29. to je interpolacija? Interpolacija je unoenje nove graevine u povijesno tkivo; franc. interpoler = umetnuti, naknadno dodati, umetak.

To je intervencija u ve definiranom prostoru (popunjavanje praznina). Interpolacija je ujednaavanje prostornih odnosa unutar ve postojeeg tkiva, ubacivanje novih prostornih volumena ili elemenata da bi se povezali razdvojeni dijelovi i postigla cjelovitost dojma, da bi se eventualno neutralizirale posljedice djelovanja vanjskih initelja (poar, potres, rat i sl.). To je unoenje novoga u staro, odnosno revitalizacija. Interpolacija je takoer intervencija na jednom objektu, ako je prekinut kontinuitet prostorne cjelovitosti. Princip funkcionalnosti je vaan initelj selekcije. Primjeri interpolacije: dobar V. Kovai (Kaptol); lo Sabornica. 30. Zakonitosti interpolacije a) valoriziranje postojeeg postoje dva tipa valoriziranja prostornog stanja: 1. objektivna valorizacija ona koju je nae vrijeme izreklo ili naznailo kao svoj odnos prema naslijeenom prostornom oblikovanju nekog ambijenta ili cjeline 2. subjektivna valorizacija ona valorizira valorizirano i utvruje autorov osobni afinitet prema odreenom ambijentu b) identificiranje s prostorom pokuaj autora da pronikne u bit prostornih odnosa u ambijentu c) vlastitost izraavanja nain izraavanja ili jezik oblika mora biti primjeren naem vremenu 31. Metode interpolacije a) metoda faksimila u oponaanju postojeeg ambijenta granii sa faksimilskom rekonstrukcijom, znai ponavljanje one arhitekture koja je na odreenom mjestu stajala i pridonosila cjelovitosti ambijenta (Gradjevno projektni zavod, Rijeka, Igor Emili, 1971.; Sibenik Gradska vijecnica, Harold Bilinic) b) metoda prilagoavanja pokuaj to manjeg isticanja novoga u starom, negira ideju faksimila (Dubrovnik, Gradska kavana, procelje u luci s otvorenim lukovima arsenala, Mladen Kauzlaric i Stjepan Gombos, 1931.; Kuca Arko, Alfred Albini; Neven Segvic, kuca na Peristilu) c) metoda naglaavanja radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa arhitekt smatra da je potrebno naglasiti neki element vlastite arhitekture (Centar za zastitu majke i djeteta, Klaiceva, Valdimir Turina, 1954.; zagrada u Gundulicavoj 23, Kreso Ivanis, 1972.;) d) metoda kontrasta njome se treba nadjaati izraz postojee sredine. Najdelikatnija metoda, jer su promaaj, a time i puna devalorizacija ambijenta i afirmacija potpuno suvremene kreativne ideje nevjerojatno blizu. Nije se esto primjenjivala, ali nije niti dala rezultata za koje bi se moglo rei da su uspjeni. Kontrast je tenja za suprotnim, a to znai da
1

