MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja

Cilj
1. Ovaj Standard propisuje osnovu za prezentiranje financijskih izvjetaja ope namjene kako bi se osigurala usporedivost s financijskim izvjetajima sub jek ta za prethodna razdoblja i s financijskim izvjetajima drugih subjekata. Standard postavlja ope zahtjeve za prezentiranje financijskih izvjetaja, upute za njihovu strukturu i obvezan minimalan sadraj.

Djelokrug
2. Subjekti su duni primijeniti ovaj Standard prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja ope namjene u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja (skraeno: MSFI). Priznavanje, mjerenje i objavljivanje odreenih transakcija i drugih dogaaja obrauju drugi MSFI. Standard se ne odnosi na strukturu i sadraj skraenih financijskih izvjetaja za razdoblja tijekom godine koji su sastavljeni u skladu s MRS 34 - Financijsko izvjetavanje za razdoblja tijekom godine. Meutim, na njih se primjenjuju toke 15. do 35. Ovaj se Standard jednako primjenjuje na financijske izvjetaje svih subjekata, ukljuujui i subjekte koji prezentiraju konsolidirane financijske izvjetaje, i subjekte koji prezentiraju odvojene financijske izvjetaje kako je to odreeno MRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji. Ovaj Standard koristi pojmove koji su prikladni za subjekte usmjerene na os tvarivanje dobiti, ukljuujui subjekte iz javnog sektora. Mogue je da e sub jekti s neprofitnim djelatnostima iz privatnog ili javnog sektora koji primjenjuju ovaj Standard, trebati mijenjati opise odreenih stavki financijskih izvjetaja, kao i nazive samih financijskih izvjetaja. Slino tomu, subjekti koji nemaju kapital kako je definirana u MRS-u 32 - Financijski instrumenti: prezentiranje (primjerice, neki investicijski fon dovi) i subjekti iji dioniki kapital nije kapital (primjerice, neki koo pe rativni subjekti), trebat e prilagoditi prezentiranje udjela lanova, odnosno vlasnika.

3. 4.

5.

6.

Definicije
7. Sljedei pojmovi koriste se u ovom Standardu u sljedeem znaenju: Financijski izvjetaji ope namjene (koji se spominju kao financijski izvjetaji) su oni koji su namijenjeni zadovoljavanju potreba ko risnika koji nisu u mogunosti od subjekta zatraiti da svoje izvjetaje sastavlja na nain koji udovolji nji hovim posebnim potrebama za informacijama.

37

MRS 1 Neizvedivo - Primjena zahtjeva je neizvediva kada ga subjekt ne moe primijeniti nakon svih razumnih nastojanja da to uini.

Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI) su standardi i tumaenja koje je usvojio Odbor za meunarodne raunovodstvene standarde (IASB). Oni obuhvaaju: a) c) b) Meunarodne raunovodstvene standarde i Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja

Znaajno - Izostavljanje ili pogreno prikazivanje stavki je znaajno ako moe, pojedinano ili skupno, utjecati na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi financijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi o veliini i vrsti izostavljene ili pogreno prikazane stavke i prosuuje se u odnosu na dane okolnosti. Veliina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija, moe biti odluujui imbenik.

Tumaenja Odbora za tumaenje meunarodnog financijskog izvjetavanja (IFRIC) i biveg Stalnog odbora za tumaenje.

Procjenjivanje moe li izostavljanje ili pogreno prikazivanje utjecati na ekonomske odluke korisnika, i na taj nain biti znaajno, zahtijeva razmatranje karakteristika tih korisnika. Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja navodi u toki 25. kako se pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o raunovodstvu, te da imaju volju prouavati informacije s razboritom panjom. Stoga u procjeni treba raunati s tim da je realno oekivati utjecaj na korisnike s takvim obiljejima u donoenju ekonomskih odluka. Biljeke sadre informacije kao dopunu onima koje su prezentirane u bilanci, izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako se prezentira), izvjetaju o promjeni kapitala i izvjetaju o novanim tokovima. U biljekama se navode tekstualan opis ili ralamba stavki objavljenih u tim izvjetajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvjetajima.

Ostala sveobuhvatna dobit obuhvaa stavke prihoda i rashoda, ukljuujui usklade prilikom reklasifikacije, koje se ne priznaju kao dobit ili gubitak kako to nalau ili doputaju drugi MSFI-jevi. Stavke ostale sveobuhvatne dobiti ukljuuju: a) b) c) promjene revalorizacijskih rezervi (v. MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 - Nematerijalna imovina); aktuarske dobitke, odnosno aktuarske gubitke po planovima definiranih primanja koji se priznaju u skladu s tokom 93.A MRS-a 19 - Primanja zaposlenih; dobitke ili gubitke proizale iz preraunavanja financijskih izvjetaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21 - Uinci promjena teajeva stranih valuta);

d) dobitke ili gubitke proizale iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39 - Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje); e) dobitke ili gubitke koji se odnose na uinkoviti dio zatite novanog toka (v. MRS 39).

Vlasnici su imatelji instrumenata razvrstanih kao kapital.

38

MRS 1 Dobit ili gubitak je ukupan prihod umanjen za rashode, iskljuujui sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti. Reklasifikacijske usklade su iznosi reklasificirani u dobit ili gubitak tekueg razdoblja koji su u tekuem ili prethodnom razdoblju bili priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

8.

Ukupna sveobuhvatna dobit se odnosi na promjene kapitala tijekom razdoblja koje su proizale iz transakcija i drugih dogaaja, osim promjena koje su proizale iz transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika. Premda se u ovome Standardu koriste izrazi ostala sveobuhvatna dobit, dobit ili gubitak i ukupni prihodi, subjekt moe rabiti druge izraze kojima e opisati ukupne iznose ako je njihovo znaenje jasno. Primjerice, subjekt moe koristiti izraz neto dobit za stavku dobit ili gubitak.

Ukupna sveobuhvatna dobit obuhvaa sve elemente dobiti ili gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti. 8. A Sljedei pojmovi su opisani u MRS-u 32 - Financijski instrumenti: prezentiranje i koriste se u ovome Standardu u znaenju odreenom u MRS-u 32: a) b) financijski instrumenti s opcijom prodaje razvrstani kao vlasniki instrumenti (opisani u tokama 16.A i 16.B MRS-a 32) instrument koji subjektu nalae obvezu da isporui drugoj strani razmjeran udjel u neto imovini subjekta samo prilikom likvidacije i razvrstan je kao vlasniki instrument (opisan u tokama 16.C i 16.D MRS-a 32)

Financijski izvjetaji Svrha financijskih izvjetaja

9. Financijski izvjetaji su strukturirani prikaz financijskog poloaja i financijske uspjenosti subjekta. Cilj je financijskih izvjetaja ope namjene pruiti informacije o financijskom poloaju, financijskoj uspjenosti i novanim tokovima poslovnog subjekta koje su korisne irokom krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka. Financijski izvjetaji takoer prikazuju rezultate uprave u upravljanju resursima koji su joj povjereni. Radi ispunjavanja tih ciljeva, financijski izvjetaji pruaju informacije o: a) b) c) e) f ) imovini obvezama kapitalu uplate vlasnika i isplate vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika i novanim tokovima subjekta.

d) prihodima i rashodima, ukljuujui dobitke i gubitke

Ove informacije, zajedno s drugim informacijama u biljekama, pomau korisnicima u predvianju buduih novanih tokova subjekta te osobito u odreivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti.

39

MRS 1

Sastavni dijelovi financijskih izvjetaja

10. Potpuni set financijskih izvjetaja ine: a) b) c) d) e) izvjetaj o financijskom poloaju na kraju razdoblja izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja izvjetaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja izvjetaj o novanim tokovima tijekom razdoblja biljeke, koje obuhvaaju saetak vanih raunovodstvenih politika i druga objanjenja i f) izvjetaj o financijskom poloaju na poetku najranijeg usporednog razdoblja ako subjekt neku raunovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja stavke u svojim financijskim izvjetajima ili ako stavke u financijskim izvjetajima reklasificira. Subjekti mogu spomenute izvjetaje nazvati drukijim nazivima od onih koji su koriteni u ovome Standardu. Subjekt je duan u sklopu potpunih financijskih izvjetaja jednako istaknuti sve financijske izvjetaje.

11. 12.

Ako je to doputeno tokom 81., subjekt moe elemente dobiti ili gubitka prezentirati bilo u sklopu jednog izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti ili kao raun dobiti i gubitka. Ako je raun dobiti i gubitka prezentiran u sklopu potpunih financijskih izvjetaja, on je njihov sastavni dio i obvezno se prezentira neposredno prije izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti. Mnogi subjekti prezentiraju, izvan financijskih izvjetaja, financijski pregled uprave u kojem opisuju i objanjavaju glavna obiljeja financijske uspjenosti i financijskoga poloaja subjekta te glavne neizvjesnosti s kojima se subjekt suoava. Takav izvjetaj moe ukljuiti pregled: a) glavnih imbenika i utjecajima koji odreuju financijsku uspjenost, ukljuujui promjene okruenja u kojem subjekt posluje, odgovor subjekta na te promjene i njihov uinak te politike subjekta za ulaganja kako bi se ouvala i unaprijedila financijska uspjenost, ukljuujui i njegovu politiku dividendi; izvora financiranja subjekta i ciljnog omjera obveza i kapitala i resursa subjekta koji nisu priznati u bilanci u skladu s MSFI-jevima.

13.

b) c) 14.

