DIREKTNO Na usvajanje djece u BiH se ~eka i do pet godina AKTUELNO VALENTIN

ZAHTJEVA ZA
Vi{e od 2.000 INCKO,
NOVI VISOKI
PREDSTAVNIK
USVAJANJE
IMA MNOGO
djece bez ZA BiH

VI[E NEGO
DJECE KOJA roditeljskog Prioriteti promjena
MOGU BITI
USVOJENA staranja 21! 22 str. i
Ustava i prudski proces
str. 4
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3811 • NEDJELJA 15. MARTA 2009.

QSWP!J[EBOKF

RUDARSKA NESRE]A U JAMI STRANJANI KOD ZENICE

Poginuo jedan,
14 povrije|eno
str. 3i4

INTERVJU BiH SPADA U

Dobroslav ]uk, na~elnik op{tine Trebinje ZEMLJE SA
NAJSKUPLJIM

Bezbjednosna NAKNADAMA

situacija str. 9!i : Takse i do

100.000 KM
pogor{ana 35! 36 str. i
2 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Doga|aji
Delegati SDP-a Fratini i
birali predsjednika @bogar za
br`u viznu U akciju
spasavanja
kolega
liberalizaciju uklju~ili su se
pripadnici
NOVI SAD - Franko Fra- ~ete za
tini i Samuel @bogar, mi- spasavanje
Rudnika
nis tri inos tra nih po slo va mrkog uglja
Italije i Slovenije, uputili Zenica
su pismo Savjetu ministara
vanjskih poslova EU, s ci-
ljem ubrzanja vizne libera-
Rudarska nesre}a u
SA RA JE VO - De le ga ti SDP Lagumd`ija je pred 477 delegata,
li za ci je za dr`a ve
za pa dnog Bal ka na, pri je
Stranjanima kod Zenice
BiH ju~er su na kongresu te par- koliko je prisustvovalo ju~era{njem, svega Srbije.

tije birali ~lanove Glavnog odbo-
ra, Nad zor nog odbo ra, te
predsjednika SDP-a.
Do zaklju~enja ovog broja "Neza-
visnih" glasanje nije bilo zavr{eno.
Izvjesno je da je za predsjednika
SDP-a izabran dosada{nji predsje-
petom kongresu poru~io da SDP
`eli da pobijedi na predstoje}im
parlamentarnim izborima.
"Na{ cilj je da svi zajedno misli-
mo o budu}nosti, da preispitamo
svoje ideje, svoje planove i svoju
spremnost da kora~amo ka zajedni-
~kom cilju. Ko, {ta, kako, s kim i
kada mo`e u~initi kako bismo pobi-
Poginuo
"EU bi morala konkretno
da pomogne proevropske
snage u regionu zapadnog
Bal ka na u su o~a va nju sa
ekonomskom krizom, kako
bi mogle da realizuju am-
biciozne evropske agende,
poput liberalizacije viznog

Lagumd`ija
poru~io da SDP `eli da
pobijedi na izborima
dnik Zlatko Lagumd`ija, koji ju~er
nije imao konkurenta za poziciju
predsjednika stranke.
Lagumd`ija je prije glasanja po-
zvao eventualne kandidate da se na
kongresu prijave za borbu za pred-
sjedni~ko mjesto SDP-a, ali to se ni-
je desilo.
Zavr{ena obuka
turisti~kih vodi~a
BANJALUKA - U okviru pro-
je kta "Vrbas Adven tu re Re -
sort", koji su organizovali EXIT
centar i Turisti~ka organizacija
Banjaluke ju~e je zavr{ena obu-
ka turisti~kih vodi~a, koji su sti-
ca li zna nje o sre dnjem to ku
rijeke Vrbas, gdje }e u maju biti
odr`ano Svjetsko prvenstvo u
raftingu.
Obuku pro{lo
35 kandidata
"Vodi~i su i{li u obilazak destina-
cije, a sa njima su bili predava~i i
profesori. Bili smo na nekoliko
Uskoro obnova
jedili na predstoje}im izborima i
2014. godine bili punopravna ~lani-
ca NATO-a, a potom i Evropske
unije. Da ocrtamo viziju na{e ze-
mlje koja do 2020. godine mo`e biti
sasvim druga~ije i jedno zajedni~ko
dru{tvo", rekao je Lagumd`ija.
Na kongresu su usvojene i izmje-
ne Statuta SDP-a koje predvi|aju da
se ubudu}e bira pet potpredsjednika
stranke, umjesto dosada{nja tri.
D.Mu.
razglednih ta~aka, a imali smo i ta-
kozvane simulacije turisti~kog vo-
|e nja. Obu ku je pro {lo 35
kandidata", rekao je Mladen [uka-
lo, samostalni stru~ni saradnik u
Turisti~koj organizaciji Banjaluke.
Turisti~kim vodi~ima koji su us-
pje{no zavr{ili obuku sino} je u
Raf ting cen tru Klu ba "Ka njon"
certifikate trebalo da uru~i Drago-
ljub Davidovi}, gradona~elnik Ba-
nja lu ke, a na jav lje no je da }e
ceremoniji prisustvovati i predsta-
vnici Administrativne slu`be grada
Banjaluka, Ministarstva trgovine i
turizma RS, te delegacije Evropske
komisije u BiH.
D.S.
jedan, 14
re`ima sa Unijom", navodi
se u pismu. (Srna)
Filipovi}
preuzeo
funkciju
SARAJEVO - Ilija Filipo-
vi} preuzeo je ju~e od Du-
{an ke Maj ki} fun kci ju
Neophodna
predsjedavaju}eg Doma na- modernizacija
roda Parlamentarne skup{ti- U jami se u trenutku
ne BiH. Gb!isp!Nf!nj~-!hmb!top!hp!wps!ojl!Kb!. nastanka lokalne upale
"Prvi zamjenik predsje-
davaju}eg od ju~e je Sulej-
woph!qsf!ev!{f!~b!#Fmfl!usp!qsj!wsf!eb!CjI#-!sf!.
lbp!kf!eb!kf!kv!•f!sb|!okb!of!tsf!~b!kp|!kf!eop metana, koja je
man Tihi}", saop{teno je iz
Par la men tar ne skup {ti ne
vqp!{p!sf!okf!eb!kf!of!pq!ip!eop!ij!uop!qsf!ev!.
{f!uj!pe!hp!wb!sb!kv!~f!nkf!sf!ob!np!efs!oj!{b!dj!kj
uzrokovala eksploziju,
a potom i po`ar,
BiH. sv!eoj!lb!v!GCjI/!
U proteklih osam mjeseci #V!upn!vs!hfo!uopn!qp!tmv!twpk!{ob!•b!kbo nalazilo 30 rudara
funkciju predsjedavaju}eg
ep!qsj!opt!twb!lb!lp!~f!eb!uj!j!KQ!(Fmfl!usp!qsj!.
obavljao je Mladen Ivani}, a
nakon njegove ostavke 26. wsf!eb!CjI(/!Nf!ob!eanfou!~f!vcs{b!uj!sf!bmj!{b!.
dj!kv! pemv!l b! p! qsj!q b!kb!o kv! sv!e oj!l b! pwpk Armin MUJKI]
fe bru ara Do mom na ro da
Par la men tar ne skup {ti ne lpn!qb!oj!kj!•j!nf!~f!tf!tuwp!sj!uj!twj!qsf!ev!tmp!wj
ZENICA - Rudar Almir Babi} (33) je pogi-
BiH predsjedavala je Majki- {b!np!efs!oj!{b!dj!kv!sv!eoj!lb-!tj!hvs!oj!kf!vtmp!wf nuo, a 14 njegovih radnih kolega je povrije|eno u
}eva. (Srna) sb!eb!lbp!j!qp!cpmk!|b!okf!tp!dj!kbm!of!tj!uv!bdj!kf rudarskoj nesre}i koja se dogodila ju~e ujutro oko
sv!eb!sb#-!ep!ebp!kf!Nf!nj~/! 10.20 u jami Stranjani, jednoj od tri u sastavu Ru-
Jt!ub!lbp!kf!eb!{b!qp!tmf!oj!KQ!FQ!!CjI!j{sb!ab!. dnika mrkog uglja Zenica.
Obijena wb!kv!wj!tpl!tuf!qfo!tp!mj!ebs!opt!uj!t!qp!sp!ej!db!. U toj nesre}i te{ko je povrije|en rudar Nusret
nb!obt!usb!eb!mji!sv!eb!sb!j!sv!eb!sj!nb-!ep!eb!kv!~j Arnautovi} (58) i za njegov `ivot ju~e su se borili lje-
crkva kod eb!tv!jn-!j!qsj!kf!qsj!qb!kb!okb!KQ!FQ!!CjI-!tqsf!. kari Kantonalne bolnice Zenica.
Mostara noj!qsv!aj!uj!qp!np~!v!tlmb!ev!t!np!hv!~opt!uj!. Na Odjel poluintenzivne njege Kantonalne bolni-
nb!lpn!qb!oj!kf/! ce Zenica ju~e su primljeni i Mehmed Dizdarevi}
MOS TAR - Ne po zna ti (37), Naim Rid`i} (21), Senad Ibrahimagi} (58), Ejub
po~inioci su preksino} obili
crkvene prostorije i malu
knji`aru stare pravoslavne
Ljubi} i Juri{i} osudili rad Vlade FBiH
crkve u mostarskom naselju

"Borjana Kri{to jedno

Alad`a d`amije
Uvr{tena na listu
spomenika svjetske
ba{tine pri UNESCO-u
FO^A - Reisu-l-ulema Mustafa
efendija Ceri} izjavio je ju~e u
Fo~i da bi obnova poru{ene Ala-
d`a d`amije u tom gradu, koja je
uvr{te na na lis tu spo me ni ka
svjetske ba{tine pri UNESCO-u,
trebalo da po~ne ove godine.
On je na sastanku sa Zdravkom
Krsmanovi}em, na~elnikom op{tine
Fo~a, rekao da su u toku intenzivne
pripreme za obnovu Alad`a d`ami-
je.
Krsma no vi} je oci je nio da su
odnosi izme|u Islamske zajednice i
op{tine Fo~a izuzetno dobri.
"Odnosi izme|u Fo~e i Gora`da,
izme|u Islamske zajednice i Pravo-
slavne crkve u Fo~i su primjer za ~i-
tavu BiH i daju nam svima putokaz
da je mogu}e na ovim prostorima
skladno i harmoni~no `ivjeti na
principima evropskih civilizacijskih
vrijednosti", naglasio je Krsmano-
vi}.
Nakon sastanka u zgradi op{tine,
u organizaciji IZ Fo~a, odr`an je
centralni mevlud za podru~je Go-
ra`danskog muftijstva.
D.Vu.
Bjelu{ine, potvrdio je mos-
tarski paroh Radivoje Krulj.
Lopovi nisu uspjeli prova-
liti i u samu crkvu, s obzi-
rom da je bolje za{ti}ena,
dok je iz knji`are, kako ka`e
otac Radivoje, ukradeno sa-
mo ne{to sitnog novca.
"Iz po mo }nih crkve nih
pros to ri ja lo po vi ni su ni
imali {ta da odnesu", dodaje
paroh Krulj.
Policija je u subotu ujutro
obavila uvi|aj i nastavlja rad
na otkrivanju po~inilaca.
Stara pravoslavna crkva i
okolne crkvene prostorije su,
ka`e otac Radivoje, u poslje-
dnjih nekoliko godina obija-
ne desetak puta, a policija je
otkrila jedino po~inioce po-
sljednje kra|e koja se desila
pro{le godine.
V.D.
pri~a, a drugo radi"
J. GUDELJ
MOSTAR - Predsjednici HDZ 1990 i HSP \a-
pi} - Juri{i}, Bo`o Ljubi} i Zvonko Juri{i}, ju~er su u
zajedni~kom priop}enju za medije osudili rad Vlade
Federacije BiH.
Oni tvrde da Vlada FBiH nanosi {tetu `upanijama
sa hrvatskom ve}inom.
Tvrde da Vlada FBiH nanosi {tetu
kantonima sa hrvatskom ve}inom
U priop}enju koje je izdano nakon sastanka dvojice
predsjednika, odr`anog u petak nave~er u Mostaru, isti-
~e se da predsjednik FBiH Borjana Kri{to ''jedno pri~a,
a drugo radi''.
''Osu|ujemo neodgovorno, diskriminiraju}e i neza-
konito raspolaganje prora~unskim novcem Vlade FBiH.
Stalno stvaranje obveza prema raznim korisnicima pred
izbore zbog kupovine glasova za SDA i HDZ BiH do-
velo je do velikog manjka u prora~unu FBiH. Zbog blo-
kade prora~una strahujemo i od potpune blokade
financijskog sustava, a to }e izazvati jo{ ve}e osiroma-
{enje ljudi'', stoji u priop}enju kojeg potpisuju Ljubi} i
Juri{i}.
Plasiranjem prora~unskog novca preko Razvojne
banke, kako navode, kadrovi SDA i HDZ BiH su stvori-
li financijski izvor za vlastite potrebe.
''Umjesto da ta institucija slu`i razvoju gospodar-
stva, ona je slu`ila odabranima za brzo boga}enje. Fede-
ralna vlada u raspodjeli sredstava ponovo diskriminira
neka podru~ja i op}ine s hrvatskom ve}inom uz blago-
slov kadrova HDZ BiH, u prvom redu predsjednika
FBiH Borjane Kri{to koja jedno radi, a drugo javno go-
vori", isti~e se u priop}enju.
 Doga|aji 15. 3. 2009. ofekfmkb 3
Vijesti
Nije ugro`en
satelitski
program
RT RS
BANJALUKA - Najavljeno
ga{enje satelitskog signala
BHT 1 i BH radija 1 zbog du-
ga pre ma pro vaj de ru od
924.000 evra ne}e imati nikak-
vog uticaja na emitovanje sate-
litskog programa RT RS, rekao
je Dragan Davidovi}, generalni
direktor Radio-televizije Repu-
blike Srpske.
"RT RS svom provajderu re-
dovno pla}a satelitski signal",
rekao je Davidovi} i dodao da
osam televizija iz BiH emituje
svoj program preko satelita, a
samo BHT ima ovakvih pro-
blema i dugovanja.
BHT 1 i BH radio 1 i dalje
imaju satelitski signal evrop-
skog ope ra te ra "Eutel sat",
iako je bilo najavljeno da }e
on u pono} biti uga{en zbog
duga prema ovom provajderu
od 924.000 evra, potvr|eno
je u Tehni~koj slu`bi BHRT-
a. (Srna)

povrije|eno
Sporazum o
izbjegavanju
dvostrukog
oporezivanja
SARAJEVO - Zamjenik mi-
nistra finansija i trezora BiH Fu-
Halilovi} (32) i Naser Posavljak (39). On je dodao da su Dizdarevi}, Rid`i}, Ibrahi- Poginuli rudar sa suprugom i dvoje maloljetne ad Kasumovi} i direktor
U ne sre }i su la k{e po vri je |e ni magi}, Halilovi} i Posavljak zadobili opekotine po djece `ivio je stotinak metara od mjesta na kojem je Poreske uprave Libije Kalifa
Ahmedin Feti} (25), Mevludin Babi} (31), Mirzet licu, vratu, rukama i stomaku. izgubio `ivot. Farag Asur parafirali su Spora-
Lukovi} (37), Dervi{ Rid`i} (41), Semir Kobi} (37), Eksplozija Spahi} je istakao da je njihovo stanje stabilno te Bi je li, ka ko su ga zva li stanovnici zum o izbjegavanju dvostrukog
Hazim Adilovi} (37), Zedin Dizdarevi} (31) i Elvir se dogodila da nisu vitalno ugro`eni. Stranjana i kolege rudari, bio je vo|a smjene, a tu- oporezivanja u odnosu na pore-
Dilaver (34), a uglavnom se radi o problemima di- na dubini On je posebno pohvalio anga`man `nu vijest predstavnici Uprave RMU Zenica, ju~e su ze na dohodak i na imovinu
sajnih puteva i nagnje~enjima zadobijenim od deto- od oko ljekara i drugog medicinskog osoblja zeni~ke bolni- prvo prenijeli njegovom ocu D`evadu i puncu Isme- izme|u BiH i Libije.
nacije. 500 metara ce, koji su se u velikom broju dobrovoljno javili na tu. Kasumovi}, koji je sporazum
Prema rije~ima Kasima Spahi}a, na~elnika Ur- posao kako bi pomogli povrije|enim rudarima. "Poginuli Almir Babi} bio je jedan od najboljih s Asurom parafirao u Tripoliju,
gentnog odjela zeni~ke bolnice, Arnautovi} je ju~e Prema prvim informacijama, do nesre}e je do- naglasio je da svjetska eko-
trebao biti preba~en na lije~enje u Sarajevo. {lo kada su rudari prve smjene poku{avali izvr{iti nomska kriza nije dotakla libij-
"Postoji i mogu}nost da jo{ neki od povrije|e- izolaciju i napraviti pregrade kako bi sprije~ili oksi- U toj nesre}i te{ko sku ekonomiju, ve} da je ona u
nih budu preba~eni na lije~enje u Klini~ki centar", dacioni proces u jami. povrije|en Nusret Arnautovi} sna`nom rastu, te da BiH treba
rekao je Spahi}. U jami se u trenutku nastanka lokalne upale me- iskoristiti mogu}nosti koje joj
tana, koja je uzrokovala eksploziju, a potom i po`ar, Libija pru`a.
nalazilo 30 rudara. ljudi u ovom rudniku. Uvijek se borio za prava ruda- Ministarstvo finansija i trezo-
Posjeta premijera i na~elnika U akciju spasavanja kolega odmah su ra. Iako je osam godina radio u rudniku, upravo u ra BiH je saop{tilo da je to prvi
se uklju~ili pripadnici ~ete za spasavanje Rudnika Stranjanima, svojim radom i odnosom brzo se doka- usagla{eni i parafirani spora-
Nkft!up!of!tsf!~f-!lbp!j!qp!wsj!kf!}f!of!sv!eb!sf!lp!kj!tf!ob!mb!{f!v mrkog uglja Zenica. zao i postao prvi kopa~", rekao je Esad Dizdarevi}, zum Libije i jedne zemlje u ci-
Lbo!up!obm!opk!cpm!oj!dj![f!oj!db-!nf!}v!qswj!nb!tv!pcj!|mj!Nj!sb!mfn!Hb!mj!kb!|f!. "Eksplozija se dogodila na dubini od oko 500 jedan od rudara koji je imao sre}u da izvu~e `ivu jelom regionu, ~ime se otvara
wj~-!qsf!nj!kfs![f!oj!•lp.ep!cpk!tlph!lbo!up!ob-!j!Iv!tf!kjo!Tnbk!mp!wj~-!ob!•fm!. metara. Svi povrije|eni, kao i preminuli rudar, eva- glavu iz "pakla" koji je ju~e ujutro vladao u jami velika mogu}nost privredne
ojl!pq!|uj!of![f!oj!db/ kuisani su. Akcija spasavanja trajala je do 12 ~aso- Stranjani. saradnje i davanje prednosti
Ob!lpo!of!tsf!~f!v!{f!oj!•lpn!sv!eoj!lv!ij!uop!kf!tb!{wbo!\ubc!Tmv!acf va, nakon ~ega smo pristupili sanaciji po`ara. Ovo Istragu o nesre}i vode inspektori Rudar- bosanskohercegova~kim kom-
je prvi put u posljednjih 20 godina da nam se u ru- ske inspekcije Federacije BiH i Vesna Kaknjo, kan- panijama u dobijanju poslova u
tqb!tb!wb!okb!lb!lbok!tlph!sv!eoj!lb!ob!lp!kfn!kf!ep!hp!wp!sf!op!eb!tf!twj Libiji. (Srna)
mkve!tlj-!uf!ioj!•lj!j!nb!uf!sj!kbm!oj!qp!ufo!dj!kb!mj!Sv!eoj!lb!Lb!lbok!tubw!mkb!kv!ob!sb!. dniku dogodi ovakva upala metana", rekao je ju~e tonalni tu`itelj Zeni~ko-dobojskog kantona.
tqp!mb!hb!okf!{f!oj!•lpn!sv!eoj!lv/! Merhun Arnaut, tehni~ki direktor zeni~kog rudni- Oni ju~e poslijepodne nisu mogli iznijeti vi{e
ka. detalja o uzrocima nesre}e. Nema izbora
18. marta u
Valentin Incko, novi visoki predstavnik za BiH Hrvatskoj

Prioriteti promjena Ustava i prudski proces

ZA GREB - Ivo Sa na der,
premijer Hrvatske, rekao je
da izbore ne raspisuje opozi-
LJUBLJANA - Novi visoki predstavnik u BiH Va- graciju BiH. cija, te da oni zasigurno ne}e
lentin Incko ka`e da }e jedan do njegovih "velikih pri- "Zajedni~ki, svi u BiH mo`emo da napravimo korak biti raspisani 18. marta, {to je
oriteta" biti ustavne reforme neophodne za evropsku naprijed", rekao je Incko. jako rano, jer bi to bilo veli-
integraciju zemlje i prudski proces. Upitan s kakvim osje}anjima odlazi za viso- ko rasipanje novca.
Dosada{nji ambasador Austrije u Sloveniji nije `elio kog predstavnika Evropske unije i me|unarodne zajedni- "To je politikantstvo i po-
da govori o svom programu rada i prioritetima u BiH dok ce u BiH, on je rekao da su njegova osje}anja "mje{ovita". dmetanje opozicije, koja ne-
kompletan postupak imenovanja ne bude zavr{en. "Drago mi je da u evropskoj i svjetskoj zajednici ma drugog posla nego {iriti
"Jo{ ne `elim da dajem izjave o tome, jo{ imam toliku podr{ku, ali istovremeno osje}am na svojim takve la`i. Izbore ne raspisu-
je rano, jer moramo da sa~ekamo 25. i 26. mart kada sve le|ima stra{no breme", rekao je Incko. je opozicija, nego ve}ina, te
bude ozvani~eno i kada }u po~eti da obavljam funkciju Poslije nedavnog boravka u Va{ingtonu, gdje je dobio oni zasigurno ne}e biti raspi-
poslije sastanka PIC-a, tako da ne bih `elio ve} danas da podr{ku SAD, on je rekao da u nedjelju odlazi u Moskvu. sani tako rano", rekao je Sa-
Austrijski diplomata }e posjetiti jo{ neke nader.
evropske prijestonice, uklju~uju}i i Bratislavu, gdje }e Na 10. izbornoj konvenciji
Jedan od velikih prioriteta razgovarati sa Miroslavom Laj~akom, dosada{njim viso- Mladih HDZ-a ponovo se os-
}e biti prudski proces kim predstavnikom u BiH, a sada ministrom inostranih vrnuo na slovena~ku blokadu
poslova Slova~ke. pregovora Hrvatske s EU.
Savjet ministara EU 11. marta je donio zvani~nu "Evropske integracije nema-
govorim o tome", rekao je Incko. odluku da imenuje Incka za novog specijalnog predsta- ju budu}nost ako Evropska
On je, me|utim, istakao da je "sigurno da }e jedan od vnika EU (EUSR) za BiH do 28. februara 2010. godine. unija dopusti da jedna njezina
velikih prioriteta biti prudski proces", dogovor lidera tri Incka je za visokog predstavnika me|unarodne zaje- ~lanica blokira zemlju kandi-
najve}e stranke u BiH o ustavnim reformama, postignut u dnice za BiH imenovao Upravni odbor Savjeta za spro- datkinju na putu do ~lanstva",
Prudu kod Od`aka, a koje su neophodne za evropsku inte- vo|enje mira. (Beta) rekao je Sanader. (Agencije)
4 ofekfmkb!15. 3. 2009. Doga|aji
Milan Vujani}
poru~io
voza~ima
da se uozbilje
FOTO A. ^AVI]

