^*

ZAGREB 1914. Naklada hrv -slav. umarskoga drutva.

14

Krenje uma i panjeva

najnovijom Nobelovom rasprsnjivom tvarju

ASTRALIT"
ima slijedee prednosti premi krenju panjeva po teacima: Utedi se najmanje dvije treine vremena; Treba daleko manje radnih sila; Trokovi su znatno manji; Odmah se dobije ze mljite skroz isto od ilja to izkljuuje, da bi se satrie orae sprave; ve prve godine daje zemljite etvu, jer se astralitom zemljite brzo ikri, pa se ne zakasni sa sjetvom; Panjevina i ilje uporabi se najizdanije, jer se oboje odmah razsitnjeno moe transporirpti. Tlo se silno razrahli.

Nobelova najnovija razprsnjiva tvar, kojom se sasvim sjegurno barata

ASTRALIT"
Jest priznato najbolja i najsjegurnija, a uz to najbolje djelujua razprsnjiva tvar dananjeg doba. Njome se utedi najvie kod minanja ma koje vrsti. ASTRALITOM" se moe sasvim uspjeno meliorirati zemljite, rigolati vinograde, praviti jame za voke, njime se moe tvrdo zemljite razrahliti, a naroito se moe njime prekinuti tvrda kora u vritinskom tlu. Po astralitu se moe tui, udarati, ribati, on se moe pripaliti ili na led metnuti, to sve na njega nedjeluje. To je sve oblastno za njega utvrdjeno, radi esa nisu nudne mjere opreznosti kod manipulacije s njime, kao to su nudne kod manipulacije sa dinamitom. On se moe predati kao obini tovar na e jeznici i:i kao brzi tovar, a moe ga svaki i najobiniji radnik nositi u ruci bez ikakve pogibelji. O astralitu daje svom pripravnou upute: Dioniko drutvo D y n a m i t N o b e l u B e u i P o u n u (Actien Gesellschaft Dynamit Nobel, Wien und Poszony) koje alje besplatno svoje tehniare da upute radnike u posao. Opis naina krenja panjeva sa ASTRALITOM" alje se zanimanicima na zahtjev badava

BROJ 5.

U ZAGREBU, 1. SVIBNJA 1914 .GOD. XXXVIII-

51151 L5T
P r e t p l a t a za nelanove K 12 na godinu lanovi umar, drutva dobivaju list bezplatno. lanarina iznaa za utemeljitelja K 200. Za lanove podupirajue K 20. Za redovite lanove f. razreda K 10 i 2 K pristupnine. Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za um. list K 4 u ime pretplate. Lugarski viestnik dobivaju lanovi lugari badava. Pojedini broj um. lista stoji 1 K. lanarinu i pretplatu na list prima predsjednitvo drutva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za treinu stranice 7 K; etvrt stranice 6 K. Kod viekratnog uvrtenja primjereni popust.

Uzgoj masline na istonim obalama Jadranskoga mora.

Napisao Marko Mari, c. kr. uitelj poljodjelstva u Koruli. (Nastavak).

Obzirom na nae prilike tla i podnebja potrebno je, da se u zemlji povea organska tvar, da se ne samo po visi hranitbena vrijednost zemlje, ve takodjer da se pobolj aju i fizikalna svojstva. Za tu svrhu u koliko ne dostaje stajski gnoj ili mjeanac, dobro e doi t. zv. z e l e n a g n o j i d b a ili p o d o r i n a , Za zelenu gnojidbu upotrebljavaju se soivnjae i to : bobica (Vicia faba minor), grahorica (Vicia villosa i V. sativa), rumena djetelina (Trifolium incarnatum) i druge. U junoj Italiji upotrebljavaju sa uspjehom i veliki vujak (SullaHaedisarum coronarium) ; koji je bio pokuat i u naim maslinarskim predjelima, nu spomenute tri soivnjae su dale bolje uspjehe. Bobica uspjeva dobro skoro u svakoj zemlji. Grahoricu je bolje posijati zajedno sa bobicom, jer ako je bobica bujna uzdrati e je da ne polegne. Rumena djete lina nije zgodna za odvie tvrde zemlje, poto sa svojim korjenom tako svee i zbije zemlju, da ju je teko zako pati*.
* Razni vujaci (Lupinus albus, luteus i augustifolius) takodjer su zgodni za zelenu gnojidbu, osobito u pjeskovitim zemljama.

 194

Soivnjau treba posijati koncem jeseni (mj. studeni) okolo stabla masline, onako na iroko kolika je kronja. Okolo panja ostavlja se 11-20 m. obradjenog ali ne posi janog zemljita. Sjeme treba da je dosta gusto posijano, jer e gusto uzraene biljke bolje odoljevati vjetru i studeni. Bobice treba posijati 220 do 250 kg. po hektaru, grahorice 160200 po ha. a rumene djeteline 30 do 35 kg. Da uspjeh zelene gnojidbe bude potpun treba pogno jiti soivnjau sa kalijem (pepeljikom) i fosfornom kiselinom. Duika ne treba jer kako je poznato, soivnjae asimiliraju zrani duik pomou bakterija, koje se nalaze na korjenu; te su bogate duikom. Zato soivnjae imadu prednost ne samo kao krmne biljke ve i kod zelene gnojidbe, te se za ovu iskljuivo upotrebljavaju. Za gnojenje posijane podorine upotrebljavaju se kali jeva i fosforna gnojiva, n. pr. kalijeve soli i Thomasova drozga ili superfosfat, nu jednostavnije je, ako se uzme ka lijev superfosfat (sa 1618% fosforne kiseline topive u vodi i 10% kalijeva sulfata), te ga se upotrebi odma pred sjetvom podorine 15 do 20 kvintala (mtc.) po hektaru. Na pojedino ma slinovo stablo otpada surazmjerna kolikoca umjetnog gnoja i sjemenja prama povrini to je zaprema kronja; tako na pr., ako kronja zaprema 20 etvornih metara, posijat e se ispod stabla 044 do 0'50 klg. bobice ili 0"32 do 0'40 kg. grahorice, a pognojit e se sa 3 do 4 kg. kalijeva superfosfata. U proljee (oujaktravanj), kada je posijana soivnjaa u najboljoj cvatnji, tad je treba guliti i zakopavati 20 cm. duboko u onoj istoj povrini zemlje, gdje je bila i posijana. Veoma je korisno ako se prije sjetve podorine posiplje ispod masline obini pepeo (lug) i to oko 10 kvintala po hektaru. Zeleno gnojenje maslina je osobito potrebito za suhe zemlje, koje oskudijevaju crnicom (humusom) i za one ma-

195

slinjake, gdje je radi udaljenosti i pomanjkanja dobrih puteva, dovoz stajskog gnoja odvie skup. Praksa zelene gnojidbe je vrlo stara, a njezina vanost je svestrano priznata za sve gospodarske kulture, nu kod nas se teko udomljuje radi pomanjkanja krme za blago. Ta zaista, kako e se poljodjelac odluiti, da zakopa podorinu pod maslinom, ako mu je blago gladno u tali? Prigovorit e tkogod na to, da je on nebi bio ni posijao, da nije na mjeravao zakopati je. Jest, u rijeima e dotinik imati pravo, ali u praksi bi se vladao i on na isti nain. Treba dakle to vema proiriti gojidbu krmnog bilja i urediti panjake, a tada e se zelena gnojidba sama po sebi uvui u gospodarskoj praksi i na naem Primorju i po otocima.
* *

Sa zelenom gnojidbom obogauje se zemlja znatnom kolikoom duika, nu ako pogledamo priloene analitike tablice uvidjet emo, da maslini treba jo i drugih hraniva a osobito pepeljike (kalija), fosforne kiseline i duika. Ostale hranive sastojine nalaze se u vie-manje dovoljnoj kolikoi u svim naim zemljama, gdje gojimo maslinu. Razmjer izmedju ovih pojedinih hranivih sastojina u raznim dijelovima masline u suhom i zelenom stanju, predoen je u ovoj skrialjci :
U 100 dijel va u suhom stanju Sastojine drvo lie plodovi drvo 0-40 0-35 010 0-50 lie 0-50 074 0-29 1-45 Miintz i Gin ird plodovi 0-274 0-36 0-13 U 100 dijelova u zelenom stanju

Pepeljik . . . . 0-375 0109 0-538 Auktori :

0-772 0-305 1-504 l ^udoynauc l

0-807 0-108 tragovi

Fosforna kiselina .

 196

Iz ove skrialjke jasno proizlazi vanost duika i fosfora za vegetaciju a kalija (pepeljika) za rodovitost. Za bolje ravnanje kod gnojenja masline sluit e i ova skrialjka*, koja nam predouje koliko se godinje troe masli novi proizvodi (u kg) na povrini od jednog hektara :
Broj stabala Auktori Analizirali na hektaru ci
c

>
Q

-a

ce

5.5
3
Q

>C/)

a.

ce

EL,

Caruso

Bechi i 450u gornjoj 1237-5 309-5 3400 Audoynaud Italiji

29

19-5

6-7

D' Aygallier

Miintz i Girard

150ujunoj Francuskoj

7-1

22-5

8-1

Poznavaju sastojine pojedinih dijelova masline i raunaju na kolikou istih, to se svake godine troe na jednom hektaru maslinjaka, ravnati se je kod gnojenja drei se svedjer pravila, da se zemlji mora povratiti sve, to joj je plodom, liem i drvom bilo oduzeto. Samo u ovom slu aju nadati se je redovitom rodu na maslinama. to se tie kemijskih ili umjetnih gnojiva, kako se na laze u trgovini, treba razlikovati: 1. Fosforna gnojiva: mineralni fosfati i superfosfati sa 1220% anhidride fosforne kiseline (P2 O,) kotani fosfati i superfosfati sa 1418% i Thomasova drozga sa 16 do 20% 2. Duina gnojiva: ilska salitra sa 14 16/0 nitrinog duika Amonijev sulfat sa 2021% amonijeva duika Kalcijev cianamid sa 20/0 duika
* SimariOlivicoltura (Hoepli. Milano, 1912.).

~ 197 3. Kalijeva gnojiva: kalijev klorid sa 50% pepeljike kalijev sulfat sa 5O/0 pepeljike kainit sa 15% pepeljike drvni pepeo sa 520/0 pepeljike* Vapnikovi gnojevi (vapno i sadra) na naim obalama nijesu od nikakve vanosti, poto zemlje ne oskudjevaju vapnikom, dapae u mnogim sluajevima mogli bi tetni biti. U trgovini se nalaze i t. zv. kombinirana umjetna gno jiva, kao u. pr. Amonijakalno-pepelnati superfosfat (sa 12% fosforne kiseline topive u vodi, 4/0 duika i 10% kalijeva sulfata), zatim kalijev superfosfat (sa 1618% fosforne ki seline topive u vodi i 107o pepelnog sulfata) te jo mnoge druge kombinacije, nu u oveem maslinarstvu najracionalnije je, ako se te mjeavine gnojiva priredjivaju kod kue, na te melju ve poznatih analitikih tablica i prama iskustvu, to ga svak ima da stee viekratnim pokuajima na svojem zemljitu u svojem maslinjaku. Umjetna gnojiva popravljaju zemlju samo u kemijskom smislu, nu to nije dovoljno. Da jedno zemljite bude plodno, treba da i fizikalna svojstva istoga budu takova da bilje, to na njemu raste uz mogne tu plodnost iskoristiti.
* U spomenutom dijelu Simari upozoruje na slijedee: Superfosfati se mogu pomijeati sa ilskom salitrom (natrijev nitrat) samo u asu uporabe. U protivnom sluaju, t. j . kada bi ova dva umj. gnoja bila dulje vremena zajedno pomijeana i izvrena uplivu zraka, slobodna sumporna kiselina od superfosfata djelovala bi na nitrate oslobadjajui duik. Superfosfati se ne smiju nikad pomijeati sa klakom, tupinom, pepelom, Thomasovom drozgom, inae anhidrid fosforne kiseline postane netopiv u vodi i vie ne djeluje. Klak, tupina (lapor) i pepeo mogu se pomijeati sa kalijevim kloridom ili sulfatom ili sa kainitom samo u asu uporabe, inae ako bi dulje vremena sta jali zajedno pomijeani okamenili bi se. Klak, tupina (lapor) i pepeo ne smiju se pomijeati sa amonijevim sulfatom i sa organskim gnojivima, poto se u tom sluaju izgubi neto duika kao amo nijak; ne sm<ju se takodjer pomijeati niti sa superfosfatima, poto anhidrid fos forne kiseline ne bi djelovao. Amonijev sulfat se ne smije pomijeati sa vapnom, pepelom, drozgom, ni sa cijanamidom, inae nastaje gubitak duika. Sadra se moe pomijeati sa skoro svim organskim i kemijskim gno jivima.