Mnogi subjekti takoer prezentiraju, izvan financijskih izvjetaja, izvjetaje i izjave, kao to su izvjetaji o zatiti ovjekove okoline i izjave o dodanoj vrijednosti, osobito u granama u kojima su ekoloki imbenici vani i kada se zaposleni smatraju vanom grupom korisnika. Izvjetaji i izjave prezentirane izvan financijskih izvjetaja su izvan djelokruga MSFI-jeva.

Opa obiljeja
Fer prezentiranje i sukladnost s MSFI-jevima 15. Financijski izvjetaji realno prikazuju financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove subjekta. Fer, tj. realno prezentiranje zahtijeva vjerno

40

MRS 1 predoavanje uinaka transakcija, drugih dogaaja i uvjeta u skladu s definicijama i kriterijima priznavanja imovine, obveza, prihoda i rashoda navedenih u Okviru . Pretpostavka je da se primjenom MSFI-jeva, uz objavljivanje dodatnih podataka, ako je neophodno, postie fer, tj. realno prezentiranje u financijskim izvjetajima. 16. Subjekti iji su financijski izvjetaji u skladu s MSFI-jevima duni su u biljekama objaviti izriitu i bezrezervnu izjavu o sukladnosti. Subjekt ne smije financijske izvjetaje opisati kao sukladne MSFI-jevima ako oni nisu u skladu sa svim zahtjevima MSFI-jeva. U gotovo svim sluajevima, fer prezentiranje se postie postupanjem u skladu s primjenjivim MSFI-jevima. Fer prezentiranje takoer zahtijeva da subjekt: a) izabere i primijeni raunovodstvene politike u skladu s MRS-om 8 - Ra u no vod stven e politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke. MRS 8 navodi hijerarhiju mjerodavnih uputa koje menadment razmatra u sluajevima nepostojanja MSFI-ja koji se specifino primjenjuje na neku stavku prezentira informacije, ukljuujui raunovodstvene politike, na nain koji prua relevantne, pouzdane, usporedive i razumljive informacije, objavi dodatne podatke kada sukladnost s odreenim zahtjevima MSFI-jeva nije dovoljna da bi omoguila korisniku da razumije utjecaj odreenih transakcija, dru gih dogaaja i uvjeta na financijski poloaj i financijsku uspjenost sub jekta.

17.

b) c) 18. 19.

Neprimjerena raunovodstvena politika ne ispravlja se objavljivanjem koritenih raunovodstvenih politika, biljekama ili materijalima koja nude objanjenja. U iznimno rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi sukladnost sa zahtjevom nekoga MSFI-ja tako obmanjivala da bi to bilo proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru , subjekt je duan odstupiti od tog zahtjeva na na in naveden u toki 20., ako mjerodavan regulativni okvir nalae ili na drugi na in ne zabranjuje takvo odstupanje. Kada subjekt odstupa od zahtjeva nekog MSFI-ja temeljem toke 19., duan je objaviti: a) da je menadment zakljuio kako financijski izvjetaji realno prikazuju fi nan cij ski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove subjekta;

20.

b) da se postupilo u skladu s primjenjivim MSFI-jevima, osim to se radi realnog prezentiranja odstupilo od odreenog zahtjeva c)

d) za svako prezentirano razdoblje, financijski uinak odstupanja na svaku financijskih izvjetaja koja bi bila iskazana da se izvjetavalo u skladu sa zah tjevom.

naziv MSFI-ja od kojega je subjekt odstupio, prirodu od stupanja, ukljuujui postupak kojeg bi predmetni MSFI nalagao, raz log iz kojeg bi taj postupak u danim okolnostima bio obmanjujui u toj mjeri da bi bio proturjean cilju financijskih izvjetaja navedenom u Okviru te usvojeni po s tupak i

41

MRS 1 21. Kada je subjekt odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja u prethodnom raz dob lju i to odstupanje utjee na iznose priznate u financijskim izvjetajima te kueg razdoblja, duan je objaviti podatke iz toke 20.(c) i (d). Toka 21. se primjenjuje, primjerice, kada je subjekt u prethodnom razdoblju odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja koji se odnosi na mjerenje imovine ili obveze a to odstupanje utjee na mjerenje promjena imovine i obveza priznatih u financijskim izvjetajima tekueg razdoblja. U iznimno rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi sukladnost sa zahtjevom nekog MSFI-ja tako obmanjivala da bi to bilo proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru , ali mjerodavan regulatorni okvir zabra nju je odstupanje od zahtjeva, subjekt je duan u najveoj moguoj mjeri umanjiti uoeni obmanjujui aspekt zahtjeva objavljivanjem: a) naziva predmetnog MSFI-ja, prirodu zahtjeva i razloge za to je menadment zakljuio da bi postupanje u skladu sa zahtjevom u danim okolnostima bilo obmanjujue u toj mjeri da bi proturjeilo cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru i

22.

23.

24.

U smislu toke 19. do 23., neka informacija bi bila proturjena cilju fi nan cijskih izvjetaja ako ne bi vjerno odraavala transakcije, druge dogaaje ili okolnosti za koje se smatra da ih odraava ili bi se razborito moglo oekivati da ih odraava i uslijed toga bi vjerojatno mogla utjecati na ekonomske odluke korisnika financijskih izvjetaja. Kada procjenjuje da li bi postupanje u skladu sa zahtjevom nekog MSFI-ja bilo u toj mjeri obmanjujue da bi proturjeilo cilju financijskih izvjetaja navedenom u Okviru, menadment razmatra: a) b) zato cilj financijskih izvjetaja nije ostvaren u konkretnim okolnostima i kako se okolnosti subjekta razlikuju od onih kod drugih subjekata koji postupaju u skladu sa zahtjevom. Ako drugi subjekti u slinim okolnostima postupaju u skladu sa zahtjevom, tada je oboriva pretpostavka da postupanje subjekta u skladu sa zahtjevom nee biti u toj mjeri obmanjujue da bi bilo proturjeno cilju financijskih izvjetaja navedenom u Okviru.

b) za svako prezentirano razdoblje, uskladu svake stavke financijskih iz vje taja koju menadment smatra neophodnom za fer, tj. realan prikaz.

Neogranienost vremena poslovanja 25. Pri sastavljanju financijskih izvjetaja menadment treba procijeniti sposobnost subjekta da nastavi poslovati u vremenski neogranienom razdoblju. Subjekt je duan financijske izvjetaje sastaviti na osnovi neogranienoga vremena poslovanja, osim ako menadment ne namjerava likvidirati subjekt, prestati poslovati ili ako nema drugih realnih alternativa. Kada menadment prilikom procjenjivanja svjestan znaajne neizvjesnosti vezane uz poslovne dogaaje ili uvjete koja moe znatno dovesti u sumnju mogunost subjekta da nastavi poslovati u vremenski neogranienom razdoblju, subjekt je duan svaku takvu neizvjesnost objaviti. Kada subjekt financijske izvjetaje ne sastavlja na osnovi neogranienoga vremena poslovanja, duan je tu injenicu i objaviti, zajedno s

42

MRS 1 osnovom na kojoj su financijski izvjetaji sastavljeni, kao i na vesti razlog zato se za subjekt ne smatra da ima neogranieno vrijeme po slo vanja. 26. Pri procjenjivanju da li je pretpostavka neogranienoga vremena poslovanja primjerena, menadment uzima u obzir sve raspoloive informacije o budunosti, koja obuhvaa najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance, ali nije ograniena na to razdoblje. Razmjer razmatranja ovisi o injenicama za svaki sluaj posebno. Ako je subjekt u prolosti poslovao profitabilno i ako je imao trenutaan pristup financijskim resursima, moe bez podrobne analize zakljuiti da je pretpostavka neogranienosti vremena poslovanja primjerena. U drugim sluajevima menadment e moda trebati razmotriti veliki broj imbenika koji utjeu na tekuu i oekivanu profitabilnost, planove otplate duga i mogue izvore zamjenskog financiranja prije nego zakljui da je primjena pretpostavke neogranienoga vremena poslovanja primjerena. Raunovodstvena osnova nastanka dogaaja 27. 28. Subjekt je duan svoje financijske izvjetaje, izuzev informacija o novanim tokovima, sastavljati po raunovodstvenoj osnovi nastanka dogaaja. Kada se koristi raunovodstvena osnova nastanka dogaaja, stavke se priznaju kao imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi (elementi financijskih izvjetaja) kada one udovoljavaju definicijama i kriterijima priznavanja tih elemenata iz Okvira. Znaajnost i saimanje 29. Subjekt je duan svaku znaajniju skupinu slinih stavki odvojeno prezentirati u financijskim izvjetajima. Stavke razliite vrste ili funkcije subjekt je duan odvojeno prezentirati, osim ako nisu znaajne. Financijski izvjetaji proizlaze iz obrade velikog broja transakcija ili drugih dogaaja koji se saimaju u skupine u skladu s njihovom prirodom ili funkcijom. Zavrni stupanj procesa saimanja i klasifikacije jest prezentiranje saetih i razvrstanih podataka koji tvore stavke financijskih izvjetaja. Ako neka stavka financijskih izvjetaja nije znaajna gledano pojedinano, ona se saima s drugim stavkama iz tih izvjetaja ili u biljekama. Neku stavku koja po svom znaaju ne opravdava njeno prezentiranje kao odvojene stavke u financijskim izvjetajima moe unato tome biti opravdano odvojeno prezentirati u biljekama. Subjekt nije obvezan udovoljavati odreenim zahtjevima objavljivanja iz nekog MSFI-ja ako informacija nije znaajna. Prijeboj 32. 33. Subjekt imovinu i obveze ili prihode i rashode ne smije prebijati, osim ako prijeboj ne nalae ili doputa neki MSFI. Subjekt je duan i imovinu i obveze, i prihode i rashode iskazati odvojeno. Prijeboj u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili financijskom poloaju ili odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako se prezentira), osim kada odraava bit transakcije ili drugog

30.

