnih i stambenih djelatnosti sa dosjecima: Odsjek za prostorno ure|enje i gra|enje Odsjek za komunalne i stambene djelatnosti, ure|enje gradskog zemlji{ta i za{tite okoline. Odsjek za inspekcijske poslove Slu`ba imovinsko-pravnih, geodetskih, katastarskih poslova, sa odsjecima: Odsjek za imovinsko-pravne poslove Odsjek za katastar i geodetske poslove
85

Slu`ba za finansiranje i ra~unovodstvo Slu`ba za lokalni ekonomski razvoj i poduzetni{tvo. Slu`ba op}e uprave i dru{tvenih djelatnosti, sa odsjecima: Odsjek za op}u upravu Odsjek za dru{tvene djelatnosti Centar za pruànje usluga gra|anima ({alter sala) civilne za{tite i za{tite od poàra, sa odsjecima: Odsjek za civilnu za{titu, Odsjek za za{titu od poàra.
Slu`ba
Slu`ba za podr{ku i razvoj uprave.
Odlukom o organizaciji Op}inskog organa uprave op}ine Vel.Kladu{a (Sl.glasnik op}ine Vel.Kladu{a, broj:5/05 i 8/06) utvr|ena je organizacija i djelokrug rada jedinstvenog op}inskog organa uprave. Poslovi i radni zadaci grupirani su po oblastima zakonodavne regulative BiH, F BiH, USK-a i Op}ine Velika Kladu{a.
17 SWOT ANALIZA OP]INE VELIKA KLADU[A SNAGE Odli~an geostrate{ki poloàj Bogat i razli~iti prirodni resursi ( voda, zemlji{te, poljoprivredno zemlji{te,....) Nezaga|en okoli{ Bogato kulturno i historijsko naslije|e Ljudski resursi Tradicija i iskustvo Ste~ene radne navike Dobro izgra|ena komunalna infrastruktura Izgra|eno javno-privatno partnerstvo Izgra|eni postoje}i proizvodni kapaciteti Razvijen NVO sektor Otvorenost za saradnju Trì{te rada-radna snaga Rastu}e ulaganje u modernizaciju lokalne uprave

SLABOSTI Napu{tanje Op}ine mladih ljudi Niska razina iskori{tenosti prirodnih resursa Velika nezaposlenost Neiskori{tenost izgra|enih kapaciteta Nedefinisana prostorno regulaciona dokumentacija Komplicirana procedura registracija Nepostojanje strategije razvoja Op}ine Neiskori{tenost zemlji{ta Zaga|enost vodotoka i putnih pojaseva Lo{e stanje elektroenergetskog sistema Lo{a opremljenost {kolskih objekata Kultura neizgra|enost kapaciteta Putni~ki saobra}aj (star vozni park) Neravnomjeran razvoj ruralnog podru~ja Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih povr{ina Nepovezanost malih poljoprivrednih proizvo|a~a Slaba povezanost izme|u obrazovanja i potrebe trì{ta rada Slaba iskori{tenost turisti~kih/kulturnih potencijala PRIJETNJE Centralizirano upravljanje prirodnim resursima Deruralizacija i depopulacija Spor proces privatizacije Nedovoljne ovlasti Op}ine Nefunkcuionisanje pravne dràve Skup administrativni aparat Nadle`nosti kod privatizacije Siva ekonomija Neadekvatan odnos vi{ih nivoa vlasti kantona Federacije naspram lokalne vlasti Nedefinisanje i neuskla|ivanje zakona o lokalnoj samoupravi sa me|unarodnim standardima Nedostaci razvojnih fondova Pogor{anje demografske situacije

MOGU]NOSTI Uklju~ivanje dijaspore u projektima razvoja Odrìvo kori{tenje bogastva prirodnih resursa Razvoj poljoprivrede na trì{nim principima Stavljanje u funkciju postoje}ih neiskori{tenih prera|iva~kih kapaciteta Povezivanje s relativno bogatim okruènjem Razvoj odrìvog transportnog/logisti~kog sredi{ta uvjetovanog s blizinom evropskog trì{ta Razvoj turizma i doma}e turisti~ke ponude Razvoj malog i srednjeg poduzetni{tva Uvo|enje standarda prema djelatnostima Reforma obrazovanja s ciljem pro{irenja spektra kvaliteta obrazovanja Potencijal privla~enja izravnih stranih ulaganja Razvoj amaterskog, rekreacionog i profesionalnog sporta Razvoj sistema socijalne i zdravstvene za{tite Ja~anje uloge civilnog dru{tva Pove}anje me|uop}inske, kantonalne , me|ugrani~ne i me|unarodnesaradnje

