1. UVOD Predmet istraivanja ovog seminara je analiza turistikog trita Slovake.

Ovim se radom kroz tu analizu eli prikazati specifinosti turistikog trita Slovake kao srednjoeuropske drave, te koje su njezine prednosti koje pridonose za razvoj gospodarstva i ukupne gospodarske slike. Prilikom izrade ovog seminarskog rada, koritene su razliite znanstvene metode. Postupak istraivanja temelji se na ve poznatim spoznajama koje su objavljene u literaturi koja je koritena za izradu ovog rada. Tijekom izrade rada nastojalo se zadovoljiti osnovne znaajke znanstvenih metoda: objektivnost, pouzdanost, preciznost i openitost, dok je samoj izradi prethodilo prikupljanje podataka iz dostupne literature. Seminarski rad se uz uvod i zakljuak sastoji od dvije sadrajne cjeline koje se meusobno nadovezuju i nadopunjavaju. U prvom se dijelu rada iznose openite informacije o Slovakoj, ralamba geoprometnog poloaja drave te se govori o znaenju turizma za ukupnu slovaku gospodarsku sliku. Drugi dio rada govori o emitivnom aspektu i receptivnom aspektu turistikog trita Slovake i njihovom meusobnom odnosu, te turistikoj regionalizaciji. Na kraju se donosi zakljuak o stanju turistikog sektora u Slovakoj.

2. SLOVAKA

Slovaka je srednjoeuropska drava koju naseljava 5,3 milijuna stanovnika. Granii s ekom Republikom i Austrijom na zapadu, Poljskom na sjeveru, te Ukrajinom i Maarskom na istoku i jugu. Glavni grad je Bratislava sa 420 tisua stanovnika. Drugi grad po veliini su Koice s neto manje od 240 tisua stanovnika. Istoni dio Koice je dobila titulu Europske prijestolnice kulture za godinu 2013. To je odluio meunarodni iri u rujnu 2008. Osim vee vidljivosti, grad e dobiti i priliku da zavri svoju infrastrukturu, obnovi nacionalne kulturne spomenike i privue turiste iz zemlje i inozemstva. SACR u suradnji s neprofitnom organizacijom Koice - 2013 Europski glavni grad kulture e objaviti u ovom dijelu informacije o aktualnim dogaajima i zanimljivostima i aktivnostima povezanih s projektom suelje 2013, to je pomoglo da Koice dobije europsku titulu. Povrina zemlje iznosi neto vie od 49 tisua km. Predsjednik je Ivan Gaparovi, podrijetlom Hrvat. Kroz povijest, Slovaka je bila dijelom Velike Moravske, Ugarskog kraljevstva, Habsburke Monarhije i ehoslovake. Danas je samostalna republika i lanica mnogih svjetskih organizacija kao to su Europska Unija, NATO, Ujedinjeni Narodi, OECD1 i Svjetska trgovinska organizacija. BDP iznosi neto vie od 16.041 USD, to Slovaku svrstava na 45. u svijetu. Zajedno sa Slovenijom, prva je postkomunistika zemlja koja je istovremeno lanica Europske Unije i NATO-a, Eurozone i Schengenskog sporazuma. Od 01. sijenja 2009. slubena valuta je euro, koji zamjenjuje slovaku krunu. Slovaka je danas u zavrnoj fazi tranzicije i preoblikovanja u moderno trino gospodarstvo. Veina investicija dolazi iz inozemstva, a bankarski je sektor u potpunosti u rukama stranaca. Nekada velika nezaposlenost, oko 19% u 2001. godini, ve se u 2003. smanjila na 11%. Uslijed trenutne svjetske gospodarske krize mnogi strani investitori odustaju od daljnjeg poslovanja u Slovakoj, to opet dovodi do poveanja broja nezaposlenih. Strani su investitori poticali potronju u zemlji, ali ne i izvoz, to sada predstavlja veliki problem izvoz je u velikom padu.

