PITANJA KERAMIKA:

1. Podjela keramike i osobine Keramika se dijeli na: a) gradjevinsku b) silikatnu c) tehnicku d) strojarsku e ) ugljikovu Osobine: Zbog svojih jonskih i kovalentnih veza keramika je obicno tvrda, krta, ima visoku temperaturu taljenja, nisku elektricnu i toplotnu provodljivost, dobru hemijsku i toplotnu stabilnost i cvrstocu, dobra otpornost na hemikalije, otporna je na koroziju. 2. Osnovne sirovnine keramike: glina Sirovine za keramiku se mogu podijeliti na plasticne i neplasticne. Glina: je osnovna plasticna sirovina za izradu keramickih materijala. Sastoji se od cestica minerala manjih od , ! mm. "ajcesce su gline mjesavine osnovnih glinenih minerala kaolinita, montmorilonita i ilita. "astala je hemijskim trosenjem i talozenjem mineralnih magmatskih stijena pri cemu su u njezin sasav usle i razlicite primjese #kvarc, karbonati..$ %ineroloski sastav glina i kolicina pojedinih minerala variraju ovisno o uvjetima nastanka. &. Vrs e !o"#lana i vrs e mekog !or"#lana 'rste porculana su: tvrdi, meki i izolacioni. (vrdi porculan sadrzi vise kaolina a manje kvarca i )eldspata. *ece se dva puta na + stepeni i na 1, -1! stepeni. %eki porcukan sadrzi manje kaolina a vise kvarca i )eldspata. "ije postojan na nagle promjene temperature, manje tvrdoce proziran je i sjajan. .ijeli se na: /rit, Segerov, kostani, parijan i kineski porculan. 0zolacioni porculan je posebna vrsta porculana i koristi se za izolaciju elektricne struje. $.% a #la&i # sas av !ro&orskog s akla i s a je gra'i a s a dijaman ( 1 sastav prozorskog stakla ulaze jo2: - 3aO #!-145$, - "a4O#14-165$, - %gO # -65$, - 7l4O& # -&5$. Dijamant je po strukturi sli8an keramici i ima 8vrstu kovalentnu vezu, najtvr9i je materijal, ima nisku elektri8nu vodljivost i ima visoku toplinsku vodljivost. Grafit je druga alotropska modi)ikacija ugljika, posjeduje slojastu strukturu te jaku kovalentnu vezu izme9u atoma ugljika u sloju. Gra)it slu:i za podmazivanje i proizvodnju olovki. .obar je vodi8 elektriciteta, hemijski je postojan i na visokim temperaturama. 1potrebljava se za proizvodnju pe;i i elektroda za zavarivanje ).Primjena keramike( Za izradu dijelova za vu8enje i vo9enje :ice Za izradu zaptivnih prstenova, konstrukcioni dijelova pumpi i ventila Za izradu laboratorijskog pribora *rimjena keramike u medicini mo:emo podijeliti u < podru8ja i to: - Ortopedske primjene keramike #ko2tani elementi, tetive i ligamenti$, - .entalne upotrebe i alveolarne rekonstrukcije, - Kardiovaskularne upotrebe keramike, - *erkutane i dermatolo2ke upotrebe keramike, - =irur2ke upotrebe keramike, - >iotehni8ke upotrebe #bio8ipovi, biokompijutori i sl.$ keramike,

PITANJA *VR%TI RA%TVORI :

1.Ras vori "vrs i+ s#!s an"i # vodi(
Razlikujemo 2 slucaja: rastvaranje neelektrolita,i rastvaranje elektrolita .Proces rastvaranja poinje kada se molekuli tenosti nalaze u stalnom haotinom kretanju,pri emu se sudaraju sa molekulima vrste supstance na povrsini kristala Rastvaranje elektrolita u vodi: pri rastvaranu jedinjenja sa jonskom i polarizovanom kovalentnom vezom u vodi odigravaju se istovremeno dva procesa:proces rastvaranja i proces razlaganja.