31.

43

MRS 1 dogaaja, smanjuje mogunost korisnika da razumije nastale transakcije, dogaaje i uvjete, kao i da procijeni budue novane tokove subjekta. Mjerenje imovine po neto vrijednosti umanjenoj, primjerice, za ispravak vrijednosti po osnovi zastarjelih zaliha ili sumnjivih i spornih potraivanja, nije prijeboj. 34. MRS 18 - Prihodi definira pojam prihoda i zahtijeva da se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja, uzimajui u obzir iznose trgovakih popusta i koliinskih rabata koje odobrava subjekt. U tijeku svog redovitog poslovanja subjekt poduzima druge transakcije koje ne stvaraju prihode, ali su uzgredne glavnim aktivnostima koje stvaraju prihode. Rezultati takvih transakcija prezentiraju se saldiranjem prihoda i rashoda po istoj transakciji ako takvo prezentiranje odraava bit transakcije ili poslovnoga dogaaja. Primjerice: a) b) dobici i gubici od otuenja dugotrajne imovine, ukljuujui ulaganja i poslovnu imovinu, iskazuju se tako da se od iznosa primljenog otuenjem imovine oduzmu knjigovodstveni iznos imovine i povezani trokovi prodaje; i izdatak koji se odnosi na rezerviranje priznato u skladu s MRS-om 37 - Rezerviranja, nepredviene obveze i nepredviena imovina i koji temeljem ugovora naknauje trea strana (primjerice, sporazumom o jamstvu dobavljaa) moe se prebiti s tim izdatkom.

35.

Osim toga, subjekt je duan dobitke i gubitke nastale iz skupine slinih transakcija iskazati na neto osnovi, primjerice, dobitke i gubitke od teajnih razlika ili dobitke i gubitke od financijskih instrumenata namijenjenih trgovanju. Meutim, takvi se dobici i gubici iskazuju odvojeno ako su znaajni. Uestalost izvjetavanja

36.

Subjekt je duan potpune financijske izvjetaje, ukljuujui usporedne informacije, prezentirati najmanje jednom godinje. Kad subjekt mijenja kraj izvjetajnog razdoblja i financijske izvjetaje prezentira za razdoblje due ili krae od jedne godine, duan je, osim razdoblja obuhvaenog financijskim izvjetajima, objaviti: a) b) injenicu da iznosi prezentirani u financijskim izvjetajima nisu usporedivi u potpunosti. Subjekt obino financijske izvjetaje sastavlja dosljedno za jednu godinu. Meutim, iz praktinih razloga, neki subjekti daju prednost izvjetavanju o razdoblju od primjerice 52 tjedna. Ovaj Standard ne iskljuuje tu praksu. Usporedne informacije razlog za koritenje dueg, odnosno kraeg razdoblja i

37.

38.

Osim ako MSFI-jevi ne doputaju ili ne nalau drukije, subjekt je duan objaviti usporedne informacije iz prethodnog razdoblja za sve iznose iskazane u financijskim izvjetajima tekueg razdoblja. Subjekt je duan ukljuiti usporedne informacije za tekstualne i opisne informacije ako su relevantne za razumijevanje financijskih izvjetaja tekueg razdoblja.

44

MRS 1 39. Subjekt koji objavljuje usporedne informacije, duan je prezentirati najmanje dva izvjetaja o financijskom poloaju, po dva druga izvjetaja te pripadajue biljeke. Ako subjekt neku raunovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili retroaktivno prepravlja stavke u svojim financijskim izvjetajima ili ih reklasificira u svojim financijskim izvjetajima, duan je objaviti najmanje tri izvjetaja o financijskom poloaju, po dva druga izvjetaja te pripadajue biljeke. Subjekt prezentira izvjetaj o financijskom poloaju: a) b) c) 40. s krajem tekueg razdoblja s krajem prethodnog razdoblja (koji je jednak poetku tekueg razdoblja) i s poetkom najranijeg usporednog razdoblja.

U nekim sluajevima, tekstualne informacije iznesene u financijskim izvjetajima prethodnog, odnosno prethodnih razdoblja i dalje su relevantne u tekuem razdoblju. Primjerice, subjekt u tekuem razdoblju objavljuje pojedinosti o pravnom sporu iji ishod je na kraju razdoblja koje je neposredno prethodilo izvjetajnom razdoblju bio neizvjestan i jo nije rijeen. Korisnici iz informacije saznaju da je neizvjesnost postojala na kraju razdoblja koje je neposredno prethodilo izvjetajnom razdoblju, kao i o postupcima koji su poduzeti tijekom razdoblja radi rjeavanja neizvjesnosti. Kada subjekt mijenja prezentiranje ili klasifikaciju stavki u financijskim izvjetajima, duan je reklasificirati usporedne iznose, osim ako je to neizvedivo. Kad subjekt reklasificira usporedne iznose, duan je objaviti: a) c) b) iznos svake reklasificirane stavke ili skupine i prirodu reklasifikacije razlog reklasifikacije.

41.

42.

Kada je neizvedivo reklasificirati usporedne iznose, subjekt je duan objaviti: a) b) prirodu usklada koje bi bile neophodne da su iznosi bili reklasificirani. razlog za neklasificiranje iznosa i

43.

Poboljanje usporedivosti informacija unutar nekog razdoblja pomae korisnicima u donoenju ekonomskih odluka, osobito na nain to omoguava procjenjivanje trendova u financijskim informacijama za potrebe predvianja. U nekim sluajevima je neizvedivo reklasificirati usporedne informacije za odreeno prethodno razdoblje kako bi se postigla usporedivost s tekuim razdobljem. Primjerice, subjekt u prethodnom razdoblju ili prethodnim razdobljima nije podatke prikupljao na nain koji omoguava reklasifikaciju, te rekonstrukcija informacija moe biti neizvediva. MRS 8 obrauje usklaivanje usporednih informacija koje je potrebno kada subjekt mijenja raunovodstvenu politiku ili ispravlja pogreku. Dosljedno prezentiranje

44.

45.

Subjekt je duan stavke u financijskim izvjetajima dosljedno prezentirati i klasificirati iz jednog u drugo razdoblje, osim ako: a) nakon znatne promjene vrste poslovanja subjekta ili iz pregleda njegovih financijskih izvjetaja nije oigledno da bi drukije prezentiranje ili

45

MRS 1 klasificiranje bilo primjerenije u odnosu na kriterije za izbor i primjenu raunovodstvenih politika iz MRS-a 8 ili

46.

b) promjenu prezentiranja ne nalae neki MSFI.

Primjerice, znaajno pripajanje ili otuenje, ili pregled prezentacije financijskih izvjetaja mogu ukazati na potrebu da se financijski izvjetaji drukije prezentiraju. Subjekt mijenja prezentaciju svojih financijskih izvjetaja samo ako promijenjena prezentacija korisnicima financijskih izvjetaja prua pouzdanije i relevantnije informacije i ako je vjerojatno da e se nastaviti s promijenjenom strukturom prikazivanja kako usporedivost ne bi bila naruena. Kod promjene prezentacije, subjekt reklasificira usporedne podatke u skladu s tokama 41. i 42.

Struktura i sadraj Uvod

47. Ovaj Standard zahtijeva objavljivanje odreenih podataka u izvjetaju o financijskom poloaju ili izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, u raunu dobiti i gubitka (ako se prezentira) ili u izvjetaju o promjenama kapitala, a da se druge stavke objavljuju ili u samim navedenim izvjetajima ili u biljekama. MRS 7 - Izvjetaj o novanim tokovima navodi zahtjeve za prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima. U ovome Standardu se ponekad rabi pojam objavljivanje u irem smislu, to obuhvaa stavke prezentirane u financijskim izvjetajima. Objavljivanje nalau i drugi MSFI-jevi. Osim ako u ovom ili nekom drugom MSFI-ju nije drukije odreeno, objavljivanje se iskazuje u financijskim izvjetajima.

48.

Oznaavanje financijskih izvjetaja

49. 50. Subjekt je duan jasno oznaiti financijske izvjetaje i istaknuti ih u odnosu na druge informacije u istom objavljenom dokumentu. MSFI-jevi se primjenjuju samo na financijske izvjetaje, a ne nuno i na druge informacije prezentirane u godinjem izvjeu ili nekom drugom dokumentu. Prema tome, vano je da su korisnici u stanju razlikovati informacije koje su sastavljene primjenom MSFI-jeva od drugih informacija koje mogu biti korisne korisnicima, ali ne podlijeu zahtjevima MSFI-jeva. Subjekt je duan sastavni dio financijskih izvjetaja i biljeke jasno oznaiti. Osim toga, subjekt je duan vidljivo istaknuti sljedee informacije i ponoviti ih ako je to neophodno za razumijevanje prezentiranih informacija: a) naziv ili drugi nain identifikacije izvjetajnoga subjekta i sve promjene tog podatka od kraja prethodnog izvjetajnog razdoblja

51.

b) da li je rije o financijskim izvjetajima pojedinanog subjekta ili grupe subjekata c)

d) prezentacijsku valutu, kako je definirana u MRS-u 21 i

datum kraja izvjetajnog razdoblja ili razdoblje na koje se financijski izvjetaji ili biljeke odnose

46

MRS 1 e) 52. razinu zaokruivanja primijenjenu u prezentiranju iznosa u financijskim iz vje ta jima.