Od 390
saobra}ajnih
nezgoda sa
nastradalim
mladim licima
u RS iz 2007.
godine, 17 ih
je bilo sa
smrtnim
posljedicama

Prvi stru~ni seminar o zna~aju obuke za bezbjednost u saobra}aju

Mladi naj~e{}i
uzro~nici nezgoda
Bla`enka LEJI]
BANJALUKA - Mladi voza~i u RS u 2007.
godini u~estvovali su u 17 odsto od ukupnog
broja saobra}ajnih nezgoda.
To je ju~e na prvom stru~nom seminaru pod
nazivom "Uticaj metodologije obuke voza~a i
sprovo|enja ispita i bezbjednosti saobra}aja", ko-
ji je Ministarstvo prosvjete i kulture RS organizo-
valo u Banjaluci, rekao Sa{a Jasni}, sekretar
Savjeta za bezbjednost saobra}aja RS.
"Od 390 saobra}ajnih nezgoda sa
nastradalim licima, koje su prouzro~ili mladi vo-
za~i, 17 ih je bilo sa smrtnim posljedicama, 126
sa te{kim tjelesnim povredama i 251 saobra}ajna
nezgoda sa lak{im tjelesnim povredama", dodao
je Jasni}.
Da su mladi i neiskusni voza~i zaista ~esti
uzro~nici saobra}ajnih nezgoda potvrdio je i
Krsto Lipovac, vanredni profesor na Saobra}aj-
nom fakultetu u Beogradu i ~lan Savjeta za bez-
bjednost saobra}aja RS.
"Prema istra`ivanjima, u Srbiji oko 42 odsto
svih voza~a koji u~estvuju u saobra}ajnim nezgo-
dama ~ine voza~i koji su u prethodnih pet godina
polo`ili voza~ki ispit", rekao je Lipovac.
Pre ma nje go vim ri je ~i ma, na
saobra}ajne nezgode pored obuke voza~a uti~u i
brojni drugi faktori.
"Novi zakon kroz probne voza~ke dozvole,
vo`nju sa roditeljima u prvim godinama voza-
~kog sta`a, o{trijim sankcijama prema mla|im
voza~ima, prema kojima im se zabranjuje da vo-
ze djecu i da voze no}u, trebalo bi da smanji ri-
zik od nezgoda u kojima u~estvuju mladi voza~i.
Na vo`nju uti~u i temperament voza~a, sklonost
ka rizicima i izazovima, a na mu{ke voza~e jako
puno uti~e i suvoza~ njegovih godina", naveo je
Lipovac.
Dodao je da su istra`ivanja pokazala da se u
Mladi u prisustvu suvoza~a koji je voza~evih godina i koji
prisustvu nema voza~ku dozvolu, rizik u~e{}a mladih voza-
suvoza~a ~a u saobra}ajnim nezgodama pove}ava dva do tri
imaju puta u odnosu na vo`nju kada je on sam u vozilu,
sklonost jer se tada drugima dokazuje.
da se Milan Vujani}, {ef Katedre za bezbje-
dokazuju dnost saobra}aja na Saobra}ajnom fakultetu u
Beogradu, istakao je tom prilikom da u svijetu u
saobra}aju godi{nje smrtno strada oko 1.200.000
ljudi, a izme|u 15 i 30 miliona bude povrije|eno,
te poru~io svim voza~ima da se uozbilje.
"U Engleskoj godi{nje pogine jedan ~ovjek na
10.000 registrovanih vozila, u Srbiji, koja se u to-
me ne razlikuje od RS, strada 11, a u Gani 111 lju-
di. Ako se poredimo sa Ganom mi smo odli~ni, ali
ako se poredimo sa razvijenim svijetom mi smo
11 puta ugro`eniji", upozorio je Vujani}.
Anton Kasipovi}, ministar prosvjete
i kulture RS, naglasio je da je osnovna uloga tog
ministarstva obu~avati i vaspitavati ljude za druga-
~iji pristup saobra}aju, te nastojati razbiti ideju da
se u auto-{kolu ide samo da bi se dobila dozvola
za upravljanje motornim vozilom.
Svi u~esnici seminara pozdravili su korak koji
je na~inilo Ministarstvo prosvjete i kulture RS ka-
da je od Ministarstva unutra{njih poslova RS pre-
uzelo nadle`nost o polaganju voza~kih ispita,
ispita za voza~e-instruktore i dodjelu licenci.

Uhap{eni tinejd`eri Izgorio Osumnji~en za

zbog pucnjave dvori{ni
SARAJEVO - Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su
ju~er ujutro dvojicu tinejd`era osumnji~enih da su u petak nave-
~er iz vatrenog oru`ja te{ko ranili Kerima Had`ovi}a (22) iz Sa-
objekat
BANJALUKA - Dvori{ni
objekat, vlasni{tvo Veselka
ubistvo biv{e supruge
rajeva, saop{teno je iz sarajevske policije. Milo{evi}a, iz banjalu~kog
Policija na
Prema informacijama iz policije, A.M. (18) uhap{en je zbog sumnje naselja Gole{i, u potpunos- licu mjesta
da je pucao u Had`ovi}a, dok je V.V. (18), osumnji~en da je ilegalno ti je izgorio u po`aru koji FOTO NN
posjedovao automatsku pu{ku iz je izbio u petak nave~e.
Dva tinejd`era koje je pucano na Had`ovi}a. U Va tro ga snoj je di ni ci
osumnji~ena za V.V. je, kako je poja{njeno, pu- Banjaluka rekli su da su o
ranjavanje Kerima
{ku dao A.M. prije nego je ovaj tom po`aru obavije{teni u Tijelo
pucao na Had`ovi}a. petak u 23.15. Ljilje Dedi}
Had`ovi}a
Do pu cnja ve je do {lo u pe tak U Cen tru ja vne bez bje - na|eno
nave~er oko 21 sat u Ulici reisa dnosti Banjaluka su naveli u njenoj
Fehima Spahe. Had`ovi} je tom prilikom zadobio tri prostrelne rane u da {te ta nas ta la po `a rom porodi~noj
lijevoj nozi i nalazi se na oporavku na Odjeljenju ortopedije bolnice iznosi oko 10.000 KM. ku}i
"Ko{evo". Do da ju da je is tra ga o
D.Mu. uzroku u toku, te da se su- J. GUDELJ "Obdukcija nad njenim tijelom izvr{ena je ju~er
mnja da su vatru izazvele ujutro u Sveu~ili{noj klini~koj bolnici Mostar i da se re-
neispravne elektroinstala- LJUBU[KI - Pripadnici MUP-a Zapadnoherce- zultati jo{ ~ekaju'', rekao je ^utura.

Voz usmrtio pje{aka cije.

ZENICA - Pje{ak Ismet Z. (57) iz Zenice poginuo je ju~e uju-
tro u zeni~kom naselju Radakovo.
Njega je udario brzi putni~ki voz "@eljeznica FBiH", koji se kretao
na relaciji Sarajevo - Doboj, dok je poku{avao pre}i `eljezni~ku pru-
gu.
Ismet Z. je podlegao na licu mjesta, a pretpostavlja sa da je krenuo
na obli`nju buvlju pijacu.
Nesre}a se dogodila svega desetak metara dalje od pru`nog pro-
pusta koji je namijenjen za pje{ake.
Uvi|aj je obavila Vesna Kaknjo, de`urni kantonalni tu`itelj.
A.M.
Ma ja \a ko vi}-Vi do vi},
por tpa rol Okru`nog
tu`ila{tva Banjaluka, rekla
je da je s tim slu ~a jem
upoznat de`urni tu`ilac tog
tu`ila{tva.
Kako saznajemo od Mi-
lo{evi}evih kom{ija, u iz-
gorjelom objektu niko nije
stanovao, ve} ga je vlasnik
koristio za odlaganje stvari.
D.S.
gova~ke `upanije uhitili su Vlatka Dedi}a (73) zbog
sumnje da je u petak nave~er u Ljubu{kom ubio svo-
ju biv{u suprugu Ljilju Dedi} (54).
Policija je u petak nave~er u mjestu Humac kod
Ljubu{kog prona{la tijelo Ljilje Dedi} u njenoj obitelj-
skoj ku}i.
''Dojavu smo dobili oko 18 sati i odmah
smo iza{li na teren. Ljilju Dedi} smo prona{li mrtvu u
njenoj obiteljskoj ku}i na Humcu kod Ljubu{kog. Na ti-
jelu su bile vidljive ozljede nanesene nepoznatim hla-
dnim oru`jem", rekao je Damir ^utura, glasnogovornik
MUP-a ZH@.
On je pojasnio da je Dedi}eva imala ozljede na prsi-
ma, vratu i glavi.
On je dodao da su o svemu odmah obavijestili de-
`urnog tu`itelja koji je uz pomo} pripadnika Kriminalis-
ti~ke policije MUP-a ZH@ obavio uvi|aj.
"Sve upu}uje na to da se radi o ubojstvu'',
rekao je ^utura.
Motivi zlo~ina nisu poznati. Iako iz policije nisu
htjeli otkriti identitet osumnji~enog, neslu`beno doznaje-
mo da je priveden Vlatko Dedi}, biv{i suprug ubijene
Ljilje.
''Samo mogu kazati da smo priveli V.D. i to zbog
sumnje da je po~inio ubojstvo. Nad njim }e biti obavlje-
na kriminalisti~ka obrada, nakon ~ega }e tu`itelj odlu~iti
ho}e li zatra`iti odre|ivanje mjere pritvora'', rekao je ^u-
tura.
 Doga|aji 15. 3. 2009. ofekfmkb 5

Mimmo Catania
predstavio izlo`bu
Portreti crtani
pod nazivom
"O~ekivane novosti" na ri`inom papiru
Autor
Mimmo
Catania
FOTO D@. TORCHE

Poja{njava da je crtao na ri`inom papiru zato

[ejla PERTEF
SARAJEVO - Portreti crtani na ri`inom
papiru, talijanskog umjetnika Mimme Catanie
Odlu~io sam predstavljeni su u petak nave~e Sarajlijama u
da uradim galeriji "^arlama Depot".
Izlo`bu je organizovalo Udru`enje za promo-
oma` grada ciju vizuelnih umjetnosti KULT ZONA.
i Sarajki ~ija su Rije~ je o 12 portreta `ena ra|enih u tu{ tehni-
ci, koje je autor nazvao "O~ekivane novosti".
lica nesretna, Catania je rekao da je crte`ima htio
rekao Catania do~arati razli~ita raspolo`enja. On je naglasio da je
slikaju}i te portrete inspiraciju crpio iz `ena koje su
tokom rata u BiH `ivjele u Sarajevu.
"Moja prvobitna ideja je bila da prezentiram
fotografije, ali shvatio sam da treba da uradim ne{to
{to je posve}eno Sarajevu", rekao je Catania.
On je istakao da je za njega velika ~ast {to je
svoje portrete izlo`io u Sarajevu i da je sretan zbog
toga.
"Dok sam stvarao ove portrete, razmi{ljao sam
o Sarajevu naro~ito o `enama ovog grada. Zato sam
odlu~io da uradim oma` grada i Sarajki ~ija su lica
nesretna", dodao je Catania.
{to je zahvalan za tu{ tehniku.
"I zapravo ri`in papir predstavlja konekciju sa
idejom koju sam predstvio na njima", ka`e Catania.
Glumica Irina Dobnik ka`e da
se iza svakog lika krije jedna `ivotna pri~a.
"Vjerovatno je rije~ o `enama koje su pre`ivje-
le neke tragedije. Nas bol ~esto pla{i, ali nas i ople-
menjuje", dodaje Dobnikova.
Ona isti~e da se upravo na Mimminim portreti-
ma vidi produhovljenost na licima `ena.
"Svi|a mi se {to je radio `enske portrete. I sve
Crte`ima te razli~itosti imaju isti problem, a to je tuga", ka`e
htio da Dobnikova.
do~ara Likovni umjetnik Izet Ale~kovi} ka`e da mu
razli~ita se jako svi|a ta tehnika, pogotovo sa bijelim ri`i-
raspolo`enja nim papirom.
"Tehnika je vrlo interesantna. Laviranim tu{em
se i ne mo`e dobiti ne{to o{rto, ne{to {to je crta~ki
definiramo", objasnio je Ale~kovi}.
Izlo`ba Catanie za posjetioce
}e biti otvorena do 4. aprila.
Catania je ro|en 1955. godine u Vitoriji u Itali-
ji. Od 1980. do 1984. godine studirao je primijenje-
no slikarstvo u Italiji.
Od 1984. godine `ivi i radi u Berlinu.

Potencijali izgradnje Protest protiv

pokolja tuljana ZA ILI PROTIV
trajnog mira
SARAJEVO - ^lanovi nevla-
dine organizacije "Prijatelji `i- Pi{e:
votinja u BiH" ju~e su ispred Dragan SLADOJEVI]
U projektu kanadske ambasade u Sarajevu
u posljednjih odr`ali mirne proteste protiv
10 godina
u~estvovalo
pokolja tuljana u Kanadi.
^lanovi te NVO rekli su da na
Potro{a~i
15.000 ljudi taj na~in `ele skrenuti pa`nju Iako prava potro{a~a u BiH {tite desetine udru`enja, brojni pokazatelji
javnosti na pokolj beba tuljana ukazuju da je kupac i danas u nezavidnoj poziciji.
u Kanadi koji se de{ava svake Smije{na i `alosna je ~injenica da je na sudovima, na primjer, samo za
godine. Godi{nje se u Kanadi komunalne usluge, trenutno oko 1.200.000 `albi.
ubije vi{e od 350.000 mladih A kada do|e do toga da je potro{a~ nezadovoljan nekom uslugom, i da
Seminar
NDC-a ima tuljana zbog krzna koji se koris- pri tome odlu~i da se `ali, procedura je nerijetko i vi{e nego komplikovana.
edukativnu ti u modnoj industriji. U krajnjem slu~aju, slijedi izuzetno slo`en proces rje{avanja njegovog
svrhu "Samo u protekle tri godine problema. Naime, ako neko udru`enje primi `albu, a ne uspije rije{iti
FOTO A. ^AVI] spornu situaciju kontaktom s proizvo|a~em ili prodavcem, "predmet" ide
krajnje okrutnim metodama ra-
zbijanjem glave harpunima ili inspekciji, a ako problem ni na ovaj na~in ne bude rije{en, odlazi na sud...
rje|e, hicima iz pu{aka, ubijeno Zamislite da za nekoliko mara-
struktura", rekao je Padalovi}, dodaju}i da }e grupa u je vi{e od milion harfastih tulja- Brojni pokazatelji ka kupite neki prehrambeni proi-
T. [IKANJI]
Norve{ku otputovati 24. marta. na. Kanadska vlada dozvoljava ukazuju da je kupac u zvod, a ka da do |e te ku }i
Padalovi} je dodao da seminar i radna posjeta ima- lovcima da ubijaju bebe tuljana nezavidnoj poziciji ustanovite da se u pakovanju na-
BANJALUKA - Nansen dijalog centar Banjalu-
ju edukativnu svrhu, povezuju}i teoretsko znanje o de- stare samo oko 12 dana", ka`e lazi pokvarena hrana; sigurno
ka organizovao je dvodnevni seminar na temu "Uti-
mokratskim procesima i procesu pomirenja, kao i Maida [abeta, potpredsjednik biste nekoliko puta razmislili da li
caj pojedinca u lokalnoj zajednici u oblasti o~uvanja
tehnikama mirnog rje{avanja sukoba sa konkretnim si- NVO "Pri ja te lji `i vo ti nja u }ete se bilo kome `aliti zbog toga!
mira", o ~emu su ju~e, na po~etku seminara, govorili
tuacijama iz sredine iz koje u~esnici dolaze. BiH". Postavlja se pitanje da li je pravo rje{enje da brojni predmeti sti`u na
Brin Stajner, direktor dijalog projekta Nansen aka-
Brin, jedan od osniva~a Nansen mre- Dodaje da tuljanima prijeti sud, pa ~ak i onda kada ra~un za kupljenu robu iznosi svega nekoliko ma-
demije u Lilehameru, i Nade`da Savjak, magistar
`e, koji je, zajedno sa tom mre`om, nominovan za No- izumiranje ne samo zbog pohle- raka.
psihologije.
belovu nagradu, ka`e da je u tom projektu u posljednjih pe za njihovim krznom, ve} i Problem se ogleda i u tome {to Zakon o za{titi potro{a~a BiH nema ne-
Elvir Padalovi}, koordinator Nansen dijalog centra
10 godina u~estvovalo 15.000 ljudi. zbog efekta globalnog zatoplje- kolicinu odredbi koje bi precizirale odre|ena prava kupca.
Banjaluka, istakao je da je taj seminar nastavak akti-
"Radimo na pobolj{anju komunikacije, prije svega nja koje uni{tava led. ^lanovi te Sa druge strane, i potro{a~i bi trebalo da budu savjesniji prilikom kupo-
vnosti, koje NDC Banjaluka implementira ve} ~etiri go-
izme|u ljudi koji dolaze iz republika biv{e Jugoslavije, NVO uru~ili su i protesnu notu vine, jer samo ~uvanjem validnog fiskalnog ra~una mogu dokazati da su
dine u prijedorskoj op{tini.
ambasadoru Kanade u BiH Dej- odre|enu robu pazarili. Bez ra~una }e, logi~no, u velikom broju slu~ajeva
"Tema cjelokupne aktivnosti su ali i na pobolj{anju komunikacije izme|u prostora biv{e
Jugoslavije i Norve{ke", rekao je Stajner. vidu Ha~insu. Protesti protiv ostati bez obe{te}enja. Sve {to nam preostaje jeste da se nadamo da }e u
preduslovi i potencijali izgradnje trajnog mira. Seminar
Nansen mre`a djeluje u svim zemljama biv{e Jugo- pokolja tuljana najavljeni su u narednom periodu biti izvr{ena promjena zakona, a do tada moramo za-
uklju~uje radnu posjetu Kraljevini Norve{koj za grupu
slavije, osim Slovenije, a Nansen dijalog centri u BiH su jo{ 30 gradova {irom svijeta. pamtiti da za svaku robu za koju }emo mo`da morati izvr{iti reklamaciju
od 10 ljudi iz razli~itih sfera dru{tva, od op{tinskih insti-
osnovani u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. A.[. treba da imamo validan ra~un.
tucija, obrazovanja, nevladinih organizacija i policijskih
6 ofekfmkb!15. 3. 2009.
Novi vje{tak
o sposobnosti A{nera
BE^ - Dr`a vno tu `i la{ tvo u
Klagenfurtu uspjelo je da prona-
|e vje{taka koji treba da procije-
ni da li je Mi li vo je A{ner
ura~unljiv da pred sudom odgo-
vara za zlo~ine.
Za zlo~ine koje je po~inio u Dru-
gom svjetskom ratu, A{neru treba
da se sudi u Hrvatskoj. Norbert Ne-
U slu~aju "A{ner"
vi{e austrijskih
eksperata procijenilo
je da on nije sposoban
zbog oboljenja od
dementnosti da se
pojavi pred sudom
dr`avljanstvo pod imenom Georg
A{ner. Optu`en je za deportaciju i
protjerivanje Jevreja, Srba i Roma,
te njihovo zatvaranje u koncentraci-
one logore u NDH.
Doga|aji
Vijesti
Izgorjele dvije Japanci
u borbi
srpske ku}e
kod Kline protiv pirata
^AGLAVICA - Dvije ku}e, UP!LJP!.!Ewb!kb!qbo!tlb!sb!.
~iji su vlasnici Srbi, izgorjele su {b!s b!• b!kv!• f!tv!lsf!o v!mb!v
u petak uve~e u selu Drsniku cps!cv!qsp!ujw!qj!sb!ub!v!tp!nbm!.
kod Kline, a lokalni Srbi ocije- tljn!wp!eb!nb!hekf!cj!np!hmj
nili su da je to novi napad na sr- eb!vqp!usj!kf!cf!j!psv!akf!qswj
psku za je dni cu, pre no se qvu!ob!l po!Esv!h ph!twkfu!.
agencije. U ku}ama nije bilo tlph!sb!ub-!j{kb!wjp!kf!kf!ebo
ljudi za vrijeme po`ara. wpk!oj!pgj!djs/
Izgorjele su ku}e @ivka i Mi- Ewb!sb!uob!csp!eb!cj!usf!cb!mp
lorada Dabi`ljevi}a. @ivkova eb!tuj!hov!v!Befo!tlj!{b!mjw!{b
ku}a je u potpunosti izgorjela, usj!tf!enj!df/!)BGQ*
dok je Miloradova ku}a djeli-
mi~no o{te}ena. Selo Drsnik je
najve}e povratni~ko selo u op-
{tini Klina i u njemu `ivi 55 sr- Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine
pskih porodica. (Beta)

dopil, njema~ki ljekar, {ef Odjelje-
nja za forenzijsku psihijatriju na
klinici u Minhenu, prihvatio je da
kao eksterni psihijatrijski vje{tak da
svoju ocjenu.
U slu~aju "A{ner" vi{e austrijskih
Uhap{ena
Kao {ef po li ci je od 1941. do
1942. godine A{ner je bio zadu`en Selima prijeti
za deportaciju Jevreja, Srba i Roma
s podru~ja dana{nje Hrvatske, te humanitarna
Bosne i Hercegovine, koje je po- katastrofa
tpadalao pod vlast policijske stani-
GNJILANE - Pojedina sela
ce u Po`egi. Po nekim tvrdnjama