2. , a s# leg#re( ?egure se mogu de)inisati kao supstance prevladavajuce metalnog karaktera koje se sastoje iz najmanje dva elementa,od cega jedan mora biti metal.Gradja legure ce zavisiti od toga u kakve interakcije stupaju njene komponente.?egure se grade od )aza mje2ovitih kristala i@ili od )aza hemijskih jedinjenja. -.*vrs i ras vori i !odjela( Avrsti rastvori su )aze promjenljivog sastava i nastaju kada su komponente medjusobno rastvorljive u Avrstom stanju tj.postoji mijesanje legirajucih elemenata na atomarnom nivou .Za 8vrste rastvore koriste se pojmovi koji se koriste za te8ne rastvore kao sto su:rastvorljivost,zasicenje i prezasicenje.3vrsti rastvori mogu biti: supstitucijski i intersticijski.Supstitiucijski opet mogu biti tzv.sredjeni cvrsti rastvori.0ntersticijski 8vrsti rastvor nastaje kada se atomi komponente koja se rastvara smje2taju u medjuprostore kristalne resetke. $..ormiranje in ermedija ni+ 'a&a sa vlas i om kris alnom rese kom( Ovo )ormiranje je moguce ukoliko su ispunjeni neki od sljede;ih uslova: a$.da elektroni u provodnoj ljusci jedne kristalne re2etke imaju nizi energetski nivo nego elektroni u drugoj kristalnij re2etci. b$.ukoliko se pojave heteropolarne ili homeopolarne veze izmedju razli8itih atoma,koje kod 8istih komponenata nisu moguce c$.ako je razlika atomskih radijusa takva da je mogu;e da se atomi tako upakuju da to rezultira izuzetno povoljnom gustinom uz optimalnu silu reakcije. )..a&e in ers i"ije(
Mnogi elementi a posebno prijelazni (od c do !i,od "t do Pd,kao i lantanidi# sa elementima malog atomskog radijusa,kao sto su ugljik ($,%% nm#,azot ($,%& nm#,bor ($,$'$ nm#,i vodik ($,$() nm#,*ormiraju kako intersticijske vrste rastvore tako i posebne strukturne *aze .+ ovim *azama se atomi nemetala nalaze u medjuprostorima kristalne resetke koju *ormiraju metalni atomi.,akve strukturne *aze se nazivaju intersticijske.,ipine *aze ovog tipa su: karbidi,nitridi,boridi i hidridi prijelaznih metala.

PITANJA /EMENT
0.de'ini"ija "emen a( 3ement je vezivo tj.tvar koje samostalno otvrdne i moze dovesti do zajedni8kog vezivanja materijala.1 izgradnji se koriste hidraulicni i nehidraulicni cementi."ajvaznija upotreba je maltera i betona,a beton predstavlja kombinaciju cementa i agregata. 2.Podjela1vrs e i klase "emen a( 4 grupe: a$cement na bazi portland-cementnog klinkera b$ostali i specijalni cementi -.Podjela 'a&a !roi&vodnje "emen a( Sastoji se iz ,)aze: a$priprema sirovine b$ proizvodnja klinkera c$mljevenje klinkera d$pakiranje i otprema. *rvo se u kamenolomu eksploatise laproviti vapnenci .- (ransport sirovine u izmjenjivac topline koji zagrijava sirovinu prije ulaska u pec .- Sirovina zagrijana na oko 1 B3 odlazi u pe; u kojoj se proizvodi klinker . $.Tem!era #rni re2im &agrijavanje sirovinske mje3avine # ro a"ionoj !e4i( (emperaturni re:im zagrijavanja sirovinske mje2avine u rotacionoj pe;i kao i hladjene klinkera u pomo;nim uredjajima obuhvata & zone: a$ zona predgrijavanja b$ zona reakcije i sinterovanja sa maC. temp. c$ zona hladjenja . -Zagrijavanje , isparavanje , oslabadjanje vode , raspad 3a3O& , klinker i hladjenje. S0DO'0"7 E # ! -1,! B3 $ K?0"KFD . )./ijelok#!an !ro"es o5vr34avanja "emen a -hidroliza reakcija sa vodom -hidratacija -nastanak gelova -kristalizacija jedinjenja

PITNJA %TAK6O

0.7is orija s akla ( Staklo je otkriveno jo2 ! god.prije kristala. ?egende ka:u da su ga otkrili >abilonci, egip;ani, ali ni2ta od toga historija nije potvrdila. Gedino 2to je sigurno je da su prona9eni razli8iti ukrasni predmeti, posu9e od stakla. Staklo se kao proizvod iz Fgipta preko Gr8ke pro2irilo do Dima,a tek surimljani 1 godina prije kristala po8eli ostakljivati prozore na zgradama. 2. Koje s# glavne !rednos i re"ikliranja s akla ( (o su: -smanjenje energije potrebne za izradu novog stakla # 4! 5 $ -recikla:om 1 t stakla u2tedi se & t na)te -recikla:a starog stakla je bolja zbog minimalnog zaga9enja zraka -smanjuju se kapaciteti potrebni za krajnje odlaganje # voditi ra8una o tome da je recikliranje samo druga najbolja mogu;nost, a najbolje ekolo2ko rje2enje je kori2tenje povratnih boca $ -ako koristimo stare )la2e , pri proizvodnji 1 kg stakla biiti ;e nam potrebno manje : 4 ? vode, 1,! kg sirovine , emisija gasova za 4! 5biti ;e manja. -. 7emijski sas av s akla ( Glavne sirovine za dobijanje natrijeva-kalcijeva-silikata stakla su : -soda -vapnenac -kvarcni pjesak .odavanjem sobe sni:ava se tali2te sa 1< 3 na oko 1 3 no time staklo postaje topivo u vodi, pa se ti sprje8ava dodavanjem vapnenca -staklo se sastoji od nepravilne mre:aste strukture djelimi8no spojenih SiO, ,-tetraedra. -osim osnivnih sirovina, koriste se i srestva za bojenje # metalni oksidi$ i stakleni kr2. $.Koje vrs e s akla !os oje ( Objasni e kris alno s aklo 8 - Kristalno - "atrijevo borosilikatno # vatrostalno$ - Kvarcno Kristalno se dobije ako se kalcijev oksid djelimi8no zamjeni olovnim # 00$ oksidom. (e2ko olovno staklo ima veliki indeks loma svjetlosti, pa se koristi za izradu le;a, kristalnih 8a2a. ). Od 5ega &avise osobine s akla ( Naves i 'i&i5ke1+emijske i me+ani5ke osobine s akla . Osobine stakla zavise od : -hemijskog sastava -postupka donijanja -na8ina prerade -postupak dodatne obrade /0Z0AKF OSO>0"F : opti8ke i energetske, transmisija svjetlosti, indeC prelamanja svjetlosti, termi8ke osobine , otpornost u po:aru, akusti8ke osobine. =F%0GSK7 *O7(OG7"OS(: Otpornost na kiseline, soli i njihove rastvore. %F=7"0AKF: Avrsto;a,tvrdo;a,otpornost na habanje.

