UNIVERZITET U BIHAU PRAVNI FAKULTET BIHA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: KOMPARATIVNO I MJENINO PRAVO TEMA: MJENINE RADNJE

PROFESOR:

STUDENTICE:

22. decembar 2010.godina SADRAJ

SADRAJ...................................................................................................................................2 UVOD.........................................................................................................................................3 PODJELA MJENINIH RADNJI.............................................................................................4 IZDAVANJE MJENICE ...........................................................................................................5 INDOSIRANJE..........................................................................................................................6 AKCEPTIRANJE.......................................................................................................................8 AVALIRANJE..........................................................................................................................10 MJENINA INTERVENCIJA.................................................................................................11 PLAANJE...............................................................................................................................12 UMNOAVANJE....................................................................................................................12 PREZENTACIJA......................................................................................................................14 PODIZANJE MJENINOG PROTESTA................................................................................15 VRENJE MJENINIH REGRESA.......................................................................................16 AMORTIZACIJA....................................................................................................................17 MJENINE TUBE.................................................................................................................17 MJENINI PRIGOVORI........................................................................................................19 NOTIFIKACIJA......................................................................................................................20 ZAKLJUAK..........................................................................................................................22 KORITENA LITERATURA.................................................................................................23

UVOD

Pod mjenicom se podrazumijeva vrsta vrijednosnog papira u obliku pismene isprave kojom jedna osoba daje bezuslovno obeanje da e sama isplatiti odreenu sumu novca ili kojom izdaje bezusloven nalog drugoj osobi da ona u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu isplati odreenu sumu novca osobi naznaenoj na toj ispravi ili isplati treoj osobi za koju ona to naredi. U ovom seminarskom radu bit e izloene mjenine radnje kao to su izdavanje i akceptiranje mjenice, bit e objanjeno na koji nain i pod kojim uslovima se vri prijenos mjenice, ko moe biti mjenini garant, te kako se vri intervencija, umnoavanje, prezentacija i isplata mjenice. O navedenim kao i ostalim mjeninim radnjama bit e objanjeno na sljedeim stranicama.

PODJELA MJENINIH RADNJI

Mjenica je tipini vrijednosni papir po naredbi,kod kojeg prava nastaju, mijenjaju se, prenose ili prestaju vrenjem odreenih radnji od strane povjerioca, dunika ili treeg lica ( ili njihovih punomonika ), u zakonom utvrenim rokovima i propisanom obliku.1 Mjenine radnje koje dovode do stvaranja novih pravnih odnosa i odreenog pravnog dejstva mogu se podijeliti u dvije grupe:
1. Osnovne mjenine radnje,

2. Njenine radnje koje se preduzimaju radi ouvanja i ostvarenja mjeninih radnji. U osnovne mjenine radnje, koje se preduzimaju u cilju da se steknu mjenina prava i obaveze spadaju: a. Izdavanje mjenice b. Indosiranje mjenice c. Akceptiranje mjenice d. Avaliranje mjenice e. Mjenina intervencija f. Ispata ( plaanje ) mjenice g. Umnoavanje mjenice h. Prezentacija mjenice U mjenine radnje koje se preuzimaju radi ouvanja i ostvarenja mjeninih prava spadaju; a. Podizanje mjneninog protesta b. Vrenje mjeninih regresa c. Podnoenje zahtjeva za amortizaciju mjenice d. Osiguranje mjneinog potraivanja e. Podizanje mjenine tube
f. Isticanje mjeninih prigovora i g. notifikacija.

IZDAVANJE MJENICE

Reuf Kapi i hajro Kofrc: Poslovanje s mjenicom pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf, Tuzla,2001. god. str.33

Kao prva radnja koja se odnosi na ovu vrstu vrijednosnih papira, kao sredstva plaanja savremenog doba jeste izdavanje mjenice. Ova radnja se izvrava od strane trasanta te na osnovu tog akta dolazi do zasnivanja mjeninog odnosa izmeu trasanta i remitenta, s tim da u ovaj odnos mogu naknadno da pristupe i trea lica koja se javljaju u ulozi povjerioca ili dunika u odnosu na istu mjenicu. Sve navedeno ukazuje da upravo ova radnja treba da predstavlja poetak svakog mjeninog odnosa. Meutim, u praksi a naroito kod potroakih kao i drugih kredita, deava se da se na mjeninu ispravu prije svega stave izjave o akceptiranju, indosiranju i sl. pa da tek onda trasant stavlja svoj potpis na mjenicu, kada je u pitanju bianco mjenica. Meutim, prema teoriji prava izdavanje mjneice se izvrava potpisom trasanta i predaje iste remitentu, jer je prethodno od njega primio odreenu protuvrijednost ( iako to nije navedeno u mjenici ). Prema tome, trasant postaje remitentov dunik, kao i dunik svih ostalih buduih savjesnih imatelja navedene mjenice. On se nalazi i u ulozi dunika sve do momenta dok se remitentu ne isplati mjenina svota ili da prava i obaveze iz mjenice ne prestanu na neki drugi nain. U vezi sa izdavanjem mjenice postavlja se pitanje pokria na osnovu kojeg e biti isplaena novana svota. Pravilo je da kod trasata prije dospjelosti, postoji pokrie koje nebi trebalo biti manje od mjenine svote, ali se u praksi deava i takva situacija ta na taj nain isplauje se djelomino mjenina svota. U praksi se ovo pokrie, u pravilu sastoji u novcu, kreditu, robi ili nekim drugim vrijednosnim papirima. Pokrie u novcu moe se sastojati iz sredstava na tekuem raunu, deponiranih sredstava i drugih novanih sredstava.2 Posebnim ugovorom izmeu trasanta i trasata se predvia da e trasat kreditirati trasanta do odreenog iznosa, odnosno do visine datog kredita isplatiti iznos mjenice koje trasant trasira odnosno vue na trasata. Ako je pokrie u robi, smatra se da trasant ima pokrie u visini vrijednosti te robe ( npr. visina kupovne cijene date robe koju trasat isplauje trasantu ).

