Professional Documents
Culture Documents
07 - Naprezanje Brodske Konstrukcije
07 - Naprezanje Brodske Konstrukcije
RQ
100 101 102 103 104 105 106 107 108 10-8 10-7 10-6 10-5 10-4 10-3 10-2 10-1 100
N Q
N broj susreta s valovima Q vjerojatnost premaivanja odziva/optereenja RQ dinamiki odziv za zadanu razinu vjerojatnosti premaivanja Q
HOGGING - Viak Vi k masa na k krajevima, j i i viak i k uzgona na sredini di i stvaraju moment koji tei savijanju broda sredinom prema gore dovodei do pojave pregiba HOGGING Kod deformacija tipa "hogging" paluba broda je izvrgnuta vlanim silama (Tension), a kobilica tlanim silama (Compression). SAGGING - Kod deformacije tipa "sagging" dogaa se suprotno, paluba je izvrgnuta tlanim, a kobilica vlanim silama. Zahvaljuju h lj j i kobilici k bili i podvodni d d i dio di broda b d je j vr i od d palube l b koja k j je j ionako oslabljena palubnim otvorima, grotlima. Iako su dijelovi palube oko grotala pojaani, smatraju se najslabijim dijelom broda. Inae palubna konstrukcija bolje odolijeva naprezanjima na vlak nego na tlak, to znai da je blagi hogging" uvijek poeljniji od "sagginga". sagginga .
M SV = 1760 g d / 12.5
M SV = 1760 g L / 200
Nm Nm
5. 6 6. 7.
Nedostatak dobre komunikacije izmeu btoda i obale / terminala P k j broda Prekrcaj b d iznad i d doputene d t oznake k nadvo d e Djelomino napunjeni tankovi balasta, tereta i/ili skladita
1. 2.
3 3.
Mjerilo poprene stabilnosti broda je poetna metacentarska visine (MG tj. veliina poluge stabilnosti (GH). Previe stabilni brodovi naglo i brzo ljuljaju, a to nije dobro ni za brod ni za posadu, a ni za teret. Stoga je najbolje kad trgovaki brod ima umjerenu poetnu metacentarsku visinu, tj. umjerenu poprenu stabilnost To se moe postii strunim slaganjem tereta po visini, stabilnost. visini imajui na umu da se neki tei tereti mogu sloiti i u meupalublju ako su odve teki tereti sloeni na dnu skladita. Obratno se dogaa kad se neki tereti krcaju na gornju palubu broda. Tada j je radi poboljanja p j j uvjeta j popre p p ne stabilnosti p potrebno napuniti p vodom tankove dvodna. Kao pravilo vrijedi da se tankovi dvodna moraju napuniti morskom vodom prije poetka slaganja tereta na palubu broda.
Nk [ MT ] Ps = Cs C
Dananji brodovi obino imaju nadgrae i stroj na krmi, prazan brod ima veliku zategu g i izloen j je naprezanjima p j koja j se rezultiraju j u deformaciju tipa "hogglng. Stoga se najprije krcaju sredinja skladita da bi se eliminirao hogging , a potom pramana da bi se smanjio trim trim. "hogging" Zbog toga brodograditelj daje upute i tabele uz pomo kojih se provjerava da se naprezanja nalaze unutar doputenih granica.
I Ista vrijednost ij d d dobije bij se i po f formuli: li QUARTER MEAN OF MEANS (Q.M.O.M.) DRAFT
Ovaj koji smo dobili je aritmetika razlika izmeu srednjeg gaza pramca i krme i srednjeg gaza sredine. U praksi se uzima da je Sagg./Hogg. odnosno i to kako slijedi:
NAPREZANJE BRODSKE KONSTRUKCIJE 28 10 = 8,79475 met = 28 x 30 30.48 48 = 853 853,44 44 = 10,25 x 2.54 = 26,035 = 879,475 cm = 8,79475 8 79475 met / 0.3048 0 3048 = 28,854166666666666666666666666667 - 28 = 0 854166666666666666666666666667 x 12 = 0,854166666666666666666666666667 10,25
Dalje slijedi da je: W = WL + WD MW = MWL + MW0 gdje je: WL - teina koja pripada samo brodu W0 - ukrcane mase MwL - Bending Moment koji proizvode mase koje pripadaju brodu MwD - Bending Moment koji proizvode ukrcane mase
Analiza najveeg broja brodova je pokazala da Mean LBC naprijed i natrag ne prelazi trim od 0,01L i moe se proraunati mpo formuli: M Mean LCB = L x C L - duljina broda u metrima C - pronalazi l i se iz i tablice bli Cb Blok koeficijent