UVOD Teorija prava i teorija radnog prava izvode definiciju radnog prava iz njegova imena, predmeta i metode.

Te su definicije sline, ali s razliitim isticanjem pojedinih pojmova i odnosa. Radno pravo posebna je grana pozitivnopravnog sustava drave. Obuhvaa sveukupnost pravnih pravila koja ureuju radne odnose, pojmove, kategorije i institute radnog prava te pravne odnose koji nastaju ili se pravno priznaju i reguliraju u neposrednoj vezi s nastajanjem, realiziranjem i zatitom radnopravnih odnosa, njihovih subjekata i prava. Uz to, ono sadri pravne norme o naelima, organizaciji rada, zatiti na radu, kao i institutima u svezi s radom i radnim odnosom. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA

Faza 1.

o Trajanje; do kraja 19. stoljea Obiljeja; - Ugovori o najmu radne snage u okviru graanskog prava - Nastanak sindikata (u Engleskoj 1825.; Francuskoj 1864.; Njemakoj 1900.; Austriji 1910. itd.)

Faza 2.
o Trajanje; od kraja 19. stoljea do zavretka I. svjetskog rata Obiljeja; - Jaa uloga i intervencija drave u radne odnose - Odrane prve dvije meunarodne konferencije u Bernu 1905. i 1906. god.

Faza 3. o Trajanje; razdoblje izmeu I. i II. svjetskog Rata Obiljeja; - Najznaajnije stvaranje Meunarodne organizacije rada u Parizu (1919.) - Revolucija u Rusiji.

Faza 4. o Trajanje; od zavretka II. svjetskog rata Obiljeja; - Stvaranje novog radnog i socijalnog zakonodavstva - Uspostavljeni kolektivni i individualni radni odnosi - Jaanje socijalnih partnera - Osamostaljivanje i razvoj radnog prava

ULOGA DRAVE U RAZVOJU RADNOG PRAVA

1. Donoenjem zakona i drugih propisa. 2. Osiguravanjem primjene konvencija Meunarodne organizacije rada i drugih meunarodnih ugovora, zakona i drugih propisa te autonomnih izvora radnog prava 3. Propisivanjem najniu razinu temeljnih prava zaposlenih, uz mogunost da se u drugim izvorima ta prava urede povoljnije za zaposlene. 4. Ureivanjem institucionalnog okvira osnivanje i djelovanje sindikata i udruga poslodavaca, sklapanje i pravni uinci kolektivnih ugovora, sudjelovanje zaposlenih u odluivanju, trajk i lockout, socijalno partnerstvo i sl. 5. Ureivanjem uvjeta rada u javnom sektoru - pregovorima sa sindikatima u dobroj vjeri i sklapanjem kolektivnih ugovora. Poticanjem predstavnika koje je imenovala u nadzorne odbore drutava u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu drave na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na razini drutva ili djelatnosti. 6. . Osnivanjem i djelovanjem javnih ustanova Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, u kojima zaposleni ostvaruju prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te za sluaj nezaposlenosti.

SUBJEKTI RADNOG PRAVA

1. Radnik 2. Poslodavac 3. Radniko vijee, glavno radniko vijee 4. Sindikat, udruga sindikata vie razine, sindikalni predstavnik i sindikalni povjerenik, odbor sindikata za kolektivne pregovore 5. Udruga poslodavaca, udruga poslodavaca vie razine 6. Ured dravne uprave u upaniji nadlenom za poslove rada, ministarstvo nadleno za rad, ministar nadlean za rad 7. Gospodarsko-socijalno vijee 8. Agencija za posredovanje u zapoljavanju 9. Inspekcija rada 10. Hrvatski zavod za zapoljavanje

Radnik
Pojam; - Fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. Najnia dob za zaposlenje; - 15 godina ivota. Iznimka; Uz prethodno odobrenje inspektora rada koje se izdaje na zahtjev zakonskog zastupnika

uz naplatu moe sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvoenju umjetnikih, scenskih ili drugih slinih djela (pod uvjetom da se time ne naruava zdravlje, udorednost, kolovanje ili razvoj).

Poslodavac
Pojam; Fizika ili pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove.

Radniko vijee
Uloga radnikog vijea; - Radnici zaposleni kod poslodavca ostvaruju pravo sudjelovanja u odluivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima. Uvjeti da bi postojalo radniko vijee; 1. Poslodavac zapoljava najmanje 20 radnika (osim radnika zaposlenih u tijelima dravne uprave) 2. Pokretanje postupka utemeljenja (prijedlog) - sindikat ili - najmanje 10% radnika Glavno radniko vijee; o Uvjet postojanja; Organizirano vie radnikih vijea u vie organizacijskih jedinica poslodavca. o Sastav (broj); ine ga predstavnici radnikih vijea organizacijskih jedinica. Tko ima ovlasti ako nije utemeljeno radniko vijee? - Sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radnikog vijea. - Poslodavac je duan sazivati skup radnika. - Predstavnika radnika u nadzornom odboru imenuju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem.

Broj, struktura i mandat lanova radnikog vijea

Broj; Utvruje se prema broju zaposlenih radnika kod odreenog poslodavca: do 75 radnika 1 predstavnik, od 76 do 250 radnika 3 predstavnika, od 251 do 500 radnika 5 predstavnika, od 501 do 750 radnika 7 predstavnika, od 751 do 1000 radnika 9 predstavnika, za svakih sljedeih zapoetih tisuu radnika, poveava se broj lanova radnikoga vijea za dva, sporazumom s poslodavcem moe se poveati broj lanova radnikog vijea. Struktura; - Potrebno je voditi rauna o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih (po spolu, dobi, strunoj spremi, poslovima na kojima rade i slino). Mandat ; - 3godine

IZVORI RADNOG PRAVA

Hijerarhija pravnih izvora 1. Ustav 2. Prihvaene konvencije MOR-a 3. Drugi sklopljeni i objavljeni meunarodni ugovori 4. Posebni zakon ili uredba Vlade 5. Opi zakon ili uredba Vlade 6. Pravilnici ministara 7. Kolektivni ugovor (poslodavac sindikat) 8. Sporazum radniko vijee poslodavac 9. Pravilnik o radu 10. Ugovor o radu Glavni izvor radnog prava za radnike 1. Zakoni jame najniu razinu temeljnih prava iz radnog odnosa 2. Kolektivni ugovori osiguravaju u pravilu konanu razinu veine prava iz radnog odnosa. Naelo ustupka Propis koji se nalazi nie na hijerarhijskoj ljestvici moe izmijeniti sadraj propisa koji se nalazi vie na toj ljestvici, pod uvjetom da je njegov uinak povoljniji za radnike. Poslodavac, radnik i radniko vijee te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih Zakonom. Primjena ZOO-a Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, a koje nije ZOR om ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opi propisi obveznoga prava.