Sudbina inievih poruka banjalukim studentima

Na dananji dan prije deset godina ubijen je premijer Srbije i predsjednik Demokratske stranke, Zoran ini. Reformski kurs za kompletno srpsko drutvo koji je zauzeo u kratkoj svojoj vladavini Srbijom, ini je u svom posljednjem govoru prezentovao i u Banjaluci.
Sad ve davnog 21. februara 2003. godine premijer ini se u Banskom dvoru obratio banjalukim studentima. Mladim iz cijele Republike Srpske najvie je govorio o potrebi da se nacionalizam, koji je definisao kao izraz kolektivnog identiteta u jednom relativno statinom drutvu, a za koji su mjerodavni motivi, transformie u patriotizam sa ciljem mjerenja rezultata potrebnih modernom drutvu XXI vijeka. Ako kolektivni identitet baziramo na neem modernom, obliku kao to je patriotizam, onda emo umesto etiku namera imati etiku odgovornosti i gde emo praktino umesto da obrazlaemo ta smo mi hteli, da obrazlaemo zato su ti rezultati takvi kakvi jesu, i da umesto da drimo moralne govore da smo mi dobri i kakva sve prava imamo, vriemo detaljne analize koliko ansi, sve to to mi elimo, ima da uspe. I onda emo polagati odgovornost za posledice, a neemo traiti opravdanje za motive, rekao je tada ini studentima. Banski dvor u Banjaluci prije deset godina je, prema njegovim rijeima bilo mjesto da se pokrene jedan mali proces razmiljanja koji moda za nekog donese i neki pomak u razumevanju neega to je bitno A gdje je Republika Srpska deset godina nakon ovog inievog poziva na razmiljanje? Nikola Batinac, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Narodnoj skuptini RS misli da bi Srpska izgledala bolje da je ini iv, ali i da se do sada nije mogla izvriti modernizacija zajednice: Bili bi jasniji vidici koji su pred nama. Pravi smjer u kojem mi trebamo ii. Na alost RS u faktikom smislu ne bi bolje izgledala, jer se RS do nedavno borila za svoju samoopstojnost. Tako da u tim uslovima nismo ni mogli da znaajnije vrimo neku modernizaciju zajednice. Ono o emu je Zoran govorio je pria o modernoj, ne samo Srbiji ne samo o srpskom narodu i srpskim zajednicama nego uopte modernom Balkanu. Na alost mi smo mnogo vremena potroili u rjeavanju meunacionalnih odnosa zbog tenji nekih drugih da ono to de facto postoji, a to je Republika Srpska, ugroze ili totalno ponite. Sada je definitvino da e RS trajati i sada, ono to je Zoran

govorio, u ovom drutvu moe bez straha od zloupotrebe s vana da se provodi, izjavio je Batinac za Frontal. Njegova koleginica iz skuptinskih klupa, Radmila Koci iz Demokratskog narodnog saveza navela je da se od inivih rijei u Banjaluci najvie mora raditi na svijesti pojedinaca: Ono to je ini isticao, pa i u govoru u Banjaluci, a na emu se mora najvie raditi je svijest pojedinca. Svijest pojedinca da nije odgovorna samo Vlada, samo skuptina, novinar ili neko trei, nego da svako do nas na svom radnom mjestu mora imati odgovornost. Kocieva je ipak navela da u Srpskoj proces transfera nacionalizma u patriotizam po inievoj formuli jo nije okonan: U smislu prelaska sa nacionalizma - traenja motiva, u patriotizma gdje se trai odgovornost mislim da jesmo tu napravili razliku prvenstveno zato to su ekonomski razlozi i ljudi koji ive i glsasaju za nas, oekuju da napravimo i tu jedan pomak. Naravno da taj proces jo nije zavren. Mi jo uvijek pokuavamo da budemo drutvo bolje nego to jesmo, a mislim da postoji pomak prema stvarnom patritoizmu, odgovornosti u politici, ali i u prilagoavanju okolnostima u vezi sa meunarodnom politikom. Tu smatram da je vlada napravila dobar odgovor, Prvenstveno osnivanjem svojih predstavnitava i minisarstva regionalnog razvoja i ekonomske saradnje, a i onda u smislu konanog opredjeljenja ka Evropskoj uniji. Kao lan skuptinskog odbora mogu da kaem da imamo aktivan odnos prema usklaivanju zakonodavstva sa principima EU. Mi imamo itavu politiku elitu ujedinjenu na putu ka Evropskoj uniji, bez ikakvih dilema da li to treba ili ne treba, izjavila je Kocieva za Frontal. Iz opozicionih redova Srpske totalno drugaiji stavovi. Deset godina nakon atentata na predsjednika Vlade Republike Srbije Zorana inia teko da se moe rei da je Republika Srpska tamo gdje ju je vidio i zamislio tadanji srpski premijer, napisao je u svom blogu za Frontal Igor Crnadak, generalni sekretar Patrije demokratskog progresa. Mnogo je bilo ovih dana, povodom tune godinjice, analiza i procjena oko toga ta bi se deavalo da ini nije ubijen. Veina analiza je ili pod i dalje jakim emocijama ili u funkciji dnevne politike. Mislim da treba hladne glave pogledati situaciju i da emo se svi saglasiti da Republika Srpska, ni ekonomski, ni politiki, ni demokratski, ni po dostignutom nivou pravne drave, ni po optimizmu odnosno pesimizmu svojih graana nije prela onaj put koji je trebala prei u prethodnih deset godina.