Zahtjevi iz toke 51. uobiajeno se ispunjavaju prikazivanjem odgovarajuih zaglavlja za oznaavanje stranica, izvjetaja, biljeaka, stupaca i slino. Odreivanje najboljeg naina prezentiranja takvih informacija nalae logiku prosudbu. Primjerice, kada se financijski izvjetaji predouju u elektronikom obliku, ne koristi se uvijek odvajanje stranica; gornje se pojedinane informacije u tom sluaju prezentiraju na nain koji e omoguiti razumijevanje informacija sadranih u financijskim izvjetajima. Subjekt esto nastoji financijske izvjetaje uiniti razumljivijima na nain da informacije prezentira u tisuama ili milijunima prezentacijske valute. To je prihvatljivo sve dok subjekt objavljuje razinu preciznosti i zaokruivanjem se ne gube znaajne informacije.

53.

Izvjetaj o financijskom poloaju

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o financijskom poloaju 54. U izvjetaj o financijskom poloaju obvezno se ukljuuju barem stavke koje prikazuju sljedee iznose: a) c) b) ulaganja u nekretnine nekretnine, postrojenja i oprema nematerijalna imovina

d) financijska imovina, bez iznosa iskazanih pod tokom (e), (h) i (i) e) f) ulaganja obraunana metodom udjela bioloka imovina zalihe

g) i) j)

h) potraivanja od kupaca i ostala potraivanja novac i novani ekvivalenti ukupna imovina razvrstana u portfelj namijenjen prodaji i imovina u sastavu grupe namijenjene otuenju razvrstana u portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja rezerviranja

k) obveze prema dobavljaima i ostale obveze l)

m) financijske obveze, bez iznosa prikazanih pod tokom (k) i (l)

n) obveze i imovina po osnovi tekuih poreza kako su definirani u MRS-u 12 - Porezi na dobit

o) odgoene porezne obveze i odgoena porezna imovina kako su definirani u MRS-u 12 p) obveze ukljuene u skupine za otuenje i razvrstane u portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5 q) nekontrolirajui interesi iskazani u kapitalu i

47

MRS 1 r) izdani kapital i rezerve koji pripadaju vlasnicima matice.

55. 56.

Subjekt je duan u izvjetaju o financijskom poloaju prezentirati dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je takvo prezentiranje vano za sagledavanje njegovog financijskog poloaja. Kad subjekt u svom izvjetaju o financijskom poloaju kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu te kratkorone i dugorone obveze prezentira odvojeno, odgoenu poreznu imovinu, odnosno odgoene porezne obveze ne smije razvrstati kao kratkotrajnu imovinu, odnosno kratkorone obveze. Standard ne propisuje redoslijed ni format u kojem subjekt prezentira stavke. U toki 54. su samo pobrojane stavke koje se po svojoj vrsti ili funkciji dovoljno razlikuju kako bi opravdale odvojeno prezentiranje u izvjetaju o financijskom poloaju. Pored toga: a) b) stavke se ukljuuju kada je odvojeno prezentiranje zbog veliine, prirode ili funkcije neke stavke ili saimanja slinih stavki vano za sagledavanje financijskog poloaja subjekta i koritene nazive i redoslijed stavki ili saimanje slinih stavki je mogue izmijeniti ovisno o vrsti subjekta i njegovih transakcija kako bi se pruile informacije koje su vane za sagledavanje financijskog poloaja subjekta. Primjerice, financijska institucija moe gore navedene nazive izmijeniti kako bi pruila informacije koje su relevantne za poslovanje financijske institucije.

57.

58.

Subjekt prosuuje o tome da li e dodatne stavke prezentirati odvojeno na temelju procjene: a) b) c) vrste i likvidnosti imovine funkcije imovine u subjektu i iznosa, prirode i vremena obveza.

59.

Primjena razliitih osnova za mjerenje razliitih skupina imovine ukazuje na to da se njihova priroda ili funkcija razlikuju, te ih subjekt stoga prezentira kao odvojene stavke. Primjerice, razliite skupine nekretnina, postrojenja i opreme mogu se sukladno MRS-u 16 voditi po nabavnoj vrijednosti ili revaloriziranim iznosima. Razlikovanje kratkotrajno/dugotrajno (kratkorono/dugorono; tekue/netekue)

60.

Subjekt je duan u svom izvjetaju o financijskom poloaju dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te dugorone i kratkorone obveze prezentirati kao odvojene grupe u skladu s tokama 66.-76., osim kada prezen ti ranje temeljeno na likvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije. Kada se primijeni taj izuzetak, subjekt je duan svu imovinu i sve obveze prezentirati po likvidnosti. Neovisno o usvojenoj metodi prezentiranja, subjekt je za svaku stavku imovine i obveza u kojoj su objedinjeni iznosi koji se oekuju povratiti, odnosno podmiriti u roku od: a) b) poslije dvanaest mjeseci od kraja razdoblja najvie dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja i

61.

48

MRS 1 duan objaviti iznos koji oekuje povratiti, odnosno podmiriti nakon vie od dvanaest mjeseci.

62.

Ako subjekt isporuuje robu i usluge s jasno prepoznatljivim poslovnim ciklusom, odvojeno klasificiranje kratkotrajne i dugotrajne imovine i obveza u izvjetaju o financijskom poloaju prua korisne informacije za razlikovanje neto imovine koja neprekidno cirkulira kao radni kapital od one koju subjekt koristi za dugorono poslovanje. To takoer skree pozornost na imovinu za koju se oekuje da e se realizirati unutar tekuega poslovnog ciklusa i obveze koje dospijevaju za podmirenje u istome razdoblju. Za neke subjekte, poput banaka i financijskih institucija, prezentiranje imovine i obveza po rastuoj ili padajuoj likvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije nego prezentiranje uz razvrstavanje na dugotrajno/dugoroni i kratkotrajno/kratkorono, jer ti subjekti ne isporuuju proizvode i usluge unutar jasno prepoznatljivog poslovnog ciklusa. Subjektu je doputeno kod primjene toke 60. prezentirati neke stavke imovine i obveza klasificirane na dugotrajno i kratkotrajno, a ostale po likvidnosti ako se time osiguravaju pouzdanije i relevantnije informacije. Potreba za takvim mjeovitim prezentiranjem moe nastati kod subjekata koji imaju raznorodne djelatnosti. Informacija o oekivanim datumima realizacije imovine i obveza korisna je u procjenjivanju likvidnosti i solventnosti subjekta. MSFI 7 - Financijski instrumenti: objavljivanje zahtijeva objavljivanje datuma dospijea financijske imovine i financijskih obveza. Financijska imovina obuhvaa potraivanja od kupaca i ostala potraivanja, a financijske obveze obuhvaaju obveze prema dobavljaima i ostale obveze. Informacije o oekivanom datumu povrata ili podmirenja nemonetarne imovine i obveza, kao to su zalihe, odnosno rezerviranja, takoer su korisne, neovisno o tome da li su imovina i obveze klasificirani u kratkotrajno i dugotrajno. Primjerice, poslovni subjekt objavljuje iznos zaliha kod kojih se povrat oekuje nakon vie od dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja. Kratkotrajna imovina

63.

64.

65.

66.

Subjekt je duan imovinu razvrstati u kratkotrajnu kada: a) imovinu oekuje realizirati ili je namjerava prodati ili potroiti u svom redovitom poslovnom ciklusu b) imovinu dri prvenstveno radi trgovanja c) imovinu oekuje realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja ili d) je novac ili novani ekvivalent (kako je odreeno u MRS-u 7), osim ako je mogunost razmjene ili uporabe sredstva za podmirenje obveza ograniena u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja. Svu drugu imovinu subjekt je duan klasificirati kao dugotrajnu.

67.

U ovom se standardu pojam dugotrajna za materijalnu, nematerijalnu i financijsku imovinu dugotrajne prirode. Meutim, standard ne zabranjuje uporabu alternativnih naziva sve dok im je znaenje jasno.

49

MRS 1 68. Poslovni ciklus subjekta jest vrijeme izmeu nabave imovine radi obrade (prerade) i njezine realizacije u novac ili novane ekvivalente. Kada redoviti poslovni ciklus subjekta nije jasno prepoznatljiv, njegovo pretpostavljeno trajanje je dvanaest mjeseci. Kratkotrajna imovina ukljuuje imovinu, kao to su zalihe i potraivanja od kupaca, koja se prodaje, troi ili realizira u sklopu redovitoga poslovnoga ciklusa, ak i ako se oekuje da se nee realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja. Kratkotrajna imovina takoer ukljuuje imovinu koja se prvenstveno dri radi trgovanja (financijska imovina unutar te kategorije se klasificira u imovinu namijenjenu trgovanju u skladu s MRS-om 39) i kratkotrajni dio dugotrajne financijske imovine. Kratkorone obveze 69. Subjekt je duan obvezu klasificirati u kratkoronu kada: a) c) b) obvezu dri prvenstveno radi trgovanja; oekuje da e obvezu podmiriti u redovitom tijeku svog poslovnoga ciklusa podmirenje obveze dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon kraja razdoblja ili

d) nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze za najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog datuma. 70. Sve druge obveze subjekt je duan klasificirati kao dugorone obveze.