zbog
u Ko sov skom Po mo rav lju i
eksperata procijenilo je da on nije 1991. godine vratio se u Daruvar i
centralnom Kosmetu nalaze
sposoban zbog oboljenja od demen-
tnosti da se pojavi pred sudom.
uzeo hrvatsko dr`avljanstvo, gdje
je `ivio sve do 2005. godine, kada
se pred pra vom hu ma ni tar - Da~i} osudio sudsku
Centar "Simon Vizental" osporio je se vra}a u Klagenfurt zbog podiza-
nom katastrofom, jer ve} dvi- odluku za Ejupija
je sedmice nemaju elektri~nu
ta vje{ta~enja i zatra`io me|unaro- nja optu`nice o ratnim zlo~inima u
energiju.
dno. Me|utim, austrijski sud imao Hrvatskoj. CFP!HSBE!.!Jwj!db!Eb!•j~-!nj!ojt!ubs!vov!.
Sta no vni ci [i lo va ve} 14
je problema da prona|e stru~njaka Zahtjevu Hrvatske o isporu~iva- usb|!okji!qp!tmp!wb!Tscj!kf-!pdj!kf!ojp!kf!tlbo!eb!mp!.
dana nemaju struju, a u seli- BEOGRAD - ^etvorici uhap{enih biv{ih pripadnika
van zemlje. nju A{nera, austrijske vlasti nisu {opn!pemv!lv!Fvmf!ltp!wph!tv!eb!eb!Gmkp!sj!nb
ma Grn~ar, Mogila i Bina~, u 37. odreda posebnih jedinica policije MUP-a Srbije, koji
Milivoj A{ner je biv{i pripadnik iza{le u susret zbog nekoliko psi- Fkv!qj!kb!ptmp!cp!ej!pq!uv!acj!{b!qp!enf!ub!okf!cpn!.
vi tin skoj op {ti ni oko 2.000 su saslu{ani preksino} u Okru`nom sudu u Beogradu,
us ta {ke po li ci je i {ef po li ci je u hijatriskih nalaza o njegovoj ne- cf!qpe!bvup!cvt!lb!eb!kf!vcj!kf!op!23!Tscb-!b!okji
Srba {esti dan nema struju ni odre|en je jednomjese~ni pritvor.
Po`egi za vrijeme Drugog svjetskog ura ~un lji vos ti i ne spo so bnos ti 33!sb!okf!op/
vodu. Uhap{ene Zorana Nikoli}a, Dragana Milenkovi}a,
rata. Od 1946. godine `ivi u Austri- pra}enja mogu}eg sudskog proce- #Fvmflt!kf!qsb!luj!•op!ptmp!cp!ejp!pq!uv!acj!bm!cbo!.
Ve} dvije sedmice struje ne- Zorana Markovi}a i Nenada Stojkovi}a terete za zlo~ine
ji, gdje odmah dobija austrijsko sa. (Agencije) tlph!uf!sp!sjt!uv-!lp!kj!kf!lsjw!{b!tnsu!wj!|f!pe!21!mkv!.
maju ni Srbi iz Graca, Babi- po~injene nad civilima u Suvoj Reci nad albanskim civi-
nog Mos ta, Ple me ti ne i ej#-!sf!lbp!kf!Eb!•j~-!b!qsf!op!tj!Sb!ejp.uf!mf!wj!{j!kb
lima, tokom agresije NATO saveza na SR Jugoslaviju.
Suspenzija zbog Prilu`ja. (Beta) Tscj!kf/
Eb!•j~!kf!ob!wfp!eb!kf!sj!kf•!p!tlbo!eb!mp!{opk
Ivana Rami}, portparol Okru`nog suda, rekla je za
B92 da je nakon saslu{anja istra`ni sudija donio rje{enje
kra|e vekne hljeba
pemv!dj!kfs!qpt!up!kf!kb!toj!ep!lb!{j!lp!kf!kf!tsqtlb
KSB ne mogu qp!mj!dj!kb!ept!ub!wj!mb!tv!ev/
o sprovo|enju istrage zbog krivi~nog djela ratni zlo~in
protiv civila i zarobljenika.
KUR[UMLIJA - Radnik Milan Simi} iz pekare Zemljoradni~ke za-
ugroziti Srbiju Tve!Fvmf!ltb!kf-!v!esv!hpt!uf!qf!opn!qpt!uvq!lv- "Okrivljenima je odre|en pritvor koji, prema ovom
ptmp!cp!ejp!Fkv!qj!kb-!lp!kj!kf!qsfu!ip!eop!cjp!ptv!. re{enju, mo`e trajati do mjesec dana. Okrivljeni i njihovi
druge "Budu}nost" iz Kur{umlije suspendovan je jer je ukrao hljeb. BEO GRAD - Ko sov ske
Dragan Gvozdenovi}, direktor Zadruge, rekao je da je to u~inio "za snage bezbjednosti ne mogu }fo!ob!51!hp!ej!ob!{b!uwp!sb!{cph!qp!enf!ub!okb!j branioci mogu da izjave `albu protiv re{enja o odre|iva-
primjer drugima koji `ele da kradu". vojno ugroziti Srbiju i u tom bluj!wj!sb!okb!fl!tqmp!{j!wb!ob!qv!uv!lp!kjn!kf!qsp!mb!{jp nju pritvora i re{enja o provo|enju istrage", rekla je Ra-
On je naveo da svi radnici u pekari imaju pravo na dva besplatna hljeba smislu ne predstavljaju prije- bvup!cvt!#Oj|.fl!tqsf!tb#-!qsj!mj!lpn!•f!hb!kf!qp!hj!. mi}eva.
dnevno, s obzirom na to da ve} vi{e od pet mjeseci unazad ne primaju plate. tnju bez bje dnos ti, re kao je ov!mp!23!Tscb/ Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine u Beogradu zatra`ilo je
Direktor je, kako tvrdi, imao dojavu da neko od radnika odnosi ku}i vi{e od Miloje Mileti}, na~elnik Ge- istragu protiv pet biv{ih policajaca, a portparol Tu`ila{tva
dozvoljene koli~ine hljeba, pa se li~no potrudio da mu stane na put. neral{taba Vojske Srbije. Bruno Vekari} je izjavio da se istraga vodi samo protiv
"Nakon ove dojave ja sam oko 5.30 ujutru, kada se zavr{ava no}na smena, Bezbjednosni problemi na Ivica onih koji su ~inili zlo~ine, a da se 99 odsto policajaca koji
Da~i} su na Kosovu branili srpsku dr`avu borilo ~asno.
do{ao ispred pekare da se li~no Kosovu i Metohiji i na jugu
uve rim ko od ra dni ka kra de Srbije ne mogu se razdvojiti Ivica Da~i}, ministar unutra{njih poslova Srbije, re-
hleb. Zatekao sam Milana Simi- Svi radnici u pekari administrativnom linijom, jer kao je da hap{enje pojedinih pripadnika posebnih jedini-
}a kako umesto dva iz pekare imaju pravo na dva se prelivaju sa jedne na drugu ca srpske policije, osumnji~enih za ratni zlo~in na
iznosi tri hleba. Osim toga, u besplatna hljeba dnevno, stranu. To sada nisu klasi~ne Kosmetu 1999. godine unosi nemir i zabrinutost me|u
torbi je imao i dve lepinje", re- a Simi} je uzeo tri vojne prijetnje i uglavnom se policajce koji su se po{teno borili na Kosovu, ali da MUP
kao je Gvozdenovi}. svode na organizovani krimi- nema razloga da {titi bilo koga ko je po~inio ratne zlo~i-
On je dodao da je Simi}u tom nal, vjerski i nacionalni ek- ne. Da~i} je jo{ kazao da, po{to je to osjetljiva tema, mo-
prilikom oduzeo sve tri vekne hljeba, a zatim ih izmjerio jer je sumnjao da stremizam. ra da se raspola`e ~vrstim dokazima da su po~injeni ratni
su ve}e od onih koje se nalaze u Zadruginim prodavnicama. Mi le ti} je na veo da ne ma zlo~ini jer je rije~ o ljudima koji su branili zemlju.
Milan Simi} je iz kur{umlijskog sela Pljakova, odakle ve} vi{e od 20 go- razloga za postojanje kopne- Tokom posjete poplavljenom podru~ju Kara{ u Voj-
dina svakodnevno pje{a~i do posla, udaljenog sedam kilometara od njegove ne i vaz du {ne zo ne bez bje - vodini rekao je da niko od policajaca nema razloga za za-
ku}e. Ima trojicu maloljetnih sinova, a `ena mu je umrla prije tri godine. dnos ti izme |u Srbi je i brinutost i ponovio da }e MUP pru`iti svu mogu}u
"Bio sam prinu|en da uzmem jo{ jedan hleb, jer moram nahraniti decu. Kosova, jer je sa KFOR-om
Pored dece imam i obolelog oca, koji tako|e zavisi od mene. Uprkos tome razvijena profesionalna sara-
{to sam priznao, izvinio se direktoru i ispri~ao moju te{ku situaciju, on me je dnja, zasnovana na me|uso-

Fatah i Hamas
ipak suspendovao sa posla", rekao je Simi}. (Beta) bnom povjerenju. (Beta)

Tri osobe uhap{ene U Vijetnamu

zbog ubistva policajca
poginulo
11 turista
HANOJ - Jedanaest ruskih
tu ris ta je po gi nu lo u ude su
autobusa u Vijetnamu.
Nesre}a se dogodila u subo-
tu oko pono}i na planinskom
putu u provinciji Bin Tuan. U
autobusu koji je sletio s puta
bilo je 24 ruskih turista i dvij
Vijetnamke, od kojih je jedna
prevodilac, javila je britanska
BELFAST - Policija u britanskoj pokrajini Alster u Sjevernoj Irskoj agencija Rojters.
uhapsila je tri mu{karca u okviru istrage o ubistvu dva britanska vojni- "Sedam Rusa i jedna Vije-
ka prije nedjelju dana nedaleko od Belfasta. tnamka su poginuli na mjes-
Iz policijskih izvora u Sjevernoj Irskoj saop{teno je da policija ispituje tro- tu, a dva Rusa su preminula
jicu uhap{enih mu{karaca, ali se ne navode detalji o istrazi. Ovo su prva ha- po dolasku u bolnicu", izja-
p{enja u vezi s istragom o napadu 7. marta, kada su u britanskoj vojnoj bazi vio je agenciji AFP Ngujen
kod Antrima ubijena dva vojnika. Odgovornost za napad preuzela je Prava Ba Hju di re ktor bol ni ce u
IRA, otcijepljeno krilo Irske republikanske armije. (Agencije) Lam Dongu. (AFP)
postigli dogovor
KAIRO - Predstavnici palestinskih frakcija Ha-
mas i Fatah potpisali su dogovor kojim se zabranjuju
me|usobni sukobi i upotreba oru`ja u unutra{njim
nesporazumima, u okviru pregovora o nacionalnom
pomirenju koji se vode u Kairu.
Dogovor je potpisan u trenutku kada se nastavljaju
pregovori o formiranju vlade nacionalnog jedinstva koja
bi trebalo da zamijeni dvije postoje}e, onu predvo|enu
Hamasom u pojasu Gaze i drugu koju je na Zapadnoj
obali osnovao palestinski predsjednik Mahmud Abas,
vo|a Fataha.
Palestinski zvani~nici su rekli da je
umjereniji Fatah insistirao da se islamisti~ki Hamas po-
vinuje ranije potpisanim mirovnim sporazumima sa Izra-
elom, {to su hamasovci odbili dodaju}i da bi eventualno
mogli da ih "po{tuju".
Me|utim, to nije ono {to tra`e SAD, Izrael i Zapad
koji Hamas smatraju teroristi~kom organizacijom i zah-
tijevaju od nje da podr`i mirno rje{enje sukoba sa Izra-
elom, odbaci nasilje i prizna tu zemlju. Sve dosada{nje
sporazume i obaveze sa Izraelom potpisao je PLO koji
predvodi Abas, a Hamas nije ~lan te organizacije.
"Potreban je napor i istinska volja da bi
se postiglo nacionalno pomirenje. Ne `elimo da pri~amo
o preprekama. Nadamo se da }e pregovori uspjeti", re-
kao je Abas u Ramali.
Fatah i Hamas su 2007. godine formirali vladu naci-
onalnog jedinstva koja je kratko trajala. Hamas trenutno
isti~e da se nad pregovore nadvila i sjenka zbog stotina
pristalica Hamasa koje Abasove snage dr`e u zatvoru na
Zapadnoj obali. Osim toga Hamas navodno odbija da se
najprije formira vlada tehnokrata koji nisu povezani ni sa
jednom partijom prije odr`avanja novih predsjedni~kih i
op{tih izbora naredne godine. (AFP)
 Doga|aji 15. 3. 2009. ofekfmkb 7

Opozicija Nafta
preuzela zacrnila
vlast na 60 km obale
Madagaskaru Bvt!usb!mj!kb!kf!qsp!hmb!tj!mb!71
lj!mp!n f!u b!s b!twp!kf!jt!u p!• of
BO!UB!OB!OB!SJ!WP!.!Pqp!{j!. pcb!mf!v!esabwj!Lwjo!tmfoe
dj!kb!ob!Nb!eb!hbt!lb!sv!kf!tb!. {p!opn!lb!ubt!usp!gf-!ob!lpo
pq!|uj!mb!eb!kf!qsf!v{f!mb!wmbtu!j |up!kf!qsj!kf!ewb!eb!ob!wj!|f
pcf!~b!mb!pesab!wb!okf!qsfe!. pe!341!up!ob!obg!uf!j!if!nj!lb!.
tkf!eoj!•lji!j{cp!sb!{b!35!nkf!. mj!kb!qp!uf!lmp!np!sfn/!
tf!db-!ob!lpo!|up!kf!v|mb!v [b!wsj!kf!nf!pmvk!oph!of!wsf!.
ob!qv!|uf!ov!lbo!df!mb!sj!kv!|f!gb nf!ob!j{!uf!sf!uoph!csp!eb!j{
Wmb!ef!qsfe!tkf!eoj!lb!Nbs!lb Ipoh!Lpo!hb!lpo!uf!kof!sj!t
Sb!wb!mp!nb!ob!of/!)BGQ* pusp!wojn!uf!sf!upn!qsf!wsov!mj
tv!tf!v!np!sf/!)BGQ*

u Beogradu zatra`ilo istragu protiv biv{ih pripadnika MUP-a Vijesti

~etiri policajca
Vaspita~
napastvovao
{estogodi{nju
djecu
NO VI SAD - Po li ci ja je

zlo~ina na Kosovu
uhap si la M.J. iz Ti te la, va -
spita~a pred{kolske ustanove
"Plavi ~uperak" u selu Vilo-
vu, zbog sumnje da je u tom
ob da ni {tu na pas tvo vao ~e -
tvo ro {es to go di{ nje dje ce,
prenose agencije.
Pripadnici
Krivi~na prijava tereti va-
srpske spita~a za te{ka krivi~na dje-
Specijalne la ne do zvo lje nih pol nih
policije
Istraga se vodi radnji sa djecom, uz zloupo-
trebu slu`benog polo`aja.
samo protiv Va spi ta~ bi da nas tre ba lo
onih koji su da bude priveden na saslu{a-
nje de`urnom istra`nom su-
~inili zlo~ine, a 99 diji.
odsto policajaca, No vo sad ska Po li cij ska
uprava se jo{ nije oglasila sa-
koji su na Kosovu op{tenjem o ovom doga|aju,
branili Srbiju, ko ji je {o ki rao sta no vni ke
mir nog voj vo |an skog se la
borilo se Vilova. (Beta)
~asno, izjavio
Bruno Vekari},
portparol Vi{e od
Tu`ila{tva 500 `rtava
taksiste
pravnu pomo} osumnji~enim policajcima. ostane anoniman. Pred Vije}em za ratne zlo~ine Okru`nog suda u LONDON - D`on Vorbojs
"U interesu je MUP-a da se doka`e njihova nevi- On je naveo da je razgovor s ministrom Da~i}em Beogradu ve} se sudi Radoslavu Mitrovi}u, komandan- koji vozi taksi 12 godina, svoje
nost", rekao je Da~i} i najavio da }e on i direktor policije Pripadnici dogovoren u Leskovcu na sastanku sa zamjenikom mi- tu tog odreda, za izdavanje naredbe za ubijanje alban-
biv{eg putnice je drogirao i zlostav-
Srbije Milorad Veljovi} razgovarati sa policajcima iz nistra policije Zoranom Alimpi}em. skih civila, me|u kojima je bilo `ena i djece, u Suvoj ljao, a neke i silovao. Policija
Leskovca, koji su protestovali zbog hap{enja kolega. 37. i 87. Vi{e desetina leskova~kih policajaca protestovalo Reci 26. marta 1999. godine.
policijskog sumnja da je njegovih `rtava
Delegacija leskova~kih policajaca zahtijeva}e da se je sino} zbog hap{enja kolega, me|u kojima je i biv{i Prije 10 dana beogradski Fond za humanitarno pra- bilo vi{e od 500.
njihove kolege brane sa slobode. odreda iz na~elnik policijske uprave u Leskovcu Nenad Stojko- vo Nata{e Kandi} podnio je krivi~nu prijavu protiv 15
Leskovca, Vorbojs se no}u vozio gra-
"Na{ prvi zahtev bi}e da saznamo kakav je status na- vi}. pripadnika 37. odreda zbog zlo~ina koji su po~injeni na dom i primao `ene. Svojim pu-
{ih kolega li{enih slobode na prevaru, zatim }emo tra`iti Ni{a, Pirota Portparol Okru`nog suda Ivana Rami} rekla je za Kosovu 1998. i 1999. godine, na osnovu izjava srpskih
i Vranja tnicama je govorio da je dobio
da se brane sa slobode, a tre}i je zahtev da se obelodane agenciju Beta da je istraga pokrenuta protiv Zorana Ni- policajaca koji su svjedoci zlo~ina. Pripadnici biv{eg na lotu, te ih molio da to s njim
imena trojice svedoka i da se procesuiraju njihova brojna najavili su koli}a, Dragana Milenkovi}a, Zorana Markovi}a i Ne- 37. i 87. policijskog odreda iz Leskovca, Ni{a, Pirota i
proteste proslave.
krivi~na dela u~injena u mirnodopskim uslovima", rekao nada Stojkovi}a, kojima je nakon saslu{anja odre|en Vranja najavili su proteste kojima }e prisustvovati i ~la- Nagovarao ih je na pi}e u ko-
je jedan od ~lanova peto~lane delegacije koji je `elio da jednomjese~ni pritvor. novi porodica uhap{enih. (Agencije) jem je bila droga, a potom ih si-
lovao. Londonskoj policiji ga je
prijavilo nekoliko `ena. Osudili
su ga za zlostavljanje njih 12 u

Posebne mjere obezbje|enja periodu od 18 mjeseci. (AP)

Ruski
za Friclovo su|enje Zgrada u
kojoj }e se
odr`ati su|enje

BE^ - Od po~etka do zavr{etka su|enja Josefu Su|enje }e po~eti sutra i trebalo bi da bude ekspresno, a
bombarderi
na Kubi
MOSKVA - Ruski strate{ki
Friclu bi}e zabranjeno letenje vazdu{nom zonom iznad presuda Friclu bi trebala biti izre~ena ve} 20. marta. Optu`ni- bombarderi mogli bi uskoro da
Sankt Poltena, potvrdio je "Austro Control", austrijska ca Fricla tereti za ubistvo djeteta, silovanje, incest, dr`anje u budu raspore|eni na Kubi, re-
slu`ba za kontrolu vazdu{nog saobra}aja. zato~eni{tvu i ropstvu. O~ekuje se da }e biti progla{en kri- kao je Anatolij Jiharev, koman-
Tokom petodnevnog saslu{anja }e tako biti zabranjeno Su|enje }e vim po svim ta~kama optu`nice i osu|en na do`ivotni za- dant rus kih stra te {kih
nadlijetanje sudnice helikopterima i lakim avionima. Kako po~eti sutra tvor. vazduhoplovnih snaga.
javlja "Austrian Times", to jedna od mjera osiguranja jer i trebalo bi Elisabet Fricl je nakon 24 godine zato~eni{- "Ako na Kubi i u Rusiji bude
vlasti strahuju da bi Fricl, kojeg ~eka do`ivotni zatvor, mo- da bude tva, tokom kojih se smatrala nestalom, oslobo|ena iz podru- postojala politi~ka volja, spre-
gao poku{ati bijeg helikopterom. Druga bojazan austrijskih ekspresno, ma porodi~ne ku}e, koja se nalazi u blizini austrijskog grada mni smo da odletimo tamo", re-
vlasti je ta da bi neko mogao poku{ati izvr{iti vazdu{ni na- a presuda Amstetena. kao je ruski general.
pad na austrijskog monstruma prilikom njegovog dolaska ili Friclu bi}e Otac ju je tokom zato~eni{tva seksualno i fizi~ki zlos- Na Kubi do sada nikada ni-
odlaska iz sudnice. vjerovatno tavljao, a rodila mu je sedmoro djece, od kojih je troje s njom su bili stacionirani avioni rus-
"Sve {to nas nadlije}e bi mu moglo pomo}i izre~ena ve} od ro|enja bilo zato~eno u podrumu, a jedno je nakon ro|e- kih ili so vjet skih stra te {kih
u organizovanom bijegu. @elimo isklju~iti tu mogu}nost. Ta- 20. marta nja umrlo. Preostalo troje djece Fricl je uzeo u svoju "zakoni- snaga, ali su sovjetske letjeli-
ko|e, `elimo osigurati da ne}e biti neke protestne akcije or- tu" porodicu, a svojoj supruzi je rekao da je novoro|en~ad ce po vre me no ko ris ti le ku -
ganizovane iz vazduha", rekao je Johan [advaser, {ef policije njihova odbjegla k}i ostavila ispred ku}nih vrata uz poruku banske aerodrome u vrijeme
u Sankt Poltenu. neka se oni brinu o djeci. (Agencije) hladnog rata. (Agencije)
8 ofekfmkb!15. 3. 2009.
INTERVJU
Dobroslav ]uk,
na~elnik op{tine
Trebinje
Bezbjednosna
pogor{ana
Razgovarala: Vesna DUKA
N
akon pro{logodi{nje zabrinjavaju}e bezbjedno-
sne situacije u op{tini Trebinje, kada je uz po-
mo} pripadnika MUP-a RS, koji su u taj grad
do{li u ispomo} kolegama iz Trebinja, kriminal
uspio biti suzbijen, stanje bezbjednosti se pono-
vo pogor{alo.
U ve oma krat kom pe ri odu Tre bi nje su uz drma li
sljede}i doga|aji: eksplozija u dvori{tu ku}e jednog ugle-
dnog trebinjskog advokata, kra|a automobila, sedma la-
`na do ja va o po dme tnu toj bom bi u Sre dnjo {kol skom
centru i plja~ka zlatare.
]uk ka`e da su ga ta de{avanja iziritirala.
Ve} postoje}e op{te stanje u tom gradu uzdrmao je i
problem u firmi SL Industrija alata, a nezdrava atmosfera,
kako ka`e i predsjednik jednog od sindikata te fabrike
Risto Pravica, opstruisala je i proces funkcionisanja fabri-
ke.
"Kada ocjenjujem stanje bezbjednosti u op{tini Trebi-
nje nezadovoljavaju}im i zabrinjavaju}im, u stvari samo
dijelim mi{ljenje sa svojim sugra|anima i ostalim odbor-
nicima, jer je situacija sada, nakon pro{logodi{njeg kri-
znog pe ri oda, po no vo po gor {a na", sma tra na ~el nik
op{tine Trebinje Dobroslav ]uk.
NN: Da li to zna~i da se odlaskom policije "sa
strane" u Trebinje ponovo vratila kriza?
]UK: Krizna pri~a, po mom mi{ljenju, po~ela je ne-
posredno poslije izbora, kada su neki politi~ki nezadovo-
ljnici, ne mire}i se sa svojim porazom, po~eli da prave
svoje konstrukcije takozvane postizborne rehabilitacije, u
smislu da prave opozicionu skup{tinsku ve}inu kako bi
zasmetali izvr{noj vlasti da uspje{no radi. Kada u tome
nisu uspjeli, proizvode krizu druge vrste, ~ak upotreblja-
vaju i `u tu {tam pu ka ko bi sta nje u Tre bi nju jo{ vi {e
ocrnili.
Jedna kriza, iako neuspjela, ipak je povukla drugu, a
kriminalci, ohrabreni makar jednim propustom onih koji
ih trebaju sankcionisati, ponovo po~inju s kriminogenim
radnjama.
NN: Naveli ste da generisanju lo{e bezbjednosti u
op{tini Trebinje doprinosi i pisanje nekih zlonamjer-
nih medija. [ta Vas vrije|a u pisanju medija?
]UK: [to se ti~e izvje{tavanja iz Trebinja od strane
onih novinara koji punim imenom i prezimenom stoje iza
svojih tekstova, ja nemam zamjerke u smislu da iznose ne-
istine i klevete. Me|utim, kada se ljudi kriju iza nepoznatih
inicijala, nisu u stanju da se potpi{u iza onoga {to pri~aju i
rade, kada se ne libe da najgorim izrazima okarakteri{u i
Srpsku pravoslavnu crkvu i na{e duhovnike, onda je to mi-
zerija najgore vrste koja, uostalom, nije ni vrijedna pomena.
Mi }emo, u svakom slu~aju, zatra`iti za{titu od Vije-
}a za {tampu Bosne i Hercegovine {to smo, kao jedan od
zaklju~aka, donijeli na sjednici Skup{tine op{tine Trebi-
nje. Mi se nadamo da }e to Vije}e mo}i barem da upozori
pripadnike ove `ute {tampe na neke detalje njihovog pisa-
nja ili, bolje re~eno, onoga {to ne pamti ni novinarska
profesija niti to postoji u rje~niku civilizovanog i psihi~ki
zdravog ~ovjeka.
NN: Da li i dalje smatrate da je potrebno dovoditi
dodatne jedinice policije da bi se zaveo red u Trebi-
nju?
]UK: Ja sam to u jednom trenutku zaista i rekao, ne
misle}i, naravno, da djelujem nezavisno od Centra javne
Prema bezbjednosti. Dapa~e, moram da ka`em da li~no imam do-
]ukovom bru saradnju s na~elnikom i s ostalim pripadnicima ovog
mi{ljenju, centra. Mislim da dijelimo mi{ljenje da, ako bi ovakav
krizna pri~a trend kriminalnih radnji bio nastavljen, treba poduzeti
po~inje drasti~nije mjere.
neposredno Kada sam to rekao, imali smo i eksploziju u dvori{tu
poslije izbora ku}e jednog uglednog trebinjskog advokata, ukradeni
automobil, sedmu la`nu dojavu o podmetnutoj bombi u
Srednjo{kolskom centru i plja~ku zlatare, sve u kratkom
periodu, {to me je i navelo na pomisao da je potrebno po-
zvati specijalne jedinice MUP-a RS.
Na`alost, dobio sam novu informaciju da je ukraden
jo{ jedan automobil trebinjskom Bo{njaku, {to ne pru`a
pozitivnu poruku iz Trebinja, ali ponovo upozorava da
moramo poja~ati snage da nam se ovo ne bi ponavaljalo.
NN: Na sjednici je re~eno da katastrofalnoj bez-
bjednosnoj situaciji doprinosi i stanje u SL Industriji
alata. [ta se na tom polju mo`e preduzeti?
]UK: Ja situaciju u Trebinju ne bih nazvao katastro-
]uk falnom iako je te{ka i zabrinjavaju}a. [to se ti~e SL IAT,
smatra da smatram da je to na{ prioritetan zadatak, te da su svi pro-
ima {anse blemi u ovom kolektivu, bez obzira na ingerencije lokalne
za dogovor zajednice, i na{i problemi.
oko SL IAT Trenutni problem u ovoj firmi zaista je uzdrmao ve}
postoje}e op{te stanje u gradu, a nezdrava atmosfera, kako
ka`e i predsjednik jednog od sindikata ove fabrike Risto
 15. 3. 2009. ofekfmkb 9