INDOSIRANJE MJENICE

Grupa autora, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski i Pravni fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2004. god. str.387

 Prijenos mjenice jeste mjenina radnja koja se sastoji u tome to se putem odreene izjave ( indosamenta ) mjenica prenosi sa jednog lica ( indosanta ) na drugo lice ( indosatara ). 3 Jedna od bitnih karakteristika vrijednosnih papira, tako i mjenice jeste njena prenosivost, a ona se moe vriti putem cesije i indosamenta ( indosmana). Cesija je in promjene povjerioca kod mjenice, odnosno ugovorno postupanje trabine izmeu dotadanjeg povjerioca ( cedenta ) i tree osobe ( cesionara ), koja na taj nain postaje novi povjerilac. Proizilazi da cesiji prethodi neki osnovni pravni posao, odnosno ona se temelji na nekom pravnom osnovu ( ugovor cessio udumtaria, ali i zakon cessio legis ili sudska odluka cessio judicialis ). Pod uslovom da je punovana i da se njome njegov poloaj ne pogorava, za cesiju nije potreban nikakav pristanak dunika, jer se u sutini, to njega ne tie i svejedno mu je ko e mu biti povjerilac. Potraivanje iz mjenice se moe cedirati, razumije se, samo uz faktiko predavanje samog papira. Putem cesije se vri prenos mjenica na ime, tzv. rekta ( neprenosivih ) mjenica, osim ako zakonom nije izriito predvieno da se prenos takvih mjenica moe vriti i indosamentom. Sam postupak cesije, koji podrazumijeva uee tri osobe ( ustupalac cedent, primalac trabine cesionar i ustupljeni, odnosno cedirani dunik cesus) provodi se kroz sljedee radnje: na samom papiru se upisuje naziv ili ime novog imaoca mjenice ( njenog sticaoca), stavlja se potpis prenosioca, obavjetava izdavalac mjenice i vri upis cesije u registar ( ukoliko takav registar postoji ). Cesija se moe otkloniti kao nain prenoenja mjenice, stavljanjem odgovarajue klauzule od strane njenog izdavaoca ili po sili zakona.4 Kao to smo ve rekli na poetku, indodament je specifian nain prenosa vrijednosnih papira, a samim tim i mjenice, kojim dotadanji imalac mjenice ( indosant) prenosi prava iz mjenice na novog povjerioca ( indosatara ), ime izmeu ovog posljednjeg i dunika nastaje samostalan pravni odnos. Taj odnos je neovisan u odnosu na starog povjerioca, zbog toga to je taj odnos nebitan. Ono to je vano, odnosno odluno je samo sadraj mjenice i meusobni lini odnos novog povjerioca i dunika. Indosament je izjava koja se stavlja na mjenicu. Moe se staviti na prednju stranu mjenice, poleini ili na njenom produetku kojom njen imalac prenosi svoja prava iz mjenice na neko drugo lice. Indosant moe zabraniti dalji prenos mjenice tzv. rekta klauzulom rektaindosmanom. To je klauzula ne po naredbi i tada se mjenica moe prenositi samo cesijom. Indosament se moe vriti od strane ovlatene osobe na drugu osobu i to bezbroj puta. Indosament mora biti bezuslovan jer bi svako uslovljavanje bilo nitavo, a takoer se nemoe vriti djelimino indosiranje.

Postoji vie vrsta indosamenata: a. Vlasniki indosament b. Prokura indosament

3

Genc Trnavci, Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2007. god. str. 29
4

Reuf Kapi i Hajro Kofrc, Poslovanje s mjenicom pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf, Tuzla, 2001. god. str.35

c. Zaloni indosament d. Rekta indosament

e. Povratni indosament

a. Vlasniki indosament je prenos mjenice i mjeninih obligacionih prava na indosatara, nakon ega se indosant pretvara u mjeninog dunika, solidarno odgovara indosataru kao novom mjeninom povjeriocu, zajedno sa akceptantom i drugim mjeninim potpisnicima. Pojavljuje se u obliku: -

Punog indosamenta koji indosatara oznaava punim imenom Bjanko ili blanko indosamenta koji je neispunjen, odnosno prazan indosament, samo sa izraenom voljom indosiranja i potpisom starog imaoca mjenice, dakle bez imena indosatara ili samo golim potpisom indosanta. naplatu od strane indosatara i to u ime i za raun indosanta. Daje se u svrhu opunomoenja naroito onda kada je indosatar banka koja treba samo naplatiti mjenini iznos za indosanta i nakon toga ga njemu isplatiti u odreenom obliku.

b. Prokura indosament, odnosno punomoniki indosament prenosi samo ovlatenje za

c. Zaloni indosament se preduzima kada mjenini povjerilac eli da doe do

gotovinskih sredstava davanjem mjenice u zalogu ( lombardiranjem, mjenini lombard ). Dakle, mjenica se zalae za neko pravo povjerioca koje ima osnov u pravnom poslu koji je izvan mjenice i to putem indosamenta. Posebnim klauzulama, kao nastalom i kod punomonikog indosamenta, moe se kod zalonog indosamenta indosiranje uiniti vidljivim ( tada je u pitanju otvoreni zaloni indosament) ili se to na svojevrstan nain prikriva ( u tom sluaju se radi o prikrivenom zalonom indosamentu ).5
d. Rekta indosament se vri dodavanjem indosman klauzule ne po naredbi. Indosant

nije ovlaten u potpunosti iskljuiti dalje indosiranje, odnosno pretvoriti mjenicu u budunosti u rekta mjenicu koja bi se mogla prenositi samo cesijom jer samo trasant moe kreirati rekta mjenicu.
e. Povratni indosament predstavlja sluaj kada se mjenica indosira na trasata, bez obzira

da li je on akceptirao ili nije, ali i na trasanta, te na osobu koja je ve bila indosant po toj mjenici. Tako se obaveza ponovo vraa na osobu na kojoj je jednom ve bila. Potrebno je dodati da sve navedene osobe mogu, nakon povratnog indosamenta, mjenicu dalje indosirati.

Reuf Kapi, Hajro Kofrc, Poslovanje s mjenicom Pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf, Tuzla,2001. god. str. 36