PITANJA .A9NE TRAN%.ORMA/IJE

0. .a&ne rans'orma"ije( /aza je dio sistema koji je )izi8ki odvojen od ostatka svijeta #svojim granicama,granicama )aze$,a koji je hemijski i )izi8ki uni)ormiran. Komponenta je hemijska vrsta koja je sastavni dio )aze. /azna trans)ormacija predstavlja unutar jednog )izi8ko-hemijskog sistema promjenu agg. stanja ili makroskopskog ure9enja. 2.Pro"es odvo:enja o!lo e gasnoj vodi( *rvi stupanj: "a dovoljnoj visokoj temperaturi kineticka energija Fk dovoljno je visoka da prevlada nad potencijalnom energijom me9usobnog privla8enja Fp.Sa odvo9enjem toplote,odnosno,sa opadanjem temperature srednja kineti8ka energija Fk opada,uticaj potencijalne energije privla8enja molekula postaje ve;i. -.Karak eris ike di'#&ijski+ !re vorbi (;!re vorbe <n#klea"ija i ras = > >rzina pretvorbe ovisi o brzini stvaranja male kristalne jezgre #nukleacijaH neki autori koriste izraz sjeme kristalizacije$ i njezinog rasta. 1 nekim slu8ajevima aktivacijska energija za nukleaciju je jedini ograni8avaju;i )aktor, no u nekim sistemima aktivacijska energija za di)uziju mo:e biti jednako va:na. Klasi)ikacija )aznih prelazaI $.Rekons r#k ivni !rela&i( Oni uklju8uju glavnu reorganizaciju kristalne strukture u kojoj mnoge veze moraju biti prekinute i )ormirane nove. *relaz gra)it----dijamant je rekonstruktivan i uklju8uje potpunu primjenu u kristalnoj strukturi iz heksagonalnih ploha od tri koordinirana 3 atoma u gra)itu u de)inisanu mre:u 8etvero koordiniranih 3-atoma u dijamantu. Dekonstruktivni prelazi obi8no imaju velike energije aktivacije,zbog toga 2to se mnoge veze moraju prekinuti i prema tome odvijaju se samo sporo. "a 4! stepeni jedne atmos)ere gra)it je stabilan polimor) karbona,ali iz kineti8kih )aktora prelaz dijamant----gra)it ne odvija se mjerljivom brzinom na stabilnim uvjetima. ).Kine ika 'a&ni+ !rela&a( >rzine na kojima se odvijaju prelazi veoma variraju.S jedne strane se prelazi koji se odvijaju vrlo brzo u oba pravca,temperatura prelaza je ista pri zagrijavanju i hla9enju,a sa druge strane su prelazi koji se odvijaju samo u geolo2kim vremenskim intervalima.