SEDAM DANA
Pi{e:
Dragan JERINI]

Gdje, ba, zapelo

Dobro pro~itajte ovu vijest. Parlament BiH ne-
davno je sa ~etiri godine zaka{njenja dr`avnom
tu`ila{tvu dostavio izvje{taj svoje istra`ne komi-
sije koja je utvrdila nepostojanje podataka o
]uk: Op{te
utro{ku vi{e od sedam milijardi KM donacija za
stanje obnovu BiH.
uzdrmao Da, da, dobro ste pro~itali! Sedam milijardi
i problem KM isparilo je bez ikakvog pisanog traga u peri-
u firmi SL
Industrija
odu obnove i izgradnje ratom poru{ene zemlje.
alata Kad je napokon formirana komisija u parlamen-
tu, koja je izvje{taj zavr{ila jo{ 2005. godine, on
FOTO NN je pune ~etiri godine bio u ladicama raznoraznih
dr`avnih i drugih slu`bi, da bi, eto, prije neko-
liko dana zavr{io u Tu`ila{tvu.
Bez imalo `elje da neko ovo shvati kao mali-
cioznost, BiH je ovim primjerom pokazala svu
BiH je istragom oko tro{enja
donacija pokazala svu svoju ja~inu
i kako funkcioni{e pravno i
demokratski na{panovana dr`ava
svoju ja~inu i kako funkcioni{e pravno i demo-
kratski na{panovana dr`ava. Jer na prste jedne
ruke mogu se u svijetu nabrojati zemlje koje se
prema sedam milijardi KM odnose kao prema
nekakvoj bezna~ajnoj sitnici, pa je pravo ~udo
da se uop{te na{ao neko ko se bavio tim proble-
Postavljanje mom. Ako se to mo`e uop{te i nazvati proble-
video-nadzora mom.
u gradu U stvari, u ovom slu~aju nije pitanje gdje je
bilo bi veoma predmet oko tro{enja donacija bio ~etiri godine,
zna~ajan ve} za{to je uop{te nekom palo na pamet da ga
doprinos proslijedi Tu`ila{tvu BiH, kad su na njega bili svi
bezbjednosti, zaboravili osim Tihomira Gligori}a, koji je tada
ka`e ]uk predsjedavao istra`nom komisijom.
Iz drugog ugla gledano, bez imalo `elje da ovo
neko shvati kao mogu}u teoriju zavjere nekih
obavje{tajnih ili paralelnih struktura u instituci-
jama, ali logi~no se name}e pitanje ko je taj ko
je izabrao ba{ sada da izvje{taj dostavi Tu`ila{-
tvu BiH. Jer se zna da }e on morati da pro|e ne-
ophodnu proceduru da bi tu`ilac otvorio istragu
i proslijedio u SIPA zahtjev za prikupljanje doka-
za protiv NN lica.
E, za svu tu rabotu bi}e potrebno najmanje ~e-
tiri mjeseca, ali }e biti kasno jer kao {to se zna u
SIPA tada ne}e vi{e sjediti policajac koji jedini
mo`e u rekordnom vremenu taj predmet odraditi.
Naravno, Dragan Luka~ za tri mjeseca odlazi iz
SIPA.
U stvari, ne samo da bi policajac Dragan Lu-
ka~ profesionalno prikupio dokaze i sastavio
izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu, on bi ta-
ksativno, na prvo ~itanje, za {ezdeset sekundi ve}
znao i saop{tio ko }e sve od NN lica po koliko
godina robije zaglaviti, a ko na groblju zavr{iti.
Da, da! Ima i BiH u SIPA i takvih profesionalaca.
I tre}e, bez imalo `elje da neko ovo shvati kao
namjeru da neko iz Banjaluke dovodi u pitanje
funkcionalnost dr`avnih institucija, {to bi se mo-
glo, ne daj bo`e, shvatiti i kao kakav secesioni-
zam, ali je malo ~udno da se u pri~i oko tro{enja
donacija spominju samo sarajevski politi~ki kru-
govi. A u istra`nim komisijama su uglavnom Srbi
i Hrvati. Nije valjda da su se od donacija najvi{e
okoristili Bo{njaci...
Evo, upravo stigo{e jo{ dvije bitne vijesti. Prva
zvani~na da je Valentin Incko imenovan za viso-
kog predstavnika. Druga je nezvani~na od zapa-
dnog diplomate da Rafi Gregorijan odlazi iz
OHR-a na novo radno mjesto u Stejt department.
Bi}e, ka`u, asistent sekretara za ovaj na{ dio
Evrope, ma {ta to zna~ilo. Petak je 13. Bi}e va-
ljda sve dobro.

FOTO N. UGLJE[A
situacija
Ako bi se ovakav trend kriminalnih radnji nastavio,
trebalo bi preduzeti drasti~nije mjere, smatra ]uk

Pravica, opstruisala je i proces funkcionisanja fabri-
ke. On u vezu s opstrukcijom dovodi Pokret za Trebi-
nje i SDS, ali ja ne `elim da dajem svoje komentare u
vezi s tim, osim komentara da politika ne treba da se
mije{a u sve to, odnosno, ne smijemo dozvoliti da
odnosi dodatno budu zakomplikovani, ve} treba svi
zajedni~ki da radimo za dobrobit radnika ove fabrike
i ovog grada.
Mi }emo dati sve od sebe da s Vladom RS, ve}in-
skim vlasnikom SL IAT, s menad`mentom i radnicima
dogovorimo najbolje rje{enje. Ja mislim da ima {anse za
dogovor, i mi to moramo zavr{iti.
NN: Kako komentari{ete to {to se predstavnici
Tu`ila{tva i sudova ne pojavljuju na sjednicama
Skup{tine op{tine Trebinje koje se ti~u bezbjednosti?
]UK: Uglavnom je to njihova praksa. Oni ka`u da
nema nikakve potrebe da dolaze i da sve informacije ko-
je budu zatra`ene od njih mogu dostaviti u pismenoj for-
mi.
Ja li~no imam korektnu saradnju i s Tu`ila{tvom i sa
sudovima i nikada nije ni bilo druga~ije. Ne mislim da je
naro~it nedostatak {to nisu do{li ni na ovu sjednicu.
[to se, pak, njihovog rada ti~e, `elim da ka`em
da bi i Tu`ila{tvo i sudove trebalo osloboditi bilo ka-
kvih pritisaka i sugestija, odnosno, pustiti ih da rade
svoj posao nesmetano, pa }e ga na taj na~in i uraditi
najbolje i kako odgovara i zakonu i gra|anima.
NN: Spominjan je i problem nedostatka poli-
cijskih stanica u trebinjskim selima. Da li bi to
moglo biti rije{eno?
]UK: Ono {to lokalna zajednica mo`e predu-
zeti jeste samo pokretanje inicijative za tako ne{to.
Ja bih bio veoma zadovoljan kada bih u svojoj in-
gerenciji imao jednu policijsku stanicu ili jedan
vod policije koji je odgovoran op{tini. U ovome
momentu, me|utim, kompletna policijska mre`a je
koncipirana na na~in nadle`nosti drugih struktura,
odnosno, s nivoa Ministarstva, preko Centra javne Foto-nedjelje
bezbjednosti.
Dakle, mo`emo pokrenuti samo inicijativu za
policijskim stanicama u trebinjskim selima gdje je Autobus sa 46 djece sletio je s ceste i prevrnuo se u mjestu @ljebovi,
to potrebno ili barem za u~estalost policijskih pa- na putu Han Pijesak - Sokolac. U toj nesre}i je poginula sedamnaes-
trola. togodi{nja djevoj~ica Bo`ica Pejovi} iz Nik{i}a. Autobus iz Nik{i}a, u
NN: Jedan od zaklju~aka posljednjeg odbor- kojem su bile 52 osobe, vra}ao se iz Bijeljine s plesnog takmi~enja.
ni~kog zasjedanja je bilo i uvo|enje video-nad- Osim 46 djece, u autobusu je bilo nekoliko roditelja i vodi~a.
zora u gradu. Kako bi to funkcionisalo i koliko
bi opteretilo bud`et?
]UK: Iako nisam stru~njak za video-nadzore,
onoliko koliko ja mogu da shvatim, bio bi to veoma
zna~ajan doprinos ukupnoj bezbjednosti u gradu.
Za po~etak bi bio instaliran na ulaze, odnosno izla- @eljko KOM[I],
ze iz grada, na sve va`nije raskrsnice, u centar gra- ~lan Predsjedni{tva BiH
da, us ta no ve gdje se sa ku plja mno go lju di,
prevashodno u {kole, ali i u Dom kulture i u druge Bilo je trenutaka slabosti kada
frekventne institucije u kojima su mogu}i incidenti.
sam mislio da mo`da ja nisam
Nisam siguran da znam koliko }e sve to ko{ta-
ti, ali mislim da }emo sistem etapno graditi. Mi normalan ili mo`da SDP, ili nekoliko
smo izdvojili po~etna sredstva za ugradnju ovog javnih djelatnika koji su ponavljali
sistema u bud`et za 2009. godinu, {to }e kasnije da situacija u BiH nije dobra.
biti nadogra|ivano.
10 ofekfmkb!15. 3. 2009.

ANKETA
Da li je komplikovan
proces usvajanja djece? Zbog strogog
Potrebno ubrzati zakona na usvajanje
procedure djece u BiH se
Nevenka Novakovi},
~eka i do pet godina
gra|evinski
tehni~ar, Banjaluka
Zeli}:
Qp!npn!nj|mkfokv-!qsf!ev!hp!tf!•f!. Interes
djeteta
lb!ob!vtwb!kb!okf/!Wkf!sp!wb!uop!cj!usf!cb!. iznad
mp!vsb!ejuj!of!lf!j{!nkf!of/![b!|up!of svega
qsv!aj!uj!qsj!mj!lv!ujn!mkv!ej!nb!lp!kj!af!mf!uv
ekf!dv!eb!vtwp!kf-!b!j!upk!ekf!dj!qsjv!|uj!uj
cp!mkj!aj!wpu@

Dragana [e{i},
kroja~, Banjaluka
Nop!hp!kf!ekf!df!lp!kb!of!nb!kv!sp!ej!.
uf!mkf-!b!lp!kj!nb!kf!qp!usf!cob!sp!ej!ufmk!tlb
mkv!cbw/!Kb!ji!jnbn!usp!kf-!bmj!eb!jnbn
np!hv!~opt!uj!j!eb!nj!of!lp!qp!ov!ej!ej!.
kf!uf!vwj!kfl!cji!hb!qsj!iwb!uj!mb/!Nj!tmjn!eb
cj!uf!qsp!df!ev!sf!usf!cb!mp!nb!mp!vcmb!aj!uj-

Preko 2.000
kfs!kf!{b!jt!ub!qsf!ev!hp/

Milenko Stoj~i},
novinar, Banjaluka

Nj!tmjn!eb!qpt!up!kj!{b!lpo!obe!{b!lp!.
oj!nb!lp!kj!of!usf!cb!j{nj|!mkb!uj/!Up!kf
twf!ub!lokj!hb-!lp!kb!ob!kf!eopn!nkft!uv
tqp!nj!okf!ekf!dv!lbp!bo!}f!mf/!_jn!qp!.
•of!np!eb!qsb!wj!np!{b!lp!of!wf~!kf
qsp!cmfn/!Po!eb!ekf!df!of!nb-!of!wj!ef
tf!j{b!{b!lp!ob/!Qp!npn!nj|!mkf!okv-
twb!lj!{b!lpo!kf!qb!sb!ep!ltb!mbo/!
Edin Zuhri},
arhitekta, Sarajevo
Lsbk!okf!kf!qp!{j!uj!wop!blp!of!lp!np!af
vtwp!kj!uj!ej!kf!uf!eb!up!j!vsb!ej/!Of!{obn
ub!•op!lb!lwb!kf!qsp!df!ev!sb-!bmj!of!usf!.
cb!oj!qvt!uj!uj!twb!lp!nf!eb!vtwp!kj!ej!kf!.
uf/!Jnb!twb!lb!lwji!mkv!ej!j!ubk!qsp!dft
vtwb!kb!okb!j!usf!cb!eb!cvef!lpn!qmj!lp!.
wbo/!Usf!cb!eb!qsp!}v!of!lv!lpo!usp!mv-
of!lv!qsp!df!ev!sv!eb!of!!cj!lb!toj!kf!{b!.
ab!mj!mj/
Sabiha Hrustemovi},
nezaposlena, Sarajevo
Nj!tmjn!eb!kf!•bl!wf!~f!ep!csp!ekf!mp
vtwp!kj!uj!ej!kf!uf!lp!kf!of!nb!sp!ej!uf!mkf!of!.
hp!kp|!kf!eop!ep!op!tj!uj!ob!twj!kfu/!Usf!.
cb!mp! cj! np!a eb! nb!mp! vcs{b!u j
qsp!df!ev!sv!vtwb!kb!okb-!kfs!jnb!nop!hp
qb!sp!wb!lp!kj!usb!af!ekf!dv-!b!{obn!eb
of!lj!•f!lb!kv!j!hp!ej!ob!nb/
Senad Dupovac,
advokat, Sarajevo
[b!lpo!tlb!sf!hv!mb!uj!wb!kf!tqp!sb-!bmj!kb
kf!qp!esab!wbn/!J{!sb!ub!kf!j{b!|mp!twb!lb!.
lwji!ptp!cb!j!ub!lwjn!ptp!cb!nb!eb!uj!ej!.
kf!uf!kf!pqb!top/!Qsp!df!ev!sb!usf!cb!eb
cv!ef!tusp!hb!j!tmp!af!ob!eb!tf!wj!ej!lb!.
lbw!kf!ubk!bn!cj!kfou!v!lp!kj!tf!eb!kf!ej!kf!.
uf/!Qsj!njkf!ujp!tbn!eb!ept!ub!tub!sj!kji
mkv!ej!usb!aj!vtwb!kb!okf/!
FOTO N. UGLJE[A, A. ^AVI]
roditeljskog
Aida TIPURA, Davud MUMINOVI]
Na Dje~jem odjelu dobojske bolnice prije ~etiri mjeseca ostavlje-
no je novoro|en~e. Majka Biljana Lazi} iz Petrova odmah po porodu
odbila je da se stara o bebi.
Uprkos tome {to joj je pru`ena materijalna i moralna podr{ka,
majka je nakon nekoliko dana razmi{ljanja definitivno odustala od
svog djeteta.
Tako je umjesto toplog maj~inog zagrljaja, brigu o maloj Milici,
kako su djevoj~icu nazvali zaposleni u dobojskoj bolnici, preuzelo
osoblje Dje~jeg odjela dobojske bolnice.
"Djevoj~ica jo{ zvani~no nema ime, ali su je zaposleni na na{em
odjelu prozvali Milica, a nekada odmila i Lela, Ljiljana... To je jedna
zaista predivna beba i mogu re}i da je postala prava miljenica me|u
zaposlenima. Djevoj~ica je zaista san snova, dobra je, ne pravi nika-
kve probleme, a {to je najva`nije - zdrava je", pri~a Milkica Majsto-
rovi}, medicinska sestra na Dje~jem odjelu dobojske bolnice.
Prije nekoliko dana djevoj~ica je uto~i{te prona{la u banjalu-
~kom Domu za nezbrinutu djecu "Rada Vranje{evi}", gdje joj osoblje
ovog doma pru`a svu pa`nju i ljubav. Ipak, rasplet `ivotne drame ove
djevoj~ice jo{ je neizvjestan.
Majstorovi}eva navodi da nije rijedak slu~aj da majke ostave
svoje novoro|eno dijete, navode}i primjer da je prije desetak dana
jedna mlada `ena iz Modri~e u bolnici ostavila tek ro|enog dje~aka.
Na`alost, ovo nisu jedini slu~ajevi kada se majke odmah nakon
poroda odri~u svoje djece. Tako je, igrom sudbine, prva ro|ena beba
u pro{loj godini ostavljena u prijedorskoj bolnici, nakon {to je majka,
odmah po porodu, odbila da se o njoj stara.
I dok se jedni lako odri~u svoje djece, s druge strane mnogo je
onih koji ostavljenoj djeci `ele da pru`e roditeljsku ljubav. To su,
uglavnom, bra~ni parovi koji ne mogu imati svoje dijete i kojima je
onemogu}eno da budu roditelji.
Dugotrajna procedura: Usvajanje kao najbolji vid zbri-
njavanja napu{tene i djece bez roditeljskog staranja danas u BiH pra-
te mnogobrojne pote{ko}e.
Naime, zbog dugotrajne i komplikovane procedure bra~ni parovi
koji `ele usvojiti dijete ~ekaju i po pet godina da bude udovoljeno
njihovom zahtjevu.
U BiH, prema nekim procjenama, `ivi preko 2.000 napu{tene i
djece bez roditeljskog staranja. U institucijama koje provode proces
usvajanja tvrde da, uprkos ovom podatku, ima mnogo vi{e zahtjeva
za usvajanjem nego djece koja mogu biti usvojena. Kako ka`u, sva
djeca ne mogu biti usvojena jer ne ispunjavaju propise koje nala`e
Porodi~ni zakon.
Cijeli proces dodatno ote`ava i ~injenica da ~esto i biolo{ki rodi-
telji ne daju saglasnost na usvajanje, iako ne `ele da preuzmu brigu o
djeci.
Prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS, go-
U RS godi{nje bude
odobreno
oko 20 usvajanja
di{nje bude odobreno oko 20 usvajanja. U RS trenutno ima oko 577
djece bez roditeljskog staranja, koja su uglavnom u domovima za
nezbrinutu djecu i hraniteljskim porodicama.
Nata{a Aleksi}, portparol Ministarstava zdravlja i socijalne za{ti-
te RS, istakla je da je veoma te{ko govoriti o broju djece koja ~ekaju
na usvajanje.
"Mnoga djeca smje{tena u domove za nezbrinutu djecu ili u hra-
niteljske porodice ne ispunjavaju uslove da budu usvojena, a naj~e{-
}e se de{ava da roditelji ne daju saglasnost na usvajanje, iako ih ne
`ele ili ne mogu da preuzmu brigu o djeci", navela je Aleksi}eva.
Interes djeteta na prvom mjestu: Cijela procedura
usvajanja djece, a kasnije i kontrole roditelja nakon usvajanja, ide
preko op{tinskih centara za socijalni rad.
^ovjek mi je otvoreno rekao da ne mo`e
zamisliti da odgaja crnca na Bistriku, rekao Zeli}
Prema rije~ima Zumrete Vejzagi}, iz Centra za socijalni rad Ze-
nica, u ovom centru je otprilike isti broj roditelja koji `ele da usvoje
djecu i djece koja ~ekaju na usvajanje.
Vejzagi}eva navodi da se nikad ta~no ne mo`e re}i koliko traje
procedura usvajanja, jer to zavisi od slu~aja do slu~aja.
"Radnici centara za socijalni rad pa`ljivo pristupaju svakom po-
jedina~nom slu~aju usvajanja djece. Potrebno je da su i usvojitelji i
djeca '~istih papira', da nemaju prepreka za usvajanje. Uglavnom
usvajanje mo`e trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ali na
kraju svako ko ispunjava uslove uglavnom i dobije dijete", ka`e Vej-
zagi}eva.
Jadranka [trki}, pravnik u Centru za socijalni rad Banjaluka, navo-
di da u RS postoji veliki broj zahtjeva za usvajanje, ali je nedovoljan