AKCEPTIRANJE ( PRIJEM, PRIHVAT ) MJENICE

Akceptiranje mjenice je mjenino pravna radnja kojom se trasat obavezuje prihvatiti mjeninu obavezu, tj. isplatiti mjenicu onako kako ona glasi. Akcept se daje potpisom trasanta na licu mjenice. Od momenta potpisivanja mjenice trasat postaje akceptant. Trasat postaje tada glavnim mjeninim dunikom do kojeg je momenta glavni mjenini dunik bio trasat.6 U mjenici se mijenja dunik, a ostali potpisnici postaju regresni ( sekundarni ) dunici, pa imalac mjenice, ako to ne uini glavni dunik, prema njima ima regresno pravo, odnosno pravo da se naplati od njih. Nakon akceptiranja, mjenica i mjenine obaveze se mogu ugasiti samo ako isplatu mjenice izvri akceptant ( prihvatnik ), time akceptant na taj nain bezuslovno priznaje dug. Mjenica u najveem broju sluajeva moe djelovati i bez akcepta, jer je trasant obavezan i bez akcepta iz mjenice, a pored njega jame i svi indosanti. U prometu cirkuliu, iako dosta rijetko i mjenice koje nisu akceptirane. No, postoje sluajevi obaveznog akceptiranja: kada mjenica glasi na odreeno vrijeme po vienju ( kako bi se mogao utvrditi rok dospjelosti ) i kada se radi o domiciliranoj mjenici ( kako bi trasat znao gdje treba da plati mjenicu ). Nadalje trasat jami samo akceptiranjem mjenice, ime se stvara novi dunik. Takoe, akceptiranje ima vrlo veliki znaaj za povjerioca, jer se sa akceptiranom mjenicom moe da bira jedna od sljedeih mogunosti: a. Zadrati mjenicu kod sebe i na dan njene dospjelosti je prezentirati radi isplate ( sam ili preko drugog npr. banke ) b. Mjenicu prenijeti indosamentom, dati je svom povjeriocu na ime isplate sopstvenog duga, odnosno izmirenja vlastite obaveze ( u datim sluajevima im slui kao sredstvo plaanja )
c. Akceptiranu mjenicu dati banci u eskont, pa na taj nain doi do novanih

sredstava ( dakle, iskoristiti je kao kreditni instrument ).7 Mjenica mora biti prezentirana ( podnesena ) na akcept od strane njenog imaoca u odreenom roku i na odreenom mjestu da bi mogla biti akceptirana. Akceptiranje se vri izjavom u pismenoj formi na mjenici od strane trasata bez posebnog sadraja. Dovoljna je samo klauzula o akceptu koja se daje rijeima priznajem, akceptiram, primam i sl. bez ikakvih uslovljavanja uz dokazivanje mjenine sposobnosti. Postoji vie vrsta akcepta: 6

Puni akcept koji sadri klauzulu o prihvatanju trasantovog naloga, potpis akceptanata i eventualno adresu, datum i mjesto akceptiranja Bjanko akcept koji sadri samo potpis akceptanta na odgovarajuem mjestu u mjenici

Genc Trnavci, Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2007. god. str. 29
7

Reuf Kapi i Hajro Kofrc,Poslovanje s mjenicom pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf, Tuzla, 2001. god. str.37

Djelimini aspekt kojim se olakava poloaj regresnih mjeninih dunika.

AVALIRANJE MJENICE

Pored trasanta, trasata i akceptanta, postoji jo jedna ( etvrta ) vrsta mjeninog dunika avalist. To je odreena osoba ( sa pasivnom mjeninom sposobnou) koja daje izjavu na mjenicu ( licu ili poleini mjenine isprave ) ili alonu kojom garantuje za odreenog mjeninog dunika da e ovaj izvriti svoju mjeninu obavezu. Na taj nain se osigurava isplata mjenice ( ne i za druge mjenine radnje i obaveze ), u cijelom iznosu ili jednom njegovom dijelu. Istina, praktino znaenje jemstva moe da upuuje i na nepovjerenje imaoca mjenice u odnosu na platenu sposobnost mjeninih potpisnika ( dunika ).8 Jamstvo u mjeninopravnim odnosima se razlikuje od jamstva u obligacionim odnosima u tome to se avalom ustanovljava samostalan, a ne sporedan pravni posao, odnosno akcesoran. U mjeninopravnim odnosima avalist moe biti pozvan da plati mjenicu i prije nego to je pokuana naplatiti od glavnog dunika. Odgovornost avaliste u odnosu na povjerioca je neposredna, samostalna i solidarna, odnosno avalista odgovara na isti nain kako odgovara i onaj za koga je dao aval. Osoba koja daje aval naziva se avalista, a osoba za koju on jami naziva se honorat. Avalista moe biti neko lice izvan mjenice, ali moe biti i neki postojei obaveznik u mjenici, osim glavnog mjeninog dunika ( akceptant, trasant do akceptiranja, izdavalac solo mjenice ). Avalista stavlja na mjenicu pismenu izjavu jamstva rijeima kao jamac, kao garant ili nekim drugim slinim izrazima koji imaju takva znaenja. Avalista mora naznaiti, odnosno imenovati honorata kako bi se izbjegla svaka zabuna jer ako bi to propustio, njegova izjava bi bila tretirana kao jamstvo za trasanta. Mjenino jamstvo, prema sadraju obaveze koju preuzima avalista, moe biti:
-

Puno koje se odnosi na ukupan mjenini iznos, Djelimino koje se odnosi na manji iznos od onoga za koji je obavezan potpisnik.

Avalista jami primarno a ne supsidijarno. On jami u prvom redu, a ne poslije onoga za kojeg je preuzeo jamstvo, pa ak i kada se radi o jamenju za osobu koja nemoe preuzeti mjeninu obavezu, za izmiljenu obavezu ili se radi o falsikovanom potpisu onoga za kojeg je dao aval. Kada isplati mjenicu avalista stie sva prava iz mjenice ( regresni povjerilac ), kao i vlasnitvo nad mjeninom ispravom. U pravilu, izjava o avalu sa potpisom avaliste se daje na licu mjenice ili alonu mjenice ( mogue je i na duplikatu mjenice ). Zemlje Anglo - amerikog mjeninog prava ne poznaju institut mjeninog avala, ali kao supstituti njemu postoji tzv. iregularni indosament, te u amerikom pravu, payment guaranteed i collection guaranteed, kao mjenini avali sui generis. U nekim zemljama je ( npr. u Francuskoj ), doputena mogunost davanja avala i separatnim aktom van mjeninog pismena, sa istim pravnim dejstvom kao da je dat i na mjeninoj
8

Reuf kapi i Hajro Kofrc, Poslovanje s mjenicom pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf, Tuzla, 2001. god. str.38

ispravi, s tim to se precizira mjenica za koju se daje aval, mjesto i vrijeme avaliranja i sl. Davanju avala, odnosno njegovom upisu na mjenicu, najee prethodi zakljuenje ugovora sa buduim honoratom, koji ima obligacionopravni karakter ( bankarski posao ). Posao koji proizilazi iz tog ugovora je nezavisan od mjeninog posla.9