 198 -

Nije mogue s toga raditi iskljuivo samo sa umjetnim gnojivima, osobito ne u naim okolnostima tla i podnebja, gdje su zemlje veinom vapnenaste, koje oskudijevaju cr nicom (humus). Kod nas su oborine tako nepravilno kroz go dinu porazdijeljene da zimi preeste kie isplave iz zemlje mnotvo hranivih sastojina, koje idu izgubljene ili u du binu zemlje ili u ^, a kod nas se ljeti usljed sue zemlja raspukne, a u maslinovim stablima soka nestane. U ovakovim okolnostima organska gnojiva e imati vazda prednost. Nu, u koliko ih nema u dovoljnoj kolikoci i u koliko dananja proizvodnja stajskog gnoja radi slabog postupka sa istim ne reprezentira njegovu pravu hranitbenu vrijednost, neophodno je potrebita uporaba umjet nih gnojiva.
* *

Kod gnojenja masline mogu se gojitelji masline drati slijedeih formula, i to prama tomu kako e im koja, ob zirom na razliite gospodarske prilike, bolje odgovarati. Neke formule za nae prilike nijesu izvedive, barem ne za sada, ali neka slue kao primjer naim poljodjelcima, kako drugi narodi rade oko masline i koliku im vanost podavaju*. 1. Za svako stablo maleno, srednje, veliko zreli stajski gnoj, ovji i kozji kg. 14 18 24 Granice brnistre (Spartium scoparium) ili masline . . . 10 15 23 Thomasove drozge od 200 do 500 kg. po hektaru. Ova formula je osobito dobra, za gladne vapnenaste pjeskovite zemlje, te je kod nas izvediva. 2. Brnistra ili otpatci od klatrenja maslina kg. . . 28 36 48 Ovji ili kozji gnoj . . . 7 12 14
* Ove su formule uzete iz raznih talijanskih dijela, od raznih auktora (Aloi, Simari, Zannonl, Bracci itd.) a djelomice su i po meni prokuane,

199

Thomasove drozge ili superfosfata 200 do 600 kg. po hektaru. U oba ova sluaja zakopava se gnoj tekom jeseni ili zime. 3. U vapnenasto-ilovastim zemljama za svako stabio : Prve godine - Stajski gnoj 50 kg. Thomasova drozga 4 Kalijev sulfat 1 Nakon dvije godine Thomasova grozga 4' kg. Kalijev sulfat 1*50 kg. Amonijev sulfat 1" kg. 4. U ilovastim zemljama za svako stablo : Prve godine Stajski gnoj 50" kg. Thomasova drozga 3" kg. Kalijev sulfat 0"50 kg. Sadra (gips) - kg. Nakon dvije godine : Thomasove drozge 4 kg. Kalijeva sulfata 1 kg. ilske salitre 1 kg. 5. Za bobtcu za podorinu (zelenu gnojidbu) na svaki ar (100 etvornih metara): Thomasove drozge 8 kg. Kalijeva sulfata 3 kg. 6. Za svako stablo maleno, srednje, veliko Smee s puteva kg. 18 20 25 (zakopati u jesen). Amonijev sulfat kg. 200 do 400 po kektaru (posuti u proljee). 7. Svake tri godine moe se zakopavati u jesen ili tekom zime za svaku maslinu u srednje: 68 kg. Thomasove drozge i 12 kg. Kalijeva sulfata Zatim se u proljee plitko zakopa 2 kg. amonijeva sulfata i 1 kg. ilske salitre,

200

8. Svake tree godine u jesen ili tekom zime 68 kg. Thomasove drozge, 12 kg. Kalijeva sulfata, 10 kg. otpadaka vune. Zatim mjeseca oujka (samo prve godine, t. j . prvoga puta) 1 kg. ilske salitre. 9. Svake druge godine u jesen Thomasove drozge 3 kg. sve Kalijeva sulfata 1 kg. 1 skupa Prine i gliba s kolnih puteva 4 kg. j pomijeano U proljee 1 kg. ilske salitre i 1 kg. prine, skupa pomijeano. 10. Na svaku maslinu popreno: 4 kg. superfosfata (od 1416%) 1 kg. kalijeva sulfata 1 kg. amonijeva sulfata* 11. Na svaku maslinu popreno: 5 kg. stajskog gnoja, 2 kg. vunenih krpetina i 2 kg. klainare u prahu. 12. Na svaku maslinu mladu, srednju. veliku Stajskog gnoja kg. . . . 50 75 100 Thomasove drozge kg. 0-70 1 1-50 Granica i plodova raznih soivnjaa** kg. . . . 30 45 60 ili Kozjeg ili ovjeg gnoja kg 30 40 20 Superfosfat 0-35 0-50 0-70 Granica i plodova raznih soivnjaa 50 75 100
* Mjesto ilske salitre uzimlje se radje amonijev sulfat, poto se pola ganije rastvara, voda kinica ga manje rastopi i ne raznosi, a maslina ga bolje izkoristi. ** U Italiji upotrebljavaju za tu svrhu Ulex europaeus, nu ova soivnjaa kcd nas se ne nalazi. Mjesto ove moglo bi se upotrebljavati kod nas brnistru (Spartium scoparium) zanovijet (Coronilla Emerus i dr.), gluhovet ili pucalina (Co-

201

Kod gnojenja maslinjaka treba oprezno postupati, te uzimati u obzir slijedee okolnosti. Maslina je vrst drvea koja raste dosta polagano, s toga joj najbolje prija esto i obilno gnojenje. Ako je stablo bilo dobro oklatreno nakon viegodinje zaputenosti, tada treba gnojem krtariti. Nakon obilna roda potrebno je da se obilnije gnoji. Maslini najbolje prijaju ona gnojiva, koja se laganije rastvaraju, jer u protivnom sluaju prenaglo dijelovanje gnoja ide samo u korist vegetacije, a na tetu rodnosti. Stablo is crpi u kratko vrijeme sav podati mu gnoj, pak se tako po vraa u prvanje slabo stanje. Zato se preporua da se ovji i kozji gnoj, poto je izmedju ostalih ivotinjskih gno jiva dosta brzog dijelovanja, pomijea sa biljevnim odpatcima, kao n. pr. sa umskim listopadom, pljetvom od vi nograda i sijanica, te granjem raznih samoniklih socivnjaca pa i drugih nekorisnih trava. Ove biljevne sastojine ubla uju prenaglo dijelovanje spomenutog gnoja, tako, da ga maslina moe bolje iskoristili i za redovitu rodnost. Kod uporabe bilo koje vrsti gnoja treba postupati onako kako je opisana uporaba stajskog gnoja. Svi odpatci iz uljarnice dadu se upotrebljavati kao gno jivo, navlastito murga, koja se radi velikog sadraja kise lina, prije uporabe mora neutralizirati sa klakom. Mladim maslinama, koje jo nijesu dole na rod, treba razmjerno vie fosfora nego kalija i duika; kad dodju na rod treba sve ove tri hranive sastojine dodavati u razmjeru od 2% fosforne kiseline, 6% kalija i 9% duika. Ovaj isti razmjer vrijedi i za starija stabla, ako su se klarrenjem po mladila, inae za stara stabla potrebit je ovaj razmjer: 2% fosforne kiseline, 10% kalija i 12% duika.
lutea arborescens) maac (Ononis Natrix i dr.). Ove soivnjae su dosta obine u niskim vazda zelenim umama po otocima i primorju, osobito u Dalmaciji Poberu se zelene granice kada biljka cvate, te se mogu upotrebljavati za stelju u tali, bacati ih u gnojiteza pravljenje mjeanca, nu mogu se takodjer i direktno zakopati ispod masline. Ova praksa e se kod nas teko udomiti, radi pomanj kanja krmiva za blago, a skoro sve spomenute biljke pruaju neto pae za ovce i koze.

202

Analize pojedinih dijelova maslina (drvo, lie i plod), uinjene od raznih kemiara u raznim okolnostima ambienta nijesu vazda suglasne, imade dapae znatnih razlika i u samom razmjeru izmedju pojedinih sastojina. Analiza zemlje u naim okolnostima nemoe da bude mjerodavna, tim vie, to emo u naplavnim zemljama, gdje se veinom nalaze nai maslinjaci, svako nekoliko koraka nai razliku u ke mijskom sustavu zemlje. Sve te analize ne mogu se dakle uzeti kao podloge za racionalno gnojenje maslina, ve je dino kao putokazi, koji imadu da vode razumnog poljo djelca kod pravljenja pokuaja na svom maslinjaku. Treba kuati razne formule gnojenja, raunati trokove, mjeriti pri hode u kolikoi i kakvoi, prispodabljati postignute uspjehe sa raznim formulama pak prihvatiti ono, to je najbolje i najunosnije. III. Poglavlje. Rasplodjivanje masline. U pogledu rasplodjivanja maslina se je zadnjih decenija najvie grijeilo. Vrlo malo, skoro neznatan broj maslinovih stabala se je posadilo, doim se je mnotvo starih posjeklo. Pro strana polja, itavi predijeli uzdu morske obale u Dalmaciji, koji su pred samih deset do petnaest godina bili pokriveni gustim maslinjacima, danas su pretvoreni u vinograde. Povrina zemlje zasadjena maslinom s godine na godinu biva sve to manja. Dananja proizvodnja ulja potjee veim djelom od maslinovih stabala posadjenih u prvoj polovici prologa vijeka; kasnije se je sve to manje maslina posadilo. Kamo to vodi? koliko e iznaati proizvodnja ulja kod nas za samih dvadeset godina, budu li se i nadalje tako nerazborito tamanjivale masline? Na ovaj upit treba da se zamisli svak, koji shvaa na narodno-gospodarstveni poloaj, koji eli i tei za njegovim napretkom. Zaudno je, da ba u zadnje doba, kada se je u pitanju organizacije producenata ulja amo-tamo diljem

 203

naeg doma ipak neto postiglo; kada se neto radi u pi tanju emancipacije trgovine ulja od tetnih stranih trgova kih upliva ba sada se maslina toliko unitava! Pamti dobro, dragi itaoe, da bez masline na ovoj obali Jadrana, nema opstanka, nema ivljenja, nema gospo darskog napretka. To nam potvrdjuju proli vijekovi, naa zemlja, na kr, nae more, nai obiaji, naa ud pa ak i na izgled. Sve nam je to maslinom proeto, sve nas na maslinu ili na ulje sjea. Vi svi poljodjelci gdjegod vas ima; u zaselcima, u va roima, u selima i u gradovima niz obronke brijegova i planina, u uvalama i u poljima, po otocima i rtovima svugdje, gdje tu nau svetinju, slatkim jezikom naih predja, m a s l i n o m zovu sadite je! Sadite maslinu, sadite je vi, ili e je s vremenom na vaoj djedovini saditi tudjinac !