87
18 VIZIJA, STRATE[KI I PRIORITETNI CILJEVI, MJERE VIZIJA Op}ina Velika Kladu{a je suvremeno organizirana, prosparitetna op}ina otvorenih mogu}nosti, s razvijenom, odrìvom privredom utemeljenoj na dodanoj vrijednosti, prirodnim resursima i visokostru~nim kadrovima, s aktivnim civilnim dru{tvom, o~uvanom prirodnom i kulturnom ba{tinom, brigom o okoli{u te socijalno i egzistecijalno sigurna op}ina zadovoljnih ljudi, poèljna destinacija za ìvot, rad i odmor
STRATE[KI CILJEVI RAZVOJA
STRATE[KI CILJ: 1 Identifikacija i valorizacija svih prirodnih i ostalih resursa Op}ine Velika Kladu{a
STRATE[KI CILJ: 2 Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju
STRATE[KI CILJ: 3 Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja
STRATE[KI CILJ: 4 O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti
STRATE[KI CILJ: 5 Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota
89
Strate{ki cilj Prioritet Mjera
1. Identifikacija i valorizacija svih prirodnih i ostalih resursa Op}ine V. Kladu{a Identifikacija svih resursa Op}ine Velika Kladu{a 1.1.1.Stru~nom Komisijom izvr{iti identifikaciju svih resursa na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a Identificirati sva prirodne i ostale resurse na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a radi ostvarivanja op}e dru{tvene koristi za svo stanovni{tvo Op}ine Velika Kladu{a kao i same institucije Op}ine Velika Kladu{a Izrada baze podataka resursa Op}ine Velika Kladu{a sa analizom stanja i izrade strategije upravljanja resursima Op}ine Velika Kladu{a Op}ina Velika Kladu{a, Op}insko Vije}e, Komisija, Kantonalno i Federalno ministarstvo, stru~ne ustanove i institucije iz navedenog podru~ja Op}ina Velika Kladu{a, poduzetnici, privrednici, poljoprivrednici Op}ine V. Kladu{a Broj identificiranih resursa Op}ine Velika Kladu{a, Izra|ena strategija upravljanja resursima,
Cilj mjere
Sadràj Nositelji Korisnici Indikatori
Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere
1. Identifikacija i valorizacija svih prirodnih i ostalih resursa Op}ine V. Kladu{a Stavljanje u funkciju i kontrolu svih resursa Op}ine Velika Kladu{a 1.2.1.Na bazi identificiranih resursa staviti iste pod kontrolu i u funkciju dru{tvene koristi op}e
Sadràj
Nositelji Korisnici Indikatori
Postoje}e resurse staviti pod kontrolu zbog nezakonitog kori{tenja i rada na crno te identificirane resurse koji nisu u funkciji pripremiti za kori{tenje Na bazi identificiranih resursa i analize stanja istih pokrenuti proces dodjele Ugovora o koncesiji ili zakupu kao i legalizacije kori{tenja, objavu tendera i javnih poziva za dodjelu kori{tenja resursa, te ostvarivanje prihoda od istih, te usmjeravanje tih sredstava za kapitalne investicije i obnovu Op}ina Velika Kladu{a, Op}insko Vije}e, Komisija, Kantonalno i Federalno ministarstvo, stru~ne ustanove i institucije Op}ina Velika Kladu{a, poduzetnici, poljoprivrednici i privrednici, te ostali zainteresirani sa Op}ine Velika Kladu{a Broj Ugovora o koncesijima, Ugovora o zakupu, broj poduzetnika korisnika resursa, broj poljoprivrednika, financijski efekat, pove}anje punjenja budèta
91
Strate{ki cilj Prioritet Mjera 2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.1. Poticanje razvoja konkurentnog poduzetni{tva i usluga (koorporativnog, malog, srednjeg), te obrtni{tva kao i stvaranju preduvjeta za ulaganje u privredu 2.1.1.Unapre|enje poduzetni~ke i obrtni~ke infrastrukture Cilj mjere je uspostava potpornih institucija te osigurati da poduzetnici i obrtnici na jednom mjestu dobiju sve potrebne informacije i savjetodavnu pomo}, posebno poduzetnici i obrtnici po~etnici. Mjerom se tako|er provode aktivnosti kojima se poduze}ima i obrtima osiguravaju sve relevantne informacije za razvoj poduzetni{tva i obrtni{tva unutar Op}ine (detaljno), kao i mogu}nostima razvoja unutar Kantona i u inozemstvu. Razvoj privrednoinformativnog centra, pratiti trendove trì{ta, educirati poduzetnike, tehni~ka i savjetodavna pomo} Op}ina, Udruènja poduzetnika, Komora, Ministarstva, Razvojne agencije, Centri za podr{ku malim i srednjim poduze}ima. Postoje}i i novi poduzetnici i obrtnici Broj poduzetnika i obrtnika koji se obra}aju za pomo}, broj novih poduzetnika i obrtnika, broj novozaposlenih 2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.1. Poticanje razvoja konkurentnog poduzetni{tva i usluga (koorporativnog, malog, srednjeg), te obrtni{tva kao i stvaranju preduvjeta za ulaganje u privredu 2.1.2. Ja~anje sposobnosti za privla~enje ulaganja Objediniti postoje}e programe i institucije u Op}ini, sura|ivati i usagla{avati programe sa kantonalnim i dràvnim institucijama, promovirati mogu}nost ulaganja, upoznati potencijalne ulaga~e s uvjetima i mogu}nostima ulaganja. Izrada analize o mogu}nostima ulaganja na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a, utvrditi lokacije pogodne za ulaganje, definiranje djelatnosti, odnosno ciljnih skupina prema kojim se èli nastupiti, izrada kriterija za izbora ulaga~a, edukacija osoba za rad s potencijalnim ulaga~ima, prezentacija Op}ine Velika Kladu{a na skupovima potencijalnih investitora. Op}ina Velika Kladu{a, Kanton, F BiH
Cilj mjere
Strate{ki cilj Prioritet
Mjera
Cilj mjere
Sadràj
Nositelji
Korisnici
Poduzetnici i obrtnici Broj kontakata sa potencijalnim investitorima, broj potencijalnih investitora koji su posjetili Op}inu, broj odabranih lokacija, rezultati po osnovu pove}anja broja zaposlenih, utjecaj pove}anje prihoda Op}ine kao jedinice lokalne uprave.
Indikatori
2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.1. Poticanje razvoja konkurentnog poduzetni{tva i usluga (koorporativnog, malog, srednjeg), te obrtni{tva kao i stvaranju preduvjeta za ulaganje u privredu 2.1.3.Razvoj poslovnih i poduzetni~kih zona Mjerom se osiguravaju aktivnosti na izgradnji novih i definisanju postoje}ih poslovnih i poduzetni~kih zona od Op}inskog interesa kako bi bile asorpcijski kapacitet za privla~enje investitora. Poti~e se i razvoj malih obrtni~kih zona u ruralnom podru~ju. Konkretne aktivnosti se odnose na definisanje lokacije, rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima zemlji{ta, izgradnju infrastrukture puta, vode, ptt,. Mjera pridonosi otvaranju novih radnih mjesta, dolazak novih firmi, te izgradnji novih kapaciteta. Op}ina Velika Kladu{a, nadle`na ministarstva na kantonu i F BiH, vlasnici zona, Privreda Velike Kladu{e Broj zona koje su u funkciji i koje rade, broj poduzetnika u zoni, broj zaposlenih, te broj novozaposlenih, broj doma}ih i stranih investicija u zoni.
2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.1. Poticanje razvoja konkurentnog poduzetni{tva i usluga (koorporativnog, malog, srednjeg), te obrtni{tva kao i stvaranju preduvjeta za ulaganje u privredu 2.1.4. Razvoj socijalne privrede Cilj mjere je stvaranje posubnog sektora koje bi se bavio komercijalnom djelatno{}u ali je u vezi sa dru{tvenom misijom uklji~ivanja na trì{te rada odre|enih ciljnih skupina stanovni{tva kao {to su invalidi, osobe sa posebnim potrebama, hendikepirane osobe povratnici, socijalni slu~ajevi Stvaranje individualnih poduzetnika i obrta ili organizacija tipa zadruga, koje bi okupile ciljnu grupu stanovni{tva koja bi pored komercijalne djelatnosti mogle da primaju i dotacije i donacije. Kombinacija volonterskog i pla}enog rada i sluìla bi kao dopunska djelatnost ekonomski ugroènim ~lanovima zajednice. Identifikacija ciljnih skupina (invalidi, osobe sa posebnim potrebama, povratnici, socijalni slu~ajevi idr.) radi profesionalnog usmjeravanja s ciljem adptacije i povrtaka u dru{tvo i osposobljavanja radi pove}anja mogu}nosti zapo{ljavnja i samozapo{ljavnja, te uklju~ivanje u poduzetni{tvo i trì{te rada. Op}ina, Centar za socijalni rad, udruènja gra|ana, me|unarodne humanitarne organizacije, nadle`na ministarstva kantona F BiH Ekonomski i socijalno isklju~ene osobe Broj poduzetnika i obrtnika ove kategorije, broj zaposlenih, broj zadruga i udruènja namjenjenih ovoj kategoriji.
Sadràj
93
2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.2. Razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama poduzetni{tva 2.2.1. Edukacija i {kolovanje mladih osoba sukladno potrebama poduzetni{tva Uskladiti programe srednjeg obrazovanja sukladno potrebama poduzetni{tva kao i deficitarna zanimanja i zanata. Napraviti programe edukacije i do{kolovanja kao i prekvalifikovanja kadrova prema potrebama poduzetni{tva. Uvo|enje programa do{kolovanja, prekvalifikacija i redovnog srednjo{kolskog obrazovanja za potrebe privrede i poduzetni{tva putem reodovnog i vanrednog obrazovanja Ministarstva obrazovanja, {kole, Op}ina, Udruènja U~enici, nekvalificirani radnici, omladina Broj prekvalificiranih kadrova, broj educiranih, lista struka i zanimanja potrebnih privredi
2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.3. Razvoj turisti~kog poduzetni{tva 2.3.1. Formiranje turisti~ke zajednice Op}ine, analiza stanja i izrada konkretnih programa u oblasti turizma Cilj mjere je unapre|enje turizma na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a koje je danas veoma slabo razvijeno iako Op}ina ime sve predispozicije za kvalitetan razvoj turizma Sadràj se ogleda u formiranju turisti~ke zajednice, izrada analize stanja u oblasti turizma, identifikacija turisti~kih potencijala i resursa, te izrada konkretnih programa u oblasti turizma, razvoj infrastrukture, smje{tajnih kapaciteta Izrada konkretnih programa turisti~ke ponude Op}ina Velika Kladu{a, putni~ke agencije, prevoznici, ugostitelji, hotelijeri, Turisti~ka zajednica USK i F BiH Korisnici turisti~ke ponude, posjetitelji, gosti i gra|ani Op}ine Velika Kladu{a Osnovana turisti~ka zajednica, izra|ena analiza stanja izra|eni programi za razvoj turizma sa nosiocima i rokovima, broj novih smje{tajnih kapaciteta, novih motela, hotela, i sl.
Sadràj
2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.3 Razvoj turisti~kog poduzetni{tva 2.3.2.Razvoj novih selektivnih turisti~kih programa Potrebno je razvijati kontinuirano postoje}u ponudu sa novim selektivnim turisti~kim programima. Mjera je usmjerena prema unapre|enju ponude proizvoda i usluga u turizmu na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a, a osnovni cilj je postizanje konkurentnosti i atraktivnosti Op}ine kao turisti~ke destinacije. gastro turizma, agroturizma i ruralni turizam, kulturni turizam, lovni i ribolovni turizam, vjerski turizam, kongresni turizam, obilasci, posjete i sl./primjer Kraji{ki teferi~, Kestenijada i sl./ Turisti~ka zajednica, Op}ina, svi subjekti koji nude turisti~ku ponudu Korisnici turisti~ke ponude, proizvoda i usluga Nove usluge, bogastvo turisti~ke ponude, diverzifikacija turisti~ke ponude i proizvoda pove}anje prihoda turisti~kim poduzetnicima,
2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.3 Razvoj turisti~kog poduzetni{tva 2.3.3. Promocija Velike Kladu{e kao turisti~ke Op}ine Mjera je usmjerena prema kontinuiranoj promociji Op}ine Velika Kladu{a i razvijanju turisti~kog brenda Op}ine ciljanim trì{tima. Postizanje konkurentnosti i aktivnosti Op}ine kao turisti~ke destinacije poèljne za mir i odmor Izrada jedinstvenog vizuelnog video i promotivnog identiteta Op}ine sa definisanjem autothonog i prepoznatljivog brenda turisti~ke ponude i proizvoda, sustavna promocija Op}ine kao destinacije za mir i odmor, promocija resursa i turisti~ki mogui}nosti Op}ina, Turisti~ka zajednica, svi subjekti koji nose turisti~ke proizvode i usluge Nosioci turisti~ke ponude Vizuelni video i promotivni materijal, bro{ure, ve}a prepoznatljiost Op}ine po bogastvu turisti~ke ponude,
95
Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere 2. Razvijeno ,dinami~no ,konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.4.Razvoj usluga 2.4.1. Razvoj usluga u funkciji tranzitnog prometa Mjerom se osigurava bolje i kvalitetnija funkcija Op}ine kao geostrate{kog poloàja u doma}em i me|udràvnom prometu roba i usluga. Dostupljenost Op}ine EU i BiH kao i integracija u daljnem procesu pridruìvanja Konkretne aktivnosti su usmjerene na pobolj{anje cestovnog prometa. Mjera podrazumjeva bolje i kvalitetnije povezivanje Op}ine sa okruènjem. Tranzitnim prijevoznicima i putnicima ponuditi kvalitetniju uslugu, Op}ina Velika Kladu{a ,Udruènja prevoznika i Poduzetnici i privrednici Op}ine, gra|ani poduzetnika , privreda Op}ine
Broj radnih mjesta vezan za tranzit, vrijeme putovanja, stanje saobra}ajnica, ìvotni standard, broj korisnika tranzita, punjenje prihoda po tom osnovu 2. Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 2.4.Razvoj usluga 2.4.2. Logisti~ki park Iskoristiti poloàj pograni~ne i dobru povezanost Op}ine kako bi postoje}i subjekti vezani za logistiku ( {pedicije , cestovni prevoznici , skladi{ni kapaciteti , carinarnica , carinski terminali oformili kvalitetan i optimalan logisti~ko pretovarno-distribucijski sistem rada Identificirati i povezati subjekte uklju~enih u logistiku , razraditi poslovni plan sistema , definisati skladi{no pretovarne lokacije te optimirati i organizirati robne tokove na bazi javno-privatnog partnerstva Op}ina Velika Kladu{a , Udruènje poduzetnika, {pediteri , prevoznici, Privreda Op}ine i {ire regije Broj uklju~enih subjekata , kapaciteti skladi{ta , brzina distribucije i manipulacije , broj novih radnih mjesta 3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.1.Institucionalna podr{ka i poticaji za razvoj poljoprivrede 3.1.1. Uvo|enje Op}inskih grantova za podr{ku poljoprivredi, subvencije i poticaje Cilj mjere jeste financijska podr{ka projektima za razvoj strate{kih grana poljoprivrede, poticaji za proizvodnju, subvencije u zdravstvenoj za{titi Formiranje granta za podr{ku projektima u poljoprivredi kao i granta za poticaje i subvencije u poljoprivredi Op}ina Velika Kladu{a, udruènja poljoprivrednika, Veterinarska stanica Fizi~ka i pravna lica iz domene poljoprivrede, Udruènja poljoprivrednika Broj dodijeljenih podr{ki, Iznos podr{ke, Broj implementiranih projekata, broj korisnika poticaja, broj korisnika subvencija
Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Sadràj Nositelji Korisnici Indikatori
Sadràj
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2.Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.1. Razvoj komercijalne proizvodnje mlijeka i mesa Cilj mjere jeste formiranje mini farmi u proizvodnji mlijeka i mesa radi pove}anja proizvodnje mlijeka i mesa kroz razvoj robnih mini farmi u proizvodnji mlijeka i mesa na trì{nim principima i komercijalnoj proizvodnji to jest robnim proizvodà~ima, pove}anje prihoda proizvodà~a, ostanak poljoprivrednika na selu Podr{ka poljoprivrednicima koji razvijaju svoju proizvodnju mlijeka i mesa sa farmama od 5 i vi{e grla krupne stoke, edukacija, uvezivanje sa trì{tem, pomo} u organizovanju, Savjetodavna uloga, servisiranje u domeni ostvarenja kantonalnih i federalnih poticaja, ostvarenja kredita i sl. Poljoprivredni proizvodà~i, Otkupljiva~i mlijeka, Op}ina, nadle`na Kantonalna i Federalna ministarstva Poljoprivredni proizvodà~i, zadruge Broj mini farmi, Efekti u pove}anju proizvodnje, broj zaposlenih na gazdinstvima, pove}anje prihoda poljoprivrednika, broj edukacija, pove}anje prinosa, pove}anje proizvodnja u ratarstvu
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2.Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.2. Razvoj sto~arstva sitne stoke na trì{nim komercijalnim principima Cilj mjere jeste da se ovoj proizvodnji sitne stoke pove}aju prihodi i kontrolisana proizvodnja mesa, mlijeka i vune, pokretanje komercijalne proizvodnje Analiza stanja u sto~arskoj proizvodnji sitne stoke, uvezivanje proizvo|a~a, organiziranje pra}enja zdravstvenog stanja stoke, uvo|enje novih proizvodnji, organizovanje zajedni~kog nastupa na trì{tu Poljoprivredni proizvo|a~i, Veterinarska stanica Velika Kladu{a, Op}ina Velika Kladu{a, Kantonalno Federalno nadle`no ministarstvo Poljoprivredni proizvo|a~i Ura|ena anliza stanja, broj korisnika, efekti plasmana na trì{tu, broj novih proizvoda, pove}enje prihoda
Sadràj
97
Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere 3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2. Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.3. Razvoj kooperativne povrtlarske proizvodnje na trì{nim principima Organizovanje dugoro~ne stabilne kooperativne proizvodnje povr}a za potrebe prera|iva~ki kapaciteta , pove}anje prihoda poljoprivrednika Organizovanje komercijalne kooperativne proizvodnje povr}a za potrebe prera|iva~ke industrije ,organizovanje servisa za otkup, uvo|enje novih tehnologija proizvodnje s ciljem pove}anje prinosa , kori{tenje znanja i iskustva poljoprivrednih proizvo|a~a , edukacija poljoprivrednih proizvo|a~a,Uvezivanje s trì{tem Poljoprivredne zadruge, poljoprivredni proizvo|a~i , Op}ina Velika Kladu{a, Prera|iva~i povr}a, me|unarodne organizacije, znavstvene ustanove, kantonalne i federalne ustanove i insitucije Poljoprivredni proizvo|a~i povr}a. Prera|iva~i povr}a Broj servisa otkupa, broj kooperanta , Otkupljene koli~ine, ostvareni prinosi , ostvareni prihodi po toj proizvodnji 3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2. Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.4. Razvoj proizvodnje u za{ti}enom prostoru na trì{nim principima Pokretanje i organizovanje proizvodnje u za{ti}enom prostoru na komercijalnim principima, pove}anje prihoda poljoprivrednika, ostvarena ranija proizvodnja, ve}e cijene proizvoda i plasman na trì{tu Uspostavljanje proizvodnje povr}a i cvije}a u plastenicima i staklenicima, Edukacija poljoprivrednih proizvo|a~a, uvo|enje novih tehnologija, uvezivanje i zajedni~ki nastup poljoprivrednih proizvo|a~a na trì{tu, uspostava mreè i punktova prodaje Poljoprivredne zadruge, poljoprivredni proizvo|a~i, Op}ina Velika Kladu{a, Prera|iva~i povr}a, me|unarodne organizacije, znavstvene ustanove, kantonalne i federalne ustanove i insitucije, otkupljiva~i, prodavnice i marketi Poljoprivredni proizvo|a~i, marketi, zdruge i udruènja, gra|ani Broj postavljenih plastenika i staklenika, broj poljoprivrednika u navedenoj proizvodnji, koli~ina proizvedenog proizvoda, koli~ina plasirani proizvoda, ostvareni prihod po osnovu ove proizvodnje
Sadràj
Nositelji Korisnici Indikatori Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere
Sadràj
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2. Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.5. Razvoj p~elarstva na trì{nim principima Pokretanje i oragnizovanje p~elarstva na trì{nim principima. Stavljanje u funkciju individualne proizvodnje u jednu organizovanu s ciljem stavljanja u promet kvalitetnih proizvoda u p~elarstvu, Uvezivanje proizvo|a~a, organizovanje proizvo|a~a ke zadruge, formiranje servisa za p~elarstvo, certificiranje proizvoda, borba protiv patvorenja meda, Op}ina, udruènje p~elara, firme koje se bave otkupom meda, zadruge, Gra|ani, marketi, Broj p~elara koji se bave komercijalnom proizvodnjom, broj servisa koji se bave otkupom meda, koli~ina proizvedenog meda i p~elinjih proizvoda, broj edukativnih predavanja
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2. Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.6. Razvoj ratarstva na trì{nim principima Cilj mjere jeste pokretanje proizvodnje u ratarskoj proizvodnji za potrebe trì{ta i ostvarivanju trì{nih vi{kova, a naro~ito ìtarica kao {to su p{enica, tritikale, ra`, je~am Sijanje ratarskih kultura na ve}im povr{inama, poticaji za sjetvu ìtarica, pove}anje prinosa, edukacija pronalaènje trì{ta i sl. Op}ina Velika Kladu{a, poljoprivrednici, zadruge, udruènja Poljoprivredni proizvo|a~i, zadruge i udruènja, gra|ani Veli~ina zasijanih povr{ina, broj poljoprivrednika koji proizvode komercijalno, koli~ina proizvodenih kultura, broj predavanja i edukacija, ostvareni prinos
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2. Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.7. Razvoj vo}arstva Cilj mjere je pokretanje komercijalne proizvodnje plantaà vo}a na prostoru Op}ine Velika Kladu{a, usvajanje novih tehnologija i metoda uzgoja . Postavljanje oglednih plantaà, pokretanje proizvodnje jagoda~astog vo}a, edukacija poljoprivrednih proizvodà~a, stru~no usavr{avanje i pokretanje uzgoja vo}a na komercijalnim trì{nim principima. Op}ina, zadruge, udruènja, znanstvene ustanove, poljoprivrednici Poljoprivrednici op}ine, marketi, prera|iva~i vo}a, gra|ani Op}ine Broj postavljenih plantaà, ostvareni obim proizvodnje, broj odrànih predavanja, koli~ina plasiranih proizvoda
99
Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere 3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.2. Razvoj poljoprivrede na trì{nim komercijalnim principima 3.2.8. Razvoj organske proizvodnje Cilj mjere je pokretanje organske proizvodnje na prostoru Op}ine Velika Kladu{a, usvajanje novih tehnologija i metoda uzgoja,proizvodnja zdrave hrane . Postavljanje oglednih parcela, dobivanje certifikata za organsku proizvodnju, edukacija poljoprivrednih proizvodà~a, stru~no usavr{avanje i pokretanje uzgoja na organskim principima. Op}ina, zadruge, udruènja, znanstvene ustanove, poljoprivrednici Poljoprivrednici op}ine, marketi, prera|iva~i vo}a, gra|ani Op}ine Broj postavljenih ogleda, broj dobivenih certfikata, ostvareni obim proizvodnje, broj odrànih predavanja, koli~ina plasiranih proizvoda 3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.3.Razvoj drugih privrednih aktivnosti u ruralnom podru~ju 3.3.1.Izrada strategije ruralnog razvoja Osigurati stru~nu podlogu za definisanje Op}inske politike prema ruralnom razvoju koja bi dala maksimalne efekte Identificirati postoje}e stanje i postoje}i sistem podr{ke, odrediti {ta poticati i koja podru~ja poticati, razvijati op}inski sistem poticaja, identificirati stanje infrastrukture pokretanje projekata zaposljenja u ruralnom podru~ju. Op}ina, Mjesne zajednice, zadruge, gra|ani Stanovnici, jedinice lokalne samouprave, obrti, poljoprivredna gazdinstva Done{ena, te od relevantnih institucija recenzirana i prihva}ena staretegija
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.3.Razvoj drugih privrednih aktivnosti u ruralnom podru~ju 3.3.2.Razvoj poduzetni{tva i obrta u ruralnom razvoju Registracija znatno ve}eg broja obrtnika-poljoprivrednika i pove}anje njihove dobiti. Plasman doma}eg (autohtonog) proizvoda na doma}em trì{tu i ciljanim skupinama kao {to su turisti kantona i {ire, poticanje mladih ljudi na ostanak u ruralnim dijelovima Op}ine, poticanje bavljenjem proizvodnje ciljanih poljoprivrednih proizvoda za ciljano trì{te. Konkretne aktivnosti su usmjerene na realizaciju programa da obrtnici poljoprivrednici ostvare dohodak koji }e ih motivirati kako bi oni pa i njihovi mla|i nara{taji ostali na selu bave}i se prvenstveno poljoprivredom. Mjera osigurava doma}i proizvod na doma}em trì{tu, te pridonosi kvaliteti ìvota stanovnika ruralnog dijela Op}ine. Poticanje zapo{ljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba. Predvi|ena je edukacija u slijede}im podru~jima: otvaranja poljoprivrednih obrta, usvajanje znanja temeljena istraìvanjem i konkretnim podatcima o potrebama doma}eg trì{ta i {ire kroz suradnju sa potencijalnim poslovnim partnerima, usvajanje spoznaje o ekolo{koj svijesti dana{njeg potro{a~a, pove}anje kvalitete i kvantitete poljoprivrednog proizvoda Op}ine, osvje{tavanje budu}ih obrtnika poljoprivrednika va`nom spoznajom fleksibilnosti na trì{tu. Isti~e se mogu}nost za poticajnim sredstvima Op}ine, Kantona, Federacije. Op}ina, Mjesne zajednice, Poljoprivrednici, nadle`na Kantonalna - Federalna starstva mini-
Cilj mjere
Sadràj
Nositelji Korisnici
Op}ina, stanovnici jedinica lokalne samouprave, poljoprivredni proizvo|a~i, privreda Op}ine idr. Broj novootvorenih obrta, broj zaposlenih u novootvorenim obrtima,pra}enje uspje{nosti poslovanja novootvorenih obrta, broj organiziranih seminara, predavanja ili radionica kao i broj onih koji su ih poha|ali
Indikatori
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.3. Razvoj drugih privrednih aktivnosti u ruralnom podru~ju 3.3.4.Razvoj agroturizma Pove}anje dohotka OPG-a koja se bave poljoprivredom Kroz poticajne mjere (sufinanciranje arhiotekta, kamata i know-howa) ohrabriti poljoprivredna gazdinstva da s 30 % svojih resursa u|u u turizam s autohtonom ponudom. Op}ina, poljoprivredna udruènja, zadruge, turisti~ka zajednice Gra|ani Op}ine, turisti iz domovine i inostranstva Broj agroturisti~kih objekata
101
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.4. Izgradnja trì{ne infrastrukture i povezivanje malih proizvo|a~a 3.4.1.Stavljanje u funkciju prera|iva~kih i skladi{nih kapaciteta ûvanje proizvoda, plasman proizvoda vi{eg stupnja obrade prodaja u vrijeme najmanje ponude Stavljanje u funkciju prera|iva~kih i skladi{nih kapaciteta Op}ina, nadle`ne institucije - ministarstva, udruènje poljoprivrednika, zadruge Poduzetnici, obrtnici, zadruge, poljoprivrednici, firme Broj objekata, kapaciteti objekata
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.4. Izgradnja trì{ne infrastrukture i povezivanje malih proizvo|a~a 3.4.2.Osnivanje i ja~anje zadruga i udruènja poljoprivrednika Konkurentnost u proizvodnji nastup na trì{tu plasman proizvoda Interesno udruìvanje, opremanje op}enito i specijalizirano Op}ina, udruge, zadruge Poljoprivredni proizvo|a~i, postoje~e zadruge i udruge Broj novoosnovanih zadruga, broj zadrugara fizi~ki i financijski pokazatelji poslovanja
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.4. Izgradnja trì{ne infrastrukture i povezivanje malih proizvo|a~a 3.4.3.Razvoj autohtoni i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s vi{om dodatom vrijednosti Mjerom se omogu}ava poljoprivrednim proizvo|a~ima s fizi~ki smanjenom proizvodnjom ostvarenje dovoljnog dohotka za ostanak na selu i bavljenje poljoprivredom - Utvr|ivanje liste autohtonih poljoprivrednih proizvoda - utvr|ivanje standarda proizvodnje, kvalitete i kontrole proizvodnje pojedinih poljoprivrednih proizvoda - proizvodnja autohtonih poljoprivrednih proizvoda - marketing i prodaja autohtonih poljoprivrednih proizvoda Op}ina, zadruge, udruènja, obrtnici, poduzetnici Poljoprivredni proizvo|a~i Broj deklarisanih autohtonih proizvoda, broj proizvo|a~a, mogu}nosti ostvarenja dohotka po ve}oj cijeni proizvoda, satu rada
Sadràj
3. Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 3.4. Izgradnja trì{ne infrastrukture i povezivanje malih proizvo|a~a 3.4.4. Dodjela za{titnog znaka i brenda Izvorno Kladu{ko Mjerom se osigurava za{tita Velikokladu{ke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima koji su tipi~no kladu{ki - kraji{ki, ~ime se daje jasna trì{na poruka na doma}em trì{tu. Mjera se sastoji u promicanju kladu{kog-kraji{kog na~ina poljoprivredne i sto~arske proizvodnje, koja se temelji na individualnim vrijednostima proizvodnje, kao i zdravim ekolo{kim osnovama, a koji po odre|enoj proceduri dobije takav certifikat. Op}ina, zadruge, udruènja, obrtnici, poduzetnici Poljoprivrednici, poljoprivredni proizvodni poduzetnici iz Velike Kladu{e i ugostitelji Zaposleni, vrijednost prodanih roba i usluga
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.1. O~uvanje biolo{ke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja Mjera 4.1.1. Za{tita i o~uvanje prirodnih vrijednosti Mjerom se osigurava o~uvanje prirodnih vrijednosti za{ti}enih podru~ja i ostalih ugroènih biljnih, ìvotinjskih i gljivljih vrsta na podru~ju Op}ine. Pored o~uvanja ve} evidentiranih prirodnih vrijednosti, cilj je za{tita i ostalih prirodno i krajobrazno vrijednih podru~ja na temelju stru~nih podloga, strate{kih i prostorno planskih dokumenata. -definirati ve} za{ti}ena prirodno i krajobrazno vrijedna podru~ja kroz izradu kvalitetnih stru~nih podloga i dokumenata -inventarizacija stanja prirode na podru~ju Op}ine s posebnimnaglaskom na ve} za{ti}ene prirodne vrijednosti i onih potencijalno interesantnih za za{titu. -definirati iprovesti postupak za za{titu prirodnih vrijednosti uvaàvaju}i interes svih korisnika prostora i zainteresiranih interesnih skupina. Op}ina, Mjesne zajednice, Udruènja gra|ana, Javna preduze}a i ustanove Turisti~ki subjekti, lokalno stanovni{tvo, privreda Op}ine i dr. Pove}ana ukupna povr{ina posebno vrijednih i za{ti}enih podru~ja koja imaju veliki potencijal za razvoj turizma, a time i ostalih grana privrede ( poljoprivrede, obrtni{tva, malog poduzetni{tva i dr.), te optimiziranje kori{tenja prirodnih resursa.
Cilj mjere
Sadràj
103
Strate{ki cilj Prioritet Mjera 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti 4.1. O~uvanje biolo{ke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja 4.1.2.Vrednovanje prirodnih vrijednosti i njihovo uklju~ivanje u projekte razvoja Op}ine i jedinica lokalne samouprave Cilj ove mjere je odgovaraju}e vrednovanje prirode kroz ekolo{ku i krajobraznu vrijednost i ostale benefite koje donosi sklad i o~uvanost prirodne vrijednosti. U tom cilju potrebno je definirati projekte u koje }e biti uklju~ene institucije na nivou Op}ine kao i kantonalne uprave. Snimiti stanje te definirati prirodne vrijednosti koje se mogu uklju~iti u projekte - povezivanje na regionalnoj razini kako bi se prirodni potencijali {ireg podru~ja {to kvalitetnije iskoristili - potaknuti uklju~ivanje novih ili nastaviti ve} zapo~ete projekte na suradnji susjednih Op}ina ili gradova i kantona, kao i grani~nog podru~ja Hrvatske. Nositelji Korisnici Indikatori Op}ina, Mjesne zajednice, Udruènja gra|ana, Javna preduze}a i ustanove Turisti~ki subjekti, lokalno stanovni{tvo, privreda Op}ine i dr Broj novih lokalnih i regionalnih projekata koji bi se financirali dijelom i iz fondova EU.
Cilj mjere
Sadràj
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.1. O~uvanje biolo{ke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja Mjera 4.1.3. Ja~anje svijesti o va`nosti i zna~aju o~uvanja prirode Cilj mjere je upoznavanje razli~itih interesnih skupina (odgovorne osobe u kantonalnoj upravi i jedinicama lokalne samouprave, menad`ment gospodarskih subjekata, lokalnostanovni{tvo, djeca pred{kolskog uzrasta, u~enici i dr.) o va`nosti izna~aju o~uvanja prirode za podizanje kvalitete ìvota kroz odgovorno upravljanje prostorom te kori{tenjem prirodnih resursa i obnovljivih izvora energije Za provedbu ove mjere nu`no je provesti istraìvanje koje }e obuhvatiti gore navedene interesne skupine i njihovo poznavanje problematike za{tite prirode Sukladno rezultatima definirati strategiju i pokrenuti proces edukacije i podizanja svijesti javnosti putem radionica. Ure|enje edukativnih centara u posebno nteresantnim podru~ja ili lokalitetima. Op}ina, Mjesne zajednice, Udruènja gra|ana, Javna preduze}a i ustanove, obrazovne institucije Lokalno stanovni{tvo, turisti~ki subjekti Uklju~enost razli~itih interesnih skupina u projekte o~uvanja prirode