MJENINA INTERVENCIJA

Intervencija se sastoji u tome to jedno lice ( intervenijent) po pozivu ili spontano akceptira ili isplati mjenicu i umjesto bilo kojeg mjeninog dunika koji je pozvan ispuniti mjeninu obavezu, a on to nemoe ili nee da uini.10 Intervencijom se prevazilaze tekoe nastale zbog neisplate ili neakceptiranja mjenice sa ime su povezani i veliki trokovi. Intervencija takoe slui i kao svojevrsno sredstvo za ouvanje kreditne sposobnosti i dobrog glasa regresnih dunika u poslovnom svijetu. Institut mjenine intervencije zapravo podrazumijeva posredovanje tree osobe koja e akceptirati i / ili platiti mjenicu, kako bi regresnog dunika zatitila od regresa. Klauzula o intervenciji se obavezno unosi u mjeninu ispravu jer samo tako proizvodi mjeninopravna dejstva. Po svojoj formi moe biti samo puna, dok bjanko intervencija nije mogua ( iz razloga to bi se, zavisno od mjesta upisa, moglo smatrati da se radi o bjanko avalu ili bjanko indosamentu ). Intervencija moe biti:
a. Pozivna kada trasant, indosant ili avalista u samoj mjenici izriito navedu osobu koja

e, po potrebi akceptirati ili isplatiti mjenicu, kod pozivne intervencije, imalac mjenice ima obavezu da od intervijenta primi isplatu mjeninog iznosa u cjelini ili djelimino. b. Spontana u sluaju kada trea osoba ili bilo koji od mjeninih potpisnika, bez poziva na intervenciju, dakle, dobrovoljno, spontano intervenie: kod spontane intervencije imalac mjenice nema obavezu da od intervenijenta prima isplatu mjeninog iznosa u cjelini ili djelimino. Druga podjela intervencija je na: a. Intervencija zbog neakceptiranja moe nastati po pozivu ili spontano i samo u sluajevima kada bi dolo do regresa prije dospjelosti.
b. Intervencija zbog neisplate ima za cilj otklanjanje mogunosti regresne naplate, i u

svim sluajevima kada je mogu regres ( od dospjelosti ili prije dospjelosti ). Kao intervijjent se moe pojaviti bilo koja osoba izvan mjenice, ali i sami mjenini obaveznici osim akceptanta. Kauzula o intervenciji se obavezno unosi u njenino pismeno, jer samo tako proizvodi mjeninopravno dejstvo.
9

Reuf Kapi i Hajro Kofrc, Poslovanje s mjenicom pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf, Tuzla, 2001. god. str.39
10

Genc Trnavci. Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2007. god. str.30

10

PLAANJE ( ISPLATA ) MJENICE

Isplata mjenice jeste radnja dunika koju je ovaj duan izvriti nakon uredne prezentacije mjenice na isplatu od strane imaoca mjenice po njenoj dospjelosti. Mjenicu je duan isplatiti glavni mjenini dunik. To e biti akceptant, ako je mjenica akceptirana, a trasant ako nije akceptirana i izdavalac vlastite mjenice, ako se radi o vlastitoj mjenici. Kada dunik isplati mjenicu, to se konstatira na poleini mjenice nakon ega se mjenica mora predati duniku. U sluaju da je mjenicu isplatio glavni mjenini dunik ( akceptant ili trasant ), obaveze se u potpunosti gase i svi regresni dunici se oslobaaju mjenine obaveze. U suprotnom ako je mjenicu isplatio neki od regresnih dunika ( indosant ili avalista ), onda takav dunik ima pravo regresa od svih lica koji su njegovi prethodnici, tj. imaju vii rang u mjenici.11 Imalac mjenice ( izuzetno njegov punomonik) duan je na dan dospjelosti mjenice obratiti se duniku prezentirajui mu mjenicu na isplatu. Za razliku od prezentacije na akcept, svaki imalac mjenice nije ovlaten na prezentaciju na isplatu. Ovlaten je samo formalno legitimisani imalac mjenice, njegov zastupnik ili graansko pravni sljednik, kao punomoniki i zaloni indosator. Ako je u mjenici navedeno vie trasata, potrebno je prezentirati mjenicu svakom od njih. Isplata mjenice, uz prijem mjenine isprave treba da se izvri od strane glavnog dunika, dakle, u prvom redu akceptant trasirane mjenice, kao i trasant vlastite mjenice. Kada mjenicu isplati glavni dunik sa izruenjem mjenice svi mjenini dunici su osloboeni mjenine obaveze. Ako je mjenicu isplatio jedan od regresnih dunika, obaveza iz mjenice se oslobaaju samo njegovi sljednici, dok on prema prednicima ima pravo na regres. Potrebno je razlikovati o dospjelosti od plaanja prije dospjelosti. U prvom sluaju se dunik nalazi u prinudnom pokuaju jer ako oklijeva i neplati rizikuje mjenini protest i mjeninu tubu sa svim posljedicama koje iz toga proizilaze. Ako trasat plaanje izvri prije dospjelosti, bez provjere formalne legitimacije prezentanta i materijalnog ovlatenja, ukljuujui istinitost i neprekinut niz indosmana i identitet prezentanta sa onim koji je naznaen kao indosatar, to ini na vlastiti rizik i tetu, odnosno izlae se riziku da e od njega isplatu ponovo traiti materijalno ovlatena osoba ( zakoniti ili savjestan imalac mjenice). Iako mjenini dunik nije obavezan izvriti isplatu mjenice prije dospjea, niti mjenini povjerilac ima obavezu prijema isplate prije dospjelosti ( na taj nain bi se mogla nanijeti teta imaocu mjenice odbijanje nedospjele kamate, onemoguavanje daljeg indosiranja njenice i sl. ), oni mogu postii sporazum o isplati mjenice i prije dospjelosti. Na isti nain mogu utvrditi isplatu mjenice u kasnijem roku ( prolongacija mjenice ). Ako se vri prolongacija mjenice, odobreni poetak ne mijenja mjenino pravni rok dospjelosti, pa ak i onda kada je prolongacija unesena u mjenino pismeno odlae se samo rok isplate. Bez obzira na odobreni poetak radi ouvanja regresnih prava, mora se izvriti prezentacija na isplatu i protest zbog neisplate prema prvobitnom utvrenom roku dospjelosti. Glavni dunik moe povjeriocu izvriti i djeliminu isplatu, ime olakava poloaj regresnih dunika, koji se oslobaaju mjenine obaveze u obimu tako izvrene isplate. Ako glavni mjenini
11

Genc Trnavci, Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2007. god. str. 31

11

dunik ne isplati mjenicu, tada ( i poslije podizanja protesta i eventualne izvrene notifikacije ) dospjeva obaveza regresnih mjeninih dunika, koji ( izuzimajui avalistu djelimino avala ) ima mjeninu svotu isplatiti samo u cjelosti.12