PITANJA RE.RAKTORIJE I INTER%TI/IJ%KE .A9E

0.Jta s# re'rak orije ( De)raktorije Kvatrostalni materijali su materijali sa visokom ta8kom topljenja koje imaju jaku ma9u atomsku vezu. 2.?obijanje va ros alni+ ma erijala ( Osnovne )aze dobijanja vatrostalnih materijala su : 8i2;enje, mje2anje, oblikovanje, su2enje i pe8enje. Ai2;enje je eventualno oboga;ivanje sirovina kod baznih i neutralnih materijala , nakon 8i2;enja i oboga;ivanja slijedi prethodni termi8ki tretman u cilju dobijanja poluproizvoda u pe;i za pe8enje. %je2anje-sirovine se kombinuju po vrsti i granulaciji, dodaju se vezivna srestva i voda. Oblikovanje- izvodi se u presama i druge standardne oblike. Su2enje i pe8enje-se izvodi u tunelastim pe;ima radi postizanja :eljenih mehani8kih osobina. -. Koje s# vrs e va ros alni+ !roi&voda ( 'atrostalni materijali su prea potrebi proizvode u obliku opeka, plo8a ili blokova razli8itog sastava. Jarotne opeke , silika opeke , magneziti i dolomitni vatrostalni materijali ,hromitni , ugljenicni ,karborodni. $. %in erovanje va ros alni+ ma erijala( Sinterovanje se posti:e stvaranjem 8vrste nepropusne povrr2ine vatrostalnih obloga.Sinterovanje je proces stvaranja gusto;e polikristalnih tvari sa ili bez prisutnosti te8ne )aze koja omogu;ava transport materija. ).Objasni i 5vrs o4# re'rak orija( De)raktoriju su obi8no lomljivi na normalnim temp.koji imaju mali otpor na istezanje i trajnu plasti8nu de)ormaciju pri visokim temp. %ikrostruktura ima va:an uticaj na 8vrsto;u obloga.

*0(7"G7 Kris alne savrsenos i i nes e+iome rija 0. %avr3en kris al( -bi mogli de)inisati kao onaj u kome su svi atomi u kristalnoj re2etci pravilno poredani.takav savr2en kristal bi hipoteti8ki 0 mogao postojati,me9utim to je apsolutno nemogu;e.na svim normalnim temperaturama kristali su nesavr2eni, posebno zbog 8injenice da atomi nitriraju. Jto zna8i da ;e uticati na oblik de)ekta, a broj dekalizovanih atoma je neizbije:an u stvarnom kristalu.

2. ?e'ek i s r#" #re dijele se # - gr#!e: - de)ekti re2etke - de)ekti atoma - poseban de)ekt .e)ekti su raspore9eni 2irom cijele re2etke. .e)ekti atoma se odnose napojedine atome 0 njihovu neposredu okolinu. *osebni de)ekti dilaze uslijed prisustva neke strane 8estic u atomu #ion, neutron$. .e)ekte strakturne re2etke mo:emo prpoznati na slijede;e na8ine : - po apsorpciji svjetlosti #promjena boje$, - po pove;anju elektri8ne vidljivosti - po izmjenjenim magnetnim osobinama Svi ovo de)ekti su od velikog pokretnog zna8aja, jer su ba2 oni mjesto gdje zapo8inje hemijska reakcija, do koje ne bi do2lo bez tih de)ekata. -. VR%TE ?E.EKTA: S3=O((KL K GF' 0 /DFKF?-O' .F/FK( a$ atom odlazi iz regularnog mjesta re2etke na povr2inu i iza sebe ostavlja prazno mjesto. (akav par #atom na povr2ini praznina$ zove se SchottkMev de)ekt #dominantni de)ekt$. SchottkMevog de)ekta i dinamika gibanja praznine. ako intersticijski atom nastane pomakom vlastitog atoma iz regularnog polo:aja, gdje ostaje praznina dobivamo t.z. /renkelov de)ekt #pojavljuju se primjerice u halogenidima srebra$. $. Kris alna s r#k #r# se !rika&#je( Geometrijskim konceptom, to jest prostornom re2etkom. Zbog toga se i nesavr2enosti kristalne gra9e prikazuju geometrijski kao pogre2eke u prostornoj re2etki. Dazvrstavajuse prema tome da lije prekid idealne gra9e nastupio u to8ki, uzdu: linije ili po nekoj unutarnjoj povr2ini ili se radi o 8estici druge vrste. ).Nesavr3enos i kris alne gra:e dijele se na: 1. (o8kaste ili nuldimenzionalne nesavr2enosti, #.e)ormacija re2etke koncentrirana je oko jedne to8ke$ 4. ?inijske ili jednodimenzionalne nesavr2enosti, #.e)ormacija re2etke 2iri se oko jedne crte. Ove nesavr2enosti nazivaju se dislokacije$ &. *ovr2inske ili dvodimenzionalne nesavr2enosti, #(ehni8ki materijali i njihove legure sastoje se od velikog broja kristalita ili zrna. "a granici izme9u dvazrna mijenja se polo:aj re2etke, odnosno njezina orijentacija$ ,. *rostorne #volumne$ ili trodimenzionalne nesavr2enosti #*rostorne pogre2ke nisu vi2e zapravo nesavr2enosti kristala ve; pogre2ka materijala. "e radi se samo o de)ormaciji re2etke ve; o prostornom diskontnuitetu unutar kristala pa je ispravnije re;i, da su to nesavr2enosti materijala, a ne kristala. (akvi diskontinuiteti su pore, pukotine 0 uklju8ine.

