Dizelski motori

- motori s unutranjim izgaranjem

referat iz fizike

Sadraj:
1. Openito o motorima 2 1.1. to su to motori? 1.2. Motori s unutranjim izgaranjem 1.3. Podjela motora s unutranjim izgaranjem 2. Dizelski motori 3 2.1. Tko je izumio dizelske motore? 2.2. Openito o dizelskim motorima 2.3. Paljenje 2.4. etverotaktni motori 2.5. Razlika izmeu etverotaktnog dizelskog i benzinskog motora 2.6. Dvotaktni motori 2.7. Hlaenje

Literatura: Fizika 3, Petar Kulii, kolska knjiga - udbenik iz fizike za 3.r srednjih strukovnih kola, enciklopedija Svijet oko nas 1, Drvo znanja, br. 58, internet, Wikipedija - slobodna enciklopedija na internetu

Kreimir Varga, 3.r

Srednja kola Zlatar

1. Openito o motorima
1.1. to su to motori?
U davno doba ljudi su pokretali alate i naprave samo snagom svojih miia, a kad su nauili pripitomljavati ivotinje, u mnogim tekim poslovima upravo su one zamijenile ljude. Kasnije su otkrili nove izvore snage snagu vode i snagu vjetra. Prolo je mnogo tisua godina dok ljudi nisu izumili strojeve koji e pokretati druge strojeve i ureaje i time zamijeniti ljudsku i ivotinjsku radnu snagu. Takvi strojevi nazivaju se motorima, tj. pokretaima, ali oni ne mogu raditi sami od sebe jer je za njihov rad potrebna energija koja ve postoji u prirodi. Nju motori pretvaraju u koristan rad.

1.2. Motori s unutranjim izgaranjem

Vjerojatno ste se barem jednom upitali kako radi motor u automobilu, tj. to se pod haubom zaista dogaa. U motorima s unutranjim izgaranjem toplinska energija, dobivena izgaranjem goriva, pretvara se u mehaniki rad. U cilindru motora izgara smjesa goriva i zraka, klip se pomie i obavlja rad. Pravocrtno gibanje klipa pretvara se u kruno gibanje koljenastog vratila i tako se pokree vozilo ili stroj.

Slika 2: Dieselov patent na motor

2.2. Openito o dizelskim motorima

Dizelski motori su motori s unutranjim izgaranjem, a osnovni princip rada takvih motora ve je opisan (vidi 1.2.). Takvi motori tei su i skuplji za proizvodnju od benzinskih, ali su pouzdaniji, ekonominiji i jeftiniji za odravanje. Kao gorivo koriste naftu ili plinsko ulje.
Slika 3: Jedan od prvih Dizelovih motora

1.3. Podjela motora s unutranjim izgaranjem

Podjela se moe izvriti na vie naina. Prema vrsti goriva i nainu paljenja smjese dijele se na: benzinske ili ottove motore i dizelske, dok se prema taktu dijele na: dvotaktne i etverotaktne. Podjela se moe jo izvriti i prema hodnosti, konstrukciji i broju okretaja.

2. Dizelski motori
2.1. Tko je izumio dizelske motore?
Dizelski motori dobili su ime po njemakom inenjeru Rudolphu Dieselu (1858. - 1913.) koji je umalo poginuo kad je jedan od probnih motora eksplodirao. Potaknut Carnotovim procesom i spoznajom da su za visoki stupanj korisnosti potrebne visoke temperature, zanosio se idejom o motoru s unutranjim izgaranjem kod kojega bi se visokom kompresijom plina poveala ekonominost procesa. Za svoju ideju dobio je patent 1892. godine, a motor je po prvi puta proradio 1893. godine.

Slika 1: Rudolph Diesel

Dizelski motori - motori s unutranjim izgaranjem

2.3. Paljenje
Glavna razlika izmeu dizelskog i benzinskog motora je u nainu paljenja smjese goriva i zraka. U benzinskom motoru iskra koja nastaje na svjeici pali smjesu dok se kod dizelskog motora zrak u cilindru zbog kompresije zagrije na temperaturu viu od 500oC . Kad se u zrak ubrizga gorivo, ono se zbog visoke temperature zapali samo, bez iskre. Dizelski strojevi mogu imati u cilindrima ugraene grijae koji pomau da gorivo ispari kad se pokree hladan motor. Mali strojevi mogu se pokrenuti vrtnjom ruice koja je spojena na radilicu. Veliki dizelski motori pokreu se elektrinim starterom koji okree zamanjak preko zupanika. Zbog samozapaljivanja goriva u cilindrima, dizelski motori su jednostavniji i pouzdaniji od benzinskih. Druga im je prednost to je gorivo za dizelske motore potrebno manje obraivati od benzina, pa je i jeftinije za proizvodnju. Takoer je i sigurnije jer se nee kao benzin zapaliti u blizini otvorenog plamena. Dizelski motori robusnije su konstrukcije nego li benzinski istih snaga zbog veih tlakova koji se stvaraju u cilindrima, no upravo su zato ekonominiji.

drugog takta gorivo se ubrizgava kroz otvore na vrhu cilindra. Zbog toga to je zrak jako zagrijan od kompresije, gorivo eksplodira i potiskuje klip prema dolje. To je trei takt i zove se radni takt. U etvrtom se taktu klip ponovne kree prema dolje i istiskuje plinove kroz ispuni ventil na vrhu cilindra. Ispuni ventil se zatvara kad klip doe do vrha cilindra i ponovno poinje prvi takt. Broj okretaja s kojim radi motor regulira se koliinom goriva koja se ubrizgava u zrak u cilindru. Prosjeno se klipovi kreu gore-dolje u cilindru nekoliko desetaka puta u minuti.