se u vodoravne gabarite ulazi vertikalom, da se u linije zatvorenih zidnih masa unese puna transparentnost, tj. da se ne podreuje ve postojeem. Treba je provesti do kraja ili se njome ne baviti. (Zgrade Matice hrvatskih obrtnika, Ilica, Aleksandar Freudenreich, Zvonimir Pozgaj; Neboder, Hitil, Jovicic, Zuljevic) 32. Koje opasnosti prijete u inu interpolacije nove zgrade u povijesni ambijent? Novu arhitekturu ne treba sprijeiti da se ugrauje u stare strukture ako e ona novi sadraj bolje rijeiti. Ona ne bi smjela unitavati i obezvrijediti staro. Stoga je uloga arhitekata, stvaralaca i konzervatora da reguliraju utjecaj pozitivnih i eventualno negativnih znaajki arhitekture u dva osnovna smjera: da se sauvaju i unaprijede vrijednosti prolosti, te da se istaknu prednosti nove arhitekture u rjeavanju posebnih sadraja potrebnih starim ambijentima. Nove sadraje treba unositi organizirano i domiljato, planski, tako da nova arhitektura bude nosilac novog ivota potrebnog starim ambijentima. 33. Opasnosti kod interpolacije a) Pogrena procjena okolnosti koje uvjetuju nain novog zahvata.(Robna kuca Varteks u Karlovcu (u Zvijezdi); b) Tenja prema pseudostilskim historikim stilskim oblicima koji bi trebali biti blii odreenom ambijentu. (Ulica Republike Austrije) . c) Najea opasnost je prenaglaavanje, a izraava se uglavnom u volumenima i strukturama. (Hotel Intercontinental, Zagreb) d) Problem neposrednog dodira novog i starog. U tom kontaktu novog i starog velika je opasnost nerazumijevanja (drveni neboder Drage Iblera u Marticevoj i Kovaciceva zgrada Burze) ICCROM - Meunarodni centar za prouavanje zatite i restauriranje kulturnih dobara. Osnovao ga je UNESCO 1959. kao samostalnu znanstvenu meuvladinu organizaciju, u Rimu. Publikacije: zbirka Radovi i publikacije, i Tehnike biljeke ICCROM Meunarodni centar za studij zatite i obnove kult. dobara, 1959. ICOM Meunarodni savjet za muzeje, 1946. IIC- Meunarodni institut za konzerviranje povijesnih i umjetnikih djela ICOMOS Maunarodni savjet za spomenike i mjesta, 1965. 1954. g. na potica UN i UNESCOa: usvojena je Konvencija o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanih sukoba. ICOMOS je nastao je kao ideja na 2. kongresu arhitekata i tehniara povijesnih spomenika 1964. g. u Veneciji, a 1965. g. slubeno ga osniva UNESCO u Krakowu.

Svrha mu je poticanje istraivanja i zatite pov. objekata i cjelina, propagiranje tih akcija kod ire javnosti, irenje iskustva, naroito u zemljama u razvoju. Venecijanska povelja s istog kongresa 1964. g. Nastavlja se na znanstveno konzervatorstvo iz prijeratnog razdoblja, ali ga nadopunjuje novim pogledima, proiruje pojam spomenika na urbani i pejzani ambijent; iznosi zahtjev o posebnoj brizi za sanaciju, koritenje i valorizaciju pov. cjelina. Konzervaciju shvaa kao sustavno odravanje spomenika kulture i ukazuje na iznimnost restauratorskog postupka. Kompletiraje pov. graevina nosit e obiljeja naeg vremena. Zatiuju se sve pov. epohe, a kod arheolokih spomenika doptena je samo rekompozicija. Sve radove mora pratiti iscrpna dokumentacija. Kada i gdje je odrana Meunarodna federacija za urbanizam i stanovanje? Santiago da Compostella 1961. g. 150. Tko organizira 5 sipmozija 1965-68. tg. ? Europski savjet. 1. Simpozij A, 1965. g. Barcelona kriteriji i metode izrade zatitnog inventara 2. Simpozij B, 1965. g., Be - primjerena namjena pov. graevina koje su danas bez izvorne funkcije problem revitalizacije 3. Simpozij C 1966. g. , Bath ispitivanje teoretskih i tehnikih problema vezanih uz zahtjev integracije grad. nasljea u tokove suvremenog ivota 4. Simpozij D, 1967. g. Den Haag problematika prostornog planiraja vanost suradje slube zatite i urbanistike slube 5. Simpozij E, 1968. g. Avignon realizacija politike zatite i rehabilitaciji grad. nasljea, ukljuujui pravne i financijske aspekt tog problema OKTOGON Josip Vancas PALACE VRANICANI (Arheoloski; Moderna galerija; ugao Gajeve i Berislaviceve kraj 19. st.)

Mletacka konferencija str. 1964. 204 ICOMOS 204 Gamulin, Prelog, Ivancevic, Pevsner... 205