djece bez
staranja
broj djece koja mogu biti data na usvajanje. Prema njenim rije~ima,
ovaj centar trenutno ima oko 105 zahtjeva za usvajanjem, dok godi{nje
bude usvojeno svega dvoje do troje djece. Razlog tome, osim prili~no
komplikovane zakonske procedure, [trki}eva vidi i u ~injenici {to zain-
teresovani usvojitelji vi{e `ele da usvoje mla|u djecu.
I Amir Zeli}, direktor Dje~jeg doma "Bjelave" u Sarajevu, navodi
da se zbog strogih procedura i revnosnih provjera procedura usvajanja
djeteta zna otegnuti i na nekoliko godina. Me|utim, kako isti~e, osno-
vni princip Porodi~nog zakona koji defini{e i usvajanje djece u FBiH
jeste da je interes djeteta iznad svega.
"Svi se `ale da ta procedura ide sporo. Me|utim, zamislite situaciju
da nije bilo provjera i da se nakon nekoliko godina pred ku}om usvoji-
telja pojave biolo{ki roditelji i tra`e dijete nazad. I najmanja gre{ka u
procesu usvajanja mo`e biti pogubna, a ovdje se radi o djetetovim emo-
cijama", ka`e Zeli}.
Porodi~ni zakon u RS: Prema Porodi~nom zakonu RS,
usvojioci mogu biti samo dr`avljani RS i BiH, a izuzetno, ako je to u
interesu djeteta, usvojitelj mo`e biti i strani dr`avljanin. U tom slu~aju
je potrebno odobrenje Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS.
[trki}eva navodi da prema Porodi~nom zakonu RS nije ograni~ena
starosna dob usvojitelja, ali usvojiti mo`e samo lice koje je od usvojeni-
ka starije najmanje 18 godina.
Isti~e da postoje dva vida usvajanja - potpuno i nepotpuno.
"Potpuno mo`e biti usvojeno samo dijete uzrasta do pet godina koje
nema `ive roditelje ili su mu roditelji nepoznati, koji su dijete napustili,
a vi{e od jedne godine ne zna im se mjesto boravka, ili ~iji su roditelji
pred organom starateljstva pristali da njihovo dijete bude potpuno usvo-
jeno. Potpunim usvajanjem prestaju sva me|usobna prava i du`nosti
izme|u usvojenika i njegovih krvnih srodnika i ova vrsta usvojenja
predstavlja trajni odnos koji se ne mo`e raskinuti", obja{njava [trki}eva.
Za nepotpuno usvajanje dijete mo`e imati do 18 godina i ono mo`e
biti raskinuto ako za to postoje opravdani razlozi.
Novi zakon u FBiH: Novim porodi~nim zakonom FBiH koji
je usvojen pro{le godine procedure prilikom usvajanja djece su ne{to
olak{ane. U odnosu na prethodni zakon, kada su mali{ani mogli biti
usvojeni samo ako imaju manje od pet godina, sada mogu biti usvajena
djeca do 10 godina starosti. Tako|er, zakon predvi|a da usvojitelji ne
mogu imati vi{e od 40 godina, dok je ranije uslov bio da su radno spo-
sobni.
Novi zakon predvi|a i da samci, kao i nevjen~ani parovi mogu
usvajati djecu, te da to mogu u~initi i stranci.
"Prednost prilikom usvajanja imaju dr`avljani BiH. Iako novim za-
konom i samci mogu usvajati djecu, u ve}ini slu~ajeva usvojitelji su pa-
ro vi sre dnjih go di na ko ji sa mi ne mo gu ima ti dje cu te `e le da ih
usvoje", navodi Zeli}.
Zeli} isti~e da najvi{e {anse za usvajanje ima srednja klasa dru{tva.
"Uslovi nisu tako visoko postavljeni da ih je nemogu}e ostvariti.
Potrebno je da usvojitelji imaju obezbije|en smje{taj za dijete. Bogat-
U Domu "Bjelave"
smje{teno je
stotinak {ti}enika
FOTO S. PINJAGI]
Usvajanje kao
najbolji vid
zbrinjavanja
napu{tene
i djece bez
roditeljskog
staranja
danas u BiH
prate
mnogobrojne
pote{ko}e.
Ima mnogo
vi{e zahtjeva
za usvajanje
nego djece
koja mogu
biti usvojena
[ti}enici Doma "Rada Vranje{evi}"
stvo nije uslov, ali siroma{tvo isto tako nije preporuka. Prije usvajanja
postoje mnogi koji razgovaraju s roditeljima - psihijatri, socijalni radni-
ci, pravnici... I bolje je {to je mnogo ljudi uklju~eno u ovaj proces, jer
bolje je i da proces malo du`e traje, ali da nema gre{aka, po{to se ovdje
gre{ke napla}uju direktno preko le|a djece", kazao je Zeli}.
Smje{taj u domovima: Djecom bez roditeljskog staranja
smatraju se djeca bez oba roditelja, djeca nepoznatih roditelja, s rodite-
ljima li{enim roditeljskih prava, roditelja sprije~enih da vr{e roditeljsku
du`nost i djeca napu{tena od roditelja.
Djecu koja u BiH ostaju bez roditelja ili roditeljskog staranja, kakav
god razlog za to bio, preuzimaju ili najbli`e srodni~ke porodice ili stara-
teljske porodice ili ustanove za brigu o djeci bez roditeljskog staranja.
Zbrinjavanje u srodni~ke porodice je najpovoljnije rje{enje jer dijete os-
taje u okviru svoje porodice. Starateljske porodice su one koje na vlastiti
zahtjev preko centara za socijalni rad dobijaju djecu na brigu i staranje
do punoljetstva.
Ipak, veliki je broj djece smje{ten u institucije.
Na podru~ju FBiH ima ih {est - u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Zenici,
Me|ugorju i Grada~cu. O ovim ustanovama brine se Ministarstvo za so-
cijalnu politiku FBiH, a u njima su zbrinuta djeca do punoljetstva, odno-
sno do potpunog osamostavljivanja. Osim ovih {est ustanova, postoje i
druge s istom namjenom - darovane od strane raznih donatora neposre-
dno nakon rata: SOS Kinderdorf selo u Sarajevu i Gra~anici, Selo mira
I najmanja gre{ka u procesu
usvajanja djeteta mo`e biti pogubna
Fondacije "Rudolf Walter" u Turijama kod Lukavca i Dom "Most" u Ze-
nici (Norve{ka narodna pomo}).
Pored Doma "Rada Vranje{evi}", u RS postoji jo{ jedan republi~ki
dom "Kiseljak", koji je lociran u seoskom podru~ju i u kojem su smje-
{tena nezbrinuta djeca. U ovaj dom su smje{tena samo djeca {kolskog
uzrasta, a trenutno ih ima oko ~etrdeset.
U sarajevskom domu "Bjelave", gdje je smje{teno stotinak {ti}eni-
ka, prosje~no godi{nje bude usvojeno petnaest djece.
Dugogodi{nji direktor ovog doma tvrdi da je zakon kojim je reguli-
sano usvajanje djece dobar, iako mnogi imaju zamjerke da procedura
usvajanja dugo traje.
Izbjegavaju usvajanje Roma: "Ne znam nikoga ko je
`elio da usvoji dijete, a da u tome nije uspio. Mnogo zavisi i od samih
usvojitelja. Ako nisu puno zahtjevni, ako `ele da udome dijete bez ne-
kih velikih uslova to relativno brzo ide", ka`e Zeli}.
Me|utim, mnogi usvojitelji tra`e odre|enu dob i fizi~ke karakteris-
tike djeteta tako da mnogo ~ekaju.
"Ima usvojitelja koji tra`e curicu od dvije godine, a da je plave pu-
ti. Takvi }e se obi~no malo du`e na~ekati. Ako usvojitelji tra`e samo da
je dijete zdravo i ne uslovljavaju nekim drugim stvarima onda to ide
15. 3. 2009. ofekfmkb 11
mnogo br`e", kazao je Zeli}.
FOTO A. ^AVI]
Veliki problem u i Domu "Bjelave" jeste {to usvojitelji izbjegavaju
usvajanje romske djece.
"Rijetki ka`u direktno da ne}e malog Roma, ali na`alost to je tako.
Ne treba se zavaravati, jer mnogi odustanu od usvajanja kada saznaju
da je dijete Rom. Imali smo slu~aj kada je trebalo usvojiti jednog crnca.
^ovjek mi je otvoreno rekao da ne mo`e zamisliti da odgaja crnca na
Bistriku", kazao je Zeli}.
Vi{e od 80 djece, tek nekoliko bude usvojeno:
U Domu "Rada Vranje{evi}" u Banjaluci trenutno `ivi 81 dijete bez ro-
diteljskog staranja, od tek novoro|ene bebe do studenata. Ta ustanova
od 1974. godine daje djeci sve ono {to im njihovi najbli`i nisu mogli ili
htjeli pru`iti.
Iako u Domu ima vi{e od 80 djece, ne mogu sva biti data na usva-
janje jer za to nisu ispunjene zakonske obaveze. Iz ovog doma navode
da mnoga djeca imaju kontakt s biolo{kim roditeljima i da ih oni ne `e-
le dati na usvajanje.
Danilo Ponjarac, direktor ovog doma, navodi da iz ove ustanove
godi{nje bude usvojeno svega troje do petoro djece.
Razlog {to ovako malo djece bude usvojeno je, prema rije~ima di-
rektora, i taj {to je u Domu smje{teno veoma malo mla|e djece koja bi
mogla biti usvojena.
"U Domu su uglavnom smje{tena starija djeca, pa tako imamo i pu-
no srednjo{kolaca. Me|utim, mnogi `ele da usvoje dijete do tri godine,
da ga odgajaju od malih nogu i da pri tom nemaju nikakvih smetnji",
navodi Ponjarac, dodaju}i da trenutno imaju pet beba, od kojih najmla-
|a ima samo ~etiri mjeseca.
Ni{ta im ne nedostaje: A mali{ani iz ovog doma ka`u da
im ni{ta ne nedostaje. Idu u {kolu, imaju vremena za u~enje, ali i hobi,
sport i odmaranje.
Ka`u da je dosta i onih koji su spremni osoblju pomo}i pri njezi
svojih mla|ih kolega. Upravo je sedamnaestogodi{nja u~enica drugog
razreda banjalu~ke Tehnolo{ke {kole, koja se {koluje za frizera, jedna
takva tinejd`erka. U Domu za nju imaju dosta rije~i hvale jer je, ka`u,
sa svakim u odli~nim odnosima, a i vrijedna je i spremna svima da po-
mogne.
"Trenutno sam drugi razred i uspje{an sam u~enik. Drago mi je {to
sam odabrala ovu {kolu i nadam se da }u uskoro biti profesionalna fri-
zerka, te }e kod mene mnogi dolaziti da im njegujem kosu", ka`e ova
sedamnaestogodi{njakinja.
Dodaje da svaki dan odvoji vremena da u~i, a u slobodno vrijeme
voli gledati TV, i to najvi{e meksi~ke sapunice.
Njen kolega, tako|e sedamnaestogodi{njak, vrijeme provodi ugla-
vnom u {koli, a dok je u Domu u~i, gleda utakmice ili se dru`i s vr{nja-
cima.
Navodi da je vrlodobar u~enik i da mu je cilj da do kraja drugog
polugodi{ta pobolj{a ocjene kako bi bio odlika{.
12 ofekfmkb!15. 3. 2009.
POD LUPOM
\uri}: Pored
zdravstvenih,
bolest
Osobe oboljele od
uzrokovala
i te{ke
finansijske
hemofilije nezadovoljne
i druge
probleme
svojim polo`ajem
Broj oboljelih
od hemofilije
pove}ava se iz
godine u godinu
Dragan SLADOJEVI]
Evidentirana tek
orislav \uri}, 29-godi{nji stanovnik Mrko-
B
nji} Grada, koji od ro|enja boluje od hemo-
filije, otkrio je da ima tu opaku bolest kada
mu je bilo osam godina.
Tokom ranog djetinjstva imao je ~esta
krvarenja, nerijetko i unutra{nja, zbog kojih
mu je nekoliko puta bio ugro`en `ivot.
Sve to, kako ka`e ovaj mladi}, kao i
neadekvatan bolni~ki tretman, uslovili su da s osam godina ostane
hendikepiran.
"Jednu godinu sam proveo u kolicima, a zatim samoinicijati-
vno vlastitim sredstvima pre{ao sam na lije~enje u Novi Sad, i na-
kon nekoliko mjeseci po~eo da hodam uz pomo} {taka. Me|utim,
1994. godine sam opet ostao vezan za kolica, a prilikom jedne
transfuzije zara`en sam virusom hepatitisa C, {to mi dodatno kom-
plikuje ionako te`ak `ivot. Moram re}i da sam uspje{no pro{ao
prvu polovinu terapija za hepatitis C i da mi je nalaz sada, nakon
toliko godina, negativan", govori nam svoju `ivotnu pri~u \uri}.
Dodaje da mu je, pored zdravstvenih problema, bolest uzro-
kovala i te{ke finansijske, ali i druge probleme u vezi sa {kolova-
njem i zapo{ljavanjem.
Mnogi su mu pomogli, od porodice i sugra|ana do prijatelja s
prostora biv{e Jugoslavije.
Me|utim, to nije dovoljno. Potrebna su mu finansijska sred-
stva da bude operisan, kako bi prohodao.
Njegovi sugra|ani ka`u da je rije~ o izuzetno dobrom ~ovje-
ku i velikom borcu, a to dokazuje i ~injenica da je na ~elu Omla-
dinske organizacije "Centar" iz Mrkonji} Grada.
Osim toga, \uri} je i ~lan Udru`enja oboljelih od hemofilije
"Banjaluka".
Kao jedan od osnovnih problemna osoba oboljelih od te bo-
lesti \uri} navodi taj {to ne postoji jedinstvena baza oboljelih, te
dodaje da je veliki nedostatak i nepostojanje centra za hemofiliju.
Oboljeli izgubili optimizam: Na`alost, \uri}
nije jedinstven slu~aj u BiH. @ivot osoba oboljelih od hemofilije
izuzetno je te`ak, uprkos brojnim inicijativama i aktivnostima koje
hemofili~ari sprovode kako bi sebi olak{ali muke.
U BiH postoji nekoliko udru`enja oboljelih od te bolesti koji
Agi}eva isti~e da ne postoji centar za
tretman oboljelih od hemofilije
Unutra{nja i vanjska krvarenja
[ob!lp!wj!uf!cp!mft!uj!tv!wf!mj!lf!np!esj!df-!lswb!sf!okf!v!nj!|j!~f!j!{hmp!cp!wf-!qp!tf!cop!v
lp!mkf!ob-!mb!lup!wf!j!•mbo!lf!ob!op!{j-!j{of!ob!eob!vov!usb|!okb!lswb!sf!okb!cf{!p•j!hmf!eoph!qp!wp!.
eb-!qsp!ev!af!op!lswb!sf!okf!ob!lpo!qp!tkf!lp!uj!ob-!wb!}f!okb!{v!cb-!pqf!sb!uj!woph!{b!iwb!ub!jmj!of{!.
hp!ef/!Uv!tqb!eb!kv!kp|!j!p{cj!mkob!vov!usb|!okb!lswb!sf!okb!v!wj!ubm!ojn!ps!hb!oj!nb-!obk!•f|!~f!ob!lpo
p{cj!mkof!qp!wsf!ef/!Ptp!cf!t!if!np!gj!mj!kpn!np!hv!jnb!uj!vov!usb|!okb!j!wbok!tlb!lswb!sf!okb/!Blp!tf
lswb!sf!okf!kbw!mkb!wj!|f!qv!ub!v!jt!uj!{hmpc-!po!np!af!qpt!ub!uj!p|uf!~fo!j!cp!mbo/
Qp!obw!mkb!ob!lswb!sf!okb!np!hv!v{sp!lp!wb!uj!j!esv!hf!{esbw!tuwf!of!qp!uf!|lp!~f!lbp!oqs/!bs!usj!ujt/
[cph!up!hb!ptp!cj!pcp!mkf!mpk!pe!if!np!gj!mj!kf!np!af!qpt!ub!uj!uf!|lp!lsf!ub!uj!tf!jmj!sb!ej!uj!kf!eopt!ub!wof
bluj!wopt!uj/!Fgj!lb!tbo!usf!unbo!if!np!gj!mj!kf!qpt!up!kj-!bmj!kp|!of!qpt!up!kj!mj!kfl/
me|usobno sara|uju i rade na tome da se pobolj{a njihov polo`aj.
Kada je u pitanju status oboljelih od te bolesti, ni u najma-
njem smislu te rije~i nije optimisti~an 31-godin{nji mladi} iz Ba-
njaluke, predsjednik Udru`enja oboljelih od hemofilije iz tog
grada, koji nje `elio da mu navodimo ime.
"Na{e udru`enje postoji skoro dvije godine, i te{ko je pobro-
jati sve neda}e s kojim smo se susretali pri poku{ajima rje{avanja
nekih od na{ih problema. ^ak nemamo ni prostorije za rad. Obra-
}ali smo se mnogima da nam obezbijede prostor za Udru`enje, ali
nam niko nije iza{ao u susret. Tra`e nam da se doka`emo na{im
aktivnostima, ali kako da to u~inimo kad nemamo prostoriju ni
materijalna sredstva za realizaciju na{ih ciljeva", pita se ovaj
tridesetjednogodi{nji Banjalu~anin.
Dodaje da je li~no dao novac za osnivanje Udru`enja.
"Ostali nisu mogli dati novac jer niko ne radi. Ve}ina nas je
nepokretnih, nismo zavr{ili {kolu... Tra`ili smo i posao, ali niko
nas nije `elio", pri~a predsjednik tog udru`enja.
Obja{njava da je `ivot svakog hemofili~ara izuzetno te`ak.
"Bilo kakva povreda dovodi do krvarenja koje se ne mo`e za-
ustaviti bez lje~ni~ke pomo}i. Bolesnik koji, na primjer, `ivi u Tre-
binju, 'izgubi' u dolasku do Banjaluke oko deset sati, a lijek bi
trebalo da dobije u roku od maksimalno pola sata. Na sre}u, mi vi-
{e ne kupujemo lijekove, nego su nam obezbije|eni", rekao nam je
taj Banjalu~anin.
Neuspio humanitarni koncert: Na{ sago-
vornik ka`e da je njegov osnovni cilj, kao i ostalih ~lanova Udru-
`enja da skupe novac kako bi sebi mogli obezbijediti lije~enje u
stranim klinikama. Ipak, vi{e ni od koga ne o~ekuju pomo}, jer su
do sada zakucali na mnoga vrata.
"Kome god smo se obratili, dobili smo negativan odgovor ili
nam uop{te nije odgovoreno. Mislili smo ~ak i uz pomo} sponzora
organizovati humanitarni koncert, a sponzorima bismo novac vra-
tili. Me|utim, niko nas nije podr`ao. [ta dalje? Ne znam ni sam",
`ali nam se ovaj hemofili~ar iz Banjaluke.
Ka`e da su pro{le godine imali humanitarni broj, preko kojeg
su gra|ani pozivom mogli uplatiti jednu KM. Me|utim, sakupili
su svega 840 KM. Na{ sagovornik ka`e da pouzdano zna da su
ve}inu od tih 840 KM uplatili upravo ~lanovi Udru`enja, dok je
pomo} ostalih gra|ana skoro pa izostala.
"Mi smo apsolutno zapostavljeni u dru{tvu. Dovoljno je re}i
 15. 3. 2009. ofekfmkb 13

Jedina ambulanta
za pomo}
hemofili~arima
u RS u Klini~kom
centru Banjaluka
FOTO A. ^AVI]

Korisne
informacije
mogu prona}i
na Internet
portalu UHBH

[ta je
hemofilija?
If!np!gj!mj!kb!kf!qp!sf!.
nf!~bk!lswb!sf!okb!lp!kj!tqsf!•b!.
wb! lsw! eb! tf! qsb!w jm!o p Obra}ali su se mnogima da im
{hsv!|b!wb/!Ptp!cf!pcp!mkf!mf!pe obezbijede prostor za Udru`enje,
if!np!gj!mj!kf!of!lswb!sf!csaf!of!.
hp!|up!kf!up!vpcj!•bk!op-!bmj
ali im niko nije iza{ao u susret
np!hv!lswb!sj!uj!ev!aj!qfsjpe/!
Lsw!uji!ptp!cb!of!nb!ep!wp!.
mkop! gb!l up!s b! {hsv!| b!w b!o kb-
qsp!uf!job!lp!kj!lpo!usp!mj!|f!lswb!.
sf!okf/!Uf!aj!ob!pcmj!lb!if!np!gj!mj!kf
lpe!qp!kf!ej!of!ptp!cf!{b!wj!tj
pe!lp!mj!•j!of!gb!lup!sb!{hsv!|b!wb!.
okb!lp!kj!of!ept!ub!kf/!
If!np!gj!mj!kb! tf! pcj!•op! ob!.
tm!kf!} v!kf- |up!{ob!• j!eb!tf
qsf!op!tj!hf!oj!nb!sp!ej!uf!mkb/!Qp!.
of!l be!tf!kbw!mkb!j!lb!e b!of
qpt!up!kj!qp!sp!ej!•ob!jt!up!sj!kb!uph
qp!sf!nf!~b!kb/!Plp!41!pe!tup
ptp!cb!if!np!gj!mj!kv!oj!kf!ep!cj!mp
qsf!lp!hf!ob!okj!ip!wji!sp!ej!uf!mkb- Ajdan Ha}imi}:
wf~!kf!pob!v{sp!lp!wb!ob!qsp!. Ne postoji glavni
centralni registar
nkf!o b!n b!v!okj!i p!w jn!tpq!. bolesnika
tuwf!ojn!hf!oj!nb/!! FOTO D@.TORCHE