Slika 4: Montaa dvaju turbopunjaa na Cummins dizelski motor. Turbopunjai su kompresori koje pokreu ispuni plinovi iz motora. Oni tjeraju dodatni zrak u cilindre te na taj nain poveavaju koliinu smjese goriva i zraka koja izgara u istom volumenu cilindra. Tako se poveava snaga motora bez poveanja veliine motora.

2.4. etverotaktni motor

Svako kretanje klipa u cilindru iz jedne u drugu krajnju toku naziva se takt. Kod etverotaktnog dizelskog motora klip se u prvom taktu giba prema dolje niz cilindar, a kroz otvoreni usisni ventil ulazi svjei zrak. U drugom se taktu usisni ventil zatvara, klip se giba prema gore i komprimira zrak iznad sebe, pa se on zagrijava. Na kraju ..
Dizelski motori - motori s unutranjim izgaranjem

Slika 5: Princip rada etverotaktnog dizelskog motora. U usisnom se taktu klip kree prema dolje i zrak ulazi kroz usisni ventil. Za vrijeme kompresije klip ide prema gore, zrak se zagrijava i ubrizgava se gorivo. U radnom taktu smjesa goriva i zraka eksplodira i potiskuje klip prema dolje. Tijekom ispuha klip ponovno ide prema gore i istiskuje ispune plinove kroz ispuni ventil.

2.5. Razlika izmeu etverotaktnog dizelskog i benzinskog motora

takt 1. usis 2. kompresija smjer klipa dolje gore benzinski otvoren je usisni ventil, smjesa zraka i goriva ulazi u cilindar zatvorena su oba ventila, klip potiskuje smjesu i komprimira ju zatvorena su oba ventila, komprimirana smjesa se pali svjeicom, raste temperatura i tlak, potiskuje klip dolje otvara se ispuni ventil, izgorena smjesa izlazi van iz cilindra dizelski otvoren je usisni ventil, u cilindar ulazi samo zrak zatvorena su oba ventila, zrak se komprimira na vrlo veliki tlak i raste temperatura zraka, ubrizgava se gorivo zatvorena su oba ventila, smjesa goriva i zraka eksplodira i potiskuje klip prema dolje otvara se ispuni ventil, ispuni plinovi izlaze van iz cilindra

3. radni takt

dolje

4. ispuh

gore

2.6. Dvotaktni motor

Kod dvotaktnih dizelskih motora nema usisnih i ispunih ventila. Klip na kraju radnog takta otkriva usisne i ispune otvore koji se nalaze na donjem dijelu cilindra. Svjei zrak ulazi u cilindar kroz ulazne otvore te pred sobom potiskuje ispune plinove iz cilindra kroz ispune otvore. Klip se zatim kree prema gore zatvara usisne i ispune otvore i komprimira zrak iznad sebe. Kao i kod etverotaktnog motora, gorivo se ubrizgava u vrui zrak kad je klip dosegao najviu toku te eksplozija ponovno potiskuje klip prema dolje. Kod druge vrste dvotaktnih dizelskih motora zrak ulazi kroz ulazne otvore na donjem djelu cilindra, a izlazi kroz jedan ili vie ispunih ventila na vrhu cilindra (tzv. uzduno ispiranje).

Slika 7: Primjer dizelskog motora

2.7. Hlaenje
Kao i kod benzinskog motora, u cilindrima dizelskih motora pri izgaranju goriva nastaje velika koliina topline. Ako se dozvoli da temperatura motora naraste previe, stroj vie nema istu uinkovitost i snagu, a pokretni dijelovi mogu zapeti jedni za druge i tako se otetiti. Da bi se sprijeilo takvo pregrijavanje motora, neophodan je sustav za hlaenje. Zrakom hlaeni motori imaju rebra privrena s vanjske strane cilindra da bi se poveala povrina preko koje se toplina predaje okolnom zraku. Hlaenje se moe poboljati ugradnjom ventilatora. Vodom hlaeni motori imaju oko cilindra kanale kroz koje se pumpa hladna voda. Voda preuzima toplinu, a zatim je u hladnjaku predaje zraku izvan cilindra, prije nego to ponovno proe kroz kanale. Ako je vani hladno, topla voda iz motora koristi se za grijanje zraka u nekim automobilima i brodovima.

Slika 6: Dvotaktni dizelski motor, poput ovog na slici, ponekad se nazivaju katedralama jer se visoko uzdiu iznad postolja. Slue za pogon tankera, brodova za prijevoz rasutog tereta i kontejnera.

Dizelski motori - motori s unutranjim izgaranjem