Cilj mjere
Sadràj
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.2. Njegovanje kulturne ba{tine i razvoj kulture Mjera 4.2.1 O~uvanje materijalne i nematerijalne kulturne ba{tine Za{tititi i obnoviti objekte pokretne i nepokretne kulturne ba{tine koji imaju zna~ajan kulturni, turisti~ki i privredni potencijal, omogu}iti otvaranje radionica starih autohtonih obrta, maksimalno podràti rad KUD-ova, manifestacija i pojedinaca ~iji predmet bavljenja jest izvorna i tradicijska kultura jer oni svojim aktivnostima promi~u materijalnu i duhovnu ba{tinu na..; restauracija stru~na i financijska potpora postoje}im KUD-ovima iz prora~una Op}ine, osiguravanje prostora za djelovanje; umreènje te financijska i stru~na potpora manifestacijama koje promi~e kladu{ke kulturne vrijednosti i tradiciju; povezivanje sa zainteresiranim privrednicima, institucijama i pojedincima; povezivanje sa me|unarodnim institucijama radi traènja sredstava te stru~ne pomo}i Nadle`ni upravni odjeli u lokalnoj samoupravi, nadle`ne stru~ne ispostave dràvnih institucija (ministarstva.), KUD-ovi, ustanove u kulturi, pojedinci Stanovni{tvo Op}ine, posjetitelji i konzumenti iz drugih gradova i Op}ina iz BiH kao i na{a iseljena dijaspora i gosti iz inozemstva Broj obnovljene i promovirane materijalne i duhovne ba{tine, broj organiziranih manifestacija izlo`bi, predstavljanja, gostovanja.
Cilj mjere
Sadràj
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.2. Njegovanje kulturne ba{tine i razvoj kulture Mjera 4.2.2. Poticanje kulturnog stvarala{tva Financijski, stru~no, organizacijski pomagati sve vidove kulturnog stvarala{tva, te na taj na~in obogatiti kvalitetom i sadràjno{}u kulturni ìvot Op}ine (i stvarala~ki i konCilj mjere zumacijski) te kroz profiliranje najboljih kulturnih sadràja posti}i i odre|enu prepoznatljivost u regiji i {ire. Sadràj Izdavanje knjiga (proza, poezija, esej..), stru~nih ~asopisa, nosa~a zvuka i slike multimedija, istraìvanje arhivskih sadràja i njihovo objavljivanje, glazbenih djela, filmova, kiparskih i slikarskih djela; prezentacija tog stvarala{tva kroz izlo`be, promocije, prezentacije, okrugle stolove, festivale Ustanove u kulturi, udruge, KUD-ovi, poduzetnici, lokalna i kantonalna, Federalna nadle`na ministarstva i institucije Stanovni{tvo Op}ine, Kantona, F BiH, BiH i inozemstva Broj izdanih, stvorenih, prezentiranih, te prihva}enih djela od publike, broj ~lanova knjiàra
105
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.2. Njegovanje kulturne ba{tine i razvoj kulture Mjera 4.2.3. Njegovanje kraji{kog-Kladu{kog identiteta i njegove prepoznatljivosti Odre|ivanje pojma Kraji{ki-Kladu{ki identitet, njegovo sveop}e prihva}anje, te otkrivanje, vrednovanje, prezentacija i kroz odgojno obrazovni proces upu}ivanje mlaCilj mjere dog nara{taja u isti kao garancije o~uvanja pred sveop}om globalizacijom, tj uspostava njegove prepoznatljivosti. Dono{enje programa rada za odgojne i obrazovne institucije; priprema nastavnih sredstava i na~ina rada za zavi~ajno obrazovanje; Maksimalna podr{ka postoje}im (i novim) institucijama, manifestacijama i specifi~nim udruènjima koje kroz svoje aktivnosti rade na promicanju tog cilja (npr. Kraji{ki teferi~), te nastojanje oko ve}e uklju~enosti lokalnih i kantonalnih, federalnih i dràvnih medija u prezentaciju te djelatnosti; Povezivanje s privrednicima i sponzorima radi dodatnog stimuliranja tih aktivnosti; povezivanje s me|unarodnim znanstvenim i stru~nim institucijama radi ostvarenja unutar op}inske, me|ukantonalne i me|unarodne kulturne i obrazovne suradnje; odgojno obrazovne ustanove, udruènja, pasionirani pojedinci, stru~njaci, znanstvenici; medijski djelatnici; stanovnici Op}ine i njihovi gosti. Stanovni{tvo Op}ine, Kantona, F BiH, BiH i inozemstva Broj mladih koji poha|aju seminare, te~ajeve, okrugle stolove, kulturno-edukacijske aktivnosti, broj znanstvenika koji sudjeluju u istraìva~kim projektima i broj objavljenih stru~nih radova o temi, pokazani interes stru~njaka iz drugih regija za temu
Sadràj
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{, prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4. 3. O~uvanje okoli{a i odrìvi razvoj Mjera 4.3.1. Razvoj sustava pra}enja i upravljanja stanjem u prostoru i stanja okoli{a Cilj mjere Mjerom se omogu}uje kvalitetnije pra}enje sastavnica okoli{a i prostora u svrhu njegova o~uvanja, unapre|enja i odrìvog kori{tenja. Konkretne aktivnosti obuhva}aju razvoj sustava kontinuiranog pra}enja kvaliteta zraka, unapre|enje postoje}eg sustava monitoringa voda, pobolj{anja sustava pra}enja tokova otpada, uspostava monitoringa kvaliteta tla, izrada GIS baza podataka o prostoru i okoli{u. Op}ina Velika Kladu{a, komunalna poduze}a, privredni i drugi subjekti nadle`na ministarstva i javne ustanove Stanovnici , gospodarstvo Op}ine i dr Broja analiza i rezultati kvaliteta zraka, tla, vode, broj izvje{taja monitoringa, izvje{taji o stanju s otpadom, deponijama i broj poduzetih radnji na otklanjanju negativnosti, GIS baza podataka
Sadràj
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{, prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4. 3. O~uvanje okoli{a i odrìvi razvoj Mjera 4.3.2. Uspostava sustava proizvodnje i kori{tenja energije iz obnovljivih izvora Cilj mjere je kori{tenje obnovljivih izvora energije (drveni otpad i ostaci poljoprivrede, geotermalni izvori, solarna energija i dr.) u privredi i ku}anstvu. Na taj na~in }e se za{titi priroda i okoli{ odnegativnih utjecaja, pozitivno utjecati na odrìvi razvoj turizma i privredi, te podi}i kvaliteta ìvota u lokalnim zajednicama saposebnim naglaskom na ruralna podru~ja. Zbog socijalnih prepreka (pomanjkanje znanja i informacija), te mijenjanja stavova i navika, potrebno je znanju i edukaciji posvetiti ve}u pozornost. Aktivnosti u sklopu ove mjere uklju~uju inventarizaciju potencijalnih obnovljivih izvora energije na regionalnom i lokalnom podru~ju, uspostavu institucije za provedbu aktivnosti oko kori{tenja energije, edukaciju lokalnog stanovni{tva i poduzetnika o prednostima kori{tenja tih izvoraenergija, izgradnju i razvoj sustava za proizvodnju i distribuciju energije iz obnovljivih izvora. Op}ina, privreda, stanovni{tvo, nadle`na ministarstva Privreda Op}ine, lokalno stanovni{tvo i dr. -smanjenje emisije {tetnih produkata koji nastaju prilikom proizvodnje i kori{tenja klasi~nih izvora energije Indikatori - smanjenje tro{kova korisnika prilikom kori{tenja te vrste energije (tro{kovi transporta energenata, distribucijske mreè, neovisnost od klasi~nih izvora energije, ekolo{ki image podru~ja i poslovnog subjekta, mogu}nost subvencija i sl.), - mogu}nost kori{tenja izda{nog izvora sufinanciranja izme|unarodnih fondova, - razvoj nove grane industrije za proizvodnju potrebne opreme isl. Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{, prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera 4.4.1. Izgradnja i unapre|enje sustava gospodarenja otpadom Cilj mjere Mjerom se omogu}uje definiranje i izgradnja cjelovitog sustava upravljanja otpadom na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a sukladno vaè}im propisima i strate{kim dokumentima BiH koji osigurava za{titu podzemnih i povr{inskih voda, tla i zraka. Konkretne aktivnosti obuhva}aju izradu dokumentacije (studije, programi, idejna rje{enja, stru~ne podloge, revizije postoje}ih projekata, izrade glavnih i izvedbenih projekata), realizaciju projekata izbjegavanja nastajanja otpada, nabavu i postavu posuda za sakupljanje otpada, ure|enje prostora ili izgradnju objekata za sakupljanje, obradu i zbrinjavanje otpada na prostoru Op}ine uklju~ivo i elemente kantonalnogsustava upravljanja otpadom, sanaciju slu`benih i divljih deponija otpada te edukativne aktivnosti. Op}ina, Mjesne zajednice, komunalna poduze}a, kantonalni partneri u razvoju zajedni~kog sistema upravljnja otpadom, privredni i dr. subjekti Stanovnici, privreda Op}ine i dr. Izra|ena dokumentacija, broj instaliranih kontejnera za sakupljanje otpada, broj ure|enih recikla`nih dvori{ta i otoka, broj saniranih odlagali{ta, koli~ina sakupljenog, obra|enog ili odloènog otpada, broj korisnika sustava ili dijelova sustava.
Cilj mjere
Sadràj
Nositelji Korisnici
Sadràj
107
Strate{ki cilj 4.O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera 4.4.2.Izgradnja i unapre|enje sistema vodosnabdjevanja Cilj mjere je obezbjediti 100 % opskrbljenosti gradskim vodovodom cijelog podru~ja Op}ine Velika Kladu{a. Nadalje, potrebno je sanirati postoje}u vodovodnu infraCilj mjere strukturu, smanjiti gubitke vode, sanirati lokalne vodovode i uklju~iti ih u jedinstveni sistem gradskog javnog vodovoda, za{titi izvori{ta Konkretne aktivnosti su usmjerene na realizaciju preostalih projekata vodosnabdjevanja uz zajedni~ko finansiranje od strane gra|ana, O}ine, nadle`nih ministarstava i Sadràj institucija, sanacija postoje}e vodovodne infrastrukture, provo|enje mjera za smanjenje gubitaka, pove}anje broja korisnika, poduzimanje mjera za{tite izvori{ta Nositelji Op}ina, gra|ani, nadle`na ministarstva i institucije, JKP Vodovod i kanalizacija Korisnici Gra|ani Op}ine, privreda op}ine, javne preduze}a, Indikatori Duìna izgra|ene mreè, broj novih korisnika, koli~ina smanjenih gubitaka, Koli~ina pove}ane potro{nje, pove}anje prohoda JKP Vodovod i kanalizacija
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera 4.4.3 Izgradnja i unapre|enje sustava odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda kao i kanalizacije urbanih i zonalnih centara Mjerom se omogu}uje definiranje i izgradnja cjelovitog sustava odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda i kanalizacije koji osigurava potreban stupanj za{tite podzemnih i povr{inskih voda, a izgra|en je sukladno propisima i strate{kim dokumenima Op}ine, dràvnih i me|unarodnih standarda i propisa Konkretne aktivnosti obuhva}aju reviziju i izradu potrebne dokumentacije (studije, programi, idejna rje{enja, stru~ne podloge, revizije postoje dokumentacija, izrade glavnih i izvedbenih projekata,..), rekonstrukciju postoje}ih i izgradnju novih ure|aja za predobradu otpadnih voda privrednih i drugih subjekata, rekonstrukciju postoje}ih dijelova i izgradnju novih dijelova mreè za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, rekonstrukciju postoje}ih i izgradnju novih ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda, izgradnju septi~kih jama u slu~aju da su iste uklju~ene u javni sustav odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda.Sadràj podrazumijeva i iznalaènje modusa finansiranja cijelog sistema obrade otpadnih voda i kanalizacije za urbani i zonalne centre na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a Op}ina Velika Kladu{a,JKP Vodovod i kanalizacija ,kantonalna i federalna nadle`na ministarstva i institucij, financijske institucije, privrednici, poduzetnici i dr. subjekti Gra|ani Op}ine , privreda Op}ine Broj korisnika sistema ili dijelova sistema, broj rekonstruiranih ili novoizgra|enih ure|aja, broj rekonstruiranih ili novoizgra|enih ure|aja za predobradu, koli~ina prikupljene odnosno pro~i{}ene otpadne vode, kvalitet pro~i{}ene vode, koli~ina obezbje|enih sredstava, vrijednost ulaganja , broj ura|enih projekata ,
Cilj mjere
Sadràj
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera 4.4.4. Izgradnja i odràvanje sustava prometne infrastrukture Posebnim programima obnove saobra}ajnica i opreme na cestama, te modernizacijom i rekonstrukcijom najkriti~nijih dionica i objekata podi}i ukupnu razinu kvalitete cestovne mreè i ostale prometne infrastrukture. Izraditi poseban program odràvanja ve} izgra|enih putnih dionica. Definisati i pobolj{ati program zimskog i ljetnog odràvanja lokalnih nekategorisanih i kategorisanih puteva. Izvr{iti prekategorizaciju putnih pravaca gdje su nanovo asfaltirani putevi, a naro~ito definisati odnos prema zonalnim centrima van urbanog podru~ju. Nastaviti program izgradnje lokalne putne mreè uz financiranje od starne Op}ine i gra|ana na partnerskom principu 50% Op}ina i 50% gra|ani. Izgraditi dionice cesta i objekata uklju~uju}i i zaobilaznice, kako bi se rije{io problem cestovnog prometa u gradskim i ve}im naseljima. - redovito odràvanje i podizanje razine prometne i tehni~ke kvalitete ve} izgra|ene mreè cesta - investicijsko odràvanje kolnika i opreme - modernizacija i rekonstrukcija - izgradnja novih cesta - zavr{etak zaobilaznice Op}ina, gra|ani, nadle`na ministarstva i institucije, stanovnici i privreda Op}ine Broj izgra|enih i duìna u kilometrima izgra|enih novih cesta, broj kilometara obavljenih rekonstrukcija, duìna prekategorisanih puteva, visina ulaganja, broj zahvata na odràvanju, koli~ina nasipnog materijala ,
Cilj mjere
Sadràj
Strate{ki cilj 4.O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera 4.4.5. Plinofikacija Op}ine Cilj mjere Sadràj Nositelji Korisnici Indikatori Cilj mjere je omogu}iti uporabu plina svakom potencijalnom korisniku u Op}ini Velika Kladu{a sa sticanjem uslova ( povezivanje na plinvod iz Hrvatske ) Izgradnja sustava distribucije plina i opskrba plinom. Op}ina Velika Kladu{a, gra|ani, Javno preduze}a, distrubuteri plina, nadle`na ministarstva, privrednici i dr. Gra|ani, privreda Velike Kladu{e Izgra|ena potrebna dokumentacija, izgra|en sistem, broj korisnika, broj kilometara novoizgra|ene plinske mreè, broj novih potro{a~a-ku}anstava i privrednih subjekata
109
Strate{ki cilj 4.O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera 4.4.6. Za{tita od poplava Postizanje privredno opravdanog stupnja za{tite stanovni{tva, imovine, prometnica, infrastrukturnih sustava, poljoprivrednih i industrijskih povr{ina i ostalih ugroènih vriCilj mjere jednosti, uz poticanje o~uvanja i unapre|enja ekolo{kih stanja vodotoka i poplavnih povr{ina te stvaranje preduvjeta za daljnji privredni razvitak. - redovito obavljanje svih potrebnih radova privrednog i tehni~kog odràvanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih gra|evina - gradnja objekata za obranu od poplava (retencije, akumulacije) Sadràj - provedba mjera operativne obrane od poplava - o~uvanje i unapre|enje prirodnih retencijskih kapaciteta zemlji{ta,vodotoka i poplavnih povr{ina Nositelji Op}ina Javna komunalna preduze}a, civilna za{tita Korisnici Gra|ani , privreda Velike Kladu{e Ure|eni i funkcionalni vodotoci, izgra|eni objekti za obranu od vodotoka, Indikatori dono{enje novih i niveliranje postoje}ih planova obrane od poplava.
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera Cilj mjere 4.4.7. Unapre|enje gradskog, prigradskom, me|ugradskog i me|udràvnog javnog prevoza lica i stvari Izgradnja jedinstvenog kvalitetnog sistema javnog prevoza na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a Izgraditi autobusni kolodvor, standardizirati javni prevoz sa aspekta prevoznih sredstava i kvaliteta usluga, izgraditi poseban segment prevoza u~enika, izgradnja kvalitetnog sistema prevoza gra|ana na nivou gradskog, prigradskog , me|ugradskog i me|udràvnog saobra}aja, definisati red vo`nje, izgraditi autobusna stajali{ta, dodjela koncesija Op}ina i poduzetnici Gra|ani Op}ine Velika Kladu{a Izgra|ena autobusni kolodvor, izgra|eni standardi, dodjeljena koncesija prevoza u~enika, definsan red vo`nje, broj izgra|enih stajali{ta,
Sadràj
Strate{ki cilj 4. O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti Prioritet 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture Mjera 4.4.8. Za{tita i saniranje klizi{ta Glavni cilj za{tite i saniranja klizi{ta je efikasno o~uvanje prostora uz postizanje vi{e razine kvaliteta ìvota. U ostvarivanju za{tite prostora potrebno je slijediti stav da se sve nove aktivnosti u prostoru usugla{avaju s naprednim europskim ekolo{kim kriterijima te da se postoje}e stanje prema potrebi postupno sanira. U postupcima prostornog planiranja potrebno je izdvojiti prostore u kojima se o~ekuje sna`niji razvoj privrednih djelatnosti te prostore koji zahtijevaju mjere poja~ane za{tite ili sanacije. Djelovati u cilju revitalizacije najugroènijih prostora gdje su naro~ito brdovita podru~ja koja su podlo`na klizanju terena. Za{tita i saniranje ugroènih podru~ja mora uklju~iti pored dràvne uprave i lokalnu samoupravu, te lokalno stanovni{tvo kao va`nih ~inioca na aktivnostima sprje~avanja i saniranju klizi{ta. U odre|enom planskom periodu potrebno je izraditi katastar klizi{ta, te kartu potencijalno ugroènih podru~ja. Provo|enje Op}inskih kriterija za sanaciju klizi{ta, te uklju~ivanje vi{e razli~itih subjekata u realizaciju. Op}ina Velika Kladu{a, nadle`ne institucije i ustanove Kantona, Federacije, stanovni{tvo Stanovnici i privreda Op}ine Broj saniranih utvr|enih starih i novih klizi{ta.
Cilj mjere
Sadràj
111
Strate{ki cilj 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota Prioritet 5.1. Kvalitetni obrazovani ljudski potencijali Mjera 5.1.1. Ja~anje sposobnosti i kvalitete obrazovnih institucija (pred{kolskog, osnovnog i srednjo{kolskog te stru~nog obrazovanja ) Pove}avanje kvalitete obrazovanja i uskla|ivanje iste s EU standardima; pobolj{avanje suradnje izme|u upravnih dràvnih, regionalnih i lokalnih institucija, a sa odgojno obrazovnim ustanovama; uspostava partnerskih odnosa izme|u osniva~a {kola, {kola, gospodarstva, roditelja u~enika; rezultat: podizanje prosje~ne kakvo}e obrazovnih postignu}a u~enika sa {to manje razlike u postignu}ima s obzirom na razli~it socijalni status i razli~ite dijelove Op}ine, te brè i kvalitetnije zapo{ljavanje uklju~ivanje mladih u trì{te rada. Pred{kolski odgoj: Unapre|enje odgojnih radnji, kulture odnosa i suìvota s drugom djecom te socijalizacije; poticanje humanisti~kih i kreativnih odnosa i vje{tina, te stalne edukacije osoblja; izgradnja vrti}a i jaslica u sredinama gdje ih nema; Sadràj Osnovno{kolsko obrazovanje: poticanje kreativnosti djece u razvijanju kulture pona{anja, stjecanje vje{tina i znanja s naglaskom na dru{tvene i odgojne komponente; poticanje pedago{kih i edukativnih sadràja;racionalizacija mreè [kola epoznavanje, njegovanje i poticanje kraji{kog identiteta; Maksimalno investicijski urediti postoje}e objekte {kolstva, nastojati oko pro{irenja {kolskih kapaciteta za prelazak na jednosmjenski rad. Nositelji Korisnici Indikatori [kole, osniva~i, roditeljske asocijacije, lokalna samouprava, obrtni~ka i privredna komora, Zavod za zapo{ljavanje, Op}ina Stanovni{tvo Op}ine, privreda Op}ine i posredno u cijelom kantonu, Federaciji Kvalitetniji postoci obrazovne strukture mladih s vi{e kompetencija, porast broja zaposlenih, pove}anje kvalitete ìvljenja
Cilj mjere
Strate{ki cilj 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota Prioritet 5.1. Kvalitetni obrazovani ljudski potencijali Mjera 5.1.2. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama privrede (edukacija za poduzetni{tvo sada{njih, budu}ih radnika i poslodavaca) Mjerom se osiguravaju aktivnosti koje }e korisnicima omogu}iti pra}enje promjena, u~enje novih znanja vezanih uz unapre|enje tehnologije, pokretljivost i primjenjivost znanja unutar organizacione strukture poduze}a. Mjerom se osiguravaju i aktivnosti savjetovanje poslodavaca po pitanju ljudskih resursa u procesima preustroja i restrukturiranja, te informiranje o projektima poticanja poduzetni{tva. Poticanje zapo{ljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, mladih i odre|enih kategorija stanovni{tva, te profesionalno usmjeravanje i savjetovanje u~enika za budu}a zanimanja. Definiranje potreba privrede kroz suradnju sa poslodavcima, te informiranje javnosti o istom. Osvje{}ivanje poslodavaca da sa ulaganjem u tehnologiju paralelno se treba ulagati i u ljudski kapital (kroz obrazovanje i usavr{avanje). Osposobljavanje i savjetovanje poslovodstva u poduze}ima i obrtima u cilju pobolj{anja poslovnog upravljanja, upravljanja ljudskim resursima i identifikacija potreba za usavr{avanje zaposlenika, pobolj{anja organizacije rada, za{tite na radu i uvo|enja fleksibilne strukture rada. Osposobljavanje i unapre|enje znanja i vje{tina zaposlenika s niskom razinom pripremljenosti za rad. Omogu}iti dodatno obrazovanje i usavr{avanje, dokvalifikacije i prekvalifikacije odre|enim skupinama zaposlenih radi zadràvanja radnih mjesta, odnosno nezaposlenim osobama radi zaposlenja. Pro{irenje i modernizacija obrazovnih programa kako bi se pobolj{ale vje{tine i znanja mladih i odraslih u odnosu na promjenjive potrebe. Profesionalno usmjeravanje u svrhu pronalaènja zaposlenja. Podr{ka lokalnim inicijativama pomo}i nezaposlenima za ulazak na trì{te rada. Podr{ka i usluge savjetovanja nezaposlenim osobama u pokretanju poduzetni{tva. Op}ina, centar za kulturu, udruènja , edukativne institucije Poslodavci, zaposlene osobe, nezaposlene osobe, u~enici osnovnih i srednjih {kola Podizanje obrazovne strukture poslodavaca, radnika, nezaposlenih osoba. Pove}anje konkurentnosti. Pra}enje uspje{nost u zapo{ljavanju korisnika nakon poha|anja neke od aktivnosti. Pra}enje uspje{nosti poslovanja korisnika aktivnosti.
Cilj mjere
Sadràj
113
Strate{ki cilj 5.Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota Prioritet 5.1.Kvalitetni obrazovani ljudski potencijali Mjera 5.1.3 Razvoj trì{ta rada Mjerom se osigurava promicanje i poticanje poduzetni{tva uz razvoj vje{tina i kvalifikacija poduzetnika i radne snage, te promicanje povezanosti poslovnih subjekata, obrazovanja i institucija zapo{ljavanja kako bi se pove}ala zapo{ljivost i kvalitetno zapo{ljavanje Pove}anje produktivnosti na radu, pobolj{ati atraktivnost posla da se rad u~ini isplatnim i osigura ìvot dostojan ~ovjeku. Poticati i promicati lokalna partnerstva u projektima i programima namijenjenom trì{tu rada. Utvr|ivanje programa obrazovanja koja osiguravaju u~inkovitost uz stalno pra}enje potreba na trì{tu rada. Op}ina, zavod za zapo{ljavanje, udruènje poduzetnika, obrtnici Privreda poduzetnici, zaposlene nezaposlene Op}ine osobe, |aci Pove}anje obrazovne strukture zaposlenih, nezaposlenih, pove}anja broja poslodavaca s kvalitetnijim i pozitivnim poslovanje, smanjenje nezaposlenosti, konkurentnije trìte rada.
Cilj mjere
Sadràj
Strate{ki cilj 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota Prioritet 5.1. Kvalitetni obrazovani ljudski potencijali Mjera 5.1.4. Dono{enje Op}inskog akcijskog plana zapo{ljavanja Cilj mjere Suradnja i umreàvanje svih sudionika na lokalnom trì{tu rada i razvoj ljudskih potencijala u Op}ini, unapre|enje obrazovanja i osposobljavanja, te promicanje dru{tvene uklju~enosti odre|enih kategorija stanovni{tva. Povezati obrazovni sustav i privredu kroz efikasnije srednjo{kolsko obrazovanje. Kroz obrazovne aktivnosti pove}ati konkurentnost kako poslodavaca tako i zaposlenika kao i nezaposlenih osoba. Poticati mjere za edukaciju mentora, nastavnika, za specijalizaciju visoko obrazovnih, majstora, te ustanova za programe prekvalifikacije, do{kolovanja i specijalizacije. Osuvremenjivanje i podizanje na vi{u razinu proizvodnih i tehnolo{kih procesa u svim djelatnostima. Op}ina, Udruènja poduzetnika, zavod za zapo{ljavanje Stanovnici Op}ine, zaposleni nezaposleni, poslodavci Pobolj{anje vje{tina radne snage i poduzetnika, podizanje kvalitete ljudskih potencijala kroz sustave osposobljavanja i obrazovanja, te pove}anje zapo{ljivosti i zaposlenosti.
Sadràj
Strate{ki cilj 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota Prioritet 5.1. Kvalitetni obrazovani ljudski potencijali Mjera 5.1.5. Razvoj kapaciteta za pruànje za{tite Mjerom se osiguravaju aktivnosti, koje }e pove}ati kapacitete svim zaposlenima kao i slu`bama za za{titu gra|ana i ukupne imovine (civilna za{tita, vatrogasci za pruànje sveobuhvatne za{tite. Korisnici mjere biti }e osposobljeni za preventivno djelovanje od akcidenata i za operativno djelovanje kod spa{avanja ljudi i imovine. Stvaranje materijalnih i financijskih pretpostavki za osposobljavanje (objekti, poligoni za vje`bu, sprave i opreme za spa{avanje). Sadràj mjere u uskoj je korelaciji sa Zakonom o za{titi od poàra, Zakonom o vatrogastvu i Zakonom o za{titi okoli{a Op}ina, Javne vatrogasne jedinica, Nadle`na ministarstva, obrazovne ustanove Stanovnici i privreda Op}ine Statisti~ko smanjenje akcidenata, smanjenje broja poginulih kod nesre}a, Broj osposobljenih za rad u normalnim uslovima i broj osposobljenih u izvanrednim uslovima
Cilj mjere
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.2. Unapre|enje upravljanjem razvojem 5.2.1. Ja~anje sposobnosti ljudskog potencijala Op}inskog nivoa s upravljanjem razvojem Mjerom se osiguravaju aktivnosti za unapre|enje sposobnosti ve}eg sudjelovanja organizacija civilnog dru{tva udruènja u sistemu dono{enja odluka va`nih za lokalnu zajednicu. Prvenstveno, primjenjivati model transparentne dodjele financijske pomo}i djelovanju udruènja na podru~ju Op}ine. Stvaranje uvjeta za aktivnije uklju~ivanje gra|ana u proces dono{enja odluka. Osnivanje savjetodavnih i radnih tijela s aktivnim sudjelovanjem predstavnika gra|ana, odnosno ~lanova udruènja. Uklju~ivati udruènja u izradu i dono{enje razvojno-strate{kih planova. Organizacija savjetodavno-edukativnih skupova sa ciljem utvr|ivanja i definiranja zajedni~kih interesa u unapre|enju razvoja civilnog dru{tva na podru~ju Op}ine. Kori{tenjem suvremenih komunikacijskih sredstava, unaprijediti pravodoban i kvalitetan protok informacija me|u zainteresiranima. Poticati osnivanje, do sada, neregistriranih udruènja na podru~ju Op}ine, a poèljnih za unapre|enje razvoja civilnog dru{tva (ljudska prava, socijala, i sl.). Op}ina, Udruènje, gra|ani ,jedinice lokalne uprave Gra|ani Op}ine Velika Kladu{a Broj novoregistriranih udruga i njihova djelatnost, broj osnovanih savjetodavno-radnih tijela i udio predstavnika udruga u njima. U~estalost komunikacije, pra}enje realizacije utvr|enih planova, programa i zajedni~kih aktivnosti.
Cilj mjere
Sadràj3
115
Strate{ki cilj Prioritet Mjera 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.2. Unapre|enje upravljanjem razvojem 5.2.2. Ja~anje sposobnosti za razvoj me|uop}inske i prekograni~ne saradnje Mjerom }e se poticati i unaprijediti suradnju Op}ine Velika Kladu{a s drugim Op}inama, kantonima, europskim regijama, kao i s inozemnim i me|unarodnim organizacijama, kroz aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi zajedni~kih projekata, a s ciljem kvalitetnije pripreme @upanije za ulazak BiH u EU i kori{tenje europskih beneficija. U svrhu ja~anja me|uop}inske prekograni~ne i me|unarodne suradnje: Kontinuirano provoditi programe obuke (radionice, seminari, treninzi) o pripremi, implementaciji, pra}enju i evaluaciji projekata za EU programe, za razli~ite segmente dru{tva (JLS, Op}inske slu`be, privrednici, poduzetnici,obrtnici,udruènja itd.) Stvarati i unapre|ivati mreè suradnje s razli~itim projektnim partnerima u zemlji i inozemstvu, kroz pripremu i realizaciju projekata va`nih za ukupni razvoj Op}ine. Organizirati i poticati uklju~ivanje u programe me|unarodne razmjene mladi, u~enici i studenti, civilno dru{tvo), radi stjecanja iskustava. Formiranje lokalne razvojne agencije, akcione grupe itima za razvoj. Op}ina, Komisija za planiranje op}inskog razvoja, lokalna razvojna agencija Lokalna uprava, udruènja, gra|ani Broj odrànih seminara, radionica i treninga, broj polaznika seminara, broj sudionika organizirane razmjene iskustava, broj izra|enih prijedloga projekata me|uop}inske, prekograni~ne i me|unarodne kao i me|ukantonalne suradnje, broj odobrenih projekata. 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.3. Razvoj civilnog dru{tva 5.3.1. Unapre|enje sposobnosti, organizacije i uklju~ivanja civilnog dru{tva za sudjelovanje u upravljanju lokalnim razvojem sti ve}eg sudjelovanja organizacija civilnog dru{tva udruènja u sistemu dono{enja odluka va`nih za lokalnu zajednicu. Prvenstveno, primjenjivati model transparentne dodjele financijske pomo}i djelovanju udruènja na podru~ju Op}ine. Stvaranje uvjeta za aktivnije uklju~ivanje gra|ana u proces dono{enja odluka. Osnivanje savjetodavnih i radnih tijela s aktivnim sudjelovanjem predstavnika gra|ana, odnosno ~lanova udruènja. Uklju~ivati udruènja u izradu i dono{enje razvojno-strate{kih planova. Organizacija savjetodavno-edukativnih skupova sa ciljem utvr|ivanja i definiranja zajedni~kih interesa u unapre|enju razvoja civilnog dru{tva na podru~ju Op}ine. Kori{tenjem suvremenih komunikacijskih sredstava, unaprijediti pravodoban i kvalitetan protok informacija me|u zainteresiranima. Poticati osnivanje, do sada, neregistriranih udruènja na podru~ju Op}ine, a poèljnih za unapre|enje razvoja civilnog dru{tva (ljudska prava, socijala, i sl.). Op}ina, udruènja gra|ani Gra|ani Op}ine Velika Kladu{a Broj novoregistriranih udruènja i njihova djelatnost, broj osnovanih savjetodavnoradnih tijela i udio predstavnika udruènja u njima. U~estalost komunikacije, pra}enje realizacije utvr|enih planova, programa i zajedni~kih aktivnosti.
Cilj mjere
Sadràj
Nositelji Korisnici
Indikatori
Sadràj
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.4. Razvoj politike prema mladima 5.4.1. Provo|enje Op}inskog programa za mlade Stvaranje uvjeta za sustavno poticanje djelovanja mladih na svim podru~jima. Poticanje razli~itih aktivnosti usmjerenih na pobolj{anje poloàja mladih u Op}ini Velika Kladu{a, uz ve}i anga`man mladih, ali i odgovornije brige nadle`nih za mlade na svim razinama. Opis aktivnosti, s obzirom na {irinu, nazna~en u Op}inskom programu djelovanja za mlade. Maksimalni anga`man utvr|enih nositelja u realizaciji zacrtanih mjera. Uska suradnja s korisnicima mladima u smislu aktivnog uklju~ivanja u realizaciju programa, protoka informacija, uklju~ivanja u proces dono{enja odluka i odgovornijeg odnosa za razvoj zajednice u cjelini. Poticati korisnike i izvr{itelje programa na sustavno provo|enje zacrtanih mjera, ciljano kori{tenje financijskih sredstava. Op}ina Velika Kladu{a jedinice lokalne uprave, ustanove (privredne, zdravstvene, socijalne, kulturne, prosvjetne), udruènja Mladi, gra|ani Op}ine Velika Kladu{a Sustavno pratiti valorizaciju realizacije Op}inskog programa djelovanja za mlade, odnosno njegovog Operativnog plana.