*0(7"G7 %F(7?0 0 ?FG1DF

0.OP,TE O%O@INE META6A( Osobine metala su uslovljene osobinama unutra2nje gra9e atoma, njihovim me9usobnim vezama. Osobine metalnog stanja najbolje se uo8avaju razmatranjem njihovih )izi8kih karakteristika: Metali su dobri provodnici elektriciteta i toplote ( provodljivost metala je periodina osobina i najvea je kod jednovalentnih metala)

Optike osobine ( metali su neprovidni i odbijaju svjetlost svih talasnih duina u vidljivom djelu spektra) Mehanike osobine metala kovnost i plastinost Metali mogu emitovati valetne elektrone ( pod uticajem svjetlosti ! fotoelektrini efetkat" a pod uticajem toplote termojonska emisija ) Ove osobine su zajedni8ke za sve metale. "eki elementi koji se u *SF nalaze na granici izme9u metala i nemetala, posjeduju samo djelimi8no metalni karakter npr. Ge, Sb, (e. 2.PO?JE6A 6EABRA( ?egure se mogu podjeliti na supticuone legure, na jedinjenja i me9uplo2na jedinjenja. 1.supstitucioni 8vrsti rastvori nastaju izme9u metala bliskih hemijskih osobina i bliskih velicina atoma. (o su legure u 8ijoj su re2etki atomi jednog elementa djelimi8no zamjenjene atomima drugog elementa. Sastav takvih legura se mjenja u intervalima rastvorljivosti. 7tomi oba elementa mogu biti proizvoljno razmje2teni u re2etki ili pak mogu zauzimati odre9ena mjesta.. 4. legure izme9u dva metala koji ne pripadaju srodnim grupama prestavljaju jedinjenja. *ri znatnoj razlici u elektronegativnosti komponenata, dobiveno jedinjenje nema vi2e metalni karakter, ve; su veze izme9u atoma obi8ne kovalentne veze sa izvjesnim jonskim karakterom. &. me9uplo2na jedinjenja prestavljaju legure kod kojih vrlo mali atomi =, > , 3 ili " zauzimaju 2upljine u re2etki nekog prelaznog elementa. -.O%O@INE A6BMINIJBMA( 7liminijum je srebrenastobjele boje sa gustinom od 4,< g@cm& i temp. (opljenja 6!N3, dobar provodnik elektri8ne struje. 'rlo je plasti8an i mek,dobro se kuje i valja u hladnom stanju. "a vazduhu se brzo za2ti;uje od korozije skramom 7l4O&, otporan na djelovanje kiselina osim sone kiseline. $. 6EABRE O@OJENI7 META6A ( ?egure obojenih metala obuhvataju legure te2kih i legure lakih obojenih metala. 1 pogledu te2kih metala naj8es;e se u upotrbi legure bakra i kalaja, bakra i cinka, bakra i nikla, dok kod lakih metala to su legure : aluminija, bakra i magnezijuma, aluminijuma,magnezijuma i silicijuma."ajpoznatije legure bakra su mesing i bronza.%esing # 3uZn$ je legura bakra najmanje ! 5 3u i cinka , -! 5. "ajbolja mehani8ka svojstva ima mesing pri sadr:aju

cinka oko , 5. . prema vrsti i na8inu obrade mesing djelimo na : mesing za gnje8enje, mesing za lijevanje. >ronza je legura bakra sa kalajem i drugim metalima. *rema vrsti metala koji ulazi u ovu leguru imamo : kalajne, aluminijeve, olovne, silicijumove, manganske bronze.>ronza se odlikuje znatnom 8vrsto;om, otporno2;u prema koroziji, dobrom livko2;u i znatnom tvrdo;om. )."aj8e2;e kori2teni postupci obrade metala i legura suI Obrada livanjem Obrada !las i5nom de'orma"ijom Obrada re&anjem Termi5ka obrada Me alokerami5ka obrada 6emljenje i &avarivanje