tre}ina hemofili~ara
da u RS imamo samo jednu ustanovu gdje rade hematolozi, a to je
ona na Klini~kom centru u Banjaluci", s tugom pri~a ovaj mladi}.
Da su problemi hemofili~ara ogromni sla`e se i Jelica Predo-
jevi}-Samard`i}, nacionalni koorinator za hemofiliju u RS.
"Prvi nedostatak jeste nedostatak lijeka u dovoljnim koli~ina-
ma da bi se osigurala primarna ili sekundarna profilaksa. Drugi je
nedostupnost lijeka na primarnom nivou na ~emu upravo radimo,
a na tre}em mjestu je njihova nedovoljna edukovanost o bolesti.
Problem su o{te}enja lokomotornog aparata koja zahtijevaju spe-
cifi~an ortopedski i fizijatrijski tretman, koji je opet povezan s veli-
kim koli~inama faktora 8 ili 9. Naravno, tu je i hepatitis B ili C,
zatim nerazumijevanje okoline", navodi Jelica Predojevi}-Samar-
d`i}.
Dodaje da je u RS u zadnjih 20 godina registrovan 61 oboljeli
pacijent od hemofilije A i B.
"Na`alost, registar pacijenata u elektronskoj formi jo{ nema-
mo, ali se nadam da }emo ga uskoro dobiti i tako se pridru`iti i os-
talim zemljama u okru`enju. Veoma je va`no da dobijemo ta~an
uvid u broj oboljelih kako bismo mogli planirati adekvatnu terapi-
ju za svakog pacijenta", ka`e ona.
Dodaje da oboljeli od hemofilije specifi~an hematolo{ki tre-
tman mogu dobiti na odjelima hematologije za djecu i odrasle KC
Banjaluka.
"Me|utim, s adekvatnom distribucijom antihemofilnog fakto-
ra, odnosno specifi~nog lijeka za tretman oboljelih od hemofilije,
situacija za pacijente bi se zna~ajno pobolj{ala. Naime, na{a ideja
je da faktor 8 i faktor 9 postanu dostupni i pacijentima na terenu.
Tako bi oni zna~ajno rje|e dolazili u Banjaluku i imali u svakom
trenutku lijek na raspolaganju."
Statusom oboljelih od hemofilije nisu zadovoljni ni hemofili-
~ari iz FBiH.
Udru`enje hemofili~ara BiH (UHBH), koje je u Sarajevu for-
mirano 1999. godine, za prioritet ima da pomogne osobama obo-
ljelim od te bolesti u smislu edukacije, kako hemofili~ara i
njihovih porodica, tako i stru~nog kadra i medicinskog osoblja
kroz predavanja i seminare. U ovom udru`enju ka`u da se njihovo
djelovanje odnosi na cijelu BiH, a informacije korisne oboljelim
od te bolesti prezentuju i na svom sajtu na Internetu.
"U Udru`enju imamo oko 100 ~lanova koji boluju od hemo-
filije. S obzirom na incidencu pojavljivanja hemofilije u svijetu i
kod nas, koja iznosi jedan prema 10.000, taj broj nije zanemarljiv,
jer je samo lije~enje do`ivotno i skupo. Smatramo da je trenutno
evidentirana tek pribli`no jedna tre}ina od ukupnog broja oboljelih
u BiH", ka`e Ajdin Ha}imi}, predsjednik tog udru`enja.
Nema registra bolesnika: Dodaje da je jo{ je-
dan od problema taj {to u BiH ne postoji glavni centralni registar
bolesnika, ve} samo koristimo spisak ~lanova iz njihovog udru`e-
nja.
Registar, ka`e Ha}imi}, ne postoji iz vi{e razloga. Jedan od
njih je taj {to nemaju podatke o svim bolesnicima. Drugi je taj {to
je tek u posljednjih nekoliko godina po~ela biti vo|ena ozbiljnija
evidencija i po zdravstvenim ustanovama u kojima se bilje`e takvi
bolesnici.
"Neki mo`da imaju mogu}nost da se lije~e, neki `ive u zaba-
~enim podru~jima. Tako|e, tu su i ljudi koji imaju lak{i oblik bo-
lesti, pa ne znaju da je u pitanju hemofilija i lije~e se kod ku}e",
obja{njava Ha}imi}.
Udru`enje hemofili~ara BiH vr{i pritiske kako bi po~eo sa ra-
dom centar za tretman hemofilije.
"Na`alost, to ve} traje godinama i nikako da budu ispunjeni
svi uslovi. Ipak, nadamo se da }e i to uskoro biti postignuto i da }e
taj centar postati referalni centar barem u FBiH, ako ne na cijeloj
Apsolutno smo teritoriji BiH, a da }e kolege iz RS krenuti istim putem i na taj na-
zapostavljeni ~in olak{ati `ivot osobama s hemofilijom", ka`e Ha}imi}.
u dru{tvu, Isti~e da su se, kako bi otvorili centar za tretman hemofilije,
ka`e obra}ali Ministarstvu zdravstva FBiH, ali da nema nikakvog po-
tridesetjednogo- maka.
di{nji "Mi idemo na to da postoji jedan glavni centar, ali i podcentri.
hemofili~ar U glavnom centru bi bili registri za prikupljanje podataka, labora-
iz Banjaluke torija...", ka`e Ha}imi}.
Lije~enje do`ivotno: Prema njegovim rije~ima,
broj oboljelih pove}ava se iz godine u godinu, ali dodaje da nije
rije~ o drasti~nom porastu s obzirom na samu incidencu pojav-
Sa sjednice ljivanja hemofilije.
Skup{tine "Hemofili~ari se tretiraju produktima, odnosno lijekovima
Udru`enja koji su jako skupi i zahtijevaju stalno i ponovno tretiranje tokom
hemofili~ara BiH
cijelog `ivota. Potrebno je jo{ mnogo napora i izdvajanja sredstava
da bi bio dostignut normalan nivo tretiranja ove populacije. Na{e
udru`enje nema stalnog sponzora tako da je finansirano od pomo}i
dobrih ljudi, kao i povremene, jednokratne pomo}i za odre|ene
projekte Ministarstva zdravstva FBiH", pri~a Ha}imi}.
Novka Agi}, direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje u
FBiH, ka`e da su u tom zavodu pro{le godine imali evidentiranih
69 oboljelih od hemofilije. Ona dodaje da taj broj ne prikazuje
stvarnu sliku o broju oboljelih. Tako|e je potvrdila da ne postoji
centar za tretman oboljelih od hemofilije.
"Jo{ nema ni centralnog registra oboljelih od te bolesti. U
okviru nekih mjera, koje su dogovarane i predvi|ene, planirano je
da bude uspostavljen centar za hemofiliju koji bi bio pri Zavodu za
transfuzijsku medicinu FBiH. U okviru toga, u dogovoru s Udru-
`enjem hemofili~ara BiH, dogovorili smo da se ustupe podaci koji
oni imaju kako bi bio uspostavljen jedinstveni registar, kojeg, na
`alost, jo{ nema", rekla je Agi}eva.
Dodala je da je participacija pri lije~enju u nadle`nosti kanto-
na, a ono {to oni nabavljaju nema participacije i sve je besplatno.
Agi}eva je objasnila da Zavod za zdravstveno osiguranje u
FBiH nabavlja lijekove, dostavlja ih Zavodu za transfuzijsku me-
dicinu i da odatle vr{i trebovanje u mjesta gdje pacijenti `ive.
14 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u novoj Dana{nje pitanje:

Forum
rubrici Forum plus mo}i }ete
da izrazite svoje mi{ljenje o [ta mislite
aktuelnim doga|ajima i temama.
o sklapanju
Va{e odgovore {aljite na e-mail: predbra~nih ugovora?
odgovori@nezavisne.com

Danas i sutra Pi{e:

Muhamed FILIPOVI]

Mi danas imamo posla s posljedicama pogre{ke da nam je sporazum

gradio neko ko je vodio ra~una o svojim a ne na{im interesima

Srpsko-muslimanski
pregovori matrao sam i danas to mislim, da je rat u Bo- Na`alost, jo{ postoje snage koje smatraju da je taj poku{aj bio zajednicu, a za Bosnu i Hercegovinu prekid ogromnih patnji,

S
sni i Hercegovini bio apsolutno nepotreban, da
je nanio izli{ne `rtve, kao i da su obje kon-
frontirane strane vi{e dokazivale ne{to u odno-
su na momente definirane politikama drugih
Znao
okolnih dr`ava, a ne na interese i potrebe svog
sam da je nama naroda i svoje dr`ave, ~ak i ako uzmemo da je
potreban mir podjela po nacionalnom kriteriju znatno uzna-
predovala. Dok su bosanski Srbi ratovali da bi zadr`ali Bosnu
i Hercegovinu u Jugoslaviji, a tu politiku nisu definirali oni
nego vode}a grupa srbijanskih intelektualaca, a provodio je
Slobodan Milo{evi}, dotle su Muslimani ratovali zbog straha
od Milo{evi}evog radikalizma i iluzije da }e neovisnost Bo-
sne i Hercegovine u sklopu raspada Jugoslavije biti op}enito
prihva}ena u Europi i odlu~no podr`ana od Hrvatske. Naime,
svaka odluka da se bez ikakve inozemne podr{ke u|e u rizik
rata, mora se smatrati samoubila~kom, {to se gotovo i potvrdi-
lo u toku doga|aja koji su slijedili. Na kraju su se svi prevarili
u svojim kalkulacijama i razlozima koji nisu bili historijski i
politi~ki nego ideolo{ki i kalkulatorni, tj. obje strane su mislile
na ne{to {to u svakoj dubljoj analizi i u kontekstu cijele situ-
acije nije bilo realno. Jugoslavija nije mogla ostati u granica-
ma Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i srpskih krajina u
Hrvatskoj. Bosna i Hercegovina nije mogla ostati u Jugoslavi-
Podjela ji, ako za tu solucije nije bilo 70% njenih srtanovnika i ako ne
bi mogla biti bi imala veoma ~vrste me|unarodne garantije za suverenost u
okviru odre|ene veze sa Srbijom i Crnom Gorom. Ali, ona ni-
izvr{ena je mogla dobiti nepodijeljenu podr{ku ni za svoju neovisnost
samo nasiljem u me|unarodnom svijetu, unato~ formalnim priznanjima ne-
ovisnosti, osobito ako je ta neovisnost bila suo~ena sa opa-
sno{}u rata. Dva su bitna razloga ugro`avala Bosnu i
Hercegovinu. Prvi se sastojao u neiskrenosti podr{ke hrvatske
politike neovisnosti Bosne i Hercegovine. Drugi je sadr`an u
~injenici da Europa nije bila sklona da odlu~no podr`i jednu
novu europsku dr`avu u kojoj }e glavni politi~ki ~inilac biti
Muslimani. Jednostavno, Europa je u dubljem smislu i dr`a-
vnopoliti~ki i fundamentalno jo{ uvijek antimuslimanska.
Stoga je jedini razuman korak za izlaz iz tada{nje situacije bio
u pregovorima izme|u Muslimana i Srba. Rekao sam u je-
dnom od priloga ne{to o pregovorima iz ljeta 1991. godine.
pogre{ka i za to optu`uju mene i Adila Zulfikarpa{i}a, mada
je te pregovore odobrio i u njima u~estvovao i Alija Izetbego-
vi}. Unato~ propasti tog poku{aja, prvenstveno zbog stavova
SDA desnice, ja sam i nadalje smatrao da je sve bolje od rata i
insistirao na pregovorima. [ansa se ukazala pred sami rat, a
inicirao ju je Mom~ilo Kraji{nik. O tome sam ne{to rekao u
jednoj od mojih knjiga. Danas `elim re}i ne{to o poku{aju
sporazuma do kojeg je do{lo u jeku rata u rano prolje}e 1995.
godine kada me Izetbegovi} poslao da pregovaram sa Slobo-
danom Milo{evi}em, a za koje tvrdim da su mogli donijeti
mir prije tragi~nih doga|aja iz ljtea 1995. i bez fatalne inter-
vencije Holbrooka i ameri~ke diplomatije. I o tome sam ne{to
napisao, ali ovdje `elim ista}i ne{to {to je trajnije za odnose
Bo{njaka i Srba koji moraju biti kona~no sre|eni ako `elimo
biti civlizirano, demokratsko i pravedno dru{tvo.
Po nalogu Izetbegovi}a sam odletio u Beograd i bio srda-
~no do~ekan. Odmah sam oti{ao kod Milo{evi}a. On je bio ra-
spolo`en i spreman za razgovore. Izetbegovi} mi je kazao
samo da postoje signali kako je Milo{evi} spreman da prego-
vara i ni{ta vi{e. Kazao je doslovno: "Profesore, idi, a Ti sve
zna{ {to se ti~e na{e politike." Znao sam da je nama potreban
mir. Znao sam da je potreban i Srbima, jer im je me|unarodna
zajednica bila za vratom, imali su ogromne restrikcije i veliku
krizu zbog toga, kao {to im ni tri godine ratovanja nije donijelo
bitne pomake, ali jeste izolaciju. Kao ~ovjek koji je do{ao da
pregovara na poziv uzeo sam rije~ odmah nakon {to je Milo{e-
vi} konstatirao da nam sve ovo (rat i patnje) nije trebalo i da
smo osamdeset godina `ivjeli bez sukoba. Potvrdio sam njego-
vu konstataciju i rekao da nama ne smeta `ivot sa Srbima s ko-
jima `ivimo ne osamdeset nego {est stotina godina. Rekao sam
da nismo mi po~eli rat nego Karad`i} i to zbog ishoda referen-
duma i da se na ishod glasanja ne odgovara ubijanjem. Ali {ta
je tu je i mi treba da na|emo izlaz. Kako rat nije uni{tio Bosnu
i Hercegovinu, a ona je priznata dr`ava i ~lanica OUN, Jugo-
slavija bi trebala da je prizna u avnojevskim granicama i Usta-
vu iz 1991. godine. Sve ostalo bi moglo da se dogovori.
Njegova izjava o priznavanju bi mogla biti novi po~etak za
obje strane. Za Jugoslaviju bi to zna~ilo brzo skidanje svih san-
kcija i izolacije, prekid rata i povratak miru i u me|unarodnu
dok bi to za obje na{e dr`ave bila mogu}nost da kao ljudi do-
govorimo sve sporno me|u nama, opomenuti ratom da se na
silu ni{ta ne mo`e u~initi. On je rekao da je spreman priznati
Bosnu i Hercegovinu, ali kao nekakvu labavu federaciju tri
dr`avice. Ja sam kazao da je to put unazad, da je to rje{enje
odba~eno u @enevi i da je mnogo puta ve} propalo, da se svaki
put pokazalo nemogu}e, da ono ne rje{eva ni{ta, da treba gle-
dati unaprijed na demokratski razvoj obje na{e dr`ave. Podjela
bi mogla biti izvr{ena samo nasiljem i na temelju principa ve-
}inskog stanovni{tva, a takva nije mogu}a zbog toga {to nema
etni~ki ve}inskih zaokru`enih teritorija. Stoga to treba odlu~no
odbaciti i vratiti se modelima demokratski ure|enih dr`ava s
priznavanjem svih prava svim narodima. Rat i nije zapo~eo
zbog toga {to su Srbi imali manje prava nego {to nisu `eljeli iz
Jugoslavije. Dakle, ako to `elimo rje{avati, onda uredimo pre-
govorima odnose Bosne i Hercegovine i Jugoslavije na bazi
naju`e saradnje, uz dvojno dr`avljanstvo, ukidanje carina,
otvaranje granica i veoma obimnu saradnju u privredi, kulturi i
na svim drugim poljima. To je po nama put u budu}nost, a po-
djela je vra}anje na povijest ubijanja i sukoba bez kraja. Tada
sam mu rekao da mora Karad`i}a ograni~iti ili eliminirati. Do-
slovno sam mu kazao: "Predsjedni~e, ako Karad`i} pobijedi,
Vi ste gubitnik, jer je on tada najve}i Srbin. Ako izgubi, i tada
ste Vi gubitnik, jer ste podr`avali onog ko gubi. Stoga se oslo-
bodite njega i nekoliko ekstrema i podr`ite umjerene elemente
i tada mo`emo i}i na sporazumijevanje."
On je rekao da je to {to sam kazao zanimljivo i mi smo
se slo`ili da se razgovori nastave u [vajcarskoj, uz pomo} ta-
mo{nje vlade. Na`alost, Amerikanci su razbili ovu mogu-
}nost, jer su oni htjeli da budu tvorci sporazuma i spasavaju i
nas i Srbe. Ja sam uvijek davao prednost sporazumu kom{ija,
znaju}i da veliki prave sporazume za sebe a ne za nas. Mi da-
nas imamo posla s posljedicama pogre{ke da nam je spora-
zum gradio neko ko je vodio ra~una o svojim a ne na{im
interesima. Kad mi je Izetbegovi} rekao da ne}emo pregova-
rati zbog toga {to Amerikanci `ele da oni vode pregovore, te
da }e oni voditi ra~una o na{im interesima, rekao sam mu da
na{ bogati dajid`a iz Amerike mo`e dovesti samo do toga da
Milo{evi} povisi cijenu mira. Na`alost, imao sam pravo.

Nj!tmjn!eb!lpn!qmf!uov
pe!h p!w ps!o ptu! top!t f
Kako vqsb!w f!lb!{ of!o p.qp!.
komentari{ete qsb!wof!vt!ub!op!wf-!kfs!cj
cp!mkb!lpo!usp!mb!{b!uwps!.
sve ~e{}a tlji!~f!mj!kb!ep!qsj!oj!kf!mb
bje`anja wf!~pk!tj!hvs!opt!uj!j!ptv!.
}f!oj!dj!tf!of!cj!vtv!}j!.
osu|enika wb!mj!ckf!a b!u j/!Ub!l p!} f-
iz zatvora? usf!cb!mp!cj!eb!kf!wj!|f
{b!uwps!tlji!•v!wb!sb/
Nevena,
Trebinje
Qpt!u bw!mkb!tf!qj!u b!o kf
{b!|up!ptv}fojdj!vpq!.
|uf!ckf!af-!uf!lb!lwj!tv
jn!vtmp!wj!v!{b!uwp!sj!nb/
Mj!•op!oj!lbe!oj!tbn!lsp!.
•jp!v!{b!uwps!tlv!~f!mj!kv-
bmj!nj!kf!qp!{ob!ub!•j!okf!.
oj!db!eb!tv!v!nop!hjn
cpm!oj!db!nb!v!ob!|pk!{f!.
nmkj!of!iv!nb!oj!vtmp!wj-!b
np!hv!nj!tmj!uj!lb!lwb!kf
tj!uv!bdj!kb!v!{b!uwps!tljn
~f!mj!kb!nb/
Aida N.,
Sarajevo
Lb!eb!cj!{b!uwp!sj!jnb!mj
cp!mkf!ptj!hv!sb!okf-!lwb!mj!.
uf!uoj!kf!phsb!ef!j!pe!hp!.
wps!oj!kf!•v!wb!sf-!j{!okji
oj!l p!oj!l b!e b!of!cj!oj
tnjp!qp!nj!tmj!uj!eb!ckf!aj/
Pwb!lp-!vpq!|uf!tf!of
•v!ejn!|up!kf!cj!kfh!{b!.
uwp!sf!oj!lb!•ft!ub!qp!kb!.
wb/
Adis,
Klju~
FORUM PLUS
Up!kf!{b!jt!ub!lv!lb!wj!•mvl/
Vnkft!up!eb!ep!lsb!kb
pe!tmv!af!lb!{ov!qb!obt!.
ub!wf!t!ops!nbm!ojn!aj!wp!.
upn-! ptv!} f!o j!d j! j! j{
{b!uwp!sb!ckf!af!pe!qsbw!.
ef/!Qp!mj!dj!kb!j!{b!uwps!tlj
tmv!acf!oj!dj!cj!usf!cb!mp
eb!tf!|up!wj!|f!qp!usv!ef
eb!tf!pwb!lwj!tmv!•b!kf!wj
wj!|f!of!ef!|b!wb!kv/
elvisar
@yahoo.com
Oj!kf!nj!kb!top!lb!lp!of!.
lp!lb!eb!pef!ob!{b!tmv!.
af!ov!{b!uwps!tlv!lb!{ov
of!qsp!nj!kf!oj!nj|!mkf!okf!j
qp!l b!kf!tf-!uf!lbe!kf
pe!t mv!a j!j{b!} f!#•jt!u f#
tb!wkft!uj/!Tuwbs!op!nf
•v!e j!lb!l p!tf!uj!mkv!e j
vtv!ef!eb!qp!op!wp!ls|f
{b!lpo/
Ljuban,
Bijeljina
Ptv!}f!oj!dj!ckf!af!{b!up
|up!kf!pcf{!ckf!}f!okf!{b!.
uwp!sb!kb!lp!mp!|f/!Lb!eb!cj
wj!|f!mkv!ej!pcf{!ckf!}j!wb!mp
lb!{of!op.qp!qsb!wof!vt!.
ub!op!wf-!oj!{b!uwp!sf!oj!dj
of! cj! tnkf!mj! ckf!a b!u j/
Pwb!lp-!poj!tf!j{nf!}v
tf!cf!ep!hp!wb!sb!kv-!tlmb!.
qb!kv! qmbo! j! fgj!l b!t op
j{wf!ev!cj!kfh/
Nina,
Biha}

AKTUELNO
Zapo{ljavanje
u Bosni i
Hercegovini po
strana~koj liniji
Muhamed D`emid`i}
Te{ko do posla bez
stranke
Elma DUVNJAK
r`avna preduze}a nisu pro-
D
fitno orijentisana. Koriste se
za zapo{ljavanje strana~ki
podobnih kadrova, a oni
opet u tim preduze}ima vo-
de strana~ku politiku i fi-
nansiraju rad partija koje im
obezbje|uju ta radna mjes-
ta, komentari{u s ogor~eno{}u gra|ani na foru-
mima.
Da je tako ne samo u dr`avnim preduze}i-
ma, ve} i javnim ustanovama, ~ak i osnovnim
{kolama, potvr|uju iz Helsin{kog komiteta za
ljudska prava BiH, kao i u nevladinim organiza-
cijama koji ka`u kako je te{ko zaposliti se, ili
uspjeti, osobama koje ne pripadaju niti jednoj
stranci.
"Ne treba ne{to posebno dokazivati da se
ovdje javno strana~ki svojataju velika preduze-
}a, ali i zdravstvo, obrazovanje", konstatuje Mu-
hamed D`emid`i}, izvr{ni direktor Helsin{kog
komiteta za ljudska prava u BiH.
Isti~e da se strana~ki ljudi raspore|uju na
rukovode}e pozicije.
"A kada jedna stranka ima svog ~ovjeka na
takvom mjestu, onda po~inje zapo{ljavanje nji-
hovog kadra i na ostalim pozicijama. Nema
izbora prema kvalitetu, sposobnosti, obrazova-
nju, ve} podobnosti", ka`e D`emid`i}.
Pre}utni dogovor: Nagla{ava da
stranke "imaju pre}utni dogovor da se jedna
drugoj ne mije{aju u prljave poslove".
"U dru{tvu kakvo je na{e te{ko je uspjeti
nekome ko je pametan, sposoban, obrazovan,
ako nije u nekoj stranci", ka`e D`emid`i}.
Dodaje da takvi ljudi idu vani ili ovdje
otvaraju neke firme i da i tu te{ko napreduju,
zbog raznih lobija i "talova".
"Izme|u ostalog, zato nas je sna{lo ovo ha-
oti~no stanje. Te{ko je uspjeti u dru{tvu u kojem
stranke vedre i obla~e", smatra D`emid`i}.
Ka`e da su im se obra}ali ljudi zbog ne-
pravde koja im je nano{ena kod apliciranja za
posao u javnim ustanovama.
"Ne po{tuje se ustavni amandman o konsti-
tutivnosti naroda. Pogledajte ko je na ~elu usta-
nova u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru. Op{ta je
stvar da se ovdje niko ne obazire na Ustav, za-
kone, pravilnike, amandmane. Pogledajte stru-
kture direktora u {kolama, bilo osnovnim ili
srednjim. To su pora`avaju}i podaci", naglasio
je D`emid`i}.
Strana~ko U Helsin{kom parlamentu gra|ana Banja-
zapo{ljavanje
prisutno i
luke ka`u da je situacija kod zapo{ljavanja
u osnovnim identi~na kao i u ostatku BiH.
{kolama "Ako ste u nekoj stranci, jo{ ako je ona vo-
de}a, lak{e dolazite do posla", ka`u u Helsin-
{kom parlamentu gra|ana Banjaluka.
Dodaju da su mnogi mladi ljudi javno pri-
znali da se u~lanjuju u ove ili one stranke da bi
lak{e do{li do svojih ciljeva.
Mnogi "Savjest, naravno, ostavljaju po strani.
mladi se Znate, ljudi su frustrirani ~injenicom da ne mo-
u~lanjuju u gu dobiti posao ako nisu u nekoj stranci, pogo-
stranke da tovo ako govorimo o rukovode}im mjestima",
bi lak{e smatraju u Helsin{kom parlamentu.
do{li do Nagla{avaju da neki u startu odustaju jer
svojih znaju da nemaju izgleda pored ovog ili onog
ciljeva strana~kog kadra.
"To je jedan za~arani krug koji se sve vi{e
{iri i zato vi{e nemamo vjere u zakone, pravdu,
bolje vrijeme", zaklju~uju u Helsin{kom parla-
mentu gra|ana Banjaluka.
Stran ke odvo ji ti od {ko la:
CCI Tuzla Centar civilnih incijativa Tuzla ve} godinama se
godinama bori da se stranke odvoje od osnovnih {kola,
se bori da odnosno da direktore ne biraju stranke, ve} nas-
se stranke tavnici i roditelji.
odvoje od "Mi se tre}u godinu zala`emo za depoliti-
osnovnih zaciju obrazovnih ustanova i uspjeli smo uticati
{kola na izmjene Zakona u osnovnom obrazovanju u
Tuzlanskom kantonu. Izmjene su u smislu da
direktore ne postavlja stranka ve} da ih biraju
roditelji i uposlenici {kola. Dakle, uspjeli smo u
tom kantonu i na dobrom smo tragu da takvo
{to uvedemo u Bosansko-podrinjskom i Sara-
jevskom kantonu", ka`e D`evad Glinac, koor-
dinator u CCI Tuzla.
Dodaje da je te{ko ljudima dokazati da je
neko, samo zato {to je strana~ki ~ovjek, dobio
posao, a sadruge strane takvo {to je o~igledno.
"@elimo demokratizaciju i depolitizaciju u
obrazovnim ustanovama. Po{ast je kod zapo{lja-
vanja strana~ka obojenost. Politi~ke stranke i
politi~ari nisu naivni. Preko {kolskih odbora se
manipuli{e. Asistenti na fakultetima tra`e da se
to pitanje pokrene i na visoko{kolskim ustano-
vama, jer su rijetki profesori koji nisu strana~ki
opredijeljeni ili dekani", ka`e Glinac.
Tvrdi da je to te{ko iskorijeniti.
"Znamo, prije svega, {ta direktor zna~i u je-
dnoj {koli. Uvijek su instrukcije iz stranke, tako
se zapo{ljava ostali kadar. Ali mi `elimo u {ko-
lama sposobne, a ne podobne", isti~e Glinac.
Dodaje da je isto i u bilo kojoj drugoj usta-
novi.
"Bilo je slu~ajeva da, ako direktor do|e na
mjesto i poku{a ignorisati pojedince iz svoje
stranke, uvijek ga podsjete ko ga je postavio na
to mjesto", ka`e Glinac.
O strana~kom zapo{ljavanju u osnovnim
{kolama smo zatra`ili komentar i jednog od di-
rektora osnovne {kole.
"Strana~ki opredijeljen nisam i ne mogu
kazati da zbog toga imam problema. Ni za jednu
odluku nisam pitao nijednu stranku. Mislim da
je bitno da imate kvalitet i dajete rezultate. Ali
ne mogu kazati da nema direktora koji su na po-
zicijama za{to {to su iz ove ili one stranke. I to-
ga ima", ka`e Safet Veli}, direktor Osnovne
{kole "Behaudin Selmanovi}" iz Sarajeva.
Smatra da bi {kole trebalo da budu daleko
od stranaka, kao i fakulteti, koji to, prema nje-
gom mi{ljenju, na`alost, nisu.
15. 3. 2009. ofekfmkb 15
Na biroima uglavnom oni
koji nisu u strankama
FOTO D`. TORCHE
U dru{tvu
kakvo je na{e
te{ko je
uspjeti
nekome ko je
pametan,
sposoban,
obrazovan,
ako nije u
stranci, ka`e
D`emid`i}
"Nisam imao `elju da pristupim nekoj
stranci. Mo`da sebi nisam htio postaviti put po-
dobnosti, ve} sposobnost. Jer zna se kako se u
strankama uglavnom tra`e podobni", rekao je
Veli}.
Svi `ele kontrolu: Doktor filozo-
fije Asim Mujki} ka`e da se nije eksplicitno ba-
vio problemom strana~kog zapo{ljavanja u
javnim institucijama.
"Ali ~injenica je da svaka politi~ka partija
`eli da ima kontrolu u svim va`nijim oblastima.
To su {kolstvo, sudstvo, a naro~ito mediji. Preko
mla|eg kadra `ele da indoktriniraju svoje politi-
~ke stavove. Time {ire i u~vr{}uju svoju vlast",
smatra Mujki}.
Isti~e da postavljanjem svojih ljudi na ~elne
pozicije {ire svoju koncepciju.
"To nije demokratija, ni sistem transparen-
tnosti, a da bi se protiv toga borili treba mnogo
ja~e anga`ovanje", nagla{ava Mujki}.
Mo`da }e neki, kako ka`e, izlaz vidjeti u
osnivanju neke nove stranke koja bi radila na
principima demokrati~nosti.
"Ali, pravila su ve} uspostavljena i ta nova
stranka bi morala koalirati sa nekom drugom i
do{la bi vjerovatno u fazu da zaprlja svoje prin-
cipe. U{la bi u neke talove. U stru~noj literaturi
se to zove 'politika prljavih ruku'", ka`e Mujki}.
"Kod nas ne mo`ete dobiti ni posao kafe
kuharice ako vam neko ne pomogne iz ove ili
one stranke. Da ne govorim o nekim va`nijim
funkcijama. Kod nas je javno zna koja stranka
'posjeduje' koje preduze}e. Imate mlade politi-
~are koji ne znaju progovoriti, ali samo zato {to
su u stranci ne~iji poslu{nici, su poslanici u ta-
mo nekim skup{tinama ili {efovi kabineta", ko-
mentari{e jedna mla|a Sarajka.
16 ofekfmkb!15. 3. 2009.

IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA

Pokolji
Maloljetnik u Njema~koj ubio 15 osoba. Biv{i policajac u Alabami
usmrtio najmanje devet osoba, pa presudio sebi.
Epilog je ove "krvave" sedmice u svijetu, koji je, na`alost, iznova os-
tao {okiran pred nekim od najgnusnijih pokolja u posljednje vrijeme.
To {to je maloljetni Tim Kre~mer (17), o~evom beretom, u svojoj biv-
{oj {koli ubio devet u~enika
i tri nastavnika, a kasnije
Granica trpeljivosti, svoj ubila~ki pohod nastavio
bunta i unutra{njeg i na ulici, usmrtiv{i tri pro-
nezadovoljstva odavno laznika, pokazuje da je gra-
pomjerena nica trpeljivosti, bunta i
unutra{njeg nezadovoljstva
odavno pomjerena. Ona
granica preko koje se prelazi samo jednom, a povratka nikad nema...
Stru~njaci nemilice nastoje odgonetnuti {ta je jednog mladi}a, poma-
lo povu~enog, zaljubljenika u sport i, naizgled, nimalo razli~itog od ve-
}ine njegovih vr{njaka, nagnalo da upadne u u~ionice i nemilice puca
po djeci. Ukazi na ~injenicu da je patio i lije~io se od depresije, da mu
Disidentske frakcije
je ra~unar prepun zastra{uju}ih nasilnih igrica i da je izgleda mrzio
`enski rod, trebalo bi da budu obja{njenje {ta je "prevagnulo" na zlo~i-
ponovo aktivne
na~ku stranu. Ipak, slaba je vajda od tog saznanja, kad je, posljedica
istog "zavijenost u crno".
u Sjevernoj Irskoj

Povratak
"Za{to?" i dalje se pita njema~ka nacija, a i ostatak svijeta je udru`en
u svijesti da nam je op{ta bezbjednost negdje zatajila, skrenula na
stranputicu. Sad su se povela dodatna pitanja o opravdanosti posjedo-
vanja oru`ja, starosnoj granici, legalizaciji...
I kad se odgovori na sva ta pitanja, ostaje ono dje~je "Za{to?", pos-
tavljeno ispred {kole u Vinendenu, {to treba da nas osvijesti i pomogne
da pomognemo sami sebi.

Priredila: Dragana RADU[KI

Kim Jong Ilu apadi protiv vojske i policije u Sjevernoj Irskoj dio su {a-

stoodstotna podr{ka
Gra|ani Sjeverne Koreje su birali novi, 12. saziv Vrhovne na-
rodne skup{tine, u zemlji gdje stvarnu vlast dr`i samo jedna
stranka, na ~ijem je ~elu Kim Jong Il. Sa izlazno{}u od gotovo
100 odsto, na izborima, na kojima su sve kandidate odredile Vla-
da ili vladaju}a Radni~ka partija, lider Kim je dobio stoodstotnu
podr{ku. Iako izvjesni, izbori bi mogli da uka`u na budu}a kreta-
nja hermeti~ki zatvorenog sjevernokorejskog re`ima, jer je ranije
najavljivano da bi Kima, najvjerovatnije, mogao naslijediti nje-
gov najmla|i sin Kim Jong Un.
"[vajcarski `igolo"
osu|en na {est godina
[vajcarac Helg Zgarbi, optu`en za zavo|enje nekoliko bogatih
`ena kako bi izvukao od njih milione dolara, osu|en je na {est
godina zatvora. "[vajcarski `igolo" se prije toga izjasnio krivim
na su|enju u njema~kom gradu Minhenu. Njegova najpoznatija
`rtva je Suzane Klate, nasljednica vlasnika vode}eg njema~kog
proizvo|a~a automobila BMW. Ona ga je i prijavila policiji na-
kon {to je poku{ao da je ucjenjuje da }e javnosti pokazati snimak
njihovog seksualnog odnosa ako mu ne da 18 miliona dolara.
Masakri u
Njema~koj i Alabami
U srednjoj tehni~koj {koli "Albertvil" u njema~kom gradu Vi-
nendenu, Tim Kre~mer (17) je ubio devet u~enika i tri nastavni-
ka, kao i jednu osobu u dvori{tu obli`nje klinike. Kasnije, u
pucnjavi izme|u napada~a i policije, stradala su i dva slu~ajna
prolaznika, a dva policajca su te{ko ranjena. Prije nego {to ga je
policija likvidirala, Kre~mer je usmrtio jo{ dva prolaznika.
Isti dan je u ameri~koj saveznoj dr`avi Alabami Majkl Me-
klendon (27) ubio najmanje devet osoba, od kojih su ve}ina nje-
govi bliski ro|aci. Po~inilac je na kraju, prema izvje{tajima
policije, u lokalnoj tvornici metala, presudio sam sebi.
Baca~u cipela
trogodi{nji zatvor
Sud u Bagdadu osudio je ira~kog novinara Muntazera al Ze-
idija na tri godine zatvora zato {to je bacio cipele na biv{eg
ameri~kog predsjednika D`ord`a Bu{a, tokom njegove opro-
{tajne posjete Iraku. Optu`nica je Zeidija teretila za napad na
stranog ~elnika. "Ne osje}am se krivim. Moja reakcija je bila
spontana", rekao je Zeidi pred sudom. On je svoj ~in opravdao
sna`nim osje}anjima koje je osjetio u prisustvu Bu{a, koji je,
kako je istakao, "odgovoran za zlo~ine po~injene u Iraku". No-
vinar ira~ke televizije sa sjedi{tem u Kairu postao je zbog svog
~ina heroj na Bliskom istoku gdje je Bu{ nepopularan zbog
podr{ke Izraelu i invazije na Irak 2003. godine.
N
blona irske istorije prema kojem se disidentske frakcije ra-
zilaze od osnovnih, mati~nih republikanskih organizacija
kako bi odr`ale svoj san ujedinjenja Irske.
Ne{to sli~no desilo se i pro{le sedmice u dva odvoje-
na napada, koja su odnijela tri `rtve, dva vojnika i jednog
policajca.
Me|utim, pitanje koje se samo name}e jeste ko u tom slu~aju preuzima
glavnu ulogu: da li su to frakcije koje su se odva`ile i odvojile od osnove?
Ne{to sli~no je uradila i frakcija IRA, poznatija kao "Provisional IRA", ka-
da se 1969. godine odvojila od onoga {to je do tada bilo poznato kao Zvani~na
IRA (Official IRA).
Oduvijek su postojale ideolo{ke razlike, ali osnovni motiv za razlaz za
"Provisional IRA" bio je taj {to su osje}ali da nije dovoljno u~injeno na za{titi
katoli~kih zajednica Sjeverne Irske.
Iako im je sam naziv bio "Provisional", {to zna~i privremen, prelazan, po-
kazali su se i dokazali kao prili~no trajni.
Odgovornost za posljednja dva napada preuzele su dvije grupe: "Real
IRA" za napad na kasarnu i ubistvo dva vojnika te "Continuity IRA" za ubistvo
policajca.
Upravo te dvije frakcije su se odvojile od "Provisional IRA", koju su optu-
`ile da se udaljila od cilja sveirske republike, prekinuv{i vojnu kampanju 2005.
godine i u{av{i u novu zajedni~ku vladu Sjeverne Irske. kao odgovor na britansku vlast u Irskoj.
Me|utim, iako je o~igledno da postoje odre|eni raskoli unutar IRA, ~inje- Bila je to jedna prili~no uspje{na pobunjeni~ka organizacija, me|utim, ~ak
nica je da su disidentske grupe rijetko kad uspijevale da preuzmu vo|stvo. i kada bi odnijeli pobjedu, u njihovim redovima je uvijek postojala dilema: da li
Nastanak IRA: Irska republikansa armija (IRA) nastala je 1919. godine treba da se prave kompromisi koji bi iznevjerili sveirsku ambiciju?
Dafne Self i sa 80 godina
Karijeru {eta modnim pistama
modela
zapo~ela Priredila: D. RADU[KI
je 1952. Sa svojih 80 godina, Dafne Self nikada nije
godine i to bila na plasti~noj operaciji, a i dalje zara|uje
s mjerama 1.000 funti dnevno nose}i modele "Dolce &
koje je
Gabbana" i mnogih drugih svjetski poznatih
marki.
i danas Ona je najstariji model u dana{njoj modnoj
industriji.
zadr`ala. Karijeru modela zapo~ela je 1952. godine i
[tavi{e, to s mjerama koje je i danas zadr`ala. [tavi{e,
danas je mr{avija nego {to je nekada bila.
danas je Ta osamdesetogodi{njakinja danas radi kao
mr{avija model agencije "Models 1", a pojavila se na na-
slovnici "Vogue" i "Marie Claire".
nego {to Fotografisali su je najpoznatiji svjetski foto-
je nekada grafi, poput Marija Testina, Nika Najta i Dejvida
Bejlija.
bila Njena karijera je bukvalno procvjetala po-
sljednjih godina, nakon {to je u~estvovala u
 15. 3. 2009. ofekfmkb 17

Pro{le
sedmice u
odvojena
dva napada
poginula
dva vojnika
i jedan
policajac

IRA Mjesto gdje su

poginuli vojnici
Tada dolazi do prvog razila`enja izme|u onih koje je predvodio Majkl
Kolins, koji je potpisao sporazum prema kojem se britanska vladavina okon~a-
va u 26 irskih okruga, osim u {est okruga na sjeveru gdje je ve}ina bila za veze
s Velikom Britanijom.
Kolins je tada bio glavni pregovara~ i 1921. godine potpisao je Anglo-irski
sporazum, prema kojem {est okruga na sjeveru ostaje u Velikoj Britaniji, {to je
poznato kao Sjeverna Irska.
prevazi}i niti ih pridobiti.
Klju~ne figure Geri Adams i Martin Mekginis odlu~ili su da je opet do{lo
vrijeme za istorijski kompromis, prekinuli su vojnu kampanju i 2005. godine
Oni koji su se protivili tome krenuli su u sopstveni rat. Jedan od njihovih u{li su u zajedni~ku vladu. Tada su rekli da }e se i dalje boriti za ujedinjenje, ali
lidera tada je izjavio da se odri~u irskog parlamenta koji je prihvatio sporazum. politi~kim sredstvima.
Kolins je ubijen iz zasjede, ali su disidenti pretrpjeli poraz, jer je ve}ina S tim se nisu svi slaglali i dolazi do pojave novih frakcija: "Real IRA" i
ljudi bila za potpisani sporazum. U ovom slu~aju, disidenti nisu uspjeli. "Continuity IRA".
Ipak, IRA, dr`e}i se tradicionalnog cilja, nikada nije nestala i s vremena na U euforiji u vezi s okon~anjem vojne kampanje "Provisional IRA", mnogi
vrijeme se pojavi, i to u onim momentima kada neke militantnije frakcije preu- su previdjeli stvaranje tih frakcija te ~injenicu da te grupe predstavljaju ozbiljnu
zmu kontrolu nad organizacijom. prijetnju.
Tako|e je poznata i bomba{ka kampanja IRA iz 1939. i 1940. godine, ~ija U izvje{taju Nezavisne komisije za monitoring, me|unarodne grupe osno-
je meta bila britansko tlo, me|utim, kako se sve de{avalo uo~i Drugog svjet- vane nakon 2005. godine, navodi se
skog rata, nisu postigli {ta su `eljeli. IRA nastala 1919. da je "Continuity IRA" veoma aktivna
Ideolo{ki razlaz: Nakon rata IRA opet poku{ava, samo su ovaj put skon- godine kao odgovor na na planiranju napada na policijsku
centrisani na podru~je Sjeverne Irske. britansku vlast u Irskoj slu`bu Sjeverne Irske.
Trudili su se ~ak punih {est godina, od 1956. do 1962. godine, me|utim, Taj izvje{taj je objavljen prije ne-
opet bez nekog ve}eg uspjeha. Naime, IRA nije imala potrebno naoru`anje za koliko mjeseci, odnosno u novembru
njihove ambiciozne ciljeve. 2008. godine.
Nakon {to su se jedno vrijeme primirili, nevolje opet po~inju 1968. Za frakciju "Real IRA", tako|e, stoji upozorenje u tom izvje{taju da "pred-
godine. stavlja ozbiljnu i stalnu prijetnju" i da smatraju da }e tako biti i u budu}nosti.
Tada na scenu stupa "Provisional IRA", koja staru IRA optu`uje da se nji- Komisija je tada u svom izvje{taju zaklju~ila da, iako su realna prijetnja, te
hova politika pretvara u socijalisti~ku. "Provisional IRA" je imala sasvim dru- frakcije i nisu ba{ uspje{ne u koordinisanju svojih aktivnosti na strate{kom ni-
ga~ije stav, a njihova politika je bila prili~no jednostavna - boriti se protiv vou.
Britanaca i istjerati ih iz cijele Irske. Posljednja dva napada pokazala su da se ta koordinacija podigla na zavi-
Britanci i "Provisional" IRA su se borili jedni protiv drugih sve dok nisu dan nivo.
do{li u pat poziciju. Me|utim, ono {to je primjetno jeste da je sama atmosfera znatno druga~ija
"Provisional IRA" je protiv sebe imala i ve}inu u Sjevernoj Irskoj, u odnosu na {ezdeste godine pro{log vijeka kada se pojavila "Provisional IRA",
koja je bila lojalna Velikoj Britaniji i ~iju odbojnost nikada nisu mogli te ve}ina analiti~ara sumnja da mo`e do}i do zna~ajnije eskalacije sukoba.

Najstariji model na svijetu

kampanji gdje su promovisane prednosti sijede
kose.
"Moja kosa je moje bogatstvo, ona je ta ko-
ja me ~ini upe~atljivom. Drugi modeli mi se di-
ve, uop{te nisu ljubomorne ni zavidne, jer im,
naravno, ne predstavljam nikakvu prijetnju", ka-
`e Dafne.
Priznaje da se osje}a daleko mla|e nego {to
jeste.
"Osje}am se kao da imam 60, ni dana vi{e.
Nastavi}u da se bavim ovim poslom sve dok
bude interesa agencija. Volim ovo ~ime se ba-
vim. Podmla|uje me. Nikada nisam bila od onih
modela koji su ludovali po `urkama niti sam se
ikada napila", isti~e Dafne.
U julu pro{le godine, Selfova je napunila
80 godina. Otkrili su je 1952. godine i to agenti
modnog odjeljenja D`ona Luisa u Redingu.
Ubijedili su je da nastupi na lokalnom mo-
dnom takmi~enju na kojem je odnijela pobjedu,
a jedna od nagrada su bile i profesionalne foto-
grafije poznatog fotografa Gilberta Adamsa.
Ubrzo joj se ukazala prilika da nastupi na
reviji poznate agencije iz Londona, nakon ~ega
s njima potpisuje ugovor. Nakon toga odlazi u
Nikada nije razmi{ljala
o plasti~nim operacijama
London na kurs, a za svoj prvi posao pla}ena je
15,5 funti.
I nakon {to se udala i rodila troje djece,
nastavila je da se bavi manekenstvom. Na pistu
se vratila 1998. godine kada je kao go{}a nastu-
pila na reviji "Red or Dead" i tada su je primije-
tili agenti agencije "Models 1".
Ubrzo po potpisivanju ugovora po~ela je da
se pojavljuje na reklamnim kampanjama bren-
dova poput "Dolce & Gabbana", "Gap", "Ni-
vea" i "Olay".
Priznaje da je dobar izgled o~uvala bave}i
se jogom, unose}i dosta vitamina, povr}a, ribe,
a vodu pije u ogromnim koli~inama.
Ka`e da je situacija u dana{njoj modnoj in-
dustriji dosta druga~ija, te da neke djevojke iz-
gledaju premr{avo. Zanimljivo je da se ono {to
je oduvijek `eljela, poput naslovnica za "Vo-
gue", desilo tek u poznim godinama.
"Kada su mi rekli za 'Vogue', bila sam odu-
{evljena, to je ne{to {to sam `eljela cijelog `ivo-
ta", isti~e Dafne.
Govore}i o nekada{njim vremenima, ka`e
da je sve bilo druga~ije.
"Tada ste imali samo tri nedjelje probe,
kursa i ako zadovoljite, to je to. Me|utim, u
po~etku smo morale same da se sre|ujemo, sa-
me da se {minkamo i pravimo frizuru", prisje-
}a se Dafne.
Dafne Self dnevno
zara|uje 1.000 funti
FOTO NN
I tada, kao i sada, bilo je brojnih opasnosti
koje su vrebale djevojke.
Danas je to droga, a nekada su to bili mu-
{karci, koji su djevojke "vrbovali" skupim puto-
vanjima u Pariz, skupom odje}om, nakitom.
Dafne ka`e da ih je oduvijek izbjegavala.
"Najve}i porok tada{njeg vremena bile su i
cigarete i ja sam se uspje{no oduprla svim nago-
varanjima. Cigarete su bile ekvivalent dana{-
njem kokainu, bar ja tako mislim. Me|utim,
dana{njim djevojkama je te{ko da odole svim
tim isku{enjima i mnoge podlegnu uticajima",
dodaje Dafne.
Priznaje da nikada nije razmi{ljala o plasti-
~nim operacijama.
"Moje lice i bore su sastavni dio moje li-
~nosti. Mlade manekenke me ~esto pitaju {ta da
rade s malim borama oko o~iju, a ja im ka`em
da je to dio njihovog sazrijevanja, dio njih i da
treba da ih ostave", poja{njava Dafne.
18 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Amel Beganovi}
Vodeni svijet u zeni~kom akvarijumu pokazuje svoj akvarijum
FOTO S. PINJAGI]

Najve}i
akvarijum
na prostoru
biv{e
Jugoslavije

Pi}e uz besplatni
podvodni {ou
Davud MUMINOVI] "ribomobil" i koja je osposobljena da ribi `ivu i zdravu doveze iako je
upecana i stotine kilometara od Zenice.
mel Beganovi}, vlasnik Jezz kluba u Zenici, prije Oko stotinak riba koje plivaju u akvarijumu Beganovi} pokazuje