Cilj mjere
Sadràj
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.5. Unapre|enje zdravstvene i socijalne za{tite 5.5.1. Unapre|enje uvjeta i kvaliteta rada u zdravstvenim djelatnostima Cilj mjere je pobolj{anje kvalitete rada zdravstvenih i nezdrastvenih radnika u narednih 10 godina putem {kolovanja i stru~nog usavr{avanja, opremanja zdravstvenih ustanova sa kvalitetnom opremom i osuguranjem adekvatnog poslovnog prostora. -pobolj{ati uvjete rada zdravstvenih radnika u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj za{titi
Sadràj
- osigurati potrebnu medicinsku i nemedicinsku opremu u ordinacijama op}e medicine, zubozdrastvene za{tite te specijalisti~kim ordinacijama - permanentno usavr{avanje zdravstvenih radnika na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstene za{tite
Nositelji Korisnici
Op}ina, nadle`na kantonalna, Federalna ministarstva, Dom zdravlja Velika Kladu{a, privatne ordinacije Gra|ani Op}ine Velika Kladu{a i dr. Broj odrànih seminara, stru~nih skupova i drugih oblika usavr{avanja za zdravstvene radnike; podaci o nabavi strate{ke medicinske opreme; kadrovsko ja~anje doma zdravlja Velika Kladu{a (broj specijalisti~kih kadrova i dr. medicine); podaci o izgradnji i adaptaciji poslovnih objekata zdravstvene za{tite
Indikatori
117
Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.5. Unapre|enje zdravstvene i socijalne za{tite 5.5.2. Unapre|enje socio-zdravstvene za{tite starijih osoba Pobolj{anje kvalitete ìvota starijih osoba u narednih 10 godina kroz razvijanje institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika skrbi za starije osobe. - formiranje koordinativnog tijela za brigu o starijim osobama, - provo|enje preventivnih aktivnosti kroz edukacije, - provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda, - pomo} starijim osobama u organizaciji njihova dru{tvenog ìvota (poticanje osnivanja klubova i udruènja) - razvijanje institucionalne brige za one starije osobe koje vi{e nisu u mogu}nosti ìvjeti same (domovi socijalne brige) - razvijanje obika vaninstitucionalne brige za starije osobe: a) dostava hrane u ku}u korisnika b) pomo} i njega u ku}i starijim osobama Nositelji Korisnici Op}ine, jedinice lokalne samouprave, Domovi socijalne brige, vjerske zajednice, Centri za socijalnu brigu, zdravstvene ustanove, organizacije civilnog dru{tva Osobe starije od 65 g.; bolesne, stare i iznemogle osobe; sama~ka doma}instva; invalidne osobe (polupokretne i nepokretne osobe) Broj korisnika uklju~enih u institucionalne i vaninstitucionalne oblike brige; broj novoosnovanih udruènja i klubova koji se bave problemima starijih osoba i podizanja kvalitete ìvota starijih osoba; smanjenje broja starijih osoba oboljelih od bolesti kardiovaskularnog sustava
Sadràj
Indikatori
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.5. Unapre|enje zdravstvene i socijalne za{tite 5.5.3. Razvoj institucija za brigu o starijim osobama, osobama s pote{ko}ama, osobama sa posebnim potrebama Formiranje smje{tajnih kapaciteta doma - za stare i nemo}ne, psihi~ki bolesne osobe, osobe s pote{ko}ama i osobe s posebnim potrebama. - poticanje osnivanja ustanova socijalne brige, - poticanje osnivanja obiteljskih domova i poticanje udomiteljstva, - pove}anje vaninstitucionalnih oblika brige kroz poticanje osnivanja centara za pomo} i njegu. Op}ine, jedinice lokalne samouprave, Domovi socijalne brige, vjerske zajednice, Centri za socijalnu brigu, zdravstvene ustanove, organizacije civilnog dru{tva Osobe starije od 65 g.; bolesne, stare i iznemogle osobe; sama~ka doma}instva; invalidne osobe (polupokretne i nepokretne osobe) Broj korisnika uklju~enih u institucionalne oblike brige; Broj korisnika uklju~enih u vaninstitucionalne oblike brige; porast broja udomiteljskih obitelji; formiranje smje{tajnih kapaciteta u institucionalnom smje{taju; porast vaninstitucionalnih oblika brige
Sadràj
Nositelji Korisnici
Indikatori
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.6. Razvoj sportsko rekreacionih programa 5.6.1. Razvoj sportskih programa , sadràja i izgradnja sportskih objekata Podi}i i pro{iriti kvalitetu i kvantitetu fizi~kozdravstvene sposobnosti {to ve}eg broja stanovni{tva, pogotovo mladih i to kroz bavljenje sa svim dostupnim vidovima sporta, {kolskog, amaterskog i poluprofesionalnog; pomaganje nadarenih pojedinaca i kvalitetnih klubova u napredovanju do vrha profesionalnog sporta Ure|ivanjem postoje}ih sportskih kapaciteta (terena i sportskih dvorana), te izgradnjom novih stvoriti pretpostavke za bavljenje sportom; financijski i stru~no pomagati {kolskim klubovima, raznim sportskim udrugènjima, pojedincima koji bi kroz razne akcije i manifestacije, natjecanja uklju~ili {to ve}i broj ljudi; [kole i {kolski klubovi, sportski klubovi, Sportski savez, stru~ni pojedinci, nadle`ni op}inske slu`be u lokalnoj, kantonalnoj i regionalnoj samoupravi; Gra|ani Op}ine Velika Kladu{a Manje bolesti lokomotornog sustava, manje razno raznih ovisnosti (alkohol, droga, TV, PC), ve}a radna sposobnost stanovni{tva te pove}ana kvaliteta ìvljenja, ostvareni rezultati, broj novoformiranih klubova
Cilj mjere
Sadràj
119
Strate{ki cilj Prioritet Mjera 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.7. Stvaranje dru{tva znanja 5.7.1. Razvoj informacijskog dru{tva Mjerom se èli posti}i visok stupanj informati~ke pomo}i svim razinama dru{tva, visok stupanj povezanosti pojedina~nih informacijskih sustava Op}ine, jedinica lokalne samouprave komunalnih poduze}a i ostalih privrednih subjekata, visok stupanj iskoristivosti sveukupne informacijske infrastrukture kroz edukaciju, motivaciju i anga`man svih razina dru{tva, visok stupanj zastupljenosti informati~ke infrastrukture i komunikacijskih usluga u sektoru stanovni{tva, visok stupanj dostupnosti analiti~kih podataka gra|anima i privrednim subjektima kao potpora odlu~ivanju i razvoju projekata. Potrebno je osigurati {irenje upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije i interneta na svim razinama dru{tva te asistirati u njihovom informacijskom povezivanju (naro~ito u povezivanju Op}ine, jedinica lokalne samouprave, tijela dràvne upravne, javnih firmi, udruènja i nevladinih organizacija ali i povezivanje sa privrednim subjektima). Neki od konkretnih ciljeva mjere: 1. Bolja zastupljenost informati~ke infrastrukture i komunikacijske tehnologije u sektoru stanovni{tva (Pove}anje broja ra~unala i korisnika {irokopojasnog pristupa internetu) te u javnom sektoru. 2. Edukacija radnika u Op}inskoj upravi (Op}ina i Op}inska tijela) i jedinicama lokalne uprave i samouprave (ECDL), edukacija stanovni{tva (online-edukacija, financiranje izdanja informati~kih publikacija, te~ajeva itd.), Sadràj 3. Razvoj i povezivanje geografskih informacijskih sustava Op}ine i jedinica lokalne samouprave (razvoj jedinstvenog GIS-a kao podr{ku prostornom ure|enju, gra|enju i za{titi okoli{a uz objavu podataka online) povezivanje e-gradova povezivanje gradskih komunalnih poduze}a (fizi~ko povezivanje opti~kim kablovima, uspostava okvira interoperabilnosti za povezivanje aplikacija), dostupnost komunalnih, privrednih i turisti~kih informacija i usluga gra|anima, Op}ini, javnim tijelima i privrednim subjektima (online i putem ekioska) 5. Razvoj centralnog servera baze podataka povezane baze podataka Op}ine, jedinica lokalne samouprave, javnih poduze}a, privrednih subjekata kao baze za izgradnju jedinstvenog online sustava putem kojeg korisnici sa svih aspekata sami mogu analizirati postoje}e stanje prije pokretanja vlastitih projekata. softvera otvorenog koda (open source) i besplatnog softvera u javnim tijelima Nositelji Korisnici Op}ina, jedinice lokalne samouprave, komunalna poduze}a, nevladine asocijacije, udruènja Gra|ani, jedinice lokalne samouprave, privreda op}ine i dr. Dostupnost podataka tijela podru~ne i lokalne uprave i samouprave gra|anima i privrednim subjektima, izgra|enost informati~ke infrastrukture u jedinica lokalne samouprave, iskoristivost informacijskog sustava kao potpora odlu~ivanju i razvoju projekata, dostupnost geografskih podataka, postignut stupanj interoperabilnosti, informati~ka pismenost, broj korisnika interneta itd
Cilj mjere
Indikatori
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.7. Stvaranje dru{tva znanja 5.7.2. Dostupna i kvalitetna informacijsko komunikacijska tehnologija Mjerom se èli posti}i visok stupanj dostupnosti informacijskokomunikacijskih tehnologija svim razinama dru{tva, visoka dodana vrijednost koje ta tehnologija ostvaruje, tj. postizanje optimalnog pozitivnog utjecaja tehnologije na dru{tvo u cjelini, visok stupanj educiranosti, optimalna raspodjela tehnolo{kih resursa izme|u svih javnih subjekata, visok stupanj povezanosti informacijskih sustava unutar ùpanije krozpoticanje ulaganja u tehnologiju prilagodljivu vanjskim sustavima Pove}anje broja korisnika {irokopojasnog pristupa internetu jedan je od prioriteta. Najve}i broj korisnika u Op}ini u ovome trenutku mreì pristupa putem DIAL-UP tehnologiojom dok manji broj s DSL tehnologija (ADSL usluga) dok su alternativni na~ini pristupa {irokopojasnoj mreì (kabelski pristup, satelitski, beì~ni broadband, mobilni broadband) zastupljeni u manjem postotku. Lokalna zajednica mora utjecati na pove}anje broja korisnika {irokopojasnog pristupa kroz privatno-javno partnerstvo i kroz financiranje izgradnje infrastrukture za brzi Internet do svojih krajnjih korisnika. Op}ina, jedinice lokalne samouprave, komunalna poduze}a, nevladine asocijacije, udruènja Gra|ani, jedinice lokalne samouprave, privreda op}ine i dr. Broj korisnika {irokopojasnog pristupa internetu, izgra|enost informacijsko komunikacijske infrastrukture u javnom i privatnom sektoru (hardverske i softverske karakteristike, stupanj umreènosti, sigurnost podataka itd.), dostupnost tehnologije gra|anima za besplatno kori{tenje
Cilj mjere
Sadràj
Nositelji Korisnici
Indikatori
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.8. Reformisana, efikasna, transparentna i odgovorna javna uprava 5.8.1. Ja~anje institucionalne sposobnosti javne uprave Profesionalizacija, razvoj koncepta upravljanja ljudskim potencijalima, depolitizacija, jeftini, brzi i efikasni servis gra|ana Sprovo|enje reforme lokalne javne uprave, uspostaviti organizacijsku strukturu koja }e koordinirati implementaciju strategije, razvijena op}inska organizacijska struktura prilago|ena aktuelnim potrebama razvoja poduzetni{tva i privla~enju investicija, osuvremeniti rad op}inskih slu`bi izgraditi pozitivnu sliku i imid` Op}ine, razviti sustav planiranja u Op}ini Op}ina Velika Kladu{a, Agencija za dràvnu slu`bu Gra|ani op}ine Velika Kladu{a i javna uprava Sprovedana reforma, done{eni planovi razvoja, ocjene gra|na, nevladinih asocijacija, privrednika, poduzetnika, zadovoljni gra|ani
Sadràj
121
Strate{ki cilj Prioritet Mjera Cilj mjere 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.8. Reformisana, efikasna, transparentna i odgovorna javna uprava 5.8.2. Budètsko planiranje sa trendom kontinuiteta razvoja i kapitalnih investicija Planiranje budèta sa trendom kontinuiteta razvoja i kapitalnih investicija Racionalizacija budèta Pozitivna selekcija budètskih korisnika Stabilizacija budèta Racionalizacija administracije op}inskih organa Planiranje razvojnog budèta za kapitalne investicije, razvoju MSP i poljoprivrede Pove}anje napora na ubiranju izvornih neposrednih prihoda Ve}e restrikcije u tro{enju budètskih korisnika koji nestvaraju nove vrijednosti Op}ina Velika Kladu{a, Agencija za dràvnu slu`bu Gra|ani op}ine Velika Kladu{a I javna uprava Analiza racionalizacije, primjena slekcije korisnika,stabilnost punjenja budèta, izdvojewna sredstva za kapitalne investicije, poljoprivredu, razvoj MSP , rezultati pove}anja punjanja prihoda 5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.9. Razvoj polja informisanja i medija 5.9.1. Razvoj lokalne radio-televizije Pokretanje lokalne televizije na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a Stavlanje u funkciju lokalne televizije na podru~ju Op}ine velika Kladu{a s uvezivanjem javnog i privatnog sektora, izrada programske {eme rada, pra}anje svih aktuelnosti na podru~ju Op}ine, {irenje imidà Op}ine, {irenje ponude Op}ine, uvezivanje s dijasporom Op}ina, javni i privatni RTV servisi Gra|ani Op}ine Velika Kladu{a Pokrenut RTV program izra|en program, izgra|en materijalno tehni~ki preduslovi
Sadràj
Sadràj
5. Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje kvalitete ìvota 5.9. Razvoj polja informisanja i medija 5.9.2. Razvoj drugih prisutpa informisanju gra|ana Razviti lokalne oblike informisanja gra|ana, arhive, rasprava i materijala Vel. Kladu{i Izdavanje lokalnih novimna, bro{ura, biltena, okruglih stolova, tribina, video i tv zapisa, dokumentarni filmova i sl. Op}ina Velika Kladu{a, udruènja gra|ana, privrednici Gra|ani Op}ine Velika Kladu{a, Broj korisnika i organizovanih i izdanih lokalnih novina, bro{ura, biltena, okruglih stolova, tribina, video i tv zapisa, dokumentarni filmova i sl.
19
MAPA PROJEKATA
SC NAZIV PROJEKTA SC1: Identifikacija i valorizacija svih prirodnih i ostalih resursa op}ine Velika Kladu{a 1 Identifikacija prirodnih i strate{kih resursa Op}ine sa izradom strategije upravljanja 2 Dodijela koncesija poljoprivrednog zemlji{ta 3 Dodijela koncesija mineralnih i rudnih sirovina 4 Izrada plana kori{tenja javnih povr{ina 5 Ostvarenje prihoda po osnovu kori{tenja dru{tvene imovine 6 Izrada programa mjera za stavljanje u funkciju dru{tvene imovine , privatizacije idr. 7 Izrada studije revizije dru{tvene imovine na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a SC2: Razvijeno, dinami~no, konkurentno poduzetni{tvo i usluge kao i mala privreda sa disperzijom razvoja u ruralnom podru~ju 8 Pokretanje promotivnih aktivnosti pogodnosti i potencijala Op}ine 9 Izgradnja poduzetni~ke zone 10 Osnivanje info centra za poduzetnike 11 Osnivanje poslovnog poduzetni~kog centra tipa klastera, inkubatora i sl. 12 Uvo|enje sistema informisanja poduzetnika o izvorima finansiranja i fianancijskim podr{kama
Izrada baze podataka poslovni poduzetnika u inostranstvu s porjeklom iz Velike Kladu{e i 13 sprovo|enje aktivnosti na uvezivanju sa dijasporom s ciljem mogu}nosti ulaganja i investiranja u Op}inu 14 15 Analiza stanja i mogu}ih poticajnih mjera za razvitak poduzetni{tva i obrta u ruralnim podru~jima Uvo|enje poticajnih mjera za proizvodna mala i srednja preduze}a i obrt na podru~jima manje razvijenih mjesnih zajednica Uspostava baze podataka za potrebe ekonomskog razvoja i poduzetni{tva kao i za privla~enje stranih investicija Projekat planske prezentacije rada Op}ine i op}inskih organa kao i uklju~ivanje lokalne zajednice u planiranje projekata i programa razvoja Projekat razvoja turizma sa identifikacijom turisti~kih resursa i potencijala, te izradom strategije stavljanja istih u funkciju Projekat ure|enja i dogradnje turisti~kih potencijala Izrada marketin{kog programa za predstavljanje turisti~ke ponude Izgradnja tr`nog centra Izgradnja Poduzetni~ke zone Formiranje udruènja za promovisanje turizma Op}ine Velika Kladu{a Projekat pe}ine Hukavica Dovr{etak poslovnog centra kod sportske dvorane Projekat zgrade Ba{~e Projekat Termalne vode Barake
16 Analiza stanja i potrebe privrede za nedostaju}e obrazovne profile 17 18 19 20 21 21 23 24 25 26 27 28
123
29 Projekat izgradnje Tr`nog centra 30 Projekat promocije Op}ine Velika Kladu{a 31 Izgradnja bezcarinske zone SC3: Razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja 32 Edukacija poljoprivrednih proizvo|a~a po svim granama poljoprivrede 33 Formiranje 100 mini farmi po 5-10 grla u proizvodnji mlijeka 34 Formiranje 50 farmi po 15 i vi{e grla stoke u proizvodnji mlijeka 35 Formiranje 10 mini reprocentara za uzgoj 10-25 junica s gen. porjeklom i selekcijom 36 Formiranje 20 mini farmi za tov junadi od 5-20 junadi 37 Formiranje 10 farmi za tov junadi od 20 i vi{e junadi 38 Izrada analize u ov~arstvu 39 Fotrmiranje individualnih privatnih mini reprocentara u ov~arstvu 40 Projekat inkubatorskih stanica 41 Projekat uzgoja mati~nih farmi peradi lake i te{ke linije 42 Formiranje mini farmi tova purana 43 Formiranje mini farmi tova kuni}a 44 Formiranje mini farmi proizvodnje jaja i mesa na organski na~in 45 Izrada i utvr|ivanje ekolo{kih zona 46 Identificiranje podru~ja i pokretanje proizvodnje proizvoda koji mogu zadovoljiti kriterije ekolo{ke proizvodnje
47 Pilot projekat organskog uzgoja {ipurka 48 Uspostava proizvodnje povr}a na organskim osnovama 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 Sakupljanje, otkup, plasman ljekovitog i samoniklog ljekovitog bilja, {umskih plodina te plasmana na ino trì{te Certificiranje poljoprivrednih proizvoda Projekat ekolo{ke proizvodnje mesa i jaja Vodovod Johovica Kudi}i Vodovod Dabravine Kose Podzvizd Vodovod Trnovi Ponikve Vodovod Bosanska Bojna Laki}i-Mujaki}i-]uturi}i Grabovac Hadìnac Mala Kladu{a Rekonstrukcija vodovodne mreè Vrnogra~ Vodovod Jablan Izgradnja dalekovoda Kurti}i Izgradnja dalekovoda SlapnicA-Lati}i Rekonstrukcija niskonaponske mreè [umatac Rekonstrukcija niskonaponske mreè u Glinici Izgradnja niskonaponske mreè u Bosanskoj Bojni Zavr{etak uspostave fiksne telefonije na preostalim podru~jima Op}ine
67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82
Pokrivenost Op}ine sa kvalitetnijim priklju~kom na internet ADSL Izgradnja glavnog kolektora kanalizacije grada Velika Kladu{a Rje{avanje statusa Agrokomerca Projekat razvoja Veterinarske stanice Projekat ruralnog razvoja sela Projekat razvoja sto~arstva Projekat vodovoda Dabravine Kose ( Podzvizd ) Projekat vodovoda Vrnogra~ Projekat ugradnje vodmjera u kolektivnom stanovanju Projekat izgradnje kanalizacionog sistema Velika Kladu{a Projekat izgradnje kanalizacionog sistema u mjestu Vrnogra~ Projekat regulacije korita rijeke Grabarske Projekat za{tite izvori{ta Krkvulja Projekat za{tite izvori{ta Slapnica Izgradnja javne rasvjete u MZ [umatac Izgradnja puta farma [umatac- Dekanov most
SC4: O~uvani okoli{ prirodne i kulturne vrijednosti 83 Rekonstrukcija kanalizacione mreè Vrnogra~ 84 Izrada programa Op}ine za izgradnju lokalne plinifikacije 85 Izgradnja gradske zaobilaznice 86 Zavr{etak puta R400 87 Rekostrukcija puta R401 88 Izgradnja pje{a~ke staze Barake Mala Kladu{a 89 Put Zbori{te-Stabandà Bu}evci 90 Put Hajrat-Tod.Slapnica-Vejinac 91 Put Podzvizd-Rajnovac-Drenovac-Poljana-Glinica 92 Put âglica Breze-Golubovi}i 93 Put Velika Kladu{a-Zagrad-[iljkova~a-Polje 94 Put Ponikve 95 Put Polje-Klan~ine-Trnovi-Zelengaj-Polje 96 Put Johovica-Kudi}i 97 Put Dàmija Kudi}i-Liskovac 98 Put Vrnogra~-Grabovac-Elezovi}i 99 Put Zbori{te-farme Zbori{te 100 Put {kola Kudi}i-Krndija 101 Put Todorovo-Mrcelji-Sejdi}a-Most 102 Izgradnja autobusne stanice 103 Izgradnja doma za stare osobe 104 Projekat razvoja kulturno historijskog naslije|a-stari grad Podzvizd 105 Projekat razvoja kulturno historijskog naslije|a-stari grad Vrnogra~ 106 Projekat rekonstrukcije Doma kulture Zuhdija @ali} 107 Projekat plinofikacije 108 Projekat izgradnje parka u Ulici Sulejmana Topi}a
125
109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 Projekat parcelizacije naselja Brezici Projekat izgradnje gradskih garaà i parking prostora Projekat bespravne gradnje na podru~ju Op}ine Velika Kladu{a Projekat II faze izgradnje zaobilaznice Projekat izgradnje Kozara~ke ulice Projekat gradskog mezarja Drmaljevo Projekat deponija Radi}a most Projekat izgradnje sto~nog groblja Izgradnja podzemnog srednjonaponskog prstena 10 (20) kV u naselju Zagrad Izgradnja rasklopnog postrojenja 10 (20) kV [umatac Uvezivanje prenosnih trafostanica Velika Kladu{a i Vrnogra~ srednjenaponskim distributivnim vodom Istraìvanje potencijala za proizvodnju energije iz obnovljenih izvora energije i podr{ka projektima pove}anja energetske u~inkovitosti Rekonstrukcija niskonaponske mreè Mala Kladu{a, uz magistralni put na relaciji Barake Marjanovac Izgradnja kru`nog toka odovoda-prstena Golubovi}i-Crvarevac za snabdjevanje dijela stanovni{tva mjesne zajednice âglica koji trenutno nemaju vodu
121 Sanacija dogradnja doma mjesne zajednice Mala Kladu{a 122
123 Izgradnja-uspostavljanje javne rasvjete uz magistralni put na relaciji Barake- Marjanovac 124
SC5: Razvoj ljudskih potencijala i unapre|enje ìvota 125 Sufinansiranje deficitarnih stru~nih zvanja 126 Stipendiranje studenata deficitarnih zanimanja 127 Izrada startegije pokretanja i uvezivanja javnog i privatnog interesa 128 Formiranje partnerskog vije}a izme|u javnog i privatnog sektora 129 Definisanje nadle`nosti Op}ine po principima lokalne samouprave, te izrada plana priprema za preuzimanje obaveza i nadle`nosti po osnovu istih Izrada strategije i koncepta uklju~ivanja stru~nih ljudi iz dijaspore u analizi, planiranju, izvo|enju i razvoju Op}ine Velika Kladu{a Izgradnja objekta P[ Zbori{te Izgradnja {kole Johovica Izgradnja fiskulturne sale O[ Barake Sanacija mokrog ~vora P[ [iljkova~a Instalacija centralnog grijanja u O[ Podzvizd Rekonstrukcija krova {kolske zgrade S[C Velika Kladu{a Adaptacija fiskulturne sale O[ 25 Novembar Rekonstrukcija centralnog grijanja u dje~ijem vrti}u Velika Kladu{a Postavljanje ograde u P[ Elezovi}i Sanacija objekta P[ Veinac Rekonstrukcija {kolske radione I srednja {kola
130 Podr{ka projektu osnivanja kluba intelektualaca 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142
143 144 145 146 147 148 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183
Rekonstrukcija centralnog grijanja O[ Vidovska Sanacija sportske dvorane i igrali{ta O[ Todorovo Rekonstrukcija stare {kolske zgrade Donja Vidovska Sanacija igrali{ta O[ Grahovo Razvoj kulturnih ,muzi~kih sportskih aktivnosti u obrazovanju Opremanja {kola sa novom savremenom opremom Uskla|ivanje obrazovanja s potrebama privrede i trì{tem rada Projekat reforme op}inske uprave Dobivanje ISO certifikata za Op}inu Uspostava lok. agencije za razvoj od Komisije za planiranje op}inskog razvoja, Koordinacioni tim za program kapitalnih investicija, Op}. slu`ba za lok. razvoj, Lok. akciona grupa Opremanje Op}ine sa informati~kom opremom Izrada marketin{kog programa prezentacije Op}ine i stvaranja imidà Op}ine Realizacije Prostornog i urbanisti~kog plana Osnivanje radne grupe za kreiranje lok. razvoja u sklopu op}inskog org. uprave V. Kladu{a Projekat rekonstrukcije {kola Projekat saradnje sa dijasporom Projekat izgradnje vatrogasnog doma Projekat digitalizacije geodetskih podloga (katarstra) Dovr{etak radova na igrali{tu \uji}a dol Marjanovac Izgradnja ograde oko Osnovne {kole Fadil Bilal u [umatcu Sanacija sportskog terena ispred Osnovne {kole Fadil Bilal u [umatcu Izgradnja doma u [abi}ima Projekat Za ljep{i izgled i bolje sutra JU.O[. Sead ]ehi} Grahovo Projekat Stop hladno}i JU.O[. Sead ]ehi} Grahovo Izgradnja sportsko fiskulturne sale JU.O[. Podzvizd Podzvizd Zamjena vanjske i unutarnje stolarije u JU.O[. Podzvizd Podzvizd Rekonstrukcija {kolskog objekta-zgrada centralne {kole JU 1. osnovna {kola V. Kladu{a Projekat podr{ke devetogodi{njem osnovnom obrazovanju JU 1. osnovna {kola V. Kladu{a Projekat izgradnje fiskulturne sale JU Prva osnovna {kola Velika Kladu{a Rekonstrukcija {kolskog objekta podru~na {kola Polje JU Prva osnovna {kola V.Kladu{a Rekonstrukcija centralne {koe Crvarevac i opremanje JU.O[. Crvarevac Izgradnja {kolskog objekta Podru~na {kola Stabandà JU.O[. Crvarevac Izgradnja {kolskog objekta Podru~na {kola âglica JU.O[. Crvarevac Izgradnja {kolskog objekta Podru~na {kola Zbori{te JU.O[. Crvarevac Izgradnja zgrade MZ Zbori{te Rekonstrukcija centralnog grijanja u JU O[ 25 Novembar Velika Kladu{a Ru{enje postoje}eg dimnjaka i izgradnja novog u JU O[ 25 Novembar Velika Kladu{a Sanacija fiskulturne sale u JU O[ 25 Novembar Velika Kladu{a Sanacija krova na podru~noj {koli u Trnovima Opremanje kabineta u JU O[ 25 Novembar Velika Kladu{a
127
20 KRITERIJI ZA PRIORITETIZACIJU PROJEKATA
MATRICA BODOVANJA PROJEKATA Kriteriji za bodovanje projekata omogu}uju da se na bazi definisanih faktora i elemenata odrede na koji na~in po strate{kim ciljevima i prioritetima }e se odrediti u akcionom planu dinamika realizacije istih. Osnovni element kod dodijele kriterija su slijede}i : Projekat treba da postiè lokalni ekonomski razvoj Projekat treba da je u interesu {to ve}eg broja gra|ana Projekat treba da je u funkciji povezivanja postoje}e i razvoju nove infrastrukture Op}ine u svim segmentima Projekat treba da je u funkciji za{tite zdravlja ljudi i ìvotne sredine Projekat treba da je u funkciji iskori{tavanja prirodnih resursa Op}ine Projekat treba da ima funkciju odrìvost
Kriterij 1
Teìna kriterija 2
Smjernice za ocjenjivanje 3 5-zna~ajno dugoro~no 4-zna~ajno srednjoro~no 3-zna~ajno kratkoro~no 2-djelomi~no 0-ne poti~e 5-vi{e od 80% 4-od 50%-80% 3-od 25%-50% 2-od 10%-25% 1-do 10% 0-individualni efekt 1-podru`nice MZ povezanost 2-zonalni centri povezanost 3-urbani centri povezanost 4-me|uop}inska povezanost 5-regionalna povezanost 0-individualna povezanost 5-zna~ajno + utje~e na okoli{ 4-djelomi~no + utje~e na okoli{ 3-mali + utjecaj 1-nema + utjecaj 0-neg. utjecaj pove}ava zaga|enje 5-potpuno 3-djelomi~no 1-nije u funkciji
Bodovi (2x3) 4
Projekat treba da posti~e lokalni ekonomski razvoj
Projekat treba da je u interesu {to ve}eg broja gra|ana
Projekat treba da je u funkciji povezivanja postoje}e i razvoju nove infrastrukture Op}ine u svim segmentima
Projekat treba da je u funkciji za{tite zdravlja ljudi i ìvotne sredine
Projekat treba da je u funkciji iskori{tavanja prirodnih resursa Op}ine
Projekat treba odrìvosti
da
ima
funkciju
Projekat Op}ine
ima
financijsko
u~e{}e
Projekat ima financijsko u~e{}e stanovni{tva
Projekat ima funkciju razvoja manje razvijenih djelova Op}ine
Projekat ima funkciju zadràvanja ljudi na postoje}im mjestima boravka Izraènost potreba od strane gra|ana za projekat
Procenat stanovni{tva koji }e osjetiti efekat
Uklapanje projekta u dugoro~ni strate{ki plan razvoja Op}ine Projektna dokumentacija,dozvole, imovinsko pravni odnosi
Dugoro~na korist zajednice
Ekonomska mo} stanovni{tva
5- u potpunosti odrìv 3- treba po~etnu pomo} 1- treba pomo}1-3 god 0- treba stalnu potporu 5 - do 20 % 4 - do 30 % 3 - do 40 % 2 - do 50 % 1 - preko 50% 5 - preko 50 % 4 - do 50 % 3 - do 40 % 2 - do 30 % 1 - do 20% 5-slabo razvijena 4-djelomi~no razvijena 3-srednje razvijena 1-razvijena 5-zna~ajno zadràva 3-djelomi~no 1-individualno 3-velike potrebe 2-male potrebe 1-bez izraàvanja potreba 5-vi{e od 80% 4-od 50%-80% 3-od 25%-50% 2-od 10%-25% 1-do 10% 0-individualni efekt 5-potpuno 3-djelomi~no 0-odstupa 3- rje{eno potpuno 1- rje{eno djelomi~no 0- nije rije{eno 5-zajednica ima dugoro~nu korist 3- zajednica ima periodi~nu korist 1-zajednica ima kratkoro~nu korist 5-slaba 3-srednja 1-jaka UKUPNO BODOVA
129
21 REALIZACIJA I FINANCIJSKA PROJEKCIJA
REALIZACIJA I FINANCIJSKA PROJEKCIJA PROJEKATA IZ STRATE[KOG PLANA RAZVOJA PERIODU 2007 2011. GODINA
Realizacija i financijska projekcija projekata iz strate{kog plana razvoja obuhva}a period od 5 godina stim da }e se za preostali period predvi|en strate{kim planom uraditi nakon implementacije ovog perioda. Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava kao i upravljanje tim sredstvima i pra}enje njihovog kori{tenja veoma su bitan element provedbe strategije. Predvi|eno je da se sredstva obezbje|uje iz slijede}ih izvora: Budètska sredstva Op}ine Velika Kladu{a Budètska sredstva kanton, Federacije, dràve BiH Sredstva obezbje|ena od strane gra|ana Kreditna sredstva Donacije fizi~kih i pravnih lica iz inostranstva Sredstva drugih doma}ih i me|unarodnih izvora Sredstva od pretpristupnih fondova i me|unarodnih grantova
Odluka o investiranju najva`nija je odluka u stvaranju novih pretpostavki za razvoj ili za stvaranje novih vrijednosti. Ovom Strategijom razvoja prvenstveno se stvaraju uslovi za skladniji materijalni i op{tedru{tveni razvoj. Kapitalne investicije predstavljaju alociranje kapitala na investicione prijedloge ~ije }e koristi da rezultiraju u budu}nosti. Budu}i da se ovdje radi o ulaganju u stvaranje infrastrukturnih uslova za optimalan privredni razvoj, budu}e koristi (benefiti) mogu se, za razliku od profitabilnih projekata, sa sigurno{}u procijeniti. Procjena efekata kod ovih ulaganja vr{i se sa makro-dru{tvenog aspekta i to metodama Costbenefit(CBA) i Cost efectivenes analizom (CEA). Su{tina ovih metoda je da se uporede sada{nje vrijednosti o~ekivanih koristi i tro{kova. To se vr{i diskontovanjem, odnosno svo|enjem na sada{nju vrijednost. Pri tome, prihvatljivi su svi oni projekti kod kojih je razlika sada{njih vrijednosti koristi i tro{kova ve}a od nule, odnosno kada je koli~nik njihovih odnosa ve}i od 1, uz uslov da izvori finansiranja nisu ograni~eni i da se finansiraju svi projekti koji udovoljavaju ovim kriterijima. Budu}i da se ovdje radi o projektima koji su limitirani sredstvima, primjenjuje se druga analiza (CEA), ~ija je su{tina da se postigne najbolji rezultat u okviru ograni~enih sredstava. Dakle, odluka o investiranju donosi se na osnovu navedenih metoda, {irih multiplikativnih uticaja i raspoloìvih sredstava.
Finansiranje definisanih ciljeva Odluka o finansiranju donosi se zato da bi se odredila najbolja kombinacija finansiranja i strukture sredstava. Budu}i da su izvori sredstava uglavnom poznati i da nisu elasti~ni kao kod profitabilnih preduze}a, kvantifikacija sredstava po izvorima i dinami~ki izuzetno je va`na. Da bi Op}ina Velika Kladu{a imala stabilno rastu}e stope privrednog rasta, prihvatljivu stopu zaposlenosti, izgra|enu infrastrukturu na nivou zahtjevanih standarda Evropske Unije i ekolo{ki ~istu sredinu, potrebno je da se ostvare definisani strate{ki ciljevi razvoja: identifikacija i valorizacija prirodnih, ljudskih i ostalih resursa, dinami~no i konkurentno poduzetni{tvo, optimalan razvoj poljoprivrede i ruralnog podru~ja i o~uvani okoli{ za proizvodnju zdrave hrane.