Maslina se moe rasplodjivati na vie naina, i to : iz sjemena, priljepcima izdancima, mladicama i divljakama. Nai maslinjaci su veim dijelom posadjeni priljepcima i izdancima, mladicama i divjakama. Rasplodjivanje masline iz sjemena je najbolji nain, poto odgaja stablo dugovjeno i plodno, koje jae odoljeva studeni, koje ima veu otpornu snagu proti raznim nametnicima, sa korijenom, koji prodire duboko u zemlju, te se lake prilagodjuje raznim oblicima klatrenja. Odgoj mladih maslinovih biljaka iz sjemena zahtjeva osobito znanje i vje tinu, zato su rijetki oni teaci, koji ih sami za sebe odga jaju, jer im je lake dobavljati ih iz kojeg rasadnika. Nu, to dodje dosta skupo, pa stoga tko moe neka se pomogne sam. Najbolje sjemenje za tu svrhu jest ono od divlje ma sline (mastrinke), i to od stabala srednje dobe i od posve zrelih i zdravih plodova. Sjeme se za ovu svrhu pobere sa

204

mastrinke mjeseca oujka ili travnja, oisti ga se od mes natog dijela ploda, opere u laganoj lukiji, osui i spremi do asa sjetve na suhom mjestu, najbolje u prini (pijesku). Da se pospjei klijavost sjemenja, obiaje se malo stui koicu. Ne treba da se jezgra oljuti od raspuknute koice, nu, obiaje se i to uiniti a jezgra omekati u mjeavini od vode, zemlje gnjile i kravlje balege (po conte Gasperinu). Prije sjetve treba pripraviti k l i l o , koje ima biti izloeno prama podnevu. Klilo se obzidje tankim zidiem; duljina mu je razliita prama potrebi a irina od 1 20 do 1 "50 m. Je seni i zimi, u noi i za studenih dana, pokriva se jedno stavnim drvenim ili limenim pokrivima; za studenijih noi pokriva se i boturama (sturama) Dno od klila obino je betonirano, da se kroz zemlju nebi uvukle u klilo liinke raznih kukaca pa izgrizie sjeme ili mlade biljke. Sjetva se obavlja mjeseca lipnja i srpnja na slijedei nain : Klilo se donekle napuni laganom i prosijanom plod nom zemljom; poravna se, pokrije sa naslagom od posve fino samlivene stare klainare, pomijeane sa polovicom prine (sitnog pijeska)iz rijeke, i to 3 cm. na debelo. Moe se u tu svrhu upotrebiti i morska prina ako je prije uporabe bila dobro oprata u slatkoj vodi. Zatim se pospe sjeme (koice) posve na gusto, tako, da nastane jedna naslaga sjemenja debela do 1'5 cm., poto kod masline obino samo mali postotak sje menja iznikne. Konano se ta naslaga sjemena pokrije sa 3 cm. de belom naslagom od klainare i prine (kao i prije). Da se sjeme i mlade klice zatite od sunanih trakova, pokrije se sva povrina klila sa slamom, i to 10 do 15 cm. na debelo. U klilu treba da je vazda dosta vlano. Mjeseca rujna otstrani se slama i tada ve izlaze iz zemlje mlade divjake. Klijanje sjemena je dugotrajno i posve polagano. Ako je suno vrijeme, treba klilo pomalo pred veer zalijevati. Nikakvih drugih trava u klilu nesmije da bude.

205

Mjeseca travnja presade se mlade biljke iz klila u cjepilnjak. Ozledjene ilice treba ostrici, a sranicu poneto prikratiti, nu treba paziti da se to manje ilica oteti. Sade se u gredicama 1 m. irokima, a 10 do 15 cm. udaljene jedna od druge. Tlo mora biti lagano, dobro pognojeno i obradjeno do 50 cm. dubine. Preko ljeta se nekoliko puta oplije trava i svakih 30 do 40 dana zalijeva gnojnicom razvodjenom sa polovicom vode. Ako je suho ljeto treba ee zalijevati, a u tom sluaju dosta je i manje gnojnice, n., pr. svakih 15 ili 20 dana zalijevati mjeavinom od % vode i V * gnojnice. Nu, razumije se, ne moe se imati gnojnice, ako se najprije ne urede gnojita. Iza godine dana to su ove mlade divjake u cjepilnjaku t. j . tree godine od sjetve, treba ih navrnuti (cijepiti, kalamiti) i to poam od 20. travnja pak najdalje do konca svibnja. Najzgodniji nain navranja jest t. zv. j e d n o s t a v n o p r i k l a p a n j e ili s e d l a s t o s p a j a n j e , i to nisko

si. i. si. 2. Jednostavno priklapanje ili sedlasto spajanje. A kalam, B divljaka. SI. 1 Nain zarezivanja. SI. 2. Gotovi spoj.

-206

pri zemlji. Mastrinka (divljaka) se koso preree (SI. I.B.); sa plemke (lanjska granica masline, s koje naime nije jo otpalo lie) otkine se lie noicama (karama), a ostavljae sama pe teljka lista da zatiti pupove, pak je se zaree koso a na vrhu reza ureze se sedlo (SI. 1. A). Ovaj urez nesmije dosegnuti dalje od jedne treine debljine plemke. Na mastrinki se izree sa strane neto kore s drvom i to toliko dugo i iroko,da sereznaplemki potpuno sljubi sa rezom na mastrinki. Navrtak se vee likom ili konopljom a omae se hladnim cjepilnim voskom*. Navre se samo za toplih sunanih dana, a navrtak se radje priklapa sa strane podneva. Navrtak izbaci obino odma prve godine dosta jaku mladicu, koju treba poduprijeti i uspraviti uz koli. Navrci se nakon prve godine dana presadjuju iz cjepilnjaka u ra sadnik; to se obavlja preko zime pa do proljea. Kod presadjivanja mladica prikrati se navrtak na dva do tri pupa a sadi se u razmaku od 40 cm. u redovima udaljenim 1 metar. Tlo za rasadnik treba da je duboko iskreno, a naj bolje odgovaraju lagane ilovaste i vapnenaste zemlje. Nevalja tediti gnojem, a najbolji je mjeanac sa neto umjet nog gnoja. U rasadniku se uz svako stablo zabode jedan koli, a osim toga se preko redova nategne ica s kraja na kraj, o koju se priveu svi kolii tako, da ostaju vazda us pravni, a uz njih se usprave i mlada stabalca poto se ve* Vrlo zgodan hladni vosak jest onaj, koji se sastoji od 65 dkg. utog na ravnog voska, 65 dkg. trementine pretile, 32 dkg. bijele smole i 16 dkg. loja. Priredjuje ga se tako, da se sve ove sastojine zajedno pomijeaju i pogriju, zatim se uvaju u dobro zatvorenoj posudi. Ovaj vosak, kad ga se upotrebi, otvrdne u malo dana, na suncu ne omeka, od mraza ne popuca a vlaga ga jo bolje skruti, pak je radi svih navedenih svojstava priznat kao najbolji cjepilni vosak. Upotrebljava se i topli cjepilni vosak, koji se sastoji od 60 dijelova ka trana (crne smole), 30 dijelova loja i 10 dijelova sumpora.

207

zivaju vie puta preko ljeta. Sve granice, to ih izbaci glavna mladica (produljnica, budue deblo) do visine od 50 cm. nad zemljom treba prikratiti na 3 ili 4 cm. Kasnije, kada deblo prilino odeblja, ove se mladice posve otkinu. Visina stabla (debla) je obino od 50 cm., nu moe biti i vea. Preko ljeta se rasadnik okopava na plitko i zalijeva ga se gnojnicom razredjenom sa dvije treine vode. U jeseni (etvrte godine) su stabalca ve toliko razvijena, da se ve mogu saditi na stalno mjesto. U rasadnicima mogu ostati stabla do pete i este godine, pak tada dosta ojaaju i za kratko ve dolaze na rod. Ovog naina rasplodjivanja maslina iz sjemena dre se osobito tokanski pipinieriste, te postizavaju biljke tako krasnog razvitka, da su postali glasoviti u cijelom svijetu, gdjegod dopire uzgoj masline*. Nu, upozorit je svakoga, da se mlade masline presadjene iz rasadnika u maslinjak (osobito ako potjeu iz vrlo uda ljenih rasadnika), prvih godina slabo razvijaju ; tekar nakon tri ili etiri godine poimaju se naglo razvijati tako, da sa vegetacijom i rodom dostignu i prestignu ona maslinova stabla, koja su drugim nainom rasplodjivanja uzgojena.
(Nastavit e se). * Najpoznatije su tvrtke za izvoz maslinovih stabalaca, uzgojenih od sje mena E. D' Uli va e fra te Ili i G. Ere o lini o r t i c u l t o r e u Pe scia (Prov d i Lu cea) u Italiji. Ovi eksportiraju maslinova stabla sa i bez zemlje na ko rijenu, u kojem se sluaju pritedi dosta na prevoznim trokovima. Stabalca sa korijenom bez zemlje zamotavaju mahovinom i debelom hartijom (samo korijen), pak ih zatvaraju u drvene sanduke, kojima su sve strane proupljene da moe zrak bolje prolaziti. Ovako spakovana stabla mogu putovati zimi dosta dugo i daleko bez pogibelji da propadnu. Takodjer eksportiraju stabla svezana zajedno u snopove, sa korijenom u jednom pletenom kou, sa neto zemlje ili mahovine; granice ostavljaju slo bodne ili ih svezu i slamom omotaju, a to prama tomu, da li e dulje ili krae vrijeme putovati.

 208

Prvi umarski struni opis i nacrt uma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina,
p r v i u m s k i red za iste, p r v o n j i h o v o r a z d j e l j e nje u okruja, u m a r i j e i ' u v a r i j e , prvi cjenik za d r v e n u g r a d n j u iz njih, p r v e misli o poumljenju p r i m o r s k o g k r a itd.
Po orig. podatcima i nacrtima c. k. ratnog arhiva u Beu i dr., priobio i vlastitim tumaenjima popratio B. Kosovi, kr. zem. um. nadz. II. raz. (Nastavak).

V. Prvi d e f i n i t i v n i umski red za u m e k a r l o vakog generalata i njegov postanak. Godine 1762. zabranila je odpisom svojim od 16. sijenja carica i kraljica Marija Theresia svaki izvoz hrastovine iz Kranjske, Istre. Furlandske i primorske vojne Krajine, te je podjedno tim odpisom pozvala trgovaku intendaturu u Trstu, da joj, prema njezinoj ve od prvo izraenoj, ali sbog raz nih prilika neostvarenoj elji, stavi predloge glede zabrane izvoza brodogradje iz tih zemalja u obe i glede prepreenja pustoenja uma u njima. Transka je intendantura, nakon to se je u smislu toga previnjega odpisa glede kranjskih uma stavila u spo razum sa Reprezentacijom za Kranjsku glede furlanskih i bakarskih uma sa Bancal-Administracijom u Ljubljani, te glede uma u krajikom Primorju sa karlovakim generalatom, podastrla svoje predloge, koji predloi su uslijed previnjeg odpisa od 5. lipnja 1762. imali biti pretreseni po izaslani cima raznih dvorskih oblasti. Izaslanici tih oblasti sastali su se dne 22. lipnja 1762., te o tom svom vijeanju spisali slijedei zapisnik:

- -1

209

Concertationsprotocol: Vae c. i kr. Apot. Veli. naloilo je previnjim od pisom od 5. lipnja t. g. da se dalnjim vijeanjem izmedju d v o r s k o g t r g o v a k o g v i j e a (Comerciumrath), eke d v o r s k e kancelarije, d v o r s k o g r a t n o g v i j e a (Hofkriegsrath), B a n c o - d e p u t a c i j e i Komore (Hof-Camer) razpravi, kako bi se dalo najlake pregledati ume u Primorju i za njih uvesti valjan umski red, a podjedno da se naznai,od kuda da se za to uzmu potrebni trokovi. Povodom te odredbe bile su pozvane sve gore spome nute dvorske oblasti, da kod tog vanog vijeanja su djeluju kroz svoje izaslanike, te je tom prigodom od strane dvorskog trgovakog vijea prisutni izaslanik dvorski savjetnik M y gine izjavio, da je ouvanje uma u austr. Primorju vrlo vana stvar, te da je radi toga ouvanja uma nudno poprimiti slijedee mjere: 1. Izdana zabrana o izvozu za brodogradju sposobne hrastovine neka se u cijelosti obdrava po svima oblastima, izuzam oblasti c. kr. ministerijalne Banco-Deputacije, te neka se hrastovina bez dozvolnice izdane po c. kr. trgovakom vijeu nedopusti izvaati u strane drave. 2. Bilo bi nudno da se u Furlanskoj, Istri, Kranjskoj i Hrvatskoj moru najblie leee ume ne samo vladaru spadajue, nego i ume privatnika valjano opiu i u nacrte uriu, da se bude znao njihov poloaj, veliina i izgled, da se bude priblino znalo koliko ima u njima se nalazeeg drvea sjeivog i nesjeivog, te za koliko isto prirauje. 3. Bilo bi nudno sastaviti i u obliku patenta izdati umski red za ume kraj mora leee po uzoru um. reda, koji je dne 30. sijenja 1732. izdan za ume grofovije Go rike i Gradike i za ostalo austr. Primorje, koji se ali obdravao nije, te ga svestrano u domaem jeziku proglasiti u Furlanskoj, Kranjskoj i Hrvatskoj; 4. Da se svima oblastima naloi, da imadu taj um. red obdravati i provadjati.