PITANJA Elek ri"ne1 o! i"ke i magne ne osobine "vrs i+

vari

0. E6EKTRI/NE O%O@INE /VR%TI7 TVARI : Flektricna provodljivost cvrstih tvari zavisi od tipa veze. 3vrste tvati sa metalnom hemijskom vezom su samorodni metali. Samorodni metali su dobri provodnici elektr. 3vrste tvari koje nisu dobri provodnici imaju kovalentnu ili jonsku vezu. 1(037G (F%*FD7(1DF "7 'O.?j0'OS( %F(7?7: 4. *od uticajem elektricnog polja dolazi do preraspodjele energije me9u elektronima sto dovodi do njihovog kretanja. (om kretanju smetaju prisutni atomi koji pod uticajem toplotne energije osciliraju sto dovodi do rasijavanjea elektrona. Sto je manja amplituda oscilovanja odnosno sto je niza temp tim su smetnje manje, manje je rasijavanje elektrona pa je ve;a vodljivost metala. eto 2. PRIMJENA PIE9OE6EKTRI/NOA E.EKTA: .anas se piezoe)ekat uspjesno primjenjuje u mnogim kriticnim aplikacijama, kaos to su: medicinske, avio i nuklearne tehnologije. *iezoelektricna tehnologija je neosjetljiva na elektromagnetna i radioaktivna zracenja. (akoder se primjenjuje i u: mobilnim tele)onima, video igricama, digitalnim vagama, mikro)onima, plinski upaljacima, itd. -. PROVI?NO%T /VR%TI7 TVARI: *rovidnost zavisi od kolicine svjetlosti koju mineral propusta ili apsorbuje. 1opste svjetlost koja dode do minerala, biva dijelom propustena, a dijelom apsorbovana. (vari koje i u debljim slojevima svoje mase apsorbuju vrlo malu kolicinu svjetlosti, a najveci dio propustaju, nazivaju se providnim. Oni minerali koji u maloj kolicini propustaju svjetlost, nazivaju se prozracnim. $. 6BMINI%/EN/IJA MO9E @ITI I9A9VANA: - bioluminiscencijom -hemijskim procesom

-radioluminiscencijom -termoluminiscencijom -triboluminiscencija SO obzirom na trajanje sekundarnog zracenja, luminiscencija se dijeli na: -)luoroscenciju- traje samo dok djeluje pobuda -)os)orescenciju-sekundarno zracenje traje i ankon prestanka pobude ). RA96IKA I9ME?B .6BORO%/EN/IJE I .O%.ORE%/EN/IJE: -je u tome sto prilikom )os)orrescencije sistem prelazi izmedu stanja razlicitih multipliciteta, dok kod )luoroscencije sistem uvijek prelazi izmedu stanja istog multipliciteta. PITANJA O%O@INE *VR%TI7 TVARI17EMIJ%KE VE9E 0.Amor'ne vari( 7mor)ne tvari-postoje tvari kao 2to su staklo, smola, guma i mnogi organski polimeri, koje kad o8vr2;avaju iz teku;eg stanja ne posti:u stupanj sre9enosti strukture tipi8an za kristalnu re2etku, naro8ito ako je hla9enje bilo brzo. (akve 8vrste tvari su amor)ne to jest bez )orme i imaju razli8itu strukturu od kristala. 2.7e erogene smjese1!rimjer( %nogi svakodnevni materijali kao 2to su zemlja, stijene i drvo su smjese. Dazli8iti dijelovi ovih materijala imaju razli8ita svojstva kao 2to su boja i tvrdo;a.(akve se smjese nazivaju heterogenim zbog toga jer svojstva i sastav materijala nije ravnomjeran. *omije2a li se 2e;er, :eljezo u prahu, pijesak i zlatna zrnca nastat ;e heterogena smjesa. -.Makrosko!ski o!is vari( %akroskopski opis-opis razli8itih stanja materije, tj. opis s obzirom na svojstva kao 2to su oblik, )luidnost, gusto;a i tvrdo;a.*rema tome materije u gasovitom stanju nemaju odreden oblik i zapreminu zbog svoje )luidnosti,te8nosti imaju odredenu zapreminu ali svoj oblik prilagodjavaju obliku posude u kojoj se nalaze,dok 8vrste tvari imaju odredjenu zapreminu i oblik. $.Mikrosko!ski o!is s anja vari1objasni i na !rimjer# broma( 7tomni opis materije je mikroskopski opis nasuprot makroskopskom opisu koji se temelji na na2im opa:anjima putem osjetila bez kori2tenja dodatnih pomagala. >rom je tamnosme9a teku;ina. %olekule su u njoj blisko zdru:ene, ali je njihov razmje2taj potpuno nepredvidljiv.1 kristalnom, 8vrstom bromu molekule su uredno raspore9ene, blisko zdru:ene u pravilnom, simetri8nom razmje2taju. 0ako se svaka molekula mo:e malo pomicati, njeno pomicanje ograni8eno je drugim molekulama koje ju zbijeno okru:uju. "ijedna molekula ne mo:e u8initi ni2ta drugo do li neznatno oscilirati 0 titrati oko jednog odre9enog srednjeg polo:aja. Zbog toga jer su molekule blisko slo:ene te se ne mogu lako izmjestiti iz svojih polo:aja, gusto;a 8vrstog broma prili8no je visoka. Kako se temperatura krutog boma pove;ava molekule sve :ustrije osciliraju i titraju oko svojih ravnote:nih polo:aja u kristalnoj re2etki. Kona8no, molekule nakupe dovoljnu koli8inu kineti8ke energije, molekularne oscilacije nadvladaju me9umolekularna privla8enja i molekule se po8nu kretati u jednom sveop;em kaosu jedna oko druge. Zbog pove;ane kineti8ke energije molekula kruto, kristalno stanje broma izgubilo je unutarnju simetriju, ali su me9umolekularne privla8ne sile jo2 uvijek dovoljno jake da mogu dr:ati molekule na okupu u teku;em stanju. Ovaj se prijelaz kristalnog u teku;e stanje zbiva na