Ostvarenje vizije i strate{kih ciljeva razvoja Op}ine, zahtijeva definisanje dugoro~ne razvojne ekonomske politike i u okviru nje, fiskalne i monetarno-kreditne politike, kao najva`nijih njenih segmenata. Cilj im je da se obezbijede sredstva po izvorima, iznosima, dinamici i prihvatljivim uslovima za ostvarivanje vizije razvoja.
Upravljanje razvojnim procesom Da bi se navedeni ciljevi ostvarili potrebnom dinamikom, strate{ki razvoj zahtijeva adekvatno upravljanje ovim procesom. Spontanost i konstatovanje onoga {to se ve} desilo (i ako se desilo), u dobro vo|enom procesu, isklju~uju se U savremeno svijetu upravljanje razvojnim procesom (ciklusom) podrazumijeva poznavanje projekta, odnosno participacije (P), koja zna~i uklju~ivanje svih zainteresovanih strana (tzv. state holdera), postojanje instrumenata (I) za uspje{no planiranje i akcija (A). Prema tome, proizlazi da je formula upravljanja razvojnim procesom (projektima): UPC=P + I+ A Upravljanje razvojnim procesom polazi od pretpostavke da se realno zna sada{nje stanje u svim segmentima privrede, neprivrede i kod stanovni{tva, budu}i da su oni u krajnjoj instanci korisnici rezultata razvoja, te da se izradi Strategije razvoja pri{lo bez bilo kakvih ideolo{kih ili strana~kih ograni~enja ili determinisanja. Poznato je da Strategija razvoja odre|uje prioritete. Ono {to Strategija treba da preferira, jeste da polazi od raspoloìvih prirodnih, infrastrukturnih i ljudskih resursa i da ih adekvatno vrednuje. Dosada{nji infrastrukturni razvoj Op}ine pokazao je (i dokazao) da se sa ograni~enim sredstvima i u uslovima totalne nenaklonjenosti vanjskih bh faktora, moè racionalno upravljati razvojnim procesom. Op}ina Velika Kladu{a bila je jedinstven primjer u Bosni i Hercegovini kod definisanja dugoro~ne strategije razvoja i to stoga jer je imala i godinama uspje{no implementirala orginalnu strategiju razvoja, koju je pozitivno valoriziralo svjetsko trì{te, budu}i da je sredinom 1980-tih godina vrijednost izvoza iznosila oko 100 miliona DM, a stopa rasta i stopa brzine u implementiranju i u efektuiranju uloènih sredstava, bila u samom svjetskom privrednom vrhu. Dominantni nosilac te Strategije bila je kompanija Agrokomerc, kao najve}i proizvo|a~ u svojoj bran{i u Evropi i jedan od najve}ih proizvo|a~a i sa naj{irim asortimanom hrane u svijetu. Strategija njegovog razvoja zasnivala se na optimalnoj kombinaciji ( i valorizaciji) primarne proizvodnje i prehrambenoprera|iva~ke industrie, u ~ijoj osnovi je bilo racionalno iskori{tavanje prirodnih, materijalnih i ljudskih potencijala Op}ine i {ireg regionalnog i poslovnog okruènja. Ubrzani razvoj Agrokomerca i ostale (naslanjaju}e) privrede Velike Kladu{e i {ire, prvo je prekinula poznata Afera Agrokomerc 1987.godine iz smi{ljenih politi~kih razloga. Menad`ment Firme je u periodu 1989.-1991.godine uspio u relativno kratkom roku da stabilizuje Firmu. Me|utim, rat i ratna de{avanja, ponovo su oteàla, a u odre|enim segmentima i prekinula proces reprodukcije. Nakon rata, Firma je oplja~kana, a zatim smi{ljeno devastirana od strane upravlja~ke i menadèrske strukture, uz svesrdnu pomo} zvani~ne politike Kantona i Federacije. S obzirom da se ne zna kona~an epilog rje{enja Agrokomerca u vremenskom okviru, kvalitativnom i kvantitativnom smislu, to pri definisanju Strategije razvoja Op}ine stvara velike probleme i dileme i to: da li Strategioju zasnivati na resursima Agrokomerca, u kojoj mjeri uzeti u obzir kapacitete Agrokomerca, da li kapacitete Agrokomerca uslovno tretirati?
131
Prema sada{njem stanju i trendu kretanja u kadrovskoj politici (koja je van doma{aja i uticaja Op}ine), realno je da se kapaciteti ove Firme u ovoj Strategiji uslovno vrednuju, s obzirom da se metod lo{e prakse upravljanja i rukovo|enja Firmom nastavlja.
2. Dinami~no i konkurentno poduzetni{tvo Dinami~no i konkurentno poduzetni{tvo uslovljavaju mnogi interni i eksterni faktori. Jedan od va`nih eksternih faktora je i optere}enje privrede porezima i doprinosima. U Federaciji Bosne i Hercegovine proizvodni sektor privrede ~iji su inputi iz uvoza, do sada je bio vi{e optere}en uvoznim dad`binama od firmi konkurentskih zemalja sa kojima smo potpisali Sporazum o slobodnoj trgovini za oko 10%. Dakle, po tom osnovu na{e poduzetni{tvo je manje konkurentno od inostranih kompanija za 10%. Ako se uzme u obzir da su optere}enja po osnovu poreza i doprinosa na plate i iz plata u Federaciji BiH ve}a za oko 10% od ino konkurencije, onda proizlazi da je na{e poduzetni{tvo u prosjeku ukupno vi{e optere}eno za oko 15%. Uz navedeno, potrebno je napomenuti da je na{a privreda devastirana u ratu, oplja~kana u privatizaciji, neza{ti}ena, nestimulisana i optere}ena mnogim socijalnim problemima (vi{ak zaposlenih u javnim preduze}ima), tako da su joj konkurentske performanse zaista nepovoljno situirane, te da joj je potrebna sistemska pomo}. Polazna i ishodi{na ta~ka velikog optere}enja privrede po osnovu poreza i doprinosa je visoka i nepovoljno alocirana javna potro{nja, u kojo dominira neproduktivna, li~na potro{nja, koja ima marginalan uticaj na privredni razvoj, pogotovu u situaciji kada uvoz u BDP-u u~estvuje sa oko 70% i kada izvoz pokriva uvoz sa svega 43%. Naime, javna potro{nja u 2007. godini u~estvovala je u BDPu sa oko 56% ili 10,6 milijardi KM. Ovdje se radi o konsolidovanoj javnoj potro{nji svih nivoa vlasti. Optere}enje privrede po osnovu javne potro{nje ve}e je od tranzicijskih (konkurentskih) zemalja i od kvalitete ishodi{ta njenih u~inaka za oko 10%. Budu}i da je potro{nja dominantno neproizvodna (cca 95%) i da u njoj li~na potro{nja u~estvuje sa oko 75%, da je potro{nja neuporedivo ve}a od doma}e proizvodnje, da su investicije ve}e od doma}e akumulacije i autonomnog priliva inostranog kapitala (za 46%), to rezultira: deficitom teku}eg bilansa od oko 8 milijardi u 2007.godini nepovoljnim zaduìvanjem, ve}im kamatnim optere}enjem i u krajnjoj liniji, manjom akumulativnosti.