UMNOAVANJE MJENICA

Umnoavanje mjenica reguliu odredbe l. 65. do 67. Zakona o mjenici.13 esto u mjeninom postupku, a naroito kada je rije o meunarodnom i prekomorskom prometu, deava se i umnoavanje mjenice, kako bi mjenini povjeritelj bio sigurniji ako doe do gubitka ili unitenja mjenice. U sluaju postojanja vie primjeraka identine mjenice, ponekad je mogue istovremeno obavljanje razliitih mjeninih radnji. Umnoavanje mjenice moe se izvriti na dva naina: izdavanjem duplikata mjenice ili sainjavanjem preslika mjenice. Meutim, ova dva naina umnoavanja mjenice ne proizvode isto pravno djelovanje.14 Izdavanje duplikata moe izvriti samo trasant na zahtjev i troak imatelja mjenice. Svi potpisi i izjave navedene u mjenici moraju se ponoviti i na duplikatu. Nee se ponoviti potpis akceptanta ili osobe koja je akceptirala mjenicu kao intervenient, jer bi ova osoba odgovarala po svakom primjerku kao da je u pitanju posebna mjenica. Bitno je napomenuti da se nemoe izdavati duplikat ako je trasant unio u prvi primjer mjenice tzv.solo klauzulu ( platite za ovu jednu mjenicu). Isplaivanjem jednog primjerka prestaju pravna dejstva svih ostalih primjeraka identine mjenice, ak i onda kada u mjenici to izriito nije naglaeno. Prema Zakonu o mjenici postoje dva izuzetka u odnosu na navedeno pravilo. Ako jedan primjerak mjenice bude poslan na akceptiranje, na svim ostalim primjercima se mora naznaiti ime osobe ( depozitara ) kod koje se akceptirani primjerak nalazi. Ova osoba ima obvezu da uva navedeni primjerak i da ga preda zakonitom i savjesnom imatelju iako ima primjerak, ako to zahtjeva. Ako depozitar odbije da preda akceptirani primjerak, lice koje je zahtjevalo predaju ima pravo da kod suda podigne tzv.prekvizicijski protest kojim utvruje da je depozitar odbio da preda primjerak, a da ni po jednom drugom primjerku nije mogao biti dobiven akcept ili isplaena mjenina svota. Svaki primjerak umnoene mjenice, moe cirkulirati neovisno od ostalih primjeraka. Osim izdavanja duplikata, moe se i sainiti preslik mjenice. Dok duplikat mjenice moe da izda samo trasant, pravo na preslik mjenice pripada imatelju mjenice. Preslik odnosno fotokopija mjenice predstavlja doslovni prijepis izvorne mjenice tj. originala mjenice. Na presliku moraju biti navedeni svi potpisi i izjave koje su se nalazili na izvornoj mjenici u vrijeme sainjavanja preslika. Pored toga, mora biti tano naznaeno gdje se zavrava prijepis, a gdje
12

Reuf Kapi i Hajro Kofrc, Poslovanje s mjenicom pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf, Tuzla, 2001. god. str 41
13

LJubo Todorovi, Financijsko poslovanje, biblioteka Mostovi, Sarajevo, 2000. god. str. 32

14

Grupa autora, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski i Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2004. god. str.388

12

poinje originalni tekst. Preslik mjenice se moe indosirati i evalirati kao i izvorna mjenica, ali se nemoe akceptirati. Indosiranje i avaliranje preslika mjenice su istog pravnog dejstva kao i kod izvorne mjenice. Na presliku mjenice, isto kao i kod duplikata mora biti oznaeno ime depozitara ( u ovoj situaciji ime osobe kod koje se nalazi izvorna mjenica ). Ako depozitar, na zahtjev imatelja preslika podie prekvizicijski rok, kojim utvruje da mu nije predana izvorna mjenica, gdje na osnovu tog protesta stjee pravo da istakne regresni zahtjev prema svim osobama koje su indosirale ili avalirale preslik mjenice. Prema naelu inkorporacije imatelj preslika mjenice ima pravo regresa prema potpisnicima izvorne mjenice, ali samo u sluaju da mu je predana izvorna mjenica.

PREZENTACIJA MJENICE

Mjenica je u pravilu prezentacijska isprava. Pravilo je da imalac ove isprave mora da prezentira ( podnosi) vrijednosni papir duniku da bi mogao od njega traiti izvrenje obaveze navedene u papiru. Pravilo je da se mjenica ima prezentirati duniku dva puta: na akcept i na isplatu, gdje za ove prezentacije, pored zajednikih postoje i posebna pravila. U trenutku kad podnosi mjenicu na akcept imaoc mjenice poziva trasata da prihvati nalog za isplatu svote navedene u mjenici, koji je trasatu uputio trasant prilikom izdavanja mjenice. Ova prezentacija se izvava zbog toga to trasat nemora uvijek biti upoznat s tim da je mjenica uope izdana, pa mu se ovom prezentacijom prua prilika da se upozna sa sadrajem naloga, da provjeri da li kod njega postoji trasantovo pokrie, a da potom ovo pokrie eventualno blokira dok ne istekne vrijeme odreeno za isplatu mjenine svote. S druge strane, imatelju mjenice se prua mogunost da zasnuje mjeninopravni odnos s akceptantom i da time svoje potraivanje iz mjenice jo bolje osigura. Od volje imatelja mjenice ovisi hoe li prezentirati mjenicu na akcept. U pravno teoriji prevladava shvatanje da on nemora prezentirati mjenicu trasatu na akcept ako smatra da su trasanti, indosanti i dunici, tako da je njegovo potraivanje dovoljno osigurano i bez akceptiranja. Ova volja imatelja mjenice nije apsolutna. Postoje situacije u kojima on mora mjenicu prezentirati na akcept, kao i sluajevi kada je ova
13

prezentacija zabranjena. Ako je prezentacija na akcept obavezujua, ali je imaoc mjenice ne podnese blagovremeno trasatu ili je uope ne podnese, ta mjenica postaje prejudicirana. Posljedica toga je da imaoc mjenice gubi mjenina prava prema trasatu i indosantima tako da mjeninom tubom nemoe od njih zahtjevati isplatu mjenine svote, nego samo graanskom tubom zbog neosnovanog bogaenja, a duan je i trasatu i indosantima nadoknaditi tetu koja im je prouzrokovana proputanjem prezentacije. Navedene sankcije su uvedene zbog toga jer se pretpostavlja da bi trasat akceptirao mjenicu da mu je ona podnijeta jer posjeduje trasantovo pokrie, gdje u tom sluaju ostali potpisnici mjenice ne bi morali isplatiti mjeninu svotu. Kad mjenica bude prezentirana trasatu na akcept on ima pravo od imatelja mjenice da zahtjeva tzv.deliberacijski rok, tj. moe da zahtjeva da mu mjenica bude ponovo prezentirana na akcept sutradan po prvoj prezentaciji. Mogunost traenja ovog roka je data trasatu kako bi mogao provjeriti da li trasant posjeduje kod njega pokrie, te da razmisli hoe li akceptirati datu mjenicu. Prezentacija mjenice na akcept je u odreenim sluajevima dobrovoljna radnja dotle je prezentacija na isplatu uvijek obavezna. 15Prezentacija mjenice na isplatu ima se izvriti u vrijeme dospjelosti mjenine obveze, tj. na sam dan dospjelosti ili jednog od sljedea dva radna dana. Mjenica se mora prezentirati akceptantu u mjestu plaanja mjenice, u poslovnoj prostoriji akceptanta ( odnosno u njegovom stanu ) u tijeku redovnog radnog vremena akceptanta.