temperaturi tali2ta. Kako temperatura teku;ine raste molekule se kre;u sve br:e i br:e. "eke od njih kre;u se dovoljno brzo, imaju dovoljno veliku kineti8ku energiju, te mogu izletjeti iz teku;e )aze, napustiti povr2inu teku;ine te prije;i u parovito stanje.Kona8no, pri normalnom atoms)erskom tlaku i temperaturi !N,N B3 teku;i brom pretvori se u paru, tj. vrije kod te temperature, a posljedica toga je potpuna pretvorba teku;ine u paru.Ovo je )izi8ka promjena. ).7emijske ve&e1ionska ve&a( =emijska veza-veza izmedju atoma u molekuli,mo:ebiti:kovalentna,ionska,metalna. .a bi izme9u atoma nastala ionska veza, atomi metala otpu2taju odre9eni broj elektrona pri 8emu nastaje pozitivno nabijen ion #kation$. 7tomi nemetala primaju te elektrone i prelaze u negativno nabijen ion #anion$. (i ioni suprotnih naboja me9usobno se privla8e ostvaruju;i tako ionsku vezu. O veli8ini ionskog radijusa, karakteristi8noj veli8ini svakog iona, ovisi jakost privla8ne sile. PITANJA 0.REAK/IJE *VR%TOA %TANJA C generalne me ode ((( "aj8e2;e kori2tena preparativna metoda kod polikristalnih tvari je direktna reakcija u 8vrstom stanju mije2anjem polaznih 8vrstih materija. Avrste tvari obi8no ne reaguju na sobnoj temperaturi i kao takve potrebno ih je zagrijavati na mnogo ve;im temperaturama od 1 1! P3 kako bi postigli visok nivo reakcije. Ovo pokazuje da su termodinami8ki i kineti8ki )aktori veoma va:ni u reakcijama 8vrstog stanja. S termodinami8kog gledi2ta mo:emo zaklju8iti da li je do2lo do promjene slobodne energije u reakciji, a kineti8ki )aktor odre9uje nivo na kojem se reakcija de2ava. Kao primjer uzet ;emo reakciju %gO i 7l4O& u molarnom odnosu 1:1 usljed koje nastaje spinel %g7l4O,. %g7l4O, ima kristalnu strukturu 2to pokazuje sli8nosti i raznolikosti prema %gO i 7l4O&. %gO ima kubi8ni raspored kisikovih jona u sistemu u pogledu na 7l4O& koji ima iskrivljen heksagonalni zatvoreni sistem kisikovih jona. %ehanizam reakcije izme9u %gO i 7l4O& opisuje rasipanje &%g4Q i 47l&Q jona izme9u slojeva kako reakcija traje na dva reaktanta-inter)ejsa proizvoda, ovaj mehanizam je poznat kao Ragnerov mehanizam. 0ako sa termodinami8kog gledi2ta reakcija izme9u %gO i 7l4O& bi uvijek trebala razultirati nastajanju %g7l4O, to je veoma sporo na normalnim temperaturama. (ek malo iznad 14 P3 reakcija po8inje da se de2ava, a za kompletnu reakciju mje2avine pra2aka mogu;e je da ;e biti potrebno zagrijavati mje2avinu nekoliko dana na temperaturi recimo oko 14 P3. 2. KRI%TA6I9A/IJA RA%TVORA1 TA6INA1 %TAK6A I AE6OVI -Dastvori #te8no stanje materije$ i gelovaII Dastvor je homogena smjesa sastavljena od dvije ili vi2e supstanci. Supstance, koje 8ine rastvor, zovu se komponente rastvora. Supstanca koja je u vi2ku zove se rastvara8 ili otapalo, dok se ostale komponente zovu otopljene ili rastvorene supstance. Otapalo mo:e biti smjesa dvije ili vi2e supstanci. "aj8e2;i rastvara8 je voda, ali rastvara8 mo:e biti u bilo kojem agregatnom stanju #plin, te8nost ili 8vrsta supstanca$.Koncentracija rastvora je omjer koli8ine rastvorene supstance prema koli8ini rastvara8a. %o:e se izraziti na vi2e na8ina: masena koncentracija, molarna koncentracija, maseni udio, koli8inski udio, molalitet, itd.Dastvorljivost je koli8ina supstance koja se mo:e rastvoriti u odre9enom rastvara8u pod