Organisation for Economic Co-operation and Development

2.1. Znaaj turizma za ekonomiju drave

Uvrijeeno je miljenje da je slovaka ekonomija napredna ekonomija, a svojedobno je zemlja nazivana tigrom iz tatra. Gotovo je dovrena velika privatizacija, a bankarski je sektor gotovo u potpunosti u rukama stranaca kao to je ve navedeno i tu postoji velika slinost izmeu Hvratske i Slovake. Slovaki je BDP u 2008. godini bio na razini od 72% u odnosu na prosjeni BDP zemalja lanica Europske Unije. Najnoviji podaci jo uvijek nisu objavljeni, a biti e posebno zanimljivo vidjeti kompletno obraene rezultate za 2009, 2010, i 2011. godinu, s obzirom da su to godine recesije za gotovo sve europske zemlje i budui da se zna neki pokazatelji vec znaju kao to je da je porastao broj nezaposlenih. Slovaka je vrlo zanimljiva stranim investitorima, najvie zbog niskih poreza, te visoko obrazovane i slabo plaene radne snage. Tako je posebno zanimljiva njemakim investitorima posebno u sektoru automobilske industrije. Veina je velikih hotela u Slovakoj u rukama stranaca, a prisutni su brojni meunarodni hotelski lanci koji su uvdijeli velike mogunosti za prostora za razvoj turizma, poveanje broja dolazaka i ostvarivanje vee dobiti. Udio i znaaj turizma za ekonomiju drave najbolje oslikava podatak da turistiki sektor ini 2,552% dravnog BDP-a. Iz ovog jednostavnog podataka moemo vidjeti da turistiki sektor Slovake nije posebno razvijen, to znai da ne predstavlja kritini priljev sredstava u dravni proraun, ali znai i da postoji veliki potencijal i mogunosti za promjene u budunosti, te jaanje turistikog sektora.

2.2. Geoprometni poloaj s turistikog aspekta Slovaka je srednjoeuropska drava to je samo po sebi stavlja u solidan prometni poloaj u odnosu na ostatak Europe. Najvaniji je poloaj glavnog grada Bratislave koji je postao vano meunarodno sjecite cestovnih pravaca. Auto cesta D1 vodi u unutranjost Slovake prema Tranvi, Nitri, Treninu i ilini. Auto cesta D2 spaja glavni

slovaki grad s Pragom i Brnom u ekoj Republici, te Budimpetom u Maarskoj. Planira se izgradnja nove zaobilaznice s koje bi zapoinjao koridor D4, te bi se time rasteretio promet u samom gradu. S obzirom na svoju poziciju, i na meunarodno sjecite cestovnih pravaca Slovaka biljei najvei posjet od gostiju pristiglih osobnim prijevozom, a dobro razraena mrea auto cesta omoguuje posjet i najudaljenijim krajevima drave. Budui da je prometna povezanost sa susjednim zemljma bitan inbenik za razvoj turizma pruna se veliki potencijal za daljnji razvoj turistikog sektora. Zahvaljujui solidnoj cestovnoj infrastrukturi u susjednim dravama, Slovaka je dobro povezana i s udaljenijim zemljama. Primjerice, put od Zagreba do Bratislave traje tek neto vie od 5 sati, a kompletna je udaljenost pokrivena auto cestom . U suvremenom je turizmu vrlo vaan segment low-cost zranih prijevoznika, a njih u Slovakoj ne nedostaje: Nouvelair, Sky Airlines itd. Prisutan je i velik broj charter operatera: Air Explore, Central Charter Airlines, Travel Airlines i dr. Zrana luka je ujedno i baza slovake vojske i policije, te polazina toka za brojne akcije spaavanja. Glavna meunarodna zrana luka je Milan Rastislav tefanik u Bratislavi. Nalazi se na samo 9 km udaljenosti od grada, a vec 2007. godine je kroz nju prolo vie od 2 milijuna putnika I danas ima tendenciju rasta. 2009. godine je zabiljeen rekordan u teretnom prometu s neto vie od 11 tisua tona prevezenog tereta. Zrana je luka od velike vanosti za turizam, pogotovo za glavni grad Bratislavu Slovaka ima dvije vane meunarodne rijene luke. Najvea je u Bratislavi, a kroz nju prolaze brodovi na rutama sa Sjevernog mora prema Crnom moru via Rajna-MajnaDunav kanal. Vrlo vaan turistiki proizvod, pogotovo u razdoblju od travnja do listopada, predstavljaju brodovi koji svakodnevno plove na liniji Bratislava Be i usput odvode posjetitelje u Devin, mali gradi u predgrau Bratislave u kojem se nalazi arheoloko nalazite, odnosno ruevine Devinskog dvorca. Druga vana luka je Komarno, gradi s neto manje od 40 tisua stanovnika, u kojem gotovo 60% populacije ine Maari.