210

5. Trebalo bi spomenute oblasti uputiti, da imadu za svako okruje postavljenom umarskom osoblju i umar, nadinovnicima prigodom njegova slubovanja na ruke ii, davati im patrolce i iste poduiti u njihovim dunostima. 6. umarsko osoblje neka predlae trgovaka intendatura u Trstu, s kojom oblasti moraju podravati dobre odnoaje ter paziti, da se bez dozvole spomenute intendature nesijee za brodogradju sposobno drvo, a naroito da se kako je to aliboe do sada bivalo ne sijee mlado hrae. Naroito pako trebalo bi odrediti, da se bez dozvole trgovakog vijea nebi izvaalo drvo za brodogradju u tudje zemlje. 7. Naprotiv pako neka se nastoji podii gradnju bro dova ne samo za sve vie rastuu mornaricu nego i za pro daju. Zrelo sjeivo suvino drvo neka se ne prodaje kao do sada ponajvie u Mletke, nego neka se prodaje u takove zemlje, od kojih e naa trgovina imati najvie koristi. Ovo je nudno s toga, to se ne moe trpiti da Mletani i drugi tudjinci zalaze slobodno u austrijske ume, te po njima sijeku zrelo i nezrelo stabalje i umu pustoe, kao to se je dogodilo prije njekoliko godina kad su Mletani u kranjskim i furlanskim umama posjekli 15000 jedva kao ruka debelih hrastia i upotrebili ih. Dvorski savjetnik pl. T r a u n p a n e r kao izaslanik dvor skog ratnog vijea priobio je, da je na poticaj obstojaveg Co m e r c i u m - d i r e c t ori uma bio karlovaki komandira jui general, feldmaral-lajtnant grof pl. Petazzi po c. kr. dvorskom ratnom vijeu pozvan na odgovornost radi toga, to se je u umama karlovakoga generalata neredovito sjekla gradja sposobna za brodove i to je iz njih bila izvaana hrastovina. No iz opravdanja Petazzijevog izpostavilo se je, da on ne samo da nije kriv, nego dapae, da je on izvoz drva iz

 211

uma karlovakog generalata tako ograniio, da su se radi toga proti njemu prituili gradovi Senj i Bag. Osim toga vidi se iz odluke toga komandanta, to ju je izdao obadvima primorskima pukovnijama likoj i otokoj, da on brani graniarima sjei i mehko drvo, koje im je inae prijeko potrebno, te da se od doba izdanja te nje gove odredbe u otokim umama ne rui nikakovo drugo drvo za brodogradju nego samo ono, to ga Senjanima do zvoli sam grof Petazzi. Po mnijenju Petazzijevom ne moe se toliko ni prigo varati graniarom iz ona dva bataljuna otoke pukovnije, to se bave trgovinom drva, jer je sasma naravno, da su oni sbog pomanjkanja plodnog zemljita a po tom i itka upueni na graniarske ume, koje su im tako blizu. Oni nebi toliko sjekli u tim umama, da im se drvo primjereno plaa, ali senjski trgovci ne daju im u ime kupovnine gotov novac nego robu, koju im ali tako skupo raunaju, da im je tom robom jedva plaena muka i trud oko sjee i vonje, pa su onda prisiljeni sjei to vie, samo da si za svoje potrebe potrebne trokove pribave. Radi tih prilika nee se trgovina izmedju Senjanai Gra niara poboljati sve dotle, dok se god neurede drvna skla dita i neuvedu primjerene cijene za sve vrsti drva. Od strane M i n i s t a r s k e B a n c o - d e p u t a c i j e izjavio je prisutni savjetnik Quinz, da se od kad god Banco ima posla sa dohodcima nutarnje Austrije, nije iz Banco uma nijedan komad drveta, sposobnog za brodogradju, prodao u strane zemlje, nego da se je svekoliko drvo reserviralo za domau brodogradnju. Prema tome veli, da nije potrebno naredbu o zabrani izvoza brodogradnje protezati i na Banco-ume, nego da bi istu trebalo protegnuti samo na ume privatnih vlastnika u Banco-podruju. (Vidi naprvo spomenuti istovjetni predlog pod to. 1. savjetnika Mygine-a).

 212

Nadalje je priobio izaslanik Quinz, da u bakarskim umama niti neima hrastovine osim njeto oko Novoga, koja ali nije sposobna za brodogradju. U Vinodolu, veli, da je bilo stare hrastovine, koja je Senjanima prodavana, i jako izsjeena, ali da je iz nova ondje hrastovina zasadjena. U Rijeci je uma Pletno pravi dragulj, iz koje su Rije ani i Bakrani dobivali potrebitu im brodogradju. Zatim je izvijestio, da su Bancal-ume jur godine 1754. po posebnom povjerenstvu opisane i da se od tog doba dobro uvaju. Iz njih bi se bez utrba po umu moglo go dimice izvaditi oko 300 stabala. Sume G o r i k e P a n o v i c i Lok, koje su trpile od o r i j e n t a l n e C o m p a g n i e ostale su potpuno uzdrane. ume pako C r n i c a i C a m i n a c e l l a , u kojima imadu gra dovi samo pravo uivanja drva, nisu od nikakove vanosti. U umama G r a d i k e raste hrae kao grme, a ima i njeto starijeg hraa, koje nije moglo odebljati ni odrasti radi movarnog tla. Bilo bi tetno i po erar i po iteljstvo, ako bi se izkoriivanje toga drvea zabranilo, jer e to drvee i onako iztrunuti. Ponovni opis tih uma bio bi po tom suvian i skopan sa velikim trokom kad ve ima jedan opis za koga je iz dano njekoliko hiljada forinti. Za Banco ume postoje ve posebni umski redovi, koji se strogo obdravaju a za sva okruja namjeteni su ve Waldmeisteri" i umari uz plau i izdane im slubene instrukcije. Isti izaslanik naveo je, da je bilo zabranjeno takodjer i iz privatnih uma u Banco-podruju izvaati brodogradju, te su Banco-mitnice imale paziti, da se gradja takova nebi provaala. Nadalje je taj izaslanik upozorio, da ume trebaju njege i ienja, a da drvo, to u umama gnjije, smeta pomladku i priraivanju drvea, te je konano pripomenuo, da je

213 ~

prodaja drveta nudna stvar, jer bi se od strane erara mo ralo poskrbiti zato, da se prodajom namaknu trokovi za plae uredskog osoblja i ostali trokovi umske uprave. Ex p a r t e c a m r a a u l i c a (sa strane dvorske ko more) izjavio je dvorski savjetnik barun pl. Kempf, da bi bilo nudno preduzeti pregledbu uma po dvorskom izasla niku, koji znade zemaljski jezik, a kojemu bi trebalo dodije liti u pomo umarskog strunjaka iz Kranjske ili iz Primorja, kojeg bi si on sam odabrao. Radi jeftinije i to bre obave toga posla bilo bi nudno tomu izaslaniku dati nacrt, ako takav postoji ili opis ondanjih uma. Kasnije bi mogao glavni nacrt tih uma sastaviti rudarski mjernik Mrak, koji slui u nadrudarskom uredu u Idriji u Kranjskoj, a koji je tome poslu veoma vjet. Za c. kr. ume u Kranjskoj, Furlaniji i u Primorju po stoje ve od prije vrlo dobro sastavljeni stari i novi umski redovi, ali ne postoje umski redovi i za privatne ume, ega radi trebalo bi i za tu kategoriju uma izdati umske redove na njemakom i na ilirskom jeziku. Sto se pako tie po trgovakom vijeu predloenih mjera za ouvanje uma u budunosti, po kojima se : 1. bez znanja i prisutnosti jednoga po trgovakom vijeu ili po Intendaturi u tu svrhu postavljenog strunjaka u umskim i brodograditeljskim stvarima nebi smjelo nijedno hrastovo i za brodogradju sposobno stablo oboriti i 2. da se i dozvolom oboreno drvo nebi smjelo bez po sebne izvoznice (Comercial-pau) izvesti izvan zemlje, iz javljuje taj izaslanik, da bi takove odredbe bile same po sebi sasvim dobro sredstvo za ouvanje uma, ali poto u onako prostranim umama, kao to su one u Krajini, ima dosta za brodogradju i nesposobnog gnjilog hrastovog drveta, dri on, da se prodaja istoga nebi trebala braniti, jer prodaja istoga nebi kodila umi, a od nje bi imali koristi gospo dari uma i njihovi podanici,

 214

Isto tako dri on, da nebi bili pravedno braniti gospo darima uma i njihovim podanicima, da sijeku ono hrae, to ga trebaju za popravak svojih kua. Glede trokova spomenutog povjerenstva, koje bi imalo pregledati ume, dri dvorska komora, da ti trokovi nee biti veliki i da bi ih trebala predujmiti uprava General-Casse, dok se nebudu mogli s vremenom istoj povratiti iz dohodka uma. Taj izaslanik primjeuje nadalje, da je dvorska komora za unapredjivanje uma potrebnih za rudare i talionice (fu ine) u Kranjskoj postavila posebne inovnike. U tima u mama, veli on, ima dosta hrastovine, ali su one predaleko od mora, a da bi se izvaanje hrastovine iz njih k moru izplatilo. Prisutni p r e d s j e d n i k dvorske komore dri, da bi bilo nudno i po ume koristno prvo: da se prema jur izdanim strogim odredbama i po um. redu iz uma im prije odstrane koze, jer one vrlo kode mladom umskom prira taju, d r u g o : da se to prije poeme u Trstu graditi spre mite (magazin) za drvo, iz kog e se za brodogradju sposobno drvo prodavati po proportionalnoj cijeni. To drvo veli, morati e se, da bude za brodogradju to sposobnije metati u vodu, da u njoj lei. Provede li se to, biti e udovoljeno previnjoj namisli koja ide za tim, da se to vie grade vlastiti brodovi ili da se brodogradja prodaje prijateljskim dravama, ime e se poveati fundus comercialis. Zakljuak: Na te, po izaslanicima dvorskog ratnog vijea, dvorske komore i trgovakom vijeu stavljene pred loge, zakljueno je nakon vijeanja: Da se na tobonje pogreke karlovakog generala glede uma u vojnoj Krajini netreba niti obazirati, jerbo je taj general upravo protivno dokazao od onoga, to mu je trgovako vijee u grijeh upisalo bilo. Istom, kada bi trgo vako vijee moglo tomu generalu krivnju dokazati, moglo