S obzirom na zakonski okvir, Op}ina ne moè zna~ajno uticati na prestrukturiranje i smanjivanje javne potro{nje van svoga domena. Prema podacima, vidljivo je da se Op}ina Velika Kladu{a racionalno i odgovorno pona{ala u domenu budètskih rashoda, odnosno da je izdvajala zna~ajna sredstva za kapitalnu potro{nju i da je time pomagala sveukupni razvoj. U projekcijama,datim u Strategiji, vidljivo je tako|e da se pozitivan trend kapitalnih ulaganja nastavlja i u narednim godinama, {to potvr|uje podatak o ovim ulaganjima u iznosu od 3.316.000 KM. Javna potro{nja kantona i Federacije je izuzetno visoka i sa nepovoljnom strukturom i negativno je kolerirana sa konkurentno{}u privrede. Da bi bila u funkciji konkurentnosti, neproduktivna javna potro{nja mora se smanjiti najmanje za 10%, {to zahtijeva i Evropska Unija. Ovim smanjenjem oslobodilo bi se oko 2 milijarde KM, {to bi bilo dovoljno za jedan ozbiljan investicioni ciklus, kojim bi se zaposlilo oko 30.000 novih, proizvodnih radnika.
Da bi bh poduzetni{tvo bilo konkurentno, dràva ga ne smije opteretiti vi{e od konkurentskih zemalja i treba ga stimulisati u ekvivalentnoj mjeri sa konkurencijom. U protivnom, neza{ti}ena, nesubvencionisana i nerestrukturirana bh privreda, pa ni privreda Velike Kladu{e, nema ozbiljnih {ansi ne samo na inostranom, nego ni na doma}em trì{tu, budu}i da je ono otvoreno i da su na njemu subvencionisani uvozni proizvodi. Dakle, jedino rje{enje za pomo} u sada{njoj situaciji je imperativno smanjenje javne potro{nje za najmanje 10%, jer bi se time dobila sredstva potrebna za stimulisanja privrede.
Izvori finansiranja Zbog ustavnog okvira i fiskalnog suvereniteta, op}inama u Federaciji BiH ostavljeno je zaista malo prostora za pove}anje podsticaja privredi. Stoga i Op}ina Velika Kladu{a nije realno mogla da za ove namjene izdvoji vi{e od 974.200 KM. To je simboli~an iznos, ali i realan u odnosu na kapacitet budèta, s obzirom da je vlastito u~e{}e Op}ine za razli~ita investiciona ulaganja u nardnom periodu od pet godina 3.756.000 KM Sredstva gra|ana predvi|ena su kao izvor finansiranja u visokom iznosu jer u ukupnim kapitalnim ulaganjima u~estvuju sa27,3%. Kvaliteta ovih ulaganja do}i }e do izraàja, jer na svakih 15 KM, mo}i }e se povu}i 85 KM grantovskih (nepovratnih) sredstava od Predpristupnih fondova Evropske Unije, tako da bi se uz zaista velike napore gra|ana i kvalitetne projekte, mogao se povu}i zna~ajan iznos ovih grantova i time infrastrukturni razvoj Op}ine podignuti na nivo standarda Evropske Unije. Kreditna sredstva relativno su visoka i ubudu}e ih treba koristiti samo u slu~ajevima kada su potrebna i ako su prihvatljivi uslovi zaduènja. Budètski kapacitet (za otplatu kreditnih obaveza) i pozitivno evaluirani projekti moraju biti determinanta njihovog uzimanja. U Strategiji razvoja Op}ine, krediti su kvantifikovani u iznosu od 5.955.000 KM i u cjelosti su u funkciji kapitalnih ulaganja, {to je pozitivno za sveukupni razvoj. Donacije }e ubudu}e imati sve manji zna~aj. Zamijeniti }e ih grantovi Predpristupnih fondova Evropske Unije i drugih fondova, tako da su one u ukupnim izvorima kvantifikovane za period od narednih pet godina u iznosu od 1.142.800 KM. Sredstva drugih me|unarodnih izvora (IBRD, EBRD, OPEC i dr.) zavisi}e od namjene, kvalitete projekata i od fokusa njihovog usmjerenja od davalaca ili kreditora. U ovom momentu nih nije mogu}e kvantifikovati, ali u momentu objavljivanja javnog poziva (bilo direktno ili indirektno), treba aplicirati za njihovo povla~enje, s obzirom da su ovi izvori daleko povoljniji nego klasi~ni krediti na finansijskim trì{tima. U Strategiji su predvi|eni i grantovi Kantona i Federacije kao jedan od izvora sredstava za kapitalna ulaganja. Prema projekcijama, ovi izvori iznosi}e ukupno 974.000 KM. Iako se radi o simboli~noj cifri, ona je predvi|ena stoga da bi bila nazna~ena i da bi figurirala kao minimalna suma. Me|utim, pri prodaji npr. BH telekoma, elektra i drugih op{tedru{tvenih resursa, realno je da i op}ine participiraju po odre|enim kriterijima u kori{tenju sredstava, dobijenih njihovom privatizacijom, da bi mogle vi{e uloìti u kapitalnu potro{nju. Sredstva Predpristupnih fondova Evropske Unije u narednom periodu kvantifikovana su na iznos od 15.666.065 KM u vrlo povoljnom odnosu kofinansiranja sa sredstvima gra|ana. Jedini uslov za njihovo odobravanje i povla~enje su kvalitetni projekti, obra|eni po metodologiji i u skladu sa kriterijima Evropske Unije i za deset namjena , koje su navedene u ovom poglavlju.
133
U Strategiji razvoja Op}ine Velika Kladu{a, dakle, kao jedan od izvora sredstava predvi|eni su i Predpristupni fondovi Evropske Unije (PPFEU). Do sada su kao podr{ka razvoju Bosne i Hercegovine definisani: IPA program, koji nam daje sredstva pod ustaljenim kriterijima u iznosu od 440 miliona EURA bespovretnih sredstava i Dodatni program podr{ke, koji nije decidno kvantifikovan i ~ija visina }e zavisiti od konkretnih projekata, preko tzv. dozvoljenih tro{kova, neophodnih za njihovu poptpunu realizaciju. Ovim fondovima, putem bespovratnih sredstava, podstica}e se regionalni razvoj, ruralni razvoj, razvoj ljudskih resursa i razvoj i izgradnja dràvnih institucija Bosne i Hercegovine svih nivoa. Korisnici sredstava Predpristupnih fondova Evropske Unije su lokalni i regionalni nivo, pri ~emu nosilac aktivnosti moè biti jedan subjekat lokalnog nivoa i regionalni subjekti, koji obuhvata projekte sa susjednim zemljama (s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom) i Jadranski parnteri (jedan, dva ili vi{e partnera iz Bosne i Hercegovine i obavezno bar jedan partner iz neke od zemalja Evropske Unije. Prema tome, projekti se mogu realizovati pojedina~no ili u saradnji sa vi{e partnera iz BiH i (ili) inostranih partnera, od kojih je jedan vode}i (kada projekat realizuje vi{e zainteresovanih partnera). S obzirom da su sve zemlje regije u{le u projekt CIP-a, uslov za njegovo kori{tenje je izra|ena Strategija razvoja i poduzetni{tva, tako da je i to jedan od razloga potrebe izrade i usvajanja ove Strategije. Vlastito u~e{}e aplikanta za bespovratna sredstva PPFEU minimalno je 10%, a u prosjeku ono se kre}e oko 15%, dok su preostalih 85% sredstva grantova. Pri finansijskoj podr{ci odre|en je minimalni i maksimalni iznos sredstava i aplikacija se moè kretati samo u tim okvirima. Za svaku konkretnu namjenu odre|uju se uslovi i iznosi sredstava grantova. Budu}i da su programi namijenjeni za unapre|enje institucionalnog okvira i za pobolj{anje ìvota obi~nih gra|ana, grantove Predpristupnih fondova Evropske Unije treba i posmatrati u toj funkciji. Sredstvima grantova PPFEU realizuju se razli~iti sadràji iz domena putne mreè, saobra}aja, vodovoda, kanalizacije, regulacija vodotoka, ljudskih resursa, zdravstva, obrazovanja, kulture i sli~no. Mala i srednja preduze}a od javnog interesa program realizuju preko odre|enih udruènja (naprimjer preko privrednih komora). Za realizaciju projekata potreban je logi~ki okvir, odnosno ispunjenje logi~ke matrice. Ova matrica obi~no sadrì: op{te ciljeve projekta, svrhu projekta, rezultate projekta i aktivnosti na projektu, odnosno indikatore datog projekta, izvore verifikacije, tro{kove realizacije i odre|ene pretpostavke, koje uslovljavaju realizaciju projekta. Budu}i da ova Strategija uglavnom sadrì naprijed navedenu logi~ku matricu, op{ti okvir je ispunjen. U projekat koji se sufinansira grantovima PPFEU idu isklju~ivo dokazivi elementi. Na osnovu propisanih kriterija ili Javnog poziva, zainteresovani aplikanti ispunjavaju obrazac i koncept notu, kao saètak projekta i putem Direkcije za evropske integracije (DEI) {alju Delagaciji evropske komisije (DEK). Za vrednovanje datog projekta va`na je analiza sada{njeg stanja i to zato da bi se vidjela slika, odnosno reference onoga ko reflektira na sredstva PPFEU S obzirom da je dobro ura|en i obrazloèn projkat jedino relevantno mjerilo, a da razna lobiranja nemaju nikakvog uticaja na rangiranje i odobravanje projekata, to je realna {ansa za Op}inu Velika Kladu{a da povu~e zna~ajna sredstva grantova. Pogotovo, jer je i do sada imala konkurentne projekte, koji su bili isklju~ivi faktor pri dobivanju vanjskih izvora sredstava, uz opstrukcije na razli~itim nivoima odlu~ivanja. Kako se odluke o odobravanju grantova donose kod Delegacije evropske komisije i kako su one kona~ne i bez bilo kakvog uticaja doma}ih politi~kih faktora, pozicija Op}ine Velika Kladu{a
kod ovoga izvora sredstava zna~ajno }e se pobolj{ati u odnosu na dosada{nji tretman i rangiranje projekata. Realnost povla~enja grantova PPFEU za Op}inu Velika Kladu{a je o~igledna i to u odnosu 15% (vlastito u~e{}e) : 85% (grantovi). S obzirom da se kao vlastito kofinansiranje priznaju u~e{}e Op}ine i gra|ana, strukturu izvora treba koncipirati tako da sredstva Op}ine i gra|ana ostanu vrijednosno ista, a da se uz njih veè sredstva grantova u naprijed navedenom iznosu (15:85). Time bi se obezbijedio daleko ve}i kvantum ukupnih sredstava i omogu}ilo finansiranje {ire mreè razli~itih projekata. U optimiziranju konstrukcije finansiranja, postoji i mogu}nost da se razli~itim kombinacijama sredstva Op}ine usmjeravaju u pripremu i organizovanje poslovne (slobodne) zone i time pozitivno uti~e na priliv inostranog kapitala ovim modalitetom priliva, kao i direktnim ulaganjima (tzv. grinfild investicije). Na osnovu naprijed navedenog, logi~no je da se u Strategiji kvantum sredstava grantova PPFEU odredio u srazmjeri i njihovim vezivanjem za iznose vlastitog u~e{}a gra|ana, odnosno razli~itim kombinacijama ovih odnosa. S obzirom na predvi|enu proceduru i na realnost rokova povla~enja sredstava grantova, u 2008. godini ovaj izvor nije predvi|en. Op}ina Velika Kladu{a ima potreba i ljudskih i materijalnih kapaciteta da po svakom osnovu uradi kvalitetan i konkurentan projekat i da u predvi|enim okvirima povu~e zna~ajna sredstva za: putnu mreù, vodovode, kanalizacionu mreù, regulacije tokova rijeka i rje~ica, za ciljane ljudske resurse, zdravstvo, sredstva javnog saobra}aja obrazovanje, kulturne sadràje, usavr{avanje institucija i sl.