3. ANALIZA TURISTIKOG SEKTORA SLOVAKE Statistiki ured Slovake Republike posljednje je podatke vezane za turizam objavio u svom izdanju iz 2009. godine, a odnose se na 2008. godinu. Iznose da u Slovakoj postoji neto vie od 150 tisua kreveta smjetenih u 58 tisua sobe, raspodijeljenih u 3 500 smjetajnih objekata. 2008. godine Slovaku je posjetilo 4 milijuna i 100 tisua stanovnika, od ega 1,7 milijuna stranih, a 2,3 milijuna domaih gostiju. U prosjeku ostvaruju 3 noenja, a ukupan broj noenja u toj godini je 12,5 milijuna. Slovaka je bila domain IIHF Svjetskog prvenstva u 2011, koji je doprinio rastu dolazaka od 5%.Najznaajniji protok posjetitelja dolazi iz zemalja poput Finske, Rusije, vicarske, vedske, Latvije i Bjelorusije, gdje je hokej je vrlo popularan. Meutim, dolasci iz Njemake i eke nisu bili tako jaki kao to se oekuje. Fanovi iz Njemake uglavnom su boravili u Beu, Austriji i organizirali jednodnevne izlete na prvenstvu , isto kao i eki navijai. Prvenstvo je uglavnom rezultiralo veim turistikim brojkama gradovima domainima, Bratislava i Koice, dok druge regije nisu vidjeli znaajne dobitke. Najprivlanijih odredita su grad Slovake su Bratislava i Visoke Tatre. Ve nekoliko godina, turistiko trite za veinu posjeenih slovakih odredita su prilino stabilane. Postoje tisue u smjetajnim mogunostima u Slovakoj. U gradovima poput Bratislave ili Koice, najei smjetajni objekt je hotel. Hoteli su ocijenjeni sa zvijezdicama kao to je i obiajeno. Slovake usluge ne razlikuju se mnogo od europskih standarda. Jeftiniji hoteli su ocijenjeni s jednom (turistika klasa - hosteli) ili dvije zvijezde (ekonomska klasa), standardne klase hoteli su ocijenjeni s tri zvjezdice, a oni skuplji su ocijenjeni kao etiri zvijezde (prvi razred) ili kao hotela s pet zvjezdica (luksuzna klasa ). Nedavno se pokazalo da je kratkoroni najam apartmana su vrlo popularna u gradovima, ali i u planinskim podrujima. Apartmani mogu biti ponekad jeftinije nego hotelske sobe, ali i dalje nude isti luksuz, pa ak i vie prostora i privatnost.

U regijama kao to su Tatre, vie je uobiajeno najam planinskih kua.. Posjetitelji mogu koristiti putniku agenciju za smjetaj rezervacija, to je vrlo poeljno u sluaju da ne znate regiju ili gdje traiti. Putnike agencije obino stavi rezervaciju naknadu za cijenu.