215 -

bi se proti njemu postupati. U ostalom krivnja ili nekrivnja toga generala nemoe imati upliva na izdanje nudnih odre daba glede uma, koje odredbe e biti kadre sada i u bu due sprijeiti sline pogrjeke. Svakako je nudno, da se nadje pravi nain i sredstva, kojima e se ve sada dati odvratiti teta od Comerciala, te da se shodnim uredbama omogui, da se u budue u Primorju i Kranjskoj uvede pravi red u umama i da se one sauvaju. Pripominje se, da glavni upliv na ume pripada Comercialu, a politika oblast ima samo nad njima vriti nadzor. Sto se tie nudnih mjera za ouvanje uma u sada njosti, postoji po namisli trgov, vijea izdana odredba, da se nijedno za brodogradju sposobno drvo nesmije bez Comercialne izvoznice izvesti izvan zemlje, a ta odredba neka se zadri u krijeposti i u budue. No trgovako vijee neka neodbija ba svaku molbu, ako bi tko htjeo takovo drvo izvan zemlje izvesti, jerbo bi uzkratom izvoznica bili vlastnici uma ogranieni u pravu uivanja svojih vlastitih uma. Ako naime vlastnici uma ume racionalno goje i sijeku, te nemogu tako dobiveno drvo unutar zemlje prodati, to bi im morao ili Comerciale to drvo po obiajnoj cijeni odkupiti ili bi im morao dati dozvolu, da ga mogu izvesti i prodati izvan zemlje. Predlog trgovakog vijea, da bi se izdala odredba, po kojoj se bez znanja i dozvole trgovake intendature u Trstu nebi smjelo sjei niti mlado stabalje niti za brodogradju sposobno stabalje u obe, neusvaja se, jer prvo neima tr anska trgov, intendatura toliko strunog osoblja, da bi ono moglo u onim prostranim umama, u kojima se u jedno te isto vrijeme na mnogo mjesta sijee, dospjeti pregledati drvee, bili se za njega mogla izdati dozvola za sjeu ili ne, a drugo, gospodari uma trebaju za sebe i za svoje poda nike hrastovine, pa im se nebi smjelo braniti posjei ju i

216

za sebe upotrebiti, pa makar ona bila sposobna i za brodogradju. Kako pako da se sama sjea stabala izvede i uz koje mjere opreznosti, treba propisati u umskom redu, o em e kasnije biti govora. Na to se je prelo na vijeanje o tome, to bi sve bilo nudno provesti, da u umskom gospodarstvu nastane valjan poredak, te je zakljueno da bi k tome trebalo troje: 1. toan opis uma, 2. odgovarajui umski red, i 3. da se oivotvore takove uredbe, koje e omoguiti, da se umski red bude mogao nepromijenjen odrati i podpuno obdravati. Da se pako to postigne nudno je: Ad 1. Da se kroz Reprezentaciju u Kranjskoj proglasi Patent" kojim se odredjuje, da svi umovlastnici imadu unutar stanovitog, roka, to e ga reprezentacija ustanoviti, svoje ume opisati i te opise predloiti reprezentaciji. Opis taj neka sadrava specificirano stanje ume, po loaj, povrinu, poprilinu koliinu sjeivog i nesjeivog drvea kao i zbiljni prirast i prirast to e u umi nastati uslijed sadnje. Ti podatci morali bi biti toni, a onaj, kod koga se ustanovi, da je to god zatajio, neka se strogo kazni. Isto takav propis o opisivanju uma neka izda dvorsko ratno vijee i za ume u vojnoj Krajini. Sume komorske (kameralne) i Bancal- ume netreba na novo opisivati, jer su jur opirno opisane. Bude li temeljite sumnje, da koji opis nije vijerno sa stavljen, neka se odmah odredi pregledba dotine ume, im opis stigne. U tu svrhu neka se imenuje posebni povjerenik i njemu dodijeli kod nadrudarskog ureda u Idriji namjeteni rudarski mijernik Mrak, koji se vrlo dobro razumije u umske stvari. Ova dva namjetenika mogli bi preduzeti i pregledbu uma onih predjela Bancal- i Cameral- uma, u kojima ima

 217

brodogradje, odnosno, gdje bi se takvog uzgojiti dalo, ako takovu pregledbu smatra potrebnom trgovako vijee. Spomenutom mijerniku Mraku treba naloiti da nacrte o pregledanim umama u red spravi, te ako ih nema, da ih naini, doim da o umama u Kranjskoj i o umama karlo vakog Generalata da saini jedan glavni nacrt. Pregledbu samu netreba obavljati prije, nego to stignu opisi uma, a kad ovi prispiju, treba ih dostaviti mijerniku Mraku skupa sa nacrtom, da ih proui i pregledbu obavi. Pripravi li se na taj nain sve za pregledbu, nee ona puno stajati. Za povjerenike moglo bi Vae c. kr. Ap. Veli. imeno vati dvorskog tajnika S a t z f e l d a i kao takovome dati kakov doplatak. On dobro pozna ume u Kranjskoj i ume u Pri morju kao i tamonje razne zemaljske jezike. No makar da bi se na taj nain pregledba uma najgospodarnije obavila, prouzroila bi ona ipak trokova, za koje neznamo kazati od kuda da se pokriju, te nee preo stati druge, nego da ih podmiri uprava General-Casse. Ad 2. Glede druge toke, tj. glede nudnih uredaba za budue ili glede umskog reda, koji bi se imao sastaviti, moralo bi se imati u prvom redu pred oima samo grani arske i privatne ume, a ne i Bancal i Cameral- ume, jerbo za potonje, kako je spomenuto, postoji ve umski red, kojega netreba mijenjati, nego treba jedino paziti, da se vri. Za potonje ume trebati e jedino nakon njihove pregledbe izdati tek specijalnu odredbu glede u njima se nalazeeg drvea za brodogradju i glede uzgoja brodogradje. Kako se iz predspisa vidi, prikazao je nadrudarski sudac i Waldmeisteradjunkt u Kranjskoj Anton pl. Steinberg, kako bi se dao i za druge ume zavesti dobar umski red i to bi sve trebalo urediti u umama zemaljskog gospodara (Landesfurst). Taj njegov predlog bio je po kranjskoj reprezentaciji ovamo podastrt i pronadjen dobrim, a priloene su mu i

218

njeke opaske baruna Gusia, biveg okrunog kapetana u nutarnjoj Kranjskoj. Ovo oboje daje dobar temelj za sastav valjanog um skog reda, te bi bilo dobro taj Sternbergov predlog skupa sa Gusievim opaskama dostaviti na prouavanje dvorskom ratnom vijeu i trgovakom vijeu (dvorskoj komori netreba ga dostavljati, jer ona ima ve jedan drugi), a onda ga razpraviti, te nakon odobrenja istog po previnjem viadaru prevest ga dati na tamo obiajne razne jezike i obiajnim ga nainom proglasiti. Sto se tie po predsjedniku dvorske komore stavljenih nazora glede zabrane utjerivanja koza u ume i glede os nutka jednog spremita za drvo u Trstu zakljueno je, da je prvo nudno, a drugo da je poeljno. Poto ve glede zabrane ugona koza u ume po stoje odredbe, nebi trebalo nita drugo, nego naloiti re prezentaciji u Kranjskoj da ih strogo provadja i prekritelje strogo kanjiva. Te odredbe trebalo bi, kako to i Steinberg kae, umetnuti i u umski red. Predmet pako o osnutku drvnog spremita u Trstu spada na Comerciale, te bi stoga trgovako vijee (Comercien-rath) moralo brigu voditi o tom, da se oivotvori osnutak toga spremita. Kad se bude vijealo o umskom redu, neka se ustanovi pristojba za odkupljivanje drva, to e se u drvno spremite svaati. Napokon je glede pitanja: to bi bilo sve nudno za vesti, da se umski red bude tono obdravati mogao? za kljueno, da je u tu svrhu najzgodnije postaviti osoblje, koje se u umske stvari razumije. To osoblje neka od vre mena do vremena ume pregledava i kontrolira, da li se umski red vri, a prekritelje istoga neka odmah prijavljuje. Bez umarskog osoblja biti e i najbolji um. red bez svrhe. Poto je naroito Cemercialu mnogo stalo do toga, da se u Primorju i u blizini istog ume goje i uvaju, io bi

219

bilo najbolje, da se glede namjestit se imajueg osoblja, kao i glede njihovih beriva zatrai predlog od intendenze u Trstu. Resolutio C a e s a r e o - R e g i a : Kod ovoga predmeta treba promotriti prolost, sadanjost i budunost. Na prolost netreba obazirati, jerbo se ono to je bilo i onako nemoe vie stignuti. Glede sadanjosti bilo bi sa zabranom o izvozu za brodogradju sposobnog drva, kao i sa daljnjim propisom, da se od te zabrane nesmije odstupiti osim dozvolom trgo vakog vijea samo djelomice, ali ne sasvim pomoeno namisli, da se brodogradja uzdri za vlastitu porabu. Svakako se, kako je to i u zapisniku o vijeanju spo menuto, mora na to gledati, da se spomenutom zabranom neograniuje privatnikom uivanje njihovih uma, te da im se omogui da oni ono drvo, koje se bez utrba po obstanak uma iz njih izvaditi moe, mogu i smiju prodati u vlastitoj zemlji. Toga radi biti e potrebno : 1. da se domae, za brodogradju sposobno drvo od vlastnika cijeni primjereno odkupi; zatim 2. da se ustanovi primjerena cijena, uz koju e se drvo za skladite kupovati, 3. da se ponajprije pome sa umama vojne Krajine, koje su do sada imale najmanju cijenu, a iz kojih se je najvie drva izvaalo, a iza toga, da se isto provede za Bancal, te za privatne ume. 4. U tu svrhu potrebna glavnica neka se uzme iz Comercial-Casse, ali prije toga neka se organizuje drutvo, koje e paziti da se drvo neraztepa kao do sada, nego da se njime pametno trguje tako, da se bude tim drvom u prvom redu podizalo domae brodarstvo. Drutvo, koje se prihvati brodogradnje htjeti e se bezdvojbeno prihvatiti i toga drv noga spremita. U ope se ima naroito na to paziti, da vlastnici pri vatnih uma neupotrebljuju za gradnju brodova sposobno

-r

220

drvo iz njih za sebe i svoje podanike, nego da to veliko stabalje rezerviraju jedino za brodogradju. Tu zabranu zahtjeva opa korist, a takova zabrana po stoji i u drugim zemljama. Vlastniku se tom zabranom, ne ini krivo, jer e mu se drvo primjereno platiti, a bila bi upravo zloporaba, kad bi se za brodogradju sposobno drvo upotrebilo za kakovu god nuzgrednu svrhu, za koju se moe upotrebiti i slabije drvo. ntendenza u Trstu ima dakle svoj nadzor na to upraviti, da za brodogradju sposobno drvo dade obiljeiti i da pazi, da se ono nebi upotrebilo u nikoju drugu svrhu osim za brodogradju. Sto se tie budunosti, ima se naloiti svima umovlastnicima (izuzam uma vojne Krajine) da predloe njihov opis i nacrt, ako ga imadu. U tom opisu treba da bude nazna ena povrina i stanje uma, zatim da budu navedene vrsti drvea u njoj, u koliko godina na kojoj stojbini, koja vrst drvea postigne potpunu sjeivost, za koje svrhe se drvo iz koje ume rabi, koliko ga godinje treba za vlastitu porabu, da li je drvo dosada prodavano, kuda i uz koju cijenu, da li je i kakav je red za njih dosada propisan bio, kakove su tete do sada u toj umi opaane i kako bi se iste dale preprijeiti. Kad ti opisi stignu ima uslijediti pregledba uma, te se one imadu valjano mapovati. Sto se naposeb tie uma u vojnoj Krajini, treba Petazziu (karlovakom komandirajuem generalu) naloiti, da ih imade kroz svoje ininire mapovati i na gornja pitanja od govoriti. Uz to se imade i jedan povjerenik izaslati na pregledbu i to Satzfeld ili koji drugi sa rudarskim mjernikom Mrakom, koji e u spomenutom roku procijeniti vrsti drvea, te o tom izvijestiti skupa sa izvjetajem trgovakog vijea o preuzi manju i odkupljivanju toga drva. Nadalje odobravam savjet, da se u neprekoraivom roku od 2 mjeseca za sve privatne ume sastavi umski red, kako