PODIZANJE MJENINOG PROTESTA

Protest jeste javna isprava koju protestni organ ( sud ) donosi na zahtjev protestanta i u njoj konstatuje da je protestant, tj. imalac mjenice poduzeo odreenu mjeninu radnju bez uspjeha. Bez uredno izvrenog protesta od strane imaoca mjenice, mjenica biva prejudicirana.16 Moemo rei da je protest, s jedne strane, preduzimanje, odnosno koritenje mjeninopravne radnje ( pravnog akta ) sa ciljem ouvanja odreenih prava iz mjenice prema regresnim dunicima. S druge strane, pod protestom se podrazumijeva javna isprava u propisanom obliku kojom nadleni organ potvruje da mjenini dunik nije izvrio zahtjevom mjeninu radnju. Protest ima poseban znaaj kod indosiranja mjenice zato to indosament poslije protesta zbog neisplate, odnosno poslije proteka roka za podizanje tog protesta, ima znaaj graanskopravne cesije. Od dana blagovremeno podignutog protesta se rauna rok zastarjelosti mjeninih potraivanja prema regresnim dunicima. U dravama enevskog mjeninog sistema podizanje protesta je obavezna mjenina radnja. U dravama Angloamerikog mjeninog sistema protest nije obavezan kod mjenica koja cirkuliu u domaem prometu ve samo za one u meunarodnopravnom saobraaju. Na osnovu radnji zbog ijeg se proputanja podie protest, razlikujemo sljedee vrste protesta:
15

Grupa autora, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski i Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2004.g od. str.406
16

Genc Trnavci, Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2007. god. str. 32

14

Protest zbog neakceptiranja ili djeliminog akceptiranja koji se podie kada trasat odbije da akceptira mjenicu, odnosno kada je djelimino akceptira. Protest zbog neisplate ili mjenine isplate mjenine svote. Prekvizicioni protest podie imalac umnoenog primjerka mjenice ( duplikata ili kopija mjenice ) traei predaju primjerka akceptirane mjenice radi zahtjevanja njene isplate od akceptanta ili ostvarivanja regresnih prava. Protest zbog neisplate protestnih trokova kada u protestnom postupku mjenina svota bude isplaena, ali ne i protestni trokovi. Intervencijski protest se podie kada mjenica buda akceptirana intervencijom, a intervenijent odbije isplatu mjenine svote. Amortizacijski protest podie se od strane predlagaa amortizacije kako bi odrao svoja regresna prava protiv trasanta neakceptirane mjenice ili mjenice koja sadri klauzulu zabrane podnoenja na akcept. Protest se vri u postupku pred opinskim sudom u vanparninom postupku, koji na zahtjev protestanta, a poslije izjanjenja lica prema kome je poduzeta radnja, izdaje protestnu ispravu.17 VRENJE MJENINIH REGRESA

Regres predstavlja zahtjev imaoca mjenice upuen veem broju ili svim regresnim dunicima ( regresatima ) za isplatu mjenine svote, ako mjenica nije iskupljena ili je neizvjesno pitanje njene naplate. Regresno pravo podrazumijeva i pravo regresnog mjeninog dunika da u regresnom postupku koji se vodi po regresnoj tubi, zahtjeva naplatu iznosa isplaenog od svojih prednika, ako je iskupio mjenicu ( iskupljujui time i regres ). Osoba koja zahtjeva regres ( podnosi regresni zahtjev ) naziva se regredient ili regresant, a osoba protiv koje je usmjeren regresni zahtjev regresat. Regres kao modalitet obeteenja mjeninog povjerioca moe vriti imalac mjenice protiv mjeninog dunika:
-

O dospjelosti, kada mjenica nije plaena u cijelosti ili djelimino tj. regres zbog neisplate, Prije dospjelosti tj. regres zbog neakceptiranja, Ako je potpuno ili djelimino odbijeno akceptiranje, Ako je prije ili poslije akceptiranja nad imovinom otvoren steaj ili postupak likvidacije, po osnovu sudske odluke ili nepostojanja platene sposobnosti dolo do obustave plaanja ili je izvrenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspjeno. Ukoliko je otvoren steajni postupak ili likvidacioni postupak nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje.

17

Genc Trnavci, Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2007. god. str. 32

15

Regresni postupak je karakteristian po primjeni naela solidarnosti ( svi regresni dunici odgovaraju solidarno ), samostalnosti ( regresant samostalno odluuje da li e naplatu regresne sume zatraiti od svih solidarnih dunika, od nekoliko njih ili od jednog ) i neposrednosti ( regresant nema obavezu da vodi rauna o redoslijedu mjeninih dunika moe zahtjevati naplatu od bilo kojeg od njih ). Regresna mjenina suma se moe realizirati i prinudnim putem. Osnov za takav nain naplate mjenine svote je posebna ( regresna ) tuba. Nakon to regresni dunik izvri isplatu ima pravo zahtjevati predaju mjenice zajedno sa protestom i raunom na kojem je potvrena isplata. Svaki indosant koji iskupi mjenicu ima pravo da precrta svoj indosament, kao i indosamente indosanata koji slijede iza njega ( s obzirom na to da oni ispadaju iz mjenine obaveze ).

AMORTIZACIJA MJENICE

U sluaju nastanka ili oteenja mjenice, imalac ima pravo zahtjevati njenu amortizaciju. Amortizacija predstavlja izuzetak od naela inkorporacije koja vai u mjeninom pravu, a koja znai da se pravo iz mjenice nemoe ostvariti bez posjedovanja mjenice. Amortizacija mjenice se dozvoljava u sljedeim sluajevima: Ako je mjenica izgubljena ili ukradena, Ako je unitena ili teko oteena, Ako je nestala kopija mjenice, Ako je nestala prejudicirana mjenica koja ini temelj za isticanje zahtjeva zbog sticanja bez osnove.