Neke kratkorone obveze, kao to su obveze prema dobavljaima te obraunane obveze za zaposlene i ostale trokove poslovanja, ine dio radnog kapitala koji se koristi u redovitom poslovnom ciklusu subjekta. Subjekt je duan takve poslovne stavke klasificirati kao kratkorone obveze, ak i ako njihovo podmirenje dospijeva u roku duljem od dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja. Isti redoviti poslovni ciklus primjenjuje se na klasifikaciju imovine i obveza subjekta. Kada redoviti ciklus poslovanja subjekta nije jasno prepoznatljiv, pretpostavlja se da on traje dvanaest mjeseci. Ostale kratkorone obveze ne podmiruju se u sklopu redovitog poslovnog ciklusa, ali njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon kraja razdoblja ili se prvenstveno dre radi trgovanja. Primjeri su financijske obveze klasificirane u skladu s MRS-om 39 kao namijenjene trgovanju, prekoraenja po bankovnom raunu, kratkoroni dio dugoronih obveza, obveze za dividende, obveze za porez na dobit te neposlovne obveze. Financijske obveze kojima je osigurano financiranje na dugoronoj osnovi (tj. nisu dio obrtnoga kapitala koritenog u redovitom ciklusu poslovanja subjekta) i koje ne dospijevaju za podmirenje unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja su dugorone obveze, uz primjenu toke 74. i 75. Subjekt klasificira svoje financijske obveze kao kratkorone ako njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, ak i ako: a) b) je izvorni rok bio dulji od dvanaest mjeseci i sporazum o refinanciranju ili reprogramiranju na dugoronoj osnovi je zakljuen nakon izvjetajnog razdoblja a prije nego je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja.

71.

72.

50

MRS 1 73. Ako subjekt oekuje i ima mogunost slobodnog izbora da obvezu temeljem postojeeg kredita refinancira ili prolongira za najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, tu obvezu klasificira kao dugoronu, ak i ako bi inae dospjela unutar kraeg razdoblja. Meutim, kada subjekt nema mogunost slobodnog izbora da refinancira ili prolongira takvu obvezu (primjerice, nema sporazuma o refinanciranju), ne razmatra mogunost refinanciranja i obvezu klasificira kao kratkoronu. Ako je subjekt na kraju ili prije kraja izvjetajnog razdoblja prekrio uvjete iz ugovora o dugoronom zajmu s posljedicom da obveza postaje plative na zahtjev, obvezu klasificira kao kratkoronu, ak i ako je vjerovnik nakon izvjetajnog razdoblja a prije odobrenja izdavanja financijskih izvjetaja pristao na to da ne zatrai plaanje zbog krenja uvjeta. Subjekt obvezu klasificira kao kratkoronu jer na kraju izvjetajnog razdoblja nema bezuvjetno pravo odgoditi plaanje za najmanje dvanaest mjeseci od kraja izvjetajnog razdoblja. Meutim, subjekt obvezu razvrstava kao dugoronu ako je vjerovnik do kraja izvjetajnog razdoblja pristao odobriti razdoblje poeka koje istjee najmanje dvanaest mjeseci nakon kraja izvjetajnog razdoblja unutar kojega subjekt moe ispraviti povredu i tijekom kojega vjerovnik ne moe zahtijevati trenutnu naplatu. U svezi s kreditima klasificiranim u kratkorone obveze, ako izmeu kraja izvjetajnog razdoblja i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja doe do: a) b) c) refinanciranja na dugoronoj osnovi; ispravka povrede ugovora o dugoronom zajmu i vjerovnikovog odobrenja razdoblja poeka za ispravljanje povrede ugovora o dugoronom zajmu koje istjee najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja,

74.

75.

76.

ti dogaaji se sukladno MRS 10 - Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja objavljuju kao dogaaji koji ne nalau uskladu. Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o financijskom poloaju ili u biljekama 77. Subjekt je duan u izvjetaju o financijskom poloaju ili u biljekama objaviti daljnju ralambu skupno prezentiranih stavki u izvjetaju na nain koji je primjeren poslovanju subjekta. Razina ralambe ovisi o zahtjevima MSFI-jeva te veliini, prirodi i funkciji iznosa o kojima je rije. imbenici iz toke 58. takoer se koriste pri odluivanju o daljnjoj ralambi. Objavljivanje se razlikuje ovisno o stavki, primjerice: a) b) c) stavke nekretnina, postrojenja i opreme ralanjuju se po skupinama u skladu s MRS-om 16 potraivanja se ralanjuju na potraivanja od kupaca, potraivanja od povezanih stranaka, predujmove i ostala potraivanja zalihe se ralanjuju u skladu s MRS-om 2 - Zalihe na trgovaku robu, sirovine, materijal, nedovrenu proizvodnju i gotove proizvode

78.

51

MRS 1 d) rezerviranja se ralanjuju na rezerviranja za primanja zaposlenih i ostale stavke e) 79. vlasniki kapital i rezerve se ralanjuju u razliite skupine kao to su uplaeni kapital, premija na izdane dionice i rezerve.

Subjekt je duan, bilo u izvjetaju o financijskom poloaju ili izvjetaju o promjenama kapitala, ili u biljekama, objaviti sljedee: a) za svaku vrstu dionikoga kapitala: i. broj odobrenih dionica

ii. broj u cijelosti plaenih izdanih dionica i broj izdanih dionica koje nisu u cijelosti plaene

iii. nominalnu vrijednost po dionici ili da dionice nemaju nominalnu vrijednost iv. usklaivanje broja izdanih dionica na poetku i na kraju razdoblja v. prava, prioritete i ogranienja vezana uz vrstu dionica, ukljuujui ogranienja u raspodjeli dividendi i povratu kapitala;

vi. dionice subjekta koje dri subjekt ili ih dre njegova ovisna ili pridruena drutva i vii. dionice rezervirane za izdavanje po opcijama i ugovorima o prodaji dionica, ukljuujui uvjete i iznose, i

80.

b) opis vrste i namjene svake rezerve u okviru kapitala.

Subjekt bez dionikoga kapitala, kao to je partnerstvo (ortatvo) ili trust, duan je objaviti informacije istovjetne onima koje nalae toka 79(a), prikazujui promjene tijekom razdoblja za svaku kategoriju udjela u kapitalu te prava, prioritete i ogranienja koja se odnose na svaku kategoriju udjela u kapitalu. a) b) instrument s opcijom prodaje razvrstan kao glavniki instrument ili instrument koji subjektu nalae obvezu da isporui drugoj strani razmjeran udjel u neto imovini subjekta samo prilikom likvidacije i razvrstan je kao vlasniki instrument

80.A Ako je subjekt razvrstao

izmeu financijskih obveza i kapitala, duan je objaviti iznos koji je reklasificiran sa svake i u svaku kategoriju (financijske obveze ili kapital), kao i vrijeme i razloge razvrstavanja.

Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti

81. Subjekt je duan sve stavke prihoda i rashoda priznate u razdoblju prikazati a) b) u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti kao jedinom izvjetaju ili u dvama izvjetajima: izvjetaju koji predoava sastavne dijelove dobiti ili gubitka (zaseban raun dobiti i gubitka) i drugom izvjetaju, koji zapoinje s dobiti ili gubitkom i predoava sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti (izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti).

52

MRS 1 Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti 82. U izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti obvezno se ukljuuju najmanje iznosi po sljedeim stavkama koje se prezentiraju za razdoblje: a) c) b) financijski trokovi prihodi

d) porezni rashod e)

udio u dobiti ili gubicima pridruenih drutava i zajednikih pothvata obraunanih metodom udjela jedan iznos koji je zbroj:

(i) dobiti ili gubitka nakon poreza proizalog iz prestanka poslovanja i

f)

(ii) dobiti ili gubitka nakon poreza priznat mjerenjem fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje ili prilikom otuenja imovine ili skupine, odnosno skupina za otuenje koje ine ukinuti dio poslovanja dobit ili gubitak svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti razvrstan po vrsti, bez iznosa pod (h)

g)

h) udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenih drutava i zajednikih pothvata obraunanih metodom udjela i 83. i) Subjekt je duan u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti objaviti sljedee stavke koje se odnose na rasporeivanje dobiti ili gubitka razdoblja: a) i. dobit ili gubitak razdoblja pripisan: vlasnicima nekontrolirajuih interesa i ukupnu sveobuhvatnu dobit.

b) ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja pripisan: i. ii. vlasnicima matice. vlasnicima nekontrolirajuih interesa i

ii. vlasnicima matice.

84. 85.

Subjekt moe u odvojenom raunu dobiti i gubitka (v. toku 81.) prezentirati stavke iz toke 82.(a)(f) i podatke koji se objavljuju sukladno toki 83.(a). Subjekt je duan u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti i odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran) prikazati dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je takav prikaz vaan za sagledavanje njegove financijske uspjenosti. Budui da se uinci razliitih aktivnosti, transakcija i drugih dogaaja subjekta razlikuju po uestalosti, mogunosti nastanka dobiti ili gubitka te predvidivosti, objavljivanje elemenata financijske uspjenosti pomae korisnicima u sagledavanju dostignute financijske uspjenosti i izradi projekcija budue financijske uspjenosti. Dodatne stavke ukljuuju se u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i raun dobiti i gubitka, ako se prezentira, te se koriteni nazivi i redoslijed stavki mijenjaju ako je to neophodno radi pojanjenja elemenata uspjenosti. imbenici koje subjekt pri tome razmatra su znaajnost te priroda i funkcija stavki prihoda i rashoda. Primjerice,

86.