 221

je to za Bancal i Cameral- ume jur uinjeno uz opazku, to sve treba da se u svakoj umi pobolja. Poto se veliki dio Bancal uma, kao i ume Gradike radi movarnog tla upotrebljuju samo za nizko umarenje, treba dati iztraiti po mijerniku Fremantu, nebi li se dale te ume odvodniti i tako za odgoj gradljike prikladnima uiniti. Za nadzor nad vrenjem um. reda i za prijavljivanje um. prekraja treba postaviti osoblje, koje se u umarske poslove razumije. To osoblje treba podloiti Intendenci u Trstu i Fiscalnom uredu, jerbo su te oblasti zvane, da vode nadzor nad vrenjem umskog reda. Poto je konano opaeno, da cameralska pilana u Fu ini nedaleko Senja samo kratke daske ree, a to stoga, to nevalja put iz Fuine do Senja, te se mogu rezati samo takove daske, koje se na samaru goniti mogu, to se ima najbrinije paziti, da se ta manjkavost odstrani i da se jo pilana sa gradi, budu je trgovina dasaka sa levantom (istokom) vrlo jaka. Maria T h e r e s i a . Na temelju toga vijenikog zapisnika izdala je car. i kraljica Marija Theresia dne 26. listopada 1762. na trgo vaku intendaturu (Comerzial-Hauptintendenza) u Trstu slije dei odpis: M a r i j a T h e r e s i a . Poto smo zrelim razmiljavanjem ve davno doli do uvjerenja, da se ume u Primorju i one leee u blizini Primorja, nebi smjele zanemarivati kao do sada i da se nebi smjele pustoiti, zatim, da bi se ve jednom moralo njeto uiniti za uzdranje ve i onako dosta rijedkog hrastovog drveta, te konano, poto nam je dobro poznato, kako su stanovite strane drave iz tih uma dobav ljale si hrastovinu, dapae i takovu, koja je premlada bila, to odobravamo vae pohvalno zauzimanje, da bi se to spreilo, ega radi smo na Vae opetovane pismene predstavke i zabranili izvoz hrastovine iz Primorja u tudje zemlje, te vam jur 16. sijenja ove godine o tom izdali nau rjeitbu.

 222

Ta zabrana ima i dalje ostati na snazi, te se bez znanja i dozvole naeg trgovakog vijea ne smije u tome praviti nikakove iznimke niti se bez njegove dozvole i po njemu izdane dozvolnice smije hrastovina izvaati u tudje drave. Da se pako vlastnicima uma ne samo neoduzme korist od njihovog drveta, koja ih podpunim pravom pripada, nego dapae, da im se omogui, da mogu ono drvo to se moe iz njihovih uma bez utrba na njihovo suanstvo posjei u nutranjosti zemlje i prodati, odluili smo : 1. da je najbolje, da se od dotinih umoposjednika za brodogradju sposobno drvo cijeni primjereno odkupi, 2. da se tako odkupljeno drvo pohrani u prikladna drvna spremita, te da se od tuda ili upotrebi za nau vla stitu brodogradnju ili pako da se stranim dravama proda. To e podii domau mornaricu, a s tim se ima zapoeti najprije u umama vojne Krajine i tada nastaviti u Bancal i privatnim umama. 3. Za te svrhe potiebnu glavnicu, koje visinu e te vi opredjeliti, doznait emo iz nae Comercium-Casse. Vaa e biti zadaa nai drutvo (Companiju) koje e se primiti drvnog spremita i voditi u njemu kako valja tr govinu, a ujedno poduzimati i gradnju brodova. O tim trima tokama imate nam staviti izvjestan pred log kao i glede visine cijene uz koju e se drvo u spre mita nabavljati i opet uz koju e se dalje prodavati. Poto smo podjedno odluili, da vama povjerimo vrhovni nadzor nad umama u Furlanskoj, Kranjskoj, Istri, te nad krajikirn umama u Hrvatskoj, nad Bancal umama i umama privat nika, to imate taj nadzor vriti i paziti, da za brodogradju sposobno hrastovo drvo bude obiljeeno i da se nebi upotrebilo za kakove druge svrhe osim za gradnju brodova. Da vam bude taj posao lake provadjati odredili smo, da svi vlastnici uma imadu predloiti opise istih, te nacrte ako ih imadu, u kojima opisima treba da bude izkazano ka kova je uma, kojih vrsti drvea ima u njoj, koliko treba

223

vremena, da u njoj obzirom na stojbinu i vrsti drvea stabalje doraste do sjee, koliko se drva moe u njoj sjei, koliko ga treba godimice za vlastitu porabu, uz koju cijenu je drvo koje vrsti do sada prodavano, je li za ume bio propisan kakav umski red, kakove su bile moebitne mane toga um. reda i kako bi se eventualno dale odstraniti. Kada ti opisi stignu odrediti emo ob u pregledbu uma i valjano mapovanje istih, te sastav podpunog um. reda za privatne ume (doim je za Bancal i Cameral-ume ve izdan umski red). Konano se ima postaviti osoblje, koje se u umarske poslove razumije a koje e imati paziti, da se um. red vri. Ono e imati od vremena do vremena ume pregledati i opaene nedostatke prijavljivati da se kazne. Poto smo odluili vama povjeriti brigu nad obdravanjem tog umskog reda, odluili smo vama podloiti i spomenuto umarsko osoblje, pak vas s toga pozivamo, da ovamo predloite slubenu instrukciju za to osoblje.
* * *
(Nastavit e se).

Drutvene vijesti.
Zapisnik spisan dne 7. prosinca 1913. u umarskom domu" u Zagrebu prigodom obdravanja sjednice upravljajuega odbora hrv. slav. umarskoga drutva. P r i s u t n i : I podpredsjednik Robert Fischbach, tajnik Josip Jakopec, ^blagajnik Ljudevit 3zentgyq-gyi, zatim odbornici: Bona de Marino, melik Vilim, Kesteranek . Franjo, Kosovi Bogoslav, Dr. Nenadi Gjuro, Dr. Petrai Andrija, Polaek Dragutin, Slapniar Slavoljub i Trtzer Dragutin, doim se ostali izpriae. Nakon to je konstatovan dovoljan broj odbornika otvara I. podpredsjednik Robert Fischbach sjednicu, u kratko srdanim ri jeima pozdravlja prisutne i izporuuje pozdrav predsjednika presv. gosp. Marka grofa Pejacsevicha, koji da ali, to dananjem za sjedanju ne moe osobno prisustvovati, jer je vanim poslovima zaprijeen. Prije prelaza na dnevni red saobuje predsjedatelj. 1. da je predsjednik presv. gosp. Marko grof Pejacsevich osim uplate utemeljiteljne pristojbe izvolio darovati pripomonoj zakladi,

 224

osnovanoj u spomen nadumara V. KOrskenyia, iznos od 150 K., literarnoj zakladi, osnovanoj u spomen A. Boroia takodjer 150 K., to odbor uzimlje do ugodnog znanja uz poklik ivio pred sjednik;" 2. da se je presv. gosp. kr. ministerijalni savjetnik Josip Havas zahvalio na asti II. podpredsjednika, budui je nakon svog umi rovljenja otiao iz Zagreba, te tim povodom ufedno zahvaljuje svoj gospodi upravnog odbora na prijateljskom susretanju. (Br. 71). Odbor uzimlje zahvalu do znanja time, da se odstupajuem podpredsjedniku za njegovo mnogogodinje nastojanje oko procvata drutva, kao i '/a brino prikupljanje novih drutvenih lanova izrazi zapisnika zahvala, a ujedno odstup izvijesti narednoj glavnoj skup tini radi popunjenja. 3. da je u razdoblju od prole odborske sjednice u Vukovaru umro revni lan I. razr. Ivan Peheim, vlastelinski umarski protustavnik u miru. Odbor uzimaju tu alosnu vijest do znanja klie pokojniku slava mu !" Po tom se prelazi na ustanovljeni dnevni red. T o k a I. Na poziv predsjedatelja ita tajnik zapisnik prole odborske sjednice od 3. kolovoza 1913. Nakon proitanja zapisnik se bez primjedbe ovjerovljuje, a za ovjerovljenje izabiru p. n. g. odbornici Dr. Gjuro Nenadi i Dra gutin Polaek. T o k a II. Izvjee o tekuem poslovanju: 1. Predsjedatelj saobuje, da je danas prije podne preduzeo skontraciju blagajne, kojom su prigodom zakljueni blagajniki dnev nici i to : a) drutvene imovine . sa ostatkom od 17.265 K 08 f. b) pripomone zaklade 13.874 47 ,, c) literarne zaklade 3.586 K 63 f. Sav taj novac uloen je dijelom u vinkuliranim vrijednostnim papirima, a dijelom u c. c. ulonicama I. hrv. tedionice. Uzimtje se do znanja. 2. Blagajnik predlae izkaz dvanajstorice lanova I razreda, koji su na lanarini duni vie nego za dvije godine, pak ni na opeto vane opomene nee dug namiriti. Odbor zakljuuje, da se dugovina kr. um. ininira u Kolovaru Akoa Szimonffy u iznosu od 23 K 06 f. u ime lanarine za god. 1909.1911. otpise, doim da se ostali izkazani dunici jo jednom pozovu, da dugovinu uplate do 31. sijenja 1914., a ako ju u tom roku ne namire, da se imadu brisati iz lanstva, a dugovina sud benim putem utjerati. Tajnik izvjeuje: 3. da je prema zakljuku odborske sjednice od 8. kolovoza 1913. to. III./2. od razpoloivog nepodignutog jubilarnog stipendija za kolsku godinu 1912./13. u iznosu od 600 K. sluateljima kr. umar.