3.1. Odnos emitivnog i reciptivnog prostora Podaci za 2003. godinu pokazuju da je prihod od stranih gostiju u Slovakoj skoro dostigao razinu od 3% BDP-a, a iznosi koje su Slovaci potroili u inozemstvu nisu prelazili 2% BDP-a. Ta je razlika, primjerice 1994. godine, bila znatno vea. Tada su strani gosti u Slovakoj predstavljali 4,5% BDP-a, a Slovaci su iste godine potroili oko 1,5% BDP-a u inozemstvu, odnosno zemljama blieg okruenja. Ta je razlika rezultat jaanja slovake ekonomije i platene moi stanovnitva, koje danas gotovo uope ne zaostaje za svojim susjedima iz drugih zemalja Europske Unije. Slovaku je u 2006. godini posjetilo 1,6 milijuna gostiju, od ega je najvei broj boravio u Bratislavi i Visokim Tatrama. Najvei udio stranih gostiju ine esi s 26%, potom Poljaci s 15% i Nijemci s 11% udjela. U posljednje vrijeme sve vei broj Hrvata odlazi na kratkotrajne odmore i izlete u Slovaku, pogotovo u Bratislavu to je posljedica blizine dvaju zemalja, primjerice, Bratislava je od Rijeke udaljena neto vie od 5 sati vonje.Cijene ugostiteljske ponude su uglavnom nie nego u Hrvatskoj, a kvaliteta je na istoj razini. Veliki broj mladih ljudi odlazi u Bratislavu zbog sjajne ponude nonog ivota po pristupanim cijenama. Veliki je rezultat ostvarila turistika agencija Collegium, koja svake godine organizira desetak autobusa za doek nove godine u Bratislavi. 2008. godine u Slovakoj je zabiljeeno neto manje od 14 milijuna turistikih noenja. Vrlo vano je naglasiti da oko 60% noenja u Slovakoj ostvaruju domai turisti, a stranci oko 40%. Slovaku je 2008. godine posjetilo 20 tisua gostiju iz Hrvatske to predstavlja tek neto vie od 1% ukupnog broja gostiju, a prosjeno su ostvarili 3,3 noenja2.
2

National Bank of Slovakia, brochure of Statistical Office of Slovak Republik

3.2. Turistika regionalizacija Slovaka je administrativnom podjelom podijeljena na 8 regija: 1. Bratislava 2. Trnava 3. Trenin 4. Nitra 5. ilina 6. Banska Bystrica 7. Preov 8. Koice Sve su regije nazvane po glavnom gradu pojedine regije, a svaka je podijeljena na okruge, kojih u Slovakoj ima ukupno 79. U ekonomskim pogledima, prvenstveno po zaposlenosti stanovnitva, zapadne su regije bogatije od istonih. Od 2002. godine regije imaju odreeni stupanj autonomije po brojnim politikim i ekonomskim pitanjima. Drava je 2004. godine proglasila 21 turistiki okrug s ciljem isticanja i poboljanja turistikih aktivnosti u istima. Najpoznatiji su svakako Bratislava (regija i okrug) i ilina i Preov (regije) u kojima su smjetene Visoke Tatre. Visoke Tatre su dio Karpata, a iz godine u godinu biljee porast broja gostiju zbog konstantnih ulaganja u smjetajne kapacitete i ureenje skijakih staza.

4. ZAKLJUAK Slovaka ima relativno dobre smjetajne. Prihodi od turizma se iz godine u godinu povecavaju i pokazuju neku konstantu. Tuzima je grana koja bi u Slovakoj mogla imat dosta veci znacaj jer ima potencjala za razvoj jer nisu iskoriste sve predispozicije. Bitna karakteristika slovakog trista je da ak oko 60 % noenja ostvaruju domai turisti. Kvalitete ivota u Slovakoj nije na nekoj visokoj razini ali i ona ima tendeciju rasta prvenstveno zbog lanstva Slovake u Europskoj uniji. Slovaku treba upoznati zbog velianstvenih prirodnih ljepota, bogate povijesti i tradicije, poznatog gostoprimstva i prihvatljivih cijena.

5. LITERATURA Osnovna literatura 1. 2. 3. Rjenik stranih rijei, Ani Goldstein, Novi Liber, Zagreb, 2000. Slovak tourist board, Summary statistical data on tourism industry of Slovakia, Brochure of Statistical Office of Slovak Republic, 2012.

number 2104, Banska Bystrica, 09. 12. 2012.

Internet 4. 5. 6. 7. slovaktourism.sk hostelworld.com wikipedia.com bratislava.sk