53

MRS 1 financijska institucija moe nazive stavki mijenjati kako bi pruila informacije koje su relevantne za poslovanje financijske institucije. Stavke prihoda i rashoda se ne prebijaju, osim kada su ispunjeni kriteriji iz toke 32. 87. Subjekt ne smije ni jednu stavku u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili raunu dobiti i gubitka, ako je prezentiran, kao ni u biljekama prezentirati kao izvanrednu stavku. Dobit ili gubitak razdoblja 88. 89. Subjekt je duan sve stavke prihoda i rashoda razdoblja ukljuiti u dobit ili gubitak, osim ako neki MSFI ne nalae ili doputa drukije. U nekim MSFI-jevima su navedene okolnosti u kojima subjekt priznaje odreene stavke izvan dobiti i gubitka tekueg razdoblja. MRS 8 navodi dvije takve okolnosti: ispravak pogreke i utjecaj promjena raunovodstvenih politika. Drugi MSFI-jevi nalau ili doputaju iskljuenje elemenata ostale sveobuhvatne dobiti iz dobiti i gubitka koji udovoljavaju definiciji prihoda ili rashoda iz Okvira (v. toku 7.). Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja 90. Subjekt je duan objaviti iznos poreza na dobit koji se odnosi na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti, ukljuujui usklade temeljem reklasifikacije, bilo u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama. Subjekt moe sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti prezentirati ili a) b) 92. 93. umanjene za pripadajue porezne uinke, ili prije pripadajuih poreznih uinaka u jednom iznosu koji prikazuje ukupni iznos poreza na dobit koji se odnosi na te sastavne dijelove.

91.

Subjekt je duan objaviti usklade temeljem reklasifikacije koje se odnose na sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti.

U drugim MSFI-jevima je navedeno da li i kada se iznosi ranije priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti reklasficiraju u dobit ili gubitak. Reklasifikacija po toj osnovi se u ovome standardu naziva reklasfikacijskom uskladom. Reklasifkacijska usklada se ukljuuje u povezani sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je usklada reklasificirana u dobit ili gubitak. Primjerice, dobit ostvarena otuenjem financijske imovine raspoloive za prodaju se ukljuuje u dobit ili gubitak tekueg razdoblja. Rije je o iznosima koji su mogli biti priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti kao nerealizirana dobiti u tekuem ili prethodnim razdobljima. Takva nerealizirana dobit se mora oduzeti od ostale sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je realizirana dobit reklasificirana u dobit ili gubitak kako bi se izbjeglo da bude dva puta ukljuena u ukupnu sveobuhvatnu dobit. Subjekt moe reklasifikacijske usklade prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama. Subjekt koji reklasifikacijske usklade prezentira u biljekama, prikazuje sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti nakon svih povezanih reklasifikacijskih usklada.

94.

54

MRS 1 95. Reklasifikacijske usklade proizlaze iz, primjerice, otuenja inozemnih dijelova poslovanja (v. MRS 21), prestanka priznavanja financijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39) i kada zatiena prognozirana transakcija utjee na dobit ili gubitak (za zatitu novanih tokova v. toku 100. MRS-a 39). Reklasifikacijske usklade ne proizlaze iz promjena vika utvrenog revalorizacijom u skladu s MRS-om 16 ili MRS-om 38, kao ni po osnovi aktuarske dobiti i aktuarskih gubitaka po osnovi planova definiranih primanja priznatih u skladu s tokom 93.A MRS-a 19. Te se komponente priznaju u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i u iduim razdobljima se ne reklasificiraju u dobit ili gubitak. Promjene vika utvrenog revalorizacijom mogu se u iduim razdobljima prenijeti na zadranu dobit u skladu s koritenjem sredstva ili kad se sredstvo prestane priznavati (v. MRS 16 i MRS 38). Aktuarski dobici i gubici se iskazuju u sklopu zadrane dobiti u razdoblju u kojem su priznati kao ostala sveobuhvatna dobit (v. MRS 19). Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama 97. 98. Kada su stavke prihoda i rashoda znaajne, subjekt je duan njihovu vrstu i njihove iznose objaviti zasebno. U okolnosti u kojima bi stavke prihoda i rashoda trebalo zasebno objaviti se ubrajaju: a) b) c) e) f ) 99. g) otpis zaliha do neto ostvarive vrijednosti ili nekretnina postrojenja i opreme do nadoknadivog iznosa, kao i ponitenje takvog otpisa restrukturiranje aktivnosti subjekta i ukidanje rezerviranja za trokove restrukturiranja otuenje stavki nekretnina, postrojenja i opreme prekinuto poslovanje razrjeavanje sudskih sporova i ostali sluajevi ukidanja rezerviranja.

96.

d) otuenje ulaganja

Subjekt treba prezentirati strukturu rashoda priznatih u dobit ili gubitak koristei klasifikaciju ili prema vrsti rashoda, ili prema funkcijama koje rashodi imaju u poslovnom subjektu, ovisno o tome koja prua pouzdanije i relevantnije informacije.

100. Subjekte se potie da strukturu rashoda iz toke 99. prezentiraju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran). 101. Stavke rashoda dalje se ralanjuju kako bi se istaknule komponente financijske uspjenosti koje se mogu razlikovati prema uestalosti, te predvidivosti mogue dobiti ili gubitka. Ralamba se prezentira na jedan od dvaju naina. 102. Prvi oblik ralanjivanja je prema metodi vrste rashoda. Subjekt objedinjava rashode u izvjetaju o dobiti ili gubitka po njihovoj vrsti (primjerice amortizacija, trokovi sirovina i materijala, trokovi prijevoza, primanja zaposlenih i trokovi oglaavanja) i ne rasporeuje ih na razne funkcije subjekta. Ova metoda moe biti jednostavna

55

MRS 1 za primjenu jer nije neophodno rashode rasporediti po funkcijama. Slijedi primjer klasifikacije primjenom metode vrste trokova: Prihodi Ostali prihodi Promjene zaliha gotovih proizvoda i nedovrene proizvodnje Utroene sirovine i materijal Trokovi primanja zaposlenih Ostali rashodi Ukupni rashodi Dobit prije poreza X X X X X X (X) X

Trokovi amortizacije dug. materijalne i nematerijalne imovine X

103. Drugi oblik ralanjivanja je prema funkciji rashoda ili metodi trokova prodanih proizvoda, te se rashodi klasificiraju prema njihovoj funkciji kao dio trokova prodanih proizvoda ili, primjerice, trokova distribucije i administrativnih trokova. Prema toj metodi subjekt trokove prodanih proizvoda objavljuje odvojeno od drugih trokova. Ta metoda prua relevantnije informacije korisnicima od metode razvrstavanja rashoda prema vrsti, no rasporeivanje trokova na funkcije moe zahtijevati proizvoljno rasporeivanje i ukljuivati prosuivanje u znatnoj mjeri. Slijedi primjer klasifikacije primjenom metode funkcije rashoda: Prihodi Trokovi prodanih proizvoda Bruto dobit Ostali prihodi Trokovi distribucije Administrativni trokovi Ostali rashodi Dobit prije poreza X (X) X X (X) (X) (X) X

104. Subjekt koji klasificira rashode po funkcijama duan je objaviti dodatne informacije o vrstama rashoda, ukljuujui rashode po osnovi amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te trokove primanja zaposlenih. 105. Izbor izmeu metode trokova prodanih proizvoda i metode vrsta trokova ovisi o povijesnim imbenicima, imbenicima gospodarskog sektora i vrsti subjekta. Obje metode ukazuju na trokove koji se mogu mijenjati, izravno ili neizravno, s promjenama u razini prodaje ili proizvodnje subjekta. Budui da svaka metoda prezentiranja ima prednost ovisno o vrsti subjekta, ovaj standard zahtijeva od uprave da izbere nain prezentiranja koji je pouzdan i relevantniji. Meutim, budui da su informacije o vrsti rashoda korisne za predvianje buduih novanih tokova, dodatno objavljivanje je potrebno ako se primjenjuje ralanjivanje po metodi funkcija trokova. Pojam trokovi primanja zaposlenih iz toke 104. ima isto znaenje kao i u MRS-u 19.

56

MRS 1

Izvjetaj o promjenama kapitala

106. Subjekt je duan u izvjetaju o promjenama glavnice iskazati: a) ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujui odvojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajuih interesa

b) uinke retroaktivne primjene promjene raunovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i c) d) uskladu izmeu knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na poetku i na kraju razdoblja, uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizale iz: i. ii. svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i dobiti ili gubitka [brisano].

107. Subjekt je duan, bilo izvjetaju o promjenama kapitala ili u biljekama, prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja, kao i pripadajui iznos po dionici. 108. Komponente kapitala iz toke 106. mogu ukljuiti, primjerice, svaku klasu uplaenog kapitala, ukupni iznos svake klase druge sveobuhvatne dobiti i zadranu dobit.

iii. transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika, uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice te promjena vlasnikih udjela u ovisnim drutvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole.