 225

akademije Robertu Reszu i Vidoju Mihaldiu izplaena podijeljena im podpora svakomu u iznosu od 300 K. Uzimlje se do znanja. 4. da su prema zakljuku odborske sfednice pod to. ./. za vrijeme ovogodinjih praznika na umar, domu izvedeni svi nudni redoviti popravci. Uzimlje se do znanja. 5. da je gradskom poreznom uredu u Zagrebu uz potvrdu predana valovnica o kunoj najamnini. Uzimlje se do znanja. 6. da su za drutvenu knjinicu nabavljena slijedea djela: a) Schuberts v. Naturgeschichte. Vierte Aufflage, uvezana svezka, b) Di Anlage von Dauerweiden von Karl Schneider, 2. Auflage, c) Dr. H. Stoetzer. Waldwegebaukunde, 5. Aufl. Uzimlje se do znanja. T o k a III. Pretres prispjelih podnesaka. 1. ita se poziv ugar. zemaljskog umarskog drutva u Bud mpesti za sudjelovanje kod glavne skuptine, koju e reeno drutvo obdravati dne 16, prosinca o. g. u Budimpeti. (Br. 121). Odbor zakljuuje, da se umoli odbornik kr. umar, savjetnik Dragutin Polaek, da izvoli na reenoj skuptini zastupati nae drutvo. 2. Za lanove I. razr. prijavljuju se ; Ladislav pl. Rozgoni, vlastel. umar u Koki, Mihajo Dereta, kr. kot. umar, u Vrbovskom i Simo Krsti, um. vjeb. u Tesli Pribrini, Bosna. Primaju se. (Br. 102 i 104.) 3. Kr. umar, ravnateljstvo u Zagrebu najavljuje za lanove II. razr. petoricu novoimenovanih lugara (Br. 135.) Uzimlje se do znanja. 4. Kr. umarnik u m. V. Vasilievi moli, da moe dunu la narinu u iznosu od 40 K. otplatiti u mjesenim obrocima po 5 K. (Br. 115.) Dozvoljava se. 5. Sredinja ' sveza Hrvatskih seljakih zadruga" u Zagrebu moli, da joj se umarski list alje u zamjenu za njen Hrvatski udrugar"v (Br. 93). Zamjena se dozvoljava. 6. ita se dopis kr. zemalj. vladinog odjela za bogot. i na stavu od 15. listopada 1913. broj 11775, kojim se dostavlja na slu benu porabu jedan primjerak kunoga reda za pazikuu umarskoga doma i za podvornika i sluge pomagae kn umarske akademije". (Br. 108.) Odbor uzimlje dostavljeni kuni red do znanja time, da se proelnitvo kr. umar, akademije zatrai, da pod tokom I./a) ku noga reda pazikui nametnutu dunost ienja svih triju vea sa pristupima u vee prenese na dunost zavodskih sluga pomagaa, koji taj posuo i sada obavljaju prema odnosnim ugovorima o iznajmljenju prostorija visokom kr. zemalj. eraru, odnosno, da glede toga, u koliko to dri nudnim, zatrai od kr. zemalj. vlade pre inaku dotino izpravak kunoga reda. 7. Predsjedatelj predlae na razpravu predstavke, sastavljene

 226

po podoboru, izabranom u tu svrhu na ovogodinjoj glavnoj skup tini i to; a) da se prema zakljuku ovogodinje glavne skuptine od 4. koiovoza kr. zemalj. vlada umoli, da do zakonodavnog uredjenja i organizacije umarsko-tehnike slube u zemlji izvoli polovicu kr. kot. umara promaknuti u IX. inov, razred, b) da upravitelji kot. umarija kod krajikih imovnih obina mogu kao takovi biti promaknuti u VIII. inov, razred. Nadalje saobuje, da se isti pododbor nije mogao u naelu sloiti, da takodfer izradi jedinstveni obrazac predstavke o reorga nizaciji umarsko-tehnike slube u zemlji, odnosno poboljanju ma terijalnog stanja umarskih tehniara politike uprave, ve je posebnu takovu predstavku izradio i ovom ju predsjednitvu podnio lan pododbora Vilim ^Dojkovi, a opet posebnu predstavku lanovi pododbora Vilim melik i Dr. Vaso Vukovi. Ujedno je lan Vilim Dojkovi u ime po glavnoj skuptini za izvedenje zakljuka izabranoga pododbora odnosnu predstavku ne posredno podnio kr. hrv. slav. daim, zemaljskoj vladi odjelu za unutarnje poslove, koja ju je svojim otpisom od 14. studena 1913. broj 70624 takodjer ustupila ovom predsjednitvu na dalnju porabu. Istie, da obje sastavljene predstavke imadu svojih dobrih strana, pak predlae, da se prepusti predsjednitvu, da iz jedne i druge povadi ono, to smatra najboljim i to dri, da bi se prema sadanjem stanju i okolnostima moglo poluiti, pak da prema tomu izradi obrazac predstavke. O predmetu povela se razprava, nakon esa odbor zakljuuje, da preputa predsjednitvu, da ono prema stavljenom predlogu iz radi obrazac predstavke o poboljanju materijalnog stanja umarskih tehniara i u narednoj ju sjednici iznese odboru na pretres i prihvat time, da se u toj predstavci ima iztaknuti odnosni zakljuak glavne skuptine. Ujedno se zakljuuje, da se sa tom predstavkom imade spojiti i predstavka pod a), a istodobno sa tom predstavkom da e se imati na visoko mjesto predloiti i predstavka pod b) o promaknuu upravitelja kot. umarije krajikih imovnih obina. T o k a IV. Razdjelenje podpora iz Korskeny-eve pripomone zaklade. U svemu stiglo je .8. molba za pripomo iz reene zaklade. Nakon to je odbor molbe tono izpitao i pretresao gledom na imutvene i ine okolnosti, zakljuuje da se podijeli j to: 1. Gurtler Milki 85 K., 2. Rukavini pl. Tonki 85 K., 3. Vraniar Anki 80 K, 4. Evi Murgi 50 K,, 5. Juliji Kordi 50 K., 7. Dragojli kori 50 K i 8. Petri Simi 50 K., ukupno 500 K. T o k a V. Razdjeljenje podpora iz drutvene imovine. Za podjelenje podpora iz drutvene imovine stiglo je u svemu 11 molbenica, a podijeljeno je: 1. Jelki Karaka 25 K., 2. Maksi ud. Boroi 50 K.,v3. Gabrieli ud. Malin 50 K., Ani ud. Moan 50 K., 5. Albini ud. elija 50 K., 6. Rui ud. eringer 50 K i 7. Pavlu

227

Antoliu umir. lugaru 25 K ukupno 300 K. Ujedno je zakljueno, da se kot. umaru Teodoru Georgieviu u Novoj Gradiki na teret stavke 19. prorauna za g. 1913. izplati iznos od 100 K u ime na gode za uloeni trud oko prikupljanja gradje za sastav, hrvat, ter minologije. (Br. 145913.). T o k a VI. Eventualni predloi. 1. Na predlog predsjedatelja odbor zakljuuje, da se predsjednitvo u ime hrv. slav. umarskog drutva pokloni Njegovoj Preuzvienosti g. banu Dr. Ivanu barunu Skerleczu i tom mu prigodom toplo preporui, da blagoizvoli pokloniti svoju naklonost i brigu drutvenim probitcima, umarskom staleu i naprednom razvoju u marskih prilika. 2. ita se podnesak lana zem. umar, nadzornika I. razr. Vilima Dojkovia, kojim u savezu sa svojim na ovogodinjoj glavnoj skuptini stavljenim predlogom u predmetu po drutvenom urednitvu u broju 7. a na str. 308 um. lista od ove godine na njegov lanak uvrtenu opasku moli, da upravljajui odbor zakljui: a) da urednik um. lista smije sastavke, koji se odnose na isto osobne stvari ili koji sadravaju osobne istupe ili napadaje ma po kome naperene proti kojemu lanu umar, drutva otisnuti u um. list istom onda, ako si je za to ishodio dozvolu drutvenog predsjednitva i b) da se u narednom broju um. lista imade otisnuti obavjest itaocima i izjava predsjednitva drutva, kojom se shodno prema Dravom stanju stanju stvari izpravlja odnosna na str. 308 u broju 7. . 1. od g. 1913. stavljena opaska odnosno tvrdnja urednitva glede intervencije o obustavi svake dalnje polemike o Draganikom lugu." Predsjedatelj saobuje, da je ve na ovogodinjoj glavnoj skup tini u tom predmetu dao izjavu, da je na njegovu predsjedniku intervenciju a zakljukom upravnog odbora ju sjednici od 2. srpnja 1912. obustavljena svaka dalnja polemika u um. listu o Draganikom lugu, nadalje da je i urednik na istoj sknptini izjavio da onom Opazkom" nije mislio podati onaj smisao i namjeru, kako si to predlaga tumai, na ime, kao da je gosp. Dojkovi iz avno zatraio obustavu tiska upitnih lanaka, pak ipak se lan g. Dojkovi tom izjavom nije zadovoljio. Nakon to je upr. odbor predmet potanko razpravio, zakljuuje: a d a), da se taj predmet gledom na postojei kuni red ne moe sada razpraviti, ve se ima uzeti u razpravu onda, kada e se preduzeti promjena kunoga reda; a d b) da se u zapisnik uvrsti izjava predsjedatelja, da je na njegovu vlastitu intervenciju odnosno njegov predlog povodom pod nesaka gosp. Dojkovia obustavljena svaka dalnja polemika u um. listu o Draganikom lugu". 3. ita se podnesak odnosno prituba lana Vilima Dojkovia od 20. studena 1913., kojom se ali, to je u 6. broju um. lista od o. g. uvrten na prvom mjestu prepis usanca, a tek na drugom mjestu njegov originalni lanak Drugo pismo iz draganikog

 228

luga", nadalje to je njegov lanak tiskan sitnijim a usance krupnijim slovima, a prema takovom tisku obredjena mu i visina suradnikog honorara, pak tim povodom podjedno predlae, da upravljajui odbor zakljui : a) da mu se naknadno izplati honorar u iznosu od 90 K., za koji je po opisanom pristranom postupku g. urednika nepravedno prikraen; b) da g. urednik drutvenoj blagajni povrati iznos od 48 K 63 f. kao odtetu za suvini izdatak prouzroen joj kod tiska senjskih usanca i za iste podignutog honorara; c) da nedri poeljnim da se sa drutvenim lanovima i sa um. listom i za budue tako jednostrano postupa, kako je postupano u ovom sluaju i s formalne i s materijalne strane te da takav postupak ne odobrava; d) da urednik um. lista za svoja uvrtenja u list nema primati nikakovog tiskovnog honorara, poto za urednitvo i korekturu lista ve prima znatnu nagradu i e), da se u svrhu budueg izpravnog postupka sa Sum. listom izabere posebni redakcioni odbor, na koliko odgovornost za list nebi htjelo na se preuzeti samo predsjednitvo drutva. Na poziv odbora daje urednik na pojedine pritubene navode svoje razjanjenje. O predmetu razvila se odulja razprava, nakon koje donaa uprav, odbor slijedei zakljuak: A d a ) Odbor uzimlje do znanja razjanjenje urednika, da je prituiteljev lanak u broju 6. um. lista od g. 1913. morao doi kao nastavak na onakovom mjestu i onim slovima, kako je to izaao ve poetak istoga lanka u broju 5. . lista. A u broju 5. morao je izai nadrugom mjestu, poto je urednitvu bio dostavljen po predsjednitvu na uvrtenje tek oko 20. travnja, kada je ve ostali ma terial za isti broj bio sloen i tiskan, a uz to sa eljom, da se im prije i to po mogunosti odmah uvrsti i im prije sav otisne. Poto je nadalje sam prituitelj u svom na predsjednitvo upravljenom dopisu od 12. travnja 1913. izriito traio, da se njegov lanak uvrsti im prije i u isto toliko brojeva, u koliko je bio i lanak g. Puka, to je prituiteljev lanak jedino stoga bio otisnut sit nima slovima. Uslijed toga odbor predlog pod a) ne prihvaa. A d b) Nakon po uredniku danog razjanjenja o predmetu predlog se ne prihvaa. A d e ) Predlog bezpredmetan iz razloga, navedenih pod a) i b). A d d) Nakon to je odbor u tom pitanju uzeo do znanja raz janjenje urednika o raznim tehnikim potezkoama sa uredjivanjem lista i budu se podizanjem posebnog honorara po uredniku za nje gove vlastite sastavke ne povredjuju drutvena pravila i kuni red, to odbor predlog pod d) ne prihvaa. Ad e) Predlog se ne prihvaa, poto se njim ide za promjenom sadanjega kunoga reda, pak stoga ovaj odbor, kojemu u ovoj go-