Kao mogu}i, dodatni izvori sredstava, bi}e jo{ i razli~iti modaliteti priliva inostranog kapitala: direktna ulaganja (direktne investicije, po principu grinfild ulaganja, zajedni~ka ulaganja doma}ih i inostranih partnera, ulaganja u slobodne (poslovne) zone, ulaganja po osnovu koncesija.
Direktne investicije i zajedni~ka ulaganja ugovara}e privatne firme sa svojim inostranim partnerima. Zadatak op}inskih slu`bi je pravno-servisnog karaktera. Budu}i da Op}ina ima potreban stru~ni kapacitet za poslove iz svoga domena, ona }e ih na vrijeme i kvalitetno izvr{iti. Slobodne (poslovne) zone obi~no osniva vi{e privatnih i pravnih doma}ih i inostranih lica. Osniva~i zone obezbje|uju sredstva za osnivanje zone i donose akt o osnivanju zone. Budu}i da je objektivno te{ko da do|e do udruìvanja vi{e relevantnih lica i da urade sve potrebne infrastrukturne i druge zakonom predvi|ene sadràje, u Strategiji je predvi|eno da Op}ina pripremi sadràje za poslovnu zonu i da ih uz naknadu proda zainteresovanim korisnicima. Njihov osniva~ki ulog bio bi dijelom i pla}eno u~e{}e u visini trì{ne vrijednosti prostora i pripadaju}ih drugih sadràja.
135
S obzirom da korisnici slobodne zone ne pla}aju poreze i doprinose, osim na plate, da su slobodni retransfer dobiti i uloga, realno je o~ekivati da }e one ubudu}e biti zna~ajan faktor priliva inostranog kapitala. Budu}i da je predvi|eno da se za realizaciju infrastrukturnih projekata po osnovu kofinansiranja povuku sredstva Predpristupnih fondova Evropske Unije, vlastito u~e{}e Op}ine (3.756.000 KM) i grantova Kantona i Federacije (974.000 KM) iznosilo bi ukupno 4.730.000 KM, {to bi se upotrebilo za organizovanje slobodne zone na podru~ju Op}ine. Zadatak Op}ine kod ovih modaliteta priliva jeste da uradi poslove iz domena svoje nadle`nosti. S obzirom na dosada{nje iskustvo i odnos prema ovim i sli~nim ulaganjima, zaklju~ujemo da }e logi~ki i logisti~ki okvir Op}ine biti kvalitatan. S obzirom da su nadle`nosti nad koncesijama u ingerenciji kantona i Federacije, da bi za{titila vlastite prirodne resurse od neracionalnih i nezakonitih koncesija, Op}ina treba putem svojih slu`bi traìti decidno ispunjavanje zakonom predvi|ene procedure i objektivno evaluirane koristi za sveukupno stanovni{tvo Op}ine i da zako~i realizaciju {tetne koncesije, sve do sudskih sporova. Kada se govori o koncesijama, ovdje se prvenstveno misli na rudne i mineralne sirovine i termalne vode, koje u ovoj fazi mogu objektivno biti od interesa za koncesionare. Rekapitulacija realizacije projekata po godinama , vrijednostima projekata i izvorima finansiranja, data je u narednoj tabeli:
Izvori finansiranja R.br. Godina 1 2 3 4 5 Ukupno 2008 2009 2010 2011 2012 Vl. U~e{}e 440,000 594,000 754,500 967,500 1,000,000 3,756,000 Krediti 500,000 2,005,000 1,500,000 500,000 500,000 Gra|ani 1,868,000 410,000 1,694,750 3,028,900 3,000,000 Donacije 291,000 358,800 148,000 160,000 200,000 1,157,800 Grantovi Kant. I Fed. 466,200 148,000 160,000 200,000 PPFEU 2,323,333 4,801,790 4,290,942 4,350,000 Ukupno 3,099,000 6,157,333 9,047,040 9,107,342 9,250,000
5,005,000 10,001,650
974,200 15,766,065 36,660,717
Projekcija utro{ka sredstava po namjenama i izvorima finansiranja po godinama 2008. godina Ukupna Vrijednost realizacija projekta Infrastruktura 2,687,000 Vodo snabdijevanje 36,000 Vlastito u~e{}e 322,000 18,000 376,000 440,000 Krediti Gra|ani Donacije 266,000 Grantovi Kant. I Fed. PPFEU -
500,000 1,865,000 18,000
Mladi I ène Ukupno: 3,099,000
100,000 500,000 1,883,000
Projekcija utro{ka sredstava po namjenama i izvorima finansiranja po godinama 2009. godina Ukupna realiza- Vrijednost Vlastito Grantovi Krediti Gra|ani Donacije PPFEU cija projekta u~e{}e Kant. I Fed. Infrastruktura 2,687,000 483,000 1,010,000 410,000 358,000 416,200 Vodosnabdijeva1,100,000 105,000 995,000 nje Mladi I ène 56,000 6,000 50,000 Projekti finansi2,323,333 - 2,323,333 rani PPFEU Ukupno: 6,157,333 594,000 2,005,000 410,000 408,800 416,200 2,323,333 2010. godina Ukupna realiza- Vrijednost cija projekta Infrastruktura 1,975,000 Vodosnabdijeva2,270,250 nje Mladi I ène Projekti finansi4,801,790 rani PPFEU Ukupno: 9,047,040 2011. godina Ukupna realiza- Vrijednost cija projekta Infrastruktura 4,766,400 Vodosnabdijeva50,000 nje Mladi I ène Projekti finansi4,290,942 rani PPFEU Ukupno: 6,157,333
Vlastito u~e{}e 554,500
Krediti 500,000
Gra|ani 624,500
Donacije
Grantovi Kant. I Fed. 148,000 148,000 -
PPFEU -
200,000 1,000,000 1,070,250 -
- 4,801,790 148,000 4,801,790
754,500 1,500,000 1,694,750
148,000
Vlastito u~e{}e 917,500 25,000 -
Krediti
Gra|ani
Donacije
500,000 3,028,900 25,000 410,000
PPFEU -
- 4,290,942 416,200 4,290,942
594,000 2,005,000
408,800
2012. godina Ukupna realiza- Vrijednost Vlastito cija projekta u~e{}e Infrastruktura 4,900,000 1,000,000 Vodosnabdijeva100,000 100,000 nje Mladi I ène Projekti finansi4,250,000 rani PPFEU Ukupno: 9,250,000 1,100,000
Krediti
Gra|ani
Donacije
500,000 3,000,000 -
PPFEU -
- 4,250,000 200,000 4,250,000
500,000 3,000,000
200,000
137
22 NAÎN PRA]ENJA, NADGLEDANJA, KONTROLE I EVALUACIJE
Svrha je pra}enja i nadledanja da se putem sistematskog ispitivanja omogu}i efikasna i transparentna provedba plana razvoja. Ciljevi pra}enja i vrednjovanja realizacije plana se odnose na: opravdanost projekta-programa; efikasnost iskori{tenost dostupnih resursa; odgovornost koliko su odre|eni ciljevi ostvareni; provedba u~inkovito i efikasno upravljenje provedbom projekata. Jedno od pitanja na kojim se je potrebno zabaviti jeste tko provodi pra}enje, nadgledanje, kontrolu i evaluaciju sprovedbe strategije razvoja. Bitno je uklju~itii vanjske i stru~njake iz Op}ine gdje se dobiva zna~ajniji kvalitet. Tako|er, bitno je formirati sitem pra}enja i arhiviranja svih projekata, te njihove implementacije. Elementi koji bi trebali predstavljati bazu podataka u elektronskom i drugom obliku bi ~inili za svaki projekat: Osnovni podaci nositelj, vrijeme trajanja, iznos financiranja itd.; dodatne podatke o sadràju programa-mjere, prioritet, saètak itd.; klju~ne pokazatelje rezultata svakog projekta-programa. Pokazatelji za pra}anje se odnose na: ULAZNE POKAZATELJE-informacije o financijskim, ljudskim, materijalnim, organizacijskim i drugim resursima kori{tenim za provedbu programa IZLAZNI POKAZATELJI odnose se na izravne rezultate projektnih aktivnosti, POKAZATELJI REZULTATA izravno su povezani sa ciljevima rezultata izravni u~inak na korisnike projekta-programa POKAZATELJI DUGOR^NIH UÎNAKA posljedice na koje }e projekti programi imati u dugom roku. Strategiju razvoja Op}ine Velika Kladu{a treba gledati kao dinami~an, otvoren razvojni dokument koji }e s vremenom trebati mjenjati i prilago|avati promjenama u okruènju i Op}ini Velika Kladu{a te time doprinjeti boljem rje{enju klju~nih razvojnih pitanja Op}ine Velika Kladu{a. Zbog toga predlaèmo da se vr{i kontrola i pra}enje realizacije istog :
[estomjese~no pra}enje napretka i realizacije strategije, to jest realizacija strategije na usvojenim godi{njim finansijama, Godi{nje pra}enje napretka i realizacije strategije, to jest usvajanje i planiranje budètskih sredstva na godi{njem nivou, Trogodi{nje pra}enje napretka i realizacije strategije, to jest usvajanje i planiranje budètskih sredstva na trogodi{njem nivou.
Strategiju razvoja Op}ine Velika Kladu{a treba gledati kao ìvi plan koji }e omogu}avati potrebne promjene za potrebe razvojne politike uskla|ene prema mogu}nostima, prostoru i vremenu u kojima se nalazi Bosna i Hercegovina i Op}ina Velika Kladu{a na principima partnerstva javnog i privatnog sektora.
Panorama Velike Kladue iz 2006. godine