109. Promjene kapitala subjekta izmeu poetka i kraja izvjetajnog razdoblja odraavaju poveanje ili smanjenje neto imovine tijekom toga razdoblja. Osim promjena koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima provedenim u svojstvu vlasnika (kao to su uplate kapitala, otkup vlastitih vlasnikih instrumenata i dividende) i transakcijskih trokova izravno povezanih s takvim transakcijama, ukupna promjena kapitala tijekom razdoblja predstavlja ukupni iznos prihoda i rashoda, ukljuujui dobit i gubitke, ostvarenih aktivnostima subjekta u tom razdoblju. 110. MRS 8 zahtijeva retroaktivno usklaivanje za uinke promjena raunovodstvenih politika, u mjeri u kojoj je to izvedivo, osim ako prijelazne odredbe nekog MSFI-ja ne nalau drukije. MRS 8 takoer zahtijeva retroaktivno prepravljanje radi ispravljanja pogreaka, u mjeri u kojoj je to izvedivo. Retroaktivno usklaivanje i retroaktivno prepravljanje provodi se na poetnom stanju zadrane dobiti, osim ako neki MSFI ne nalae retroaktivno usklaivanje neke druge komponente kapitala. Toka 106(b) zahtijeva da se usklaenja objave u izvjetaju o promjeni kapitala ukupno za svaku komponentu kapitala, tako da ona koja su nastala uslijed promjena raunovodstvenih politika prikau odvojeno od onih koja su proizala iz ispravljanja pogreaka. Ta se usklaivanja objavljuju za svako prethodno razdoblje i poetak razdoblja.

Izvjetaj o novanim tokovima

111. Informacije o novanim tokovima pruaju korisnicima financijskih izvjetaja osnovicu za ocjenjivanje sposobnosti subjekta da stvara novac i novane ekvivalente, kao

57

MRS 1 i potrebe poslovnog subjekta za koritenjem novanih tokova. MRS 7 navodi zahtjeve koji se odnose na prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima i objavljivanje informacija o novanim tokovima.

Biljeke
Struktura 112. U biljekama se: a) prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvjetaja i odreenim raunovodstvenim politikama primijenjenim u skladu s tokama 117. do 124.

b) objavljuju informacije koje nalau MSFI-jevi a koje nisu prikazane drugdje u financijskim izvjetajima i c)

113. Subjekt je duan biljeke prezentirati sustavno sve dok je to izvedivo. Subjekt je duan svaku stavku u izvjetaju o financijskom poloaju i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran) te izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o novanim tokovima oznakom povezati sa svakom informacijom u biljekama koja se na nju odnosi.

pruaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim izvjetajima, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih izvjetaja.

114. Biljeke se uobiajeno prezentiraju po sljedeem redoslijedu, koji pomae korisnicima u razumijevanju financijskih izvjetaja i usporeivanju njih s financijskim izvjetajima drugih subjekata: a) b) c) izjava o sukladnosti s MSFI-ima (v. toku 16.) saetak primijenjenih vanih raunovodstvenih politika (v. toku 117.) informacije koje potkrjepljuju stavke prikazane u izvjetaju o financijskom poloaju te izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, u odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran), izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o novanim tokovima, po redoslijedu prema kojemu su ti izvjetaji i stavke prikazani i i. nepredviene obveze (v. MRS 37) i nepriznate ugovorno preuzete obveze

d) druga objavljivanja, ukljuujui: ii. nefinancijske informacije, primjerice, ciljeve i politike subjekta koji se odnose na upravljanje financijskim rizikom (v. MSFI 7). 115. U nekim okolnostima moe biti neophodno ili poeljno promijeniti poredak odreenih stavki u biljekama. Primjerice, informacije o promjenama fer vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku mogu se spojiti s informacijama o dospijeu financijskih instrumenata, iako se prve odnose na izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti ili odvojeni raun dobiti i gubitka (ako je prezentiran), dok se druge odnose na izvjetaj o financijskom poloaju. Ipak, sustavna struktura u biljekama se uva tako dugo dok je to praktino.

58

MRS 1 116. Subjekt moe biljeke koje pruaju informacije o osnovi sastavljanja financijskih izvjetaja i specifinim raunovodstvenim politikama prezentirati kao odvojeni dio financijskih izvjetaja. Objavljivanje raunovodstvenih politika 117. Subjekt je duan u saetku vanih raunovodstvenih politika objaviti: a) osnovu (ili osnove) mjerenja koritenu, odnosno koritene u sastavljanju financijskih izvjetaja i

118. Vano je da subjekt korisnike informira o koritenoj osnovi ili osnovama mjerenja u financijskim izvjetajima (primjerice, povijesni troak, tekui troak, neto ostvariva vrijednost, fer vrijednost ili nadoknadiv iznos) jer osnova na kojoj su sastavljeni financijski izvjetaji znaajno utjee na njihove analize. Kada subjekt u financijskim izvjetajima koristi vie osnova za mjerenje, primjerice, kada se odreena kategorija imovine revalorizira, dovoljno je pruiti informaciju o kategorijama imovine i obveza na koju je svaka osnova mjerenja primijenjena. 119. U odluivanju o tome da li odreenu raunovodstvenu politiku treba objaviti, rukovodstvo razmatra da li e objavljivanje pomoi korisnicima u razumijevanju naina na koji su transakcije, poslovni dogaaji i uvjeti utjecali na iskazanu financijsku uspjenost i financijski poloaj. Objavljivanje odreene raunovodstvene politike je korisnicima osobito korisno kada su te politike izabrane iz alternativa koje doputaju MSFI-jevi. Primjer je objavljivanje da li je pothvatnik svoj udjel u zajedniki kontroliranom poslovnom subjektu priznao metodom proporcionalne konsolidacije ili metodom udjela (v. MRS 31 - Udjeli u zajednikim pothvatima). Neki MSFI-jevi izriito zahtijevaju objavljivanje odreenih raunovodstvenih politika, ukljuujui izbor rukovodstva izmeu razliitih politika koje MSFI-jevi doputaju. Primjerice, MRS 16 nalae objavljivanje osnovice mjerenja koritene za kategorije nekretnina, postrojenja i opreme. 120. Svaki subjekt razmatra prirodu svojih djelatnosti i politike koje bi korisnik njegovih financijskih izvjetaja mogao oekivati da se objave za tu vrstu subjekta. Primjerice, od subjekta koji je obveznik poreza na dobit bi se moglo oekivati da objavi svoje raunovodstvene politike za porez na dobit, ukljuujui one primjenjive na odgoenu poreznu imovinu i odgoene porezne obveze. Kada subjekt ima znaajno inozemno poslovanje ili transakcije u stranoj valuti, oekuje se objavljivanje raunovodstvenih politika za priznavanje dobitaka i gubitaka od teajnih razlika. 121. Raunovodstvena politika moe biti vana zbog vrste djelatnosti subjekta ak i ako prikazani iznosi za tekue i prethodno razdoblje nisu znaajni. Takoer je prikladno objaviti svaku vanu raunovodstvenu politiku koju MSFI-jevi ne nalau izriito, ali koju je subjekt izabrao i primijenio u skladu s MRS-om 8. 122. U saetku vanih raunovodstvenih politika ili drugim biljekama, subjekt treba objaviti prosuivanja, odvojeno od onih koja ukljuuju procjene (vidjeti toku 125.) to

b) druge primijenjene raunovodstvene politike koje su vane za razumijevanje financijskih izvjetaja.

59

MRS 1 ih je uprava izvrila u procesu primjene raunovodstvenih politika subjekata, a koje imaju najznaajniji utjecaj na iznose koji su priznati u financijskim izvjetajima. 123. U postupku primjene raunovodstvenih politika poslovnog subjekta, rukovodstvo daje mnoge prosudbe, pored onih koje ukljuuju procjene, koje mogu znatno utjecati na iznose priznate u financijskim izvjetajima. Primjerice, rukovodstvo prosuuje pri odreivanju: a) b) c) da li je financijska imovina ulaganje koje se dri do dospijea kada gotovo svi vani rizici i koristi od vlasnitva financijske imovine ili iznajmljene imovine prelaze na druge subjekte da li je neka prodaja proizvoda u sutini financijski aranman, te stoga ne stvara prihod i

d) da li sutina odnosa izmeu subjekta i subjekta posebne namjene pokazuje da subjekt kontrolira subjekt posebne namjene. 124. Objavljivanje nekih informacija u skladu s tokom 122. nalau drugi MSFI-jevi. Primjerice, MRS 27 zahtijeva od subjekta da objavi razloge iz kojih vlasniki udjel subjekta u nekom subjektu koji nije ovisno subjekt nije i kontrola nad tim subjektom, iako u njemu ima, izravno ili putem ovisnih drutava, vie od pola glasakih prava ili potencijalnih glasakih prava. MRS 40 - Ulaganja u nekretnine zahtijeva objavljivanje kriterija koje je subjekt postavio radi razlikovanja investicijskih nekretnina od nekretnina koje koristi vlasnik i nekretnina namijenjenih prodaji u sklopu redovnog poslovanja kada je klasificiranje nekretnina sloeno. Izvori neizvjesnosti procjena 125. Subjekt je duan objaviti informacije o pretpostavkama koje se odnose na budunost te drugim glavnim izvorima neizvjesnosti procjena na kraju izvjetajnog razdoblja koje nose znatan rizik znaajnih usklaenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u iduoj financijskoj godini. U biljekama se o takvoj imovini i obvezama objavljuju: a) b) njihovi knjigovodstveni iznosi na kraju izvjetajnog razdoblja. njihova vrsta i