 229 dini iztie mandat, ne nalazi uputnim u kuni red dirati, ve to pre puta buduoj novoj drutvenoj upravi, da eveurualno promjenu kunoga reda u razpravu uzme i tom zgodom poblie ustanovi du nosti i prava urednika. K jednu se zakljuuje, da se ob ovim zakljucima ne ima prituitelj posebno obavijestiti, kako to svojim podneskom trai, budui e ovi zakljuci i onako nakon ovjerovljenja biti objelodanjeni u strunom organu. 4. Urednik predlae, da bi valjalo povesti akciju, da se umari susjedne nam Bosne i Hercegovine prikupe u hrv. slav. umarsko drutvo i da bi kod zemaljske vlade tih zemalja valjalo isposlovati odredbu, da se naredbe, odnosee se na umarstvo Bosne i Herce govine objavljuju takodjer i u umarskom listu". 5. Urednik predlae, da bi bilo u interesu drutva, da se u marski list" dostavlja Obzora" i Hrv. Pokretu" te da bi urednitva reenih listova valjalo jo naposeb upozoriti na one lanke . lista, koji su i za iru javnost od vanosti, da ih tako i reeni listovi mogu u cijelosti ili u kratkom izvadku donjeti i na taj nain javnost bolje upoznati o umarstvu kao vanoj grani narodnoga gospodarstva i u obe o umarskim prilikama u zemlji, naroito pako o radu hrv. slav. umarskoga drutva. Nadalje, jer je urednitvu . lista potrebno, da ima uvjeke pri ruci ua porabu Obzor i Hrv. Pokret, da se uprava navedenih listova umoli priobiti, da li je voljna svoj list slati u zamjenu za um. list, odnosno da saobi, uz koju se eventualno snienu cijenu moe Hrv. slav. umar, drutvo na navedeni list pretplatiti. Predlog ovaj odbor prihvaa. Poto inih predloga nema a dnevni je red izcrpljen, to pred sjedatelj zahvaljuje prisutnima, to su se pozivu odazvali i zakljuuje sjednicu, doim zapisnik ovaj ovjerovljuju u slijedeoj sjednici od 17./IV. 1914. izabrana gg. odbornici: Marino de Bona i Franjo . Kesteranek. Bona v. r. Pejacsevich v. r. Kesteranek v. r. Jakopec v. r.

O s o b n e vijesti.
Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je umarskog pristava Duana J asi a kot. umarom u X. inovnom razredu, te absolventa kr. umarske akademije zagrebake Milana E r v a a n i n a privremenim umarskim vjebenikom, oba kod II. banske imovne obine, sa sustavnim berivima. Nadalje imenovao je Andriju N o v a k a gospodarskim prista vom u X. inovnom razredu kod brodske imovne obine, Josipa B a r k o v i a akcesistom u XI. in. razredu kod otoke imovne ob ine, Tanasiju R a k i j a a akcesistom u XI. in. razredu kod gjur-

230

gjevake imovne obine, Uroa D r a g i c a privremenim raunarskim pristavom u XI. inovnom razredu kod ogulinske imovne obine. Premjetenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnaao je iz slubenih obzira premjestiti kr. kotarske umare I. raz reda i to: Gasu Vaca od kr. kotarske oblasti u Poegi sa sjeditem u Kutjevu onoj u Ivancu ; Ljubomira B u g a r o v i a od kr. ko tarske oblasti u Ivancu k onoj u Poegi sa sjeditem u Ku tjevu, a iz slubenih obzira premjestio je umarskog povjerenika Jo sipa G uli na od kr. kotarske oblasti u Grubinompolju, te ga do dijelio na slubovanje kr. upanijskoj oblasti u Ogulinu. J " Umro. U Brodu n. S. preminuo je naglo dne 15. travnja o. g. umarski asistent iz Drvente G j u r o P a r a d i k o v i . Rodom je bio iz Kukujevaca, a sluio je njekada i kod gradike imovne obine. Poivao u miru.

Razliite vijesti.
Astralit. Prolog mjeseca prikazivao je pred veim brojem u Zagrebu obitavajuih umar, strunjaka gosp. umarnik u m. Czapek u umi pl. obine Turopolje, kako se vade panjevi sa razprsnjivom tvarju Astralit". Pokus je izpao upravo sjajno, jer su oba podminata hrastova panja u sitne komade razkomadana odletila u zrak skupa sa najta njima ilama. Mi smo u mjesecu oujku t. g. donjeli opis o krenju hrastovih panjeva astralitom, a sada moemo konstatirati samo to, da je astra lit izvrstno sredstvo za gornju svrhu. Poslije toga pregledali su izletnici veliku pilanu Turopolje" tvrdke Filipa Deutscha sinovi u Zagrebu, gdje im je sam vlastnik tvrdke osobno tumaio razne uredjaje same pilane i manipulaciju sa robom na skladitu, a konano ih pogostio u domaoj kantini. I ovaj puta osvjedoili su se izletnici kolika je muka i kako zakuasto izgleda, kad se teoretino ui uporaba uma, a kako je to sve samo po sebi razumljivo kad se vidi u naravi u praktinoj proredbi. S toga bi bilo po sluatelje umarstva od neprocjenjive vrijednosti kad bi im se praktini dio nauke o porabi uma a i po jedini dijelovi iz ostalih umar, disciplina to vie predoavao va ljanima fotografijama ili jo bolje, kako se to ve na mnogo zavoda ini bojadisanim projiciranim slikama ili kinematografski.

Br. 2714/321 . 1914. P r e d m e t : Vrbovsko, zem, zajednica, veleprodaja stabala.

Oglas drabe stabala.

Temeljem naredbe kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove u Zagrebu, od 22. oujka 1914. broj 22.224. obdravati e se dne 5. svibnja 1914. u 10 sati prije podne kod kr. kot oblasti u Vrbovskom javna pismena draba dolje nazna enih skupina stabala iz uma zem. zajednice Vrbovsko, kako slijedi:

 231

232

Posebni drabeni uvjeti.

1. Drabuje se izkljuivo putem pismenih ponuda. Ponuda treba, da je sa stavljena prema zahtjevu drabenih uvjeta zastupajuih kupoprodajni ugovor, te se mora obloiti sa 10% aobinom od izklicne cijene (prema oglasu) i do usta novljenoga roka predati kod podpisane kr. kotarske oblasti. 2. Komulativna ponuda, ako daje jednaki ili bolji drabeni uspjeh od naj boljih ponuda na pojedine skupine, imade prednost. 3. Ponude, koje bi glasile izpod izklicne cijene, prekasno stigle, manjkavo sastavljene bile, brzojavne ili nedostatnom aobinom obloene, ne e u obe biti u obzir uzete. 4. Prodaja je stablomina bez naknadne premjerbe, pri em odpadci izpod 20 cm. kod jele, te 30 cm. kod bukve, javora i brijesta ostaju na razpolaganje zem. zajednici Vrbovsko, o em se poblii drabeni uvjeti, koji vrijede ujedno kao kupoprodajni ugovor, mogu svaki dan za vrijeme uredovnih sati uvidjeti u uredovnici umarsko-tehnikog izvjestitelja podpisane kr. kot. oblasti. Kr. kotarska oblast. U V r b o v s k o m , 5. travnja 1914. Kotarski upravitelj: Gaparac, v. r. O p a z k a . Drabeni uvjeti mogu se na zahtjev i uz uplatu od 1 K po primjerku dobiti kod podpisane kr. kot. oblasti.

Broj 4514./1914. [ P r e d m e t : St. Gradac prodaje 137 hrastovih stabala.

Oglas drabe hrastovih stabala.

Dne 28. svibnja 1814. u 10 sati prije podne obdravati e se u uredu kr. kotarske oblasti u Virovitici putem pismenih ponuda draba vrhu 127 komada hrastovih stabala, stojei u umi Djelta z. z. St. Gradac, procjenjenih na 8612 K. 67 fil. Propisno biljegovane ponude imadu biti obloene sa jame vinom, koja iznaa 10% od iskline cijene. Na brzojavne kao i na kasnije stigle ponude nee se uzeti obzir. Poblie drabene uvjete moi je uviditi kod podpisane oblasti. Kr. k o t a r s k a o b l a s t . U V i r o v i t i c i , dne 23. oujka 1914. Kotarski upravitelj. - l ,l, J- c - g
lco jutara vlastitih kultura Garantirano najbolje kvalitete umsko sje menje, sjemenje od voaka i sjemenje trava. Mjeavine sjemenja od trava. umsko biljke, biljke za ivice, divljake itd. etinjae, rue, voke i drvee za drvorede

^ a1|||1>|>1'||)'|'|||||||11111|( riPiiiiiiMiiiiiiijiiwMi* ' "''' **'***'*^^~ **"^"~~ ~~~ ^~*~~^^*^' ^*^^* ** * * *

Adalbert Farag
Waldsamenklenganstalt und Baumschule k. u. k. Hoflieferant Zalaegerszeg (Ugarska)

3-3

Cjenici i ponude alju se na zahtjev !

Uredjuje kr. zem. um. nadz. Bogoslov Kosovi. Tiskara C. Albrecht, Zagreb.

umarsko tehnika poslovnica

u Zagrebu, Hercegovaka ul. 18./a.
Obavlja uredjenje uma, revizionalne kao i sve poslove um. gospodarstva. Gvula Kuzma Br. 126 diplom. Sum. ininir, sudb. vjetak.

II
Exote

Sjemenje: bijeloga i crnoga bora, Smrekovo ariovo

Br. 125.

a
drvee < B <

andorovi proizvodi su nedostiivi!

andor Imre, Szekesfehervr

Veleprodavaoc umskog sjemenja i uzga jatelj biljka svih vrsti listaa i etinjaa moli da se ve sada narui za proljetnu sjetvu i sadnju potrebna koliina sjemena i biljaka.

S"

Biljke

Biljke : javora, jasena, akacije i svih inih vrstih listaa

grmlje

11 Opomena.

Prema . 7. drutvenih pravila imade se lanarina uplatiti u prvoj etvrti svake godine. Umoljavaju se stoga p. n. gg, lanovi, koji tu, lanarinu za ovu godinu jo uplatili nisu, a tako ju moebit duguju i za prole godine, da to teajem ovoga mjeseca uini, jer drutvo moe samo napredovati, te njegova uprava sa uspjehom raditi, ako lanarine u odredjeno vrijeme uplaene budu. Predsjednitvo hrv. slav. um. drutva.
Sadraj. Strana

Uzgoj masline na istonim obalama Jadranskoga mora. Napisao Marko Mari, c. kr. uitelj poljodjelstva u Koruli. (Nastavak) . . . Prvi umarski struni opis i nacrt uma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina :, (Nastavak) . . Drutvene vijesti: Zapisnik sjednice upravljajueg odbora hrv.-slav. umarskoga drutva u Zagrebu odrane 17. prosinca 1913. . . Osobne vijesti : Imenovanja. Premjetenja. Umro . . . . . Razliite vijesti: Astralit Oglasi

193208 208223 > 223229 229230 230 230232

Br. 125

Klatna k o l a j n a s a i z l o b e u P a r i z u 1900.

Heuhofer i sin (Neuhfer & Sohn)

c. kr. dvorski mehaniar B e i , V. H a r t i n a i u i g a s s e 5 . Izradjuje podjamstvom izvrstne iz rade i tone rektifikacij

Bousolnestrojevb
sa optikom distanzmjerom.

Mjerae sto love. Perspek tiv ravnala. Letve za nive liranje. u marske bousole.

Promjerke
iz eljeza i drva.

El
4

2vjera.^e v r p c e
iz platna ili ocjela.
Brojne ekie, aparate za prenaanje, crtala kao i sve vrsti matematinih strojeva i mjerila.

Planimetre itd. Pantografe.

SveuDiljna zaliha svih vrstirajeraKihstrojeva i pomagala.

Ilustrovani cjenici badava

glavno zastupstvo za originalne vedske prirastnjake (svrdlove).

Svi se ptpravci obavljaju najbolje i u najkraem roku.