odre9enim uslovima. 0nterakcija izme9u molekula rastvara8a i supstance koja se rastvara naziva se solvatacija #ako je rastvara8 voda - hidratacija$. Dastvorljivost supstance se obja2njava pomo;u polarnosti. Kod rastvaranja va:i empirijsko pravilo: Sli8no se rastvara u sli8nom. *olarne supstance #npr. "a3l$ se dobro rastvaraju u polarnim rastvara8ima #npr. voda$, a nepolarne u nepolarnim. Kod rastvorljivosti va:nu ulogu ima i vodikova veza. Dastvor koji se nalazi u ravnote:i i ne mo:e rastvoriti vi2e supstance naziva se zasi;eni rastvor. Za te2ko rastvorljive supstance rastvorljivost se mo:e procijeniti na osnovu vrijednosti proizvoda rastvorljivosti. Gel #latinski: gelu Ssmrzavanje, ledS ili gelatus Ssmrznuto, nepokretljivoS$ je hidro)ilni koloid, koji se tipi8no sastoji od ++5 vode. Gel se sastoji od )inih niti ili slojeva. 1 me9uprostorima te mre:aste strukture su uklopljene molekule vode. "ajpoznatija anorganska tvar koja daje gelove je ortosilikatna kiselina. On je, mo:emo re;i, emulzija krutine i plina. Stvaranje gelova je karakteristi8no za proteine, npr. :elatina koji nastaje od kolagena. -.Ara'i ni in erlokali&ovani s!ojevi( Gra)it je alotropska modi)ikacija ugljika. Za razliku dijamanta, gra)it posjeduje elektri8nu provodljivost, pa se mo:e koristiti kao elektroda. Gra)it je pod standardnim uslovima najstabilnija )orma ugljika. On je klasi8an primjer kristala koji je sposoban interlokalizovati veliki broj atoma, jona ili molekula. Gra)it ima polarnu prstenastu strukturu te je sposoban da interkoalizira bazne katijone izme9u kristalnih omota8a. 'e;ina ovakvih reakcija su reverzibilne. "a zraku i u kisiku gra)it izgara pri temperaturi od < P3. Gra)it je mekan i masna opipa. 1potrebljava se kao mazivo otporno na visoke temperature #tzv. Gra)itna mast$, za izradu posuda za taljenje ili lijevanje metala visokog tali2ta, a slu:i i za izradu gra)itnih ulo:aka obi8nih olovaka. $. I9RA?A TANKI7 .I6MOVAC?e!o&i"ija i& !linovi e 'a&e((( .o pojave metode magnetronskog raspr2enja depozicija iz plinovite )aze je bila najpopularnija metoda za dobijanje tankih )ilmova materijala. %etoda se bazirala na zagrijavanju pomo;u obi8nog grija8a ili pomo;u lasera pojedinih komponenti u la9icama preko temperature tali2ta u evakuiranom staklenom zvonu. 0znad la9ica nalazila se hladna podloga na koju su se kondenzirali atomi stvaraju;i tanke )ilmove, bilo 8istih metala, bilo 8istih spojeva, ovisno o punjenju la9ica. %etoda depozicije koristila se ustvari ve; 1+& . Godine, me9utim nije nikada pobudila veliki interes, najvi2e usljed 8injenice 2to se nije moglo uo8iti kako bi se tanki )ilmovi potencijalno mogli koristiti u praksi, tako da su takva istra:ivanja dugo ostala 8isto akademskog zna8aja, 2to vi2e prakti8ki na marginama zanimanja. (ek po8etkom 6 -tih godina pro2log stolje;a kada se uo8ilo da se tom metodom mogu dobiti Tegzoti8neU strukture kao pomo;u ultra brzog taljenja, metoda je postala prili8no kori2tena. Aak se pokazalo da je depozicija iz plinovite )aze ponekad uspije2nija u dobijanja meta stabilnih struktura. ).?O@IJANJE POJE?INA*NI7 KRI%TA6AC METO? /7O/7RA6%KOA ((( Kristali se mogu dobiti od te8nih, gasovitih ili 8vrstih stanja iako se samo od prvih dobijaju kristali dovoljne veli8ine da bi se mogli koristiti ili mjeriti."azvana po Ganu 3hochralskog koji je otkrio metodu 1+16. godine prou8avaju;i brzinu kristalizacije metala. *rincip je jednostavan, no izvedba zahtijeva kontrolu puno parametara. "ekom prethodnom procesu kristalizacije, gdje nastaje puno malih kristali;a, nastoji se izdvojiti jedan mali kristal pogodne orijentacije, koji ;e poslu:iti kao nukleus za rast monokristala. 1 taljevinu se polako uroni kristali; i ako je taljevina na temperature samo koji stepen vi2a skru;ivanja, na kristali; se talo:e atomi prema orijentacji naukleusa. "ukleus se polako pogodnom brzinom izvla8i da bi

na kraju dobili jedan relativno veliki monokristal. Ovo je u osnovi metod za dobijanje pojedina8nih kristala iz otopine istog sastava.