126. Odreivanje knjigovodstvenih iznosa neke imovine i nekih obveza zahtijeva procjenjivanje uinaka neizvjesnih buduih dogaaja na njih na kraju izvjetajnog razdoblja. Primjerice, u nedostatku nedavno zapaenih trinih cijena su za mjerenje nadoknadivog iznosa skupina nekretnina, postrojenja i opreme, uinka tehnoloke zastarjelosti zaliha, rezerviranja koja ovise o konanom ishodu sudskih sporova u tijeku te dugoronih obveza po pitanju primanja zaposlenih, kao to su obveze za mirovine, neophodne procjene koje se odnose na budunost. Rije je o procjenama koje ukljuuju pretpostavke o pitanjima kao to su usklaenje novanih tokova zbog rizika ili diskontne stope, budue promjene plaa i budue promjena cijena koje utjeu na druge trokove. 127. Pretpostavke i drugi izvori neizvjesnosti procjena objavljeni u skladu s tokom 125. se odnose na procjene koje od rukovodstva zahtijevaju najtee, subjektivne i sloene prosudbe. Kako se poveava broj varijabli i pretpostavki koje utjeu na mogui

60

MRS 1 budui ishod neizvjesnosti, tako prosudbe postaju subjektivnije i sloenije, a time i sve vea mogunost znaajnih usklaenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza koji iz njih proizlaze. 128. Podatke iz toke 125. nije potrebno objaviti za imovinu i obveze kod koje je rizik znaajne promjene njihovih knjigovodstvenih iznosa u iduoj financijskoj godini velik ako su na kraju izvjetajnog razdoblja mjereni po fer vrijednostima temeljenim na nedavno zapaenim trinim cijenama. Njihove fer vrijednosti se mogu znaajno promijeniti u iduoj financijskoj godini, ali te promjene nee nastati zbog pretpostavki ili drugih izvora neizvjesnosti procjena na kraju izvjetajnog razdoblja. 129. Subjekt je duan informacije iz toke 125. objaviti na nain koji korisnicima financijskih izvjetaja pomae da razumiju prosudbe rukovodstva koje se tiu budunosti i drugih izvora neizvjesnosti procjena. Vrsta i opsenost informacija ovise o vrstama pretpostavki i drugim okolnostima. Primjeri za vrste informacija koje subjekt objavljuje su: a) b) c) vrsta pretpostavke ili neka druga neizvjesnost procjene osjetljivost knjigovodstvenih iznosa na metode, pretpostavke i procjene na kojima poiva njihovo izraunavanje, ukljuujui razloge osjetljivosti oekivano razrjeenje neizvjesnosti i raspon razumno moguih ishoda unutar idue financijske godine u vezi s knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza na koje utjee i

d) objanjenja promjena prethodnih pretpostavki koje se odnose na tu imovinu i obveze ako neizvjesnost ostane nerazrijeena. 130. Pri objavljivanju informacija iz toke 125. subjekt nije duan objaviti informacije iz financijskih planova ili prognoza. 131. Ponekad je neizvedivo objaviti razmjer moguih uinaka neke pretpostavke ili nekog drugog izvora neizvjesnosti procjene. U tom sluaju subjekt objavljuje da je, temeljem postojeih saznanja, razumno mogue da ishodi idue financijske godine koji se razlikuju od takve pretpostavke mogu zahtijevati znaajno usklaenje knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze na koju utjeu. U svakom sluaju, subjekt objavljuje vrstu i knjigovodstveni iznos odreene stavke imovine ili obveza (ili kategorije imovine ii obveza) pod utjecajem takve pretpostavke. 132. Objavljivanje odreenih prosudba rukovodstva u postupku primjene raunovodstvenih politika subjekta iz toke 122. se ne odnosi na objavljivanje izvora neizvjesnosti procjena iz toke 125. 133. Objavljivanje nekih pretpostavki koje bi inae bile potrebne u skladu s tokom 125., nalau drugi MSFI-jevi. Primjerice, MRS 37 zahtijeva u odreenim okolnostima objavljivanje glavnih pretpostavki u vezi s buduim dogaajima koji utjeu na kategorije rezerviranja. MRS 32 nalae objavljivanje znaajnih pretpostavki koje subjekt primjenjuje pri procjenjivanju fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koje se knjigovodstveno vode po fer vrijednosti. MRS 16 zahtijeva objavljivanje znaajnih pretpostavki primijenjenih pri procjenjivanju fer vrijednosti revaloriziranih stavki nekretnina, postrojenja i opreme.

61

MRS 1 Kapital 134. Subjekt je duan objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvjetaja omoguuju da ocijene ciljeve, politike i procese upravljanja kapitalom subjekta. 135. Kako bi postupio u skladu s tokom 134., subjekt objavljuje sljedee: a) kvalitativne informacije o svojim ciljevima, politikama i procesima upravljanja kapitalom, ukljuujui i. opis onoga ime upravlja kao kapitalom ii. kad se na subjekt primjenjuju vanjski nametnuti kapitalni zahtjevi, njihovu vrstu i nain na koji su ugraeni u upravljanje kapitalom i iii. nain na koji ispunjava svoje ciljeve upravljanja kapitalom. b) saete kvantitativne podatke o onome ime upravlja kao kapitalom; neki subjekti odreene financijske obveze (npr. neke oblike podreenih zaduenja) promatraju kao dio kapitala; drugi subjekti iz kapitala iskljuuju odreene komponente kapitala (npr. komponente koje proizlaze iz zatite novanog toka) sve promjene u (a) i (b) odnosu na prethodno razdoblje

c)

d) da li je tijekom razdoblja bio u skladu s vanjski nametnutim kapitalnim zahtjevima kojima podlijee e) ako nije bio u skladu s vanjski nametnutim kapitalnim zahtjevima, posljedice takvog odstupanja.

Subjekt objavljivanje ovih podataka temelji na internim informacijama koje dobivaju kljune osobe na rukovodeim poloajima. 136. Subjekt moe upravljati kapitalom na nekoliko naina i podlijegati raznim kapitalnim zahtjevima. Primjerice, konglomerat moe obuhvaati subjekte koji se bave djelatnostima osiguranja i onima iz bankarskog sektora i koji mogu poslovati u nekoliko razliitih podruja mjerodavnih zakona. Ako saeto objavljivanje kapitalnih zahtjeva te naina na kojim se kapitalom upravlja ne bi pruilo korisne informacije ili bi iskrivilo nain na koji korisnici shvaaju kapitalne resurse subjekta, subjekt je duan odvojeno prikazati informacije o svakom kapitalnom zahtjevu koji se na njega primjenjuje. Financijski instrumenti s opcijom prodaje razvrstani kao glavniki instrumenti 136.A Za financijske instrumente s opcijom prodaje razvrstane kao glavniki instrumenti, subjekt je duan objaviti (ako ve nije drugdje objavljeno): a) b) svoje ciljeve, politike i procese za upravljanje svojim obvezama za ponovni otkup ili otkup instrumenata na zahtjev imatelja instrumenata, ukljuujui sve promjene u odnosu na prethodno razdoblje c) oekivane odljeve novca prilikom reotkupa ili otkupa te klase financijskih instrumenata i saete kvantitativne podatke o iznosu razvrstanom u kapital

62

MRS 1 d) informacije o nainu na koji je odredio novane odljeve prilikom reotkupa ili otkupa. Druga objavljivanja 137. Subjekt je u biljekama duan objaviti: a) iznos predloenih ili objavljenih dividendi prije nego je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja, ali koji nije priznat kao raspodjela vlasnicima tije kom razdoblja, kao i pripadajui iznos po dionici i

138. Ako nije objavljeno drugdje u informacijama koje su objavljene u financijskim izvjetajima, subjekt je duan objaviti: a) sjedite i pravni oblik poslovnog subjekta, njegovu dravu osnutka i slubenu adresu (ili glavno mjesto poslovanja ako se razlikuje od slubenog sjedita); naziv matice i krajnje matice grupe i

b) iznos kumulativnih povlatenih dividendi koji nije priznat.

b) opis vrste poslovanja poslovnog subjekta i njegovih temeljnih djelatnosti c)

d) ako je rije o subjektu s ogranienim trajanjem, informacije o trajanju subjekta.

Prijelazno razdoblje i datum stupanja na snagu

139. Subjekti su duni ovaj Standard primijeniti na godinja razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine. Doputena je njegova ranija primjena. Ako neki subjekt usvoji ovaj Standard u nekom ranijem razdoblju, duan je tu injenicu objaviti. 139.A MRS-om 27 (s izmjenama i dopunama Odbora za Meunarodne raunovodstvene standarde iz 2008. godine) je izmijenjena i dopunjena toka 106. Subjekt je tu izmjenu i dopunu primijeniti na godinja razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine. Ako subjekt primijeni MRS 27 (s izmjenama i dopunama iz 2008. godine) na neko ranije razdoblje, duan je tu izmjenu i dopunu primijeniti i na to ranije razdoblje. Izmjena i dopuna se primjenjuju retroaktivno. 139.B Financijski instrumenti s opcijom prodaje i obveze temeljem likvidacije (izmjene i dopune MRS-a 32 i MRS-a 1), objavljene u veljai 2008. godine, imaju za posljedicu izmjene i dopune toke 138. i dodavanje toaka 8.A, 80.A i 136.A. Subjekt je duan ove izmjene i dopune primijeniti na godinja razdoblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine. Doputena je njihova ranija primjena. Ako subjekt izmjene primjenjuje na neko ranije razdoblje, duan je tu injenicu i objaviti te istovremeno primijeniti povezane izmjene i dopune MRS-a 32, MRS-a 39, MSFI-ja 7 i IFRIC-a 2.

Povlaenje MRS-a 1 (revidiran 2003.)

140. Ovaj Standard zamjenjuje MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvjetaja revidiran 2003. s dopunama iz 2005. godine.

63