Strategija Razvoja Web

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Razvoja Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRATEGIJA RAZVOJA OP]INE VELIKA KLADU[A

za period 2007- 2017. godine

maj, 2008 godine

54 55 56 56 57 58 58 60 60 64 64 65 66 66 66 68 70 71 71 75 76 78 78 79 79 81 81 81 81 82 82 82 83 83 84 84 86 87 122 127 129 137

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Velika Kladu{a, juna 2008. godine

dr. sc. Husein Muratovi}

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

89,07 3,28 7,65 100

96,59 3,41 100

EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Stanje prirodnih vrijednosti

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

c) Spomenici i obilje`ja iz NOR-a i socijalisti~ke revolucije

d) Ostali objekti narodnog stvarala{tva

Mlinovi na Kladu{nici i drugim rje~icama i potocima Stare bosanske ku}e

EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Velika Kladu{a USK kanton Vel.Klad/ Kanton

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Veli~inska struktura naselja - stanje 1991. godine

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Veli~inska struktura naselja i njihov prostorni raspored - stanje 1991. godine

R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Op}ina Velika Kladu{a

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

7. LJUDSKI RESURSI I TR@I[TE RADA

Unsko sanski kanton 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Ukup. 27.199 29.005 30.312 32.830 36.211

VSS 77 84 101 155 261

V[S 407 432 411 434 539

SSS 4.183 4.707 5.149 5.881 6.666

NSS 107 106 98 103 122

VKV 105 217 213 215 237

KV 7.553 8.446 9.295 10.567 11.615

PKV 1.477 1.528 1.487 1.515 1.570

NKV 13.290 13.485 13.558 13.960 15.201

1.928 784 241 358 1.308 341 747 959

2.682 1.101 338 556 2.801 856 1.822 1.459

585 199 19 122 282 52 145 166

2.894 1.481 341 1.161 3.973 819 1.930 2.602

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

8. INFRASTRUKTURA OP]INE VELIKA KLADU[A

EVIDENTNI RAZVOJNI PROBLEMI

EVIDENTNE RAZVOJNE POTREBE

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Redovno odr`avanje na ostalim niskonaponskim mre`ama.

Karta energetske infrastrukture - plan

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Broj prostorija 143 23 32 3 3 6 10 1 12 140 373

II Vlastiti otvoreni prostor Sportska igrali{ta Dvori{ta Ukupno otvoreni prostor

Povr{ina u m2 13.487 80.326 93.813

III Iznajmljeni prostor - Ukupno iznajmljen prostor