Amortizacioni postupak se sastoji u tome to lice koje je izgubilo mjenicu podnosi zahtjev sudu za amortizaciju mjenice. Sud, ako usvoji zahtjev za amortizaciju, daje oglas u slubenom listu, izlaui glavni sadraj mjenice koja je nestala i izdaje poziv svakom licu kod kojeg se ona nae da je u roku od 60. dana od objave oglasa, uz uvijet da se niko ne prijavi, sud donosi rjeenje o amortizaciji, gdje u datom sluaju dato rjeenje predstavlja surogat mjenice. Na osnovi takvog rjeenja imalac moe isticati zahtjev za isplatu mjenice samo prema akceptantu i trasantu, a ne prema ostalim ( regresnim ) mjeninim dunicima.18
18

Genc Trnavci, Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2007. god. str. 33

16

MJENINE TUBE

Mjenini povjeritelj u pravilu svoje potraivanje ostvaruje putem izvansudskim, to oznaava isplatu mjenine svote od strane glavnog mjeninog dunika ili u regresnom postupku iskupljenjem mjenice od strane regresata. Meutim, u sluaju da on svoja potraivanja ne ostvari na dati nain tada ima mogunost da se obrati sudu putem podizanja mjeninopravne i graanskopravne tube. Mjenine tube koje postoje su:
-

Redovna mjenina tuba, Regresna mjenina tuba.

Redovnu mjeninu tubu moe podii imatelj mjenice protiv glavnih mjeninih dunika, tj. trasanta vuene mjenice ( dok mjenica ne bude akceptirana ), akceptanta, akceptanta za ast ( bez obzira na to je li spontani ili intervenient u cjelosti ili djelomino akceptirao mjenicu ), izdavatelja vlastite mjenice i avalista za neku od navedenih osoba. Regresna mjenina tuba se podie protiv potpisnika mjenice ( regresni dunik) ako u toku regresnog postupka regredient ne uspijeva mirnim putem naplatiti regresnu svotu. Ova tuba moe se podii samo prema nekoliko ili prema svima regresnim dunicima odjednom, jer i po ovome pitanju dolazi do primjene naela neposrednosti mjeninih obaveza i prava. Tuitelj kod mjeninih tubi je, u pravilu, imatelj mjenice ili njegov punomonik.19 Ako je sproveden amortizacijski postupak, pa je mjenica proglaena nevaeom, predlaga amortizacije ( u iju je korist donijeto sudsko rjeenje ) moe da ostvaruje mjenina prava samo prema glavnom mjeninom duniku ( bez obzira na to to ne posjeduje samu mjenicu ). to znai da moe i da podigne redovnu ali i ne regresnu mjeninu tubu. Za raspravljanje o mjeninim tubama prema odredbama parninog postupka mjesno nadlean je sud u mjestu u kojem tuenik ima svoje prebivalite odnosno sjedite. Pored toga, Zakon o mjenici doputa mogunost da se tuba podnese i sudu u mjestu gdje je uplaena mjenica, to je za tuitelja esto povoljnije. Ako je proveden amortizacijski postupak zbog gubitka ili oteenja mjenine isprave, pa se potom ustanovi da se ona nalazi u rukama neke tree osobe koja ne eli mjeninu ispravu predati predlagau amortizacije, to moe dovesti do podizanja tube od strane predlagaa amortizacije protiv osobe kod koje se mjenica nalazi. U ovakvoj situaciji radi se o vlasnikoj ( svojinskoj ) tubi za povrat predmeta svojine ( reivindikacijska tuba ). Ako je mjenica postala prejudicirana ( zbog proputanja prezentacije ili podizanja protesta ) ili je potraivanje imatelja mjenice prelo u zastaru po propisima mjeninog prava, povjeritelju stoji na raspolaganju tuba zbog neosnovanog ili neopravdanog bogaenja protiv odreenih potpisnika mjenice. Podizanjem bilo redovne ili regresne mjenine tube pokrenut je mjenini spor u kojem mjenini dunik ( tuenik ) moe isticati odreene prigovore. Pravilo je da se ovi prigovori mogi isticati samo u roku od tri dana od dana prijema mjeninog
19

Grupa autora, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski i Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2004. god. str 416

17

platnog naloga, pri emu se primjenjuju opa pravila procesnog prava o nainu raunanja sudskih rokova. Mjenini prigovori predstavljaju odreene injenice koje iznosi tueni, a koje mogu da utiu na presuenje mjeninog spora. Vrste i broj ovih prigovora se ograniavaju na injenice koje potjeu iz same mjenine isprave ili iz linog odnosa izmeu tuenika i tuitelja u vezi sa mjenicom.

MJENINI PRIGOVORI

U pravnoj teoriji obino se svi mjenini prigovori dijele na: Objektivne i Subjektivne prigovore.

U objektivne ( apsolutne ) mjenine prigovore spadaju prigovori koje moe isticati svaki mjenini dunik protiv svakog imatelja mjenice, prigovori koje moe isticati samo pojedini mjenini dunik protiv svakog imatelja mjenice i prigovori koje moe isticati svaki mjenini dunik prema samo jednom ( odreenom ) imatelju mjenice.20 U prvu grupu objektivnih prigovora spadaju sljedei prigovori: Da nedostaje neki od bitnih mjeninih elemenata, Da mjenina isprava nije uredna ( pocijepana, neitka i sl. ), Da je donijeto rjeenje o amortizaciji mjenice, Da je mjenica prejudicirana, Da je mjenina svota isplaena od strane glavnog mjeninog dunika.

Drugu grupu objektivnih prigovora ine sljedei: 20

Da mjenica nema potpisa, Da je potpis na mjenici krivotvoren, Da je umjesto njega mjenicu potpisala neovlatena osoba,

Grupa autora, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski i Pravni fakultet univeziteta u Bihau, Biha, 2004. god. str. 417

18

Da on nije posjedovao pasivnu mjeninu sposobnost u vrijeme potpisivanja mjenice, Da je rije o rekta mjenici, Da je dolo do preinaenja mjenice poslije stavljanja njegovog potpisa na mjeninu ispravu i da je mjenino potraivanje prema njemu zastarjelo.