Adam ukalo predsjednik Srpske napredne stranke u Republici Srpskoj, je za Frontal rekao da se nije nita praktino uradilo u promjeni svijesti, u promjeni naina razmiljanja i konano u promjeni u prihvatanju odgovornosti. Neka poruka koja je mogla prije deset godina da su uputi, a i danas da niko nee doi i rijeiti nae probleme. Moramo prihvatiti odgovornost za vlastite ivote, za vlastite lokalne zajednice, za vlastitu zemlju i poeti da se tako ponaamo. Politiari koji preuzmu odgovornost moraju da svojim nainom ivota, svojim nainom razmiljanja moraju da pokau to, rekao je ukalo. Prema njegovim rijeima u Beogradu polako dolazi do promjene svijesti. U Beogradu dolazi do prihvatanja odgovornosti i u Beogradu se polako vidi svjetlo na kraju tunela. Mi u RS se nalazimo jo uvijek u tom tunelu i ne znamo gdje smo se uputili. Da li prema izlazu ili prema poetku agonije u kojoj se nalazimo ve 20 godina?, zapitao se ukalo. Iz Srpske demokratske stranke poruuju da se danas ne moe priati ni o nacionalizmu ni o patriotizmu, jer je Republika Srpska dovedena na niske grane, a glavni krivac je, prema miljenju Borisa Jerinia, narodnog poslanika ove stranke, vladajui SNSD: Mislim da su graani dobrim dijelom i uvidjeli na proteklim izborima da je politika SNSD-a dovela RS na niske grane. Jedno nedomainsko ponaanje, a Srbi kao narod se nikada nisu ponaali nedomainski Sada je na sceni politika nedomaina koji su unitili sve to se dalo unititi. U ovom momentu je sve trulo. Na alost. A priati o patriotizmu kada ljudi ne vide svoju ansu uopte da bi ostali u RS, mislim da je vrlo teko. Zbog ega ne vide svoju ansu tu opet govori politika kontinutiteta koja danas dobija nove impulse. Jedina politika koja vraa patriotizam je politika Srpske demokratske stranke, izjavio je Jerini.

Okruenje
Moglo bi se zakljuiti da stavovi politiara ulaze u kola dnevne politike, ali svim partijama u RS je najmanji zajedniki sadrilac najvea tekovina Zorana inia, a oko koje je i u Srbiji postignut skoro stoprocentni konsenzus - lanstvo u Evropskoj uniji. Mnoge napore nova vlast u Srbiji pod liderstvom Tomislava Nikolia, odnosno Aleksandra Vuia, a koja je nakon 12 godina smijenila inievu stranku, ulae da se to prije obezbijedi kandidatura Srbije za lanstvo u EU. Sino je nakon sastanka sa Ketrin Eton u Briselu, predsjednik Srbije nagovijestio da bi za samo desetak dana moglo doi do dogovora izmeu Beograda i Pritine, to je, ako se ostvari, vjerovatno posljednja kapija za dobijanje datuma za pregovore o lanstvu Srbije u EU.

Da politiki konsenzus u evropskom putu postoji i u Republici Srpskoj potvrdila je i mandatarka za sastav nove vlade, eljke Cvijanovi, koja je izjavila da e Srpska danas dobiti proevropsku vladu. Taj put je po svemu sudei razumijevanje okruenja o kojem je govorio ini banjalukim studentima. Sutina je svih organizovanih sistema, bilo da su pojedinana iva bia bilo da su zajednice, bilo da su drave ili drutva, da se nalaze u nekom okruenju. To znai da izvan njega postoji neto, i to to je izvan njega je njegovo okruenje koje na bitan nain utie na sudbinu, na opstanak, na uspenost ili neuspenost tog organizma, tog bia ili ve o emu se radi. Veoma je vano za taj organizam ili organizaciju da razume svoje okruenje, ako je mogue da ustanovi neke pravilnosti u ponaanju tog svog ukruenja i da se prilagodi tome. (Frontal)