Kao subjektivni ( relativni, osobni ) mjenini prigovori smatraju se oni prigovori koje moe isticati samo jedan odreeni mjenini dunik samo prema jednom ( odreenom ) imatelju mjenice.21 Ovi prigovori imaju osnove prema linom meusobnom odnosu izmeu dunika i mjeninog povjeritelja. U subjektivne prigovore spada: da je izvren osnovni posao radi kojeg je dolo do izdavanja mjenice, da taj dunik nije primio odgovarajue pokrie za isplatu mjenine svote, da je dunik dao samo usluni potpis ( npr. kod uslunog akcepta ili uslunog avala ), da je bianko mjenica popunjena suprotno sporazumu izmeu tog dunika i tog povjeritelja, da je dunik potpisao mjenicu u nedostatku volje, da je mjenica izdana na osnovi nedoputenog ili nemoralnog posla, da taj povjeritelj nije ispunio uvjet uz koji je mjenica izdana, da je isplaena u regresnom postupku, da je mjenino potraivanje prestalo ili da moe da prestane zbog odreenih razloga kao to je poravnanje, kompenzacija ili novacije, da je mjenica data samo radi cilja naplate tj. kao punomostvo ili kao vrijednost za zalog, da na osnovu iste mjenice tee drugi spor izmeu istih stranaka ( exceptio litis pendentis ), ili da je o potraivanju istog povjeritelja ve donijeta pravosnana odluka ( exceptio rei iudicatae ).

NOTIFIKACIJA

Notifikacijom u mjeninom pravu nazivamo obavjetenje koje mjenini povjeritelj upuuje mjeninim dunicima o pojedinim injenicama koje mogu utjecati na izvravanje obaveza tih dunika po osnovi mjenice.22 Obavjetenja mogu biti upuivana odreenim uesnicima u mjeninom poslu i nekim drugim subjektima kao to su avalist, intervenient i sl. Sa gledita pravne teorije obavjetenja su odreene vrste mjenine notifikacije. Meutim, u praksi se pod notifikacijom podrazumijeva obavjetenje mjeninog povjeritelja upueno regresnim dunicima, a potom daljnje meusobno obavjetenje mjeninih dunika o istoj navedenoj injenici. Do notifikacije dolazi u tijeku i u vezi sa poetkom regresnog postupka. Notifikacija se izvrava u vrijeme ili prije dospjelosti mjenine obveze. Prije dospjelosti notifikacija se vri ako je ostao bezuspjean pokuaj imatelja mjenice u cjelini ili djelomino, da dobije akcept, ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren steaj ili redovna likvidacija nad imovinom trasata, ako je trasat obustavio plaanje, ako je izvrenje nad imovinom trasata ostalo
21

Grupa autora, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski i Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2004. god. str 417
22

Grupa autora, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski i Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha, 2004. god. str. 412

19

bezuspjeno i ako je kod mjenice bilo zabranjeno podnoenje na akcept, a trasat je pao pod steaj ili u redovnu likvidaciju. U vrijeme dospjelosti notifikacija se vri ako mjenica nije plaena u cjelini ili djelomino, gdje u ovom sluaju obveza notifikacije lei na imatelju mjenice. On notifikaciju izvrava osobno ili preko svog punomonika, gdje su zakonom odreeni rokovi za izvrenje notifikacije. Ako je rije o odbijanju akcepta ili isplate mjenine svote, imatelj mjenice je duan svog posljednjeg indosanta obavjestiti o ovome u roku od 4. dana poslije podizanja odgovarajueg protesta, gdje je imatelj mjenice duan da izvri notifikaciju u roku od 4. dana poslije bezuspjenog podnoenja mjenice na akcept odnosno na isplatu. Kad primi ovo obavjetenje od imatelja mjenice, posljednji indosant je duan isto izvjee podnijeti svom prethodniku po mjenici u roku od 2. radna dana kad je primio izvjee. Ista obaveza se odnosi na ostale indosante idui po nizu indosamenata, sve do trasanta. Imatelj mjenice koji vri notifikaciju duan je da obavijesti trasanta, i to istovremeno sa obavjetenjem koje dostavlja svom posljednjem indosantu. Putem notifikacije regresni dunici dolaze do podataka o odbijanju akcepta ili isplate, podizanju protesta i sl. gdje bi im ove okolnosti ostale nepoznate. Nakon toga, dunici mogu dobrovoljno da isplate mjenini obvezu, jer se na taj nain mogu izbjei ili smanjiti trokovi postupka. Kada jedan od regresnih dunika isplati mjeninu svotu, on ima pravo da se sa svojim zahtjevom obraa svojim prethodnicima po mjenici i glavnom duniku. Ako se notifikacija ne izvri, ili se ne izvri blagovremeno, to ne dovodi do prejudiciranja mjenice tj. do gubitka mjeninih prava. Imatelj mjenice zadrava pravo regresa prema potpisnicima. On e biti duan samo u sluaju da nadoknadi tetu koja bi zbog toga nastala, ali samo do visine svote. Imatelj mjenice ne odgovara u sluaju ako se notifikacija ne izvri zbog vie sile, niti odgovara indosantima koje nije mogao obavjestiti zbog nedostatka njihove adrese ili neitke adrese.

20

ZAKLJUAK

Razumljivo je da prilikom razmatranja vrijednosnih papira na prvo mjesto uvijek stavljamo mjenice. Ona prije svega predstavlja tipini vrijednosni papir po naredbi. Kroz dugi vremenski period svog razvoja ona doivljava transformacije, gdje je danas podeena na takav nain da svom imatelju prua najveu moguu sigurnost, a da takoer bude podobna za brzo i lako cirkuliranje. Mjenice imaju veoma iroku primjenu u poslovnom prometu, a naroito kada je rije o meunarodnim plaanjima. Od cjelokupnih trgovakih efekata mjenica je postala najpoznatiji i najrasprostranjeniji vrijednosni papir. Prema nekim procjenama od ope meunarodne cirkulacije oko 80% otpada upravo na mjenicu. Izvjesne bankarske operacije danas su nezamislive bez upotrebe mjenice kao to su razne vrste kredita, poslovi dokumentarnog akreditiva, u razvijenoj meunarodnoj trgovini, poslovi eskonta i reeskonta i td.

21

KORITENA LITERATURA

1. Grupa autora, 2004. godina, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski fakultet univerziteta u Bihau, Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha. 2. Dr. Kapi, H. Kofrc, 2001. godina, Poslovanje s mjenicom pravni i raunovodstveni postupak, Harfo graf Tuzla. 3. LJ. Todorovi, septembar 2000. godina, Financijsko poslovanje, biblioteka Mostovi, Sarajevo. 4. Dr. G. Trnavci, 2007. godina, Komparativno mjenino pravo sa osvrtom na meunarodnu mjenicu, Pravni fakultet univerziteta u Bihau, Biha.

22