A
nekoliko godina do{ao je ideju da u ljetnoj ba{ti
svoga kluba otvori najve}i akvarijum u Bosni i
Hercegovini.
Prijatelji tog trideset{estogodi{njeg instruktora
ronjenja i zaljubljenika u ribolov njegovu ideju
smatrali su utopijom.
Veliki akvarijum u centru Zenice mnogi su smatrali neizvodlji-
vom i preskupom idejom.
Uprkos skepticima Beganovi} je ostvario svoj san.
Prije dvije godine sve~ano je otvoren akvarijum sa 40.000 litara
vode, prema tvrdnjama njegovog vlasnika najve}i na prostoru biv{e
Jugoslavije, u kojima je za te dvije godine svoj smje{taj na{lo vi{e hi-
ljada riba, od kojih su mnoge endemske vrste.
"Sve dobre stvari krenu od neke lude ideje. Mi smo se jedne ve-
~eri malo zapili i onda smo nado{li na temu o akvarijumu", ka`e Be-
ganovi}, koji s ponosom pokazuje svoj akvarijum u centru grada.
Dodaje da je, s obzirom da je strastveni ribolovac, primijetio da
mnogi ribolovci uop{te ne jedu ribu.
"Ubijaju ih samo da bi se mogli pohvaliti ko je ve}u i ljep{u upe-
cao. Ja sam tada rekao da }u napraviti akvarijum pa da ribolovci mogu
meni dati ribu i da se svima javno mogu pohvaliti i pokazati na `ivoj
ribi kolikog su kapitalca uhvatili", poja{njava Beganovi}.
U akvarijumu dimenzija {est sa tri i po metra, a koji je visok oko
dva i po metra trenutno se nalazi 36 vrsta riba.
Sve ribe koje se nalaze u akvarijumu u Zenici poti~u iz stani{ta u
Bosni i Hercegovini. Mnoge od njih toliko su rijetke da ih je skoro ne-
mogu}e na}u u rijekama.
"Mnoge od ovih riba ljudi imaju priliku vidjeti samo na televiziji.
Ja sam svojim sugra|anima `elio priu{titi zadovoljstvo da se mogu
u`ivo besplatno pribli`iti bh. podzemnom svijetu", isti~e Beganovi}.
Ka`e da mnoge ribe dobije od kolega ribolovaca, koji kad uhvate
kapitalca `ele da ga "izlo`e" u njegovom akvarijumu.
"Neke sam i sam upecao dok smo neke, endemske, bogami, sku-
po platili", poja{njava Beganovi}.
Za nabavku riba osposobio je i posebnu prikolicu, koju naziva
Mnoge ribe dobiju od kolega ribolovaca,
koji kad uhvate kapitalca `ele da ga
"izlo`e" u akvarijumu
U akvarijumu veliki broj
endemskih vrsta
rijetke vrste pastrmke, mladice, smu|eva, {tuka, {ljivara, klenova, sun-
~anica.
U akvarijumu se nalaze i rijetke vrste zlatov~ice pastrmke ili me-
kouste pastrmke. Tu turisti~ku atrakciju u Zenici Beganovi} je izgradio
sopstvenim sredstvima. U izgradnju akvarijuma ulo`io je oko 55.000
KM, dok mnogo novca tro{i i na svakodnevno odr`avanje.
"Ja se ne `alim. Hvala bogu imam, tako da mogu odvojiti za taj
neki svoj }eif, ali je `alosno da op}ina ni{ta nije uradila da nam pomo-
gne iako smo akvarijum nazvali po Zenici", ka`e Beganovi}.
Svakodnevno odr`avanje akvarijuma, u kojem `ivi stotinak riba
od najmanjih, pa sve do riba giganata od petnaestak kilograma izuze-
tno je komplikovan zadatak.
Da bi obezbijedili kvalitetnu vodu za ribe Beganivi} je mogao
Uprkos skepticima Beganovi}
je ostvario svoj san
osposobiti privatno vrelo sa izvorskom vodom jer ribe ne bi mogle
pre`ivjeti u hlorisanoj vodi zeni~kog vodovoda.
Posebna zanimljivost jeste ishrana riba. Svaka od 36 vrsta riba
ima posebne "prohtjeve".
"Neke jedu samo crve, neke samo zrnevlje. Imamo jednu koja je-
de samo tre{nje. Linjak je endemska riba koja jede samo posebne ver-
ste alga. Zbog nje moramo redovno odlaziti u Travnik na Plavu vodu
da odatle ~upamo travu koju ova vrsta ribe jede. Mnoge su predatori
pa moramo uvijek imati dovoljno malih riba koje su '`rtve' u akvariju-
mu", ka`e kroz smijeh Beganovi}.
Tako komplikovan lanac ishrane ne bi mogao biti ostvaren da Be-
ganovi}u u otvaranju bazena ne poma`e Ensar koji je dugo radio u ze-
ni~kom pet {opu te poznaje prehrambene navike ribe.
Taj svojevrsni vodeni svijet u Zenici otvoren je i mogu}e ga je
besplatno upoznati. Najbolje vrijeme za posmatranje podvodnog svije-
ta BiH je u ljetnim danima kada je ljetna ba{ta Jazz kluba puna gostiju
koji uz pi}e u`ivaju u podvodnom {ouu.

INTERVJU
Darko Cvijeti}, dobitnik nagrade
za gluma~ko ostvarenje
Bilo je mnogo velikih i malih
ostvarenja u mom `ivotu, a bi}e ih,
nadam se, jo{ dosta, ka`e Cvijeti}
Pozori{ne daske
su moj `ivot
Dinka KOVA^EVI]
rijedorski glumac, re`iser i pisac Darko Cvijeti}
P
dobitnik je nagrade za gluma~ko ostvarenje us-
tanovljeno ove godine u Pozori{tu Prijedor.
Nagrada koja nosi ime velikih glumaca te
pozori{ne ku}e Marka Pavkovi}a i Zlate Kogel-
nik, Cvijeti}u je uru~ena na premjeri predstave
"[ta je sobar vidio", ra|ene po tekstu engleskog
pisca D`oa Ortona i u re`iji Aleksandra Pejakovi}a, kome
je to bila diplomska predstava.
Cvijeti} je u posljednje tri pozori{ne sezone ostvario
zapa`ene uloge Nevena u "Urnebesnoj tragediji", autora
Du{ana Kova~evi}a, Ivana u predstavi "Hadersfild" Uglje-
{e [ajtinca, drogiranog kretena u "Lakom komadu", Neboj-
{e Rom~evi}a, sve tri u re`iji Radenka Bilbije.
Zapa`ena je i njegova uloga Raskoljnikova u predstavi
"Zlo~in i kazna", prema romanu Fjodora Mihajlovi~a Dos-
tojevskog, koju je re`irao i adaptirao direktor Narodnog
pozori{ta u Sarajevu Gradimir Gojer.
Darko Cvijeti} ne krije da mu je dobijanje tog, tek us-
tanovljenog priznanja, veliki podstrijek u njegovom daljem
umjetni~kom radu u prijedorskom pozori{tu.
NN: [ta za Vas, kao kompletnog umjetnika, zna~i
to priznanje koje ste dobili od svojih kolega glumaca i u
svom rodnom gradu, s obzirom na to da ste ve} dobili
brojne nagrade za gluma~ka ostvarenja i re`iju?
CVIJETI]: Prvo mi je velika ~ast {to sam dobio pla-
ketu koja nosi ime velikog barda prijedorskog glumi{ta
Marka Pavkovi}a, kojeg sam poznavao li~no i igrao neko-
liko predstava s njim davnih osamdesetih godina pro{log
stolje}a. Ono {to }u pamtiti je ~injenica da je Pavkovi},
osim {to je bio veliki glumac, bio i veliki prijatelj pozori{ta
i glumi{ta uop{te, a i moj veliki prijatelj. Na`alost, umro je
u samo predve~erje pro{log rata, i to u trenutku kada sam
re`irao predstavu "Nije ~ovjek ko ne umre", a tu predstavu
smo posvetili njemu. Ovo je nagrada struke i kolega glu-
maca i nosi ime velikog umjetnika i intelektualne gromade.
To je za mene veliko priznanje.
NN: To prijedorsko priznanje glumcima doma}eg
teatra }e biti dodjeljivano svake tre}e sezone. Za{to?
CVIJETI]: Tako je. Gluma~ka prijedorska trupa bro-
ji samo sedam glumaca. Da ne bismo devalvirali zna~aj na-
grade i priznanja, odlu~ili smo se da svake tre}e pozori{ne
sezone dodjelimo tu plaketu koju smo ustanovili.
NN. Uz prijedorsko pozori{te ste prakti~no od ma-
lih nogu. Pamtite li prvu ulogu ?
CVIJETI]: Prve role uvijek se pamte. Milo{ Aprilski
je napiso tekst za predstavu "Diplomski po Radoju", a to je
bilo prije 25 godina. Od te generacije glumaca jo{ smo sa-
mo @eljko Rivi}, Radenko Bilbija i ja ostali u trupi koja je
obnovljena novim gluma~kim imenima. Ali, eto, opstali
smo, uprkos ratu koji nas je bolno pogodio i u vremenu u
kome se pri~alo o opstanku. No, dolazi i poratno vrijeme,
kada smo kroz proteklu deceniju ostvarivali velike predsta-
ve i igrali isto takve uloge, poput "Mandragole", "Galeba",
"^ekju}i Godoa", "Zlo~ina i kazne", "Srpske drame" i
mnogih drugih zahtjevnih predstava.
NN: Koja Vam je predstava bila i najzna~ajnija, a s
Va{om zahtjevnom ulogom?
CVIJETI]: Mnogo ih je, ali bih izdvojio ulogu Ras-
koljnikova u predstavi "Zlo~in i kazna", koju je po tekstu
15. 3. 2009. ofekfmkb 19
Darko Cvijeti}:
Prve role uvijek
se pamte
FOTO NN
Dostojevskog re`irao Gradimir Gojer. To je bio izazov. Ja
imam 42 godine, a tuma~io sam lik mladog studenta od 20
godina. No, tom mladi}u i zahtjevnoj ulozi sam se prilago-
dio i mentalno i fizi~ki. Igrao sam mladog ~ovjeka koji je
Ostvario na ovaj ili onaj na~in izvr{io masakr i ubistva, a cijela
zapa`ene predstva se mo`e posmatrati i kroz vrijeme dana{nje. Bilo
uloge je mnogo takvih predstava u Prijedoru. Ipak, najte`e mi je
u posljednje bilo ostvariti zahtjevnu rolu tuma~e}i lik Ivana u predstavi
tri
"Hadersfild".
pozori{ne
NN: I pored ponuda da odete iz Prijedora, svoj
sezone
grad i pozori{te niste htjeli da napustite.
CVIJETI]: Ta~no je to, a po{to imam ro|ake u Ameri-
ci, bio sam i tamo. Ipak, u Prijedoru je neka ~udna situacija.
Na{e pozori{te ima jedan specifikum i mentalni status koji
poku{ava da korespondira s vremenom u kome jesmo i da
na taj na~in {alje odre|ene poruke u javnosti. Ono {to je va-
`no je da smo u pozori{tu kompaktni kao kolektiv. Nema su-
je te me |u glum ci ma i ni ko od nas ne ma otpor pre ma
velikim i malim ulogama. U stanju smo da svi igramo sve.
Na{e Ono {to je veoma bitno je da kroz na{e predstave budemo
pozori{te integrativni dio u kulturi i pozori{nom `ivotu BiH.
ima jedan NN: Da li brojite svoje uloge, poduhvate u re`iji i
specifikum druge uspjehe?
i mentalni CVIJETI]: Ne, nikad to nisam radio i mislim da bi to
status bila ludost u mojim godinama. Bilo je mnogo velikih i ma-
lih ostvarenja u mom `ivotu, a bi}e ih, nadam se, jo{ dosta.
Ono {to nisam nikada ~inio je da glumim u nekom od fil-
mova, mada je bilo i takvih ponuda. Jednostavno, pred ka-
merom se lo{e osje}am i ta vrsta umjetnosti za sada mi
ipak nije primamljiva. Pozori{ne daske su moj `ivot i tako
}e i ostati.
20 ofekfmkb!15. 3. 2009.

JEDAN DAN SA... U isto

vrijeme

Marjanom Mijajlovi}em, radi pet

stvari

sportskim komentatorom FOTO S. PINJAGI]

TV Hajat
Marjan
Mijajlovi}
na fejsbuku
ima vi{e
fanova
~ak i od
mnogih
slavnih
fudbalera

Sa dresom "plavookog Donedavno bio komentator

bosanskog bombardera" beogradskog Sport kluba

Marjan na Ba{~ar{iji

U lovu na idealnu U {etnji sa Davud MUMINOVI] gendarnim komentatorom.

djevojkom Trenutno su Marjan i Marina u velikoj gu`vi. Zbog do-
Marinom arjan Mijajlovi}, donedavni komentator seljenja i novog radnog mjesta imaju mnogo obaveza.

M
beogradskog Sport kluba, krajem februa-
ra se doselio u Sarajevo.
Mijajlovi}, koji je ro|en u Tuzli, za
samo nekoliko godina, od kada je za mi-
krofonom u komentatorskoj kabini, ste-
kao je kultni status me|u fudbalskim
navija~ima u Srbiji, Crnoj Gori i BiH.
Od marta u sportskoj redakciji televizije Hajat komentari{e
utakmice {panske lige.
"Trenutno sam u lovu na idealnu putanju za
`ivot", ka`e Marjan, koji je nedavno zapo~eo novi `ivot u
bh. prijestonici.
U Sarajevo je Marjan do{ao sa dugogodi{njom djevoj-
kom Marinom.
Trenutno se "ku}e" u stanu koji su iznajmili u starom di-
jelu Sarajeva.
Lokacija stana je izabrana jer je blizu redakcije Hajata,
pa Mijajlovi}, s obzirom na to da nema voza~ku dozvolu, na
posao ide pje{ke.
Drugi razlog odabira stana na ovoj lokaciji jeste blizina
Ba{~ar{ije.
"Pijem isklju~ivo bosansku kafu. Ostale kafe ne pri-
znajem, a ka`u mi da na Ba{~ar{iji prave najbolju bosan-
sku ka fu", is ti ~e Mar jan, ko jeg je te {ko odvo ji ti za
razgovor jer tokom {etnje starim dijelom grada mnogi po-
znati i nepoznati prilaze i `ele da se samo pozdrave s le-
"U isto vreme radim pet stvari. Useljavam se u stan,
upoznajem se s novom redakcijom, pripremam se za uta-
kmice, upoznajem grad, a i razapet sam od obaveza sa
medijima. Sve radim u hodu, ali stignem i da popijem ka- U Sarajevo
fu sa dosta drugova koje sam stekao u ovom gradu", pri~a do{ao "zbog
Marjan. posla i zbog
Svojim prepoznatljivim temperamentnim komentarisa- meraka"
njem utakmica Marjan je za kratko vrijeme stekao armiju fa-
nova me|u fudbalskim navija~ima.
Njegova kombinacija fanati~nog komentari-
sanja, ali i enciklopedijskog poznavanja informacija o igra-
~ima u~inila je da su ~ak i mnoge fudbalske analfabete uz
Marjana zavoljele fudbal.
Svojevrsni paradoks je da Mijajlovi} na fejsbuku ima
vi{e fanova ~ak i od mnogih slavnih fudbalera.
Posebnu popularnost u BiH stekao je zbog o~iglednih
simpatija za bosanskohercegova~ke fudbalere koji igraju u
njema~koj ligi. Legendarni
Fanati~no proslavljanje golova Vedada Ibi{evi}a ("Ra- komentator
duj se Bosno {to ima{ Ibi{evi}a", "Jo{ jedan gol plavookog na posao
bosanskog bombardera") i Sejada Salihovi}a, kojeg je pro- ide pje{ke
zvao fudbalskim Rembrantom, mnogima slu`ilo kao zvono
na mobitelu.
Marjan ka`e da je u Sarajevo do{ao "zbog posla i zbog
meraka", ali da jo{ ne `ivi "realnim" `ivotom.
"Od kada sam do{ao u Sarajevo i nemam neku rutinu.

Li~na karta
Datum ro|enja: 28/!nbsu!2:83/!hp!ej!of
Horoskopski znak: Pwbo
Bra~no stanje: v!tsf!~opk!wf!{j
Hobi: •j!ub!okf
`ivotnu putanju
Svi `ele da popri~aju sa mnom i da me upoznaju, a imam i
puno obaveza. Ina~e, moj dan po~inje u 10 sati. Bu|enje, ka-
fica, novine. Kasnije idem u redakciju i pripremam se za uta-
kmice. Izuzetno sam temeljit. Iako sam sa istoka, za sebe
ka`em da sam Nemac jer se zaista dobro pripremam za uta-
kmice", ka`e Marjan.
Isti~e da jedva ~eka da se smiri situacija u
vezi s njegovim prelaskom i da se mo`e koncentrisati samo
na svoj posao.
Zanimljivo je da Marjan utakmice ne gleda kod ku}e.
Ka`e da "posao ne nosi ku}i", na op{te odu{evljenje
njegove djevojke koja je nezaiteresovana za fudbal.
"Takav je dogovor. Utakmica nema ku}i", rekla je Mari-
na kroz smijeh.
Iako je Mijajlovi}u sport obilje`io `ivot, fudbal je treni-
rao, a kasnije je dugo godina radio kao novinar u {tampa-
nim medijima, da bi zavr{io kao poznati komentator.
Sport nije jedina Marjanova preokupacija.
Za sebe tvrdi da je "manijak" za ~itanjem. Voli film,
{etnje i dru`enje s ljudima.
"^itam puno. Kao manijak. Volim istoriju i istorij-
ske knjige. Posebno me zanima i religija. U mom `i-
votu dosta je va`an sport, ali ima i drugih tema. Ne
sme ~ovek postati opsednut svojim poslom. Ima i
drugih tema za razgovor", ka`e Mijajlovi}.
U svakodnevnom poslu izuzetno mu je va`no
poznavanje jezika.
Engleski i njema~ki dobro govori, a za sabiranje in-
formacija o utakmicama koje prati slu`i se i {panskim, itali-
janskim i turskim jezikom.
Zbog svoje velike ljubavi prema turskom fudbalu, u Sa-
rajevu planira da ozbiljnije po~ne u~iti turski jezik.
Iako je fanati~an navija~ turskog Galatasaraja, jo{ u Sa-
rajevu nije posjetio }evabd`inicu "Galatasaray", vlasnika Ta-
rika Hod`i}a, biv{eg igra~a tima sa Bosfora, jer ~eka
posebnu priliku.
"Idu mi nekako ti jezici. Engleski smo mi
Pije
svi manje-vi{e morali progovoriti. Nema~ki je do{ao ka-
samo snije, a ove druge sam savladavao pra}enjem sportske
bosansku {tampe i Interneta", poja{njava Marjan.
kafu
Uz svo vrijeme koje provodi u sportskoj redakciji
Marjan na|e vremena i za prijatelje, ali i obi-
~ne navija~e koji `ele da ga upoznaju.
Zbog svoje prostodu{nosti i pristu-
pa~nosti poprili~no je popularan, o ~e-
mu govori podatak da na svom fejsbuk
profilu ima vi{e od 3.600 prijatelja.
Priznaje da ih sve ne poznaje, ali
se trudi da mnogima odgovori na nji-
hova pisma i poruke.
Nerijetki su navija~i kojima je
Marjan zbog poznavanja mnogih
liga dao kladioni~arski tip za po-
jedine utakmice.
"Ne mo`e{ odbiti ljude. Meni
je to u stvari najlep{e u ovom po-
slu {to upoznajem razli~ite ljude,
ali vrlo zanimljive. Naravno da ne
15. 3. 2009. ofekfmkb 21
Marjan u
komentatorskoj
kabini
poznajem sve te ljude na fejsbuku, ali se poznajem s njih bar
stotinjak. To su dobri ljudi. Do|e do neke po~etne komuni-
kacije, a kasnije sam s mnogima razmenio broj telefona i da-
nas smo u kontaktu", ka`e Marjan.
Svoj dolazak u Sarajevo shvatio je vrlo ozbiljno.
S obzirom na to da je ro|en u Tuzli i da je nekoliko go-
dina svog djetinjstva proveo u sarajevskom naselju Grbavi-
ca, Marjan dolazak u BiH smatra "povratkom".
Osim papirologije, koja mu je potrebna za rad u BiH,
ovih dana je zapo~eo i proceduru dobijanja bh. dr`avljanstva.
"Ni{ta u `ivotu nije slu~ajno, tako ni moj
dolazak u Sarajevo. Kada sam prvi put dolazio, ljudi su mi
prilazili i osetio sam toliko topline da sam se istog trena ose-
}ao kao kod ku}e. Ljudi mi sada prilaze, samo stisnu ruku i
ka`u 'hvala ti {to si do{ao'. To vi{e nam veze sa fudbalom, s
igrom, to je neka nova odgovornost. Ja sam se opredelio za
BiH, za ovaj grad i nastoja}u da budem dobar vojnik ove
dr`ave", istakao je Marjan.
Priliku za to ima}e ve} krajem marta u Genku, kada re-
prezentacija BiH igra va`nu utakmicu s Belgijom u okviru
kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi.
Mnogi navija~i BiH s odu{evljenjem su prihvatili tu in-
formaciju, jer se mnogi kunu da bi "i {ahovska partija koju
prenosi Marjan bila zanimljivija od fudbalskih utakmica ko-
je prenose drugi komentatori".
"Dabogda mi pobedili, a ja ne progovorio ni re~", rekao
je fudbalski komentator Marjan, vatreni navija~ BiH, koji }e
reprezentativce BiH iz komentatorske lo`e bodriti svojim
prirodnim jezikom na ekavici.
22 ofekfmkb!15. 3. 2009.
NA LICU MJESTA
Mjesto gdje su na|ene
mo{ti monaha
Selo Medna, gdje su po vizijama
mje{tanke prona|ene mo{ti
monaha, malo ko posje}uje
Nikola Pena pokazuje mjesto
gdje tragaju za ostacima manastira
FOTO A. ^AVI]
"Mednjansko
na korak od
Dragan SLADOJEVI], @eljko DERAJI]
ada su u selu Medna, u op{tini Mrkonji}
K
Grad, kra jem 2006. go di ne po vi zi ji
mje{tanke Petre Topi} prona|ene mo{ti
trojice monaha, "kolone" vjernika sa sve
~etiri strane svijeta pohrlile su u to nase-
lje da vide "~udo nevi|eno".
Danas, dvije i po godine nakon is-
Melentija Mileki},
jedan od najstarijih kopavanja mo{tiju, u selo podno planine Dimitor u do-
stanovnika Medne lini rijeke Mednjanke, malo ko svra}a kako bi o~i
po~astio veli~anstvenim planinskim prizorima, ali i po-
molio se u hramu Ro|enja presvete Bogorodice, gdje
su smje{tene mo{ti tri monaha.
Pored predivne crkve "okovane" svje`im vazdu-
hom i prirodnim okru`enjem, koja je nedavno rekon-
struisana, zatekao nas je tajac.
@itelji tog Niti jednog posjetioca nismo na{li.
Uo~ili smo da je izvr{ena rekonstrukcija jednog
skoro dijela te crkve, tako da su na jednoj njenoj strani i na-
zaboravljenog slikani monasi o kojima se nedavno nadaleko pri~alo.
sela, ka`u da Posjetioci iz Ukrajine i Turske: Lju-
bazno nas je do~ekao samo Nikola Pena, lokalni sve-
osim rodbine {tenik, koji nam je rekao da vjernici u Mednu dolaze i
mje{tana, sada, ali ni u pribli`no velikom broju kao {to je to bio
slu~aj nekoliko mjeseci nakon {to su mo{ti iskopane.
ovdje skoro "Tada su dolazili brojni vjernici sa svih strana. Je-
niko dni su u ovo malo selo dolazili iz radoznalosti, drugi
zbog vjere", po~inje pri~u Pena, prisje}aju}i se dana
ne navra}a kada su putevima koji vode prema selu Medna dolazili
brojni automobili iz dalekih krajeva.
Prema njegovim rije~ima, najvi{e ih je bilo iz RS i
Srbije, ali iz brojnih drugih zemalja.
"Tako smo imali posjetilaca iz Ukrajine, a bio je i
jedan pravoslavac iz Turske", dodaje Pena.
Sada, tvrde `itelji tog skoro zaboravljenog sela,
osim rodbine mje{tana, skoro niko ne navra}a.
Pena, ipak, nije pesimisti~an, govore}i da je sve u
Bo`jim rukama.
"Svevi{nji ~ini ~uda. Kao {to je bila volja Njegova
da se te mo{ti prona|u, tako }e i Bo`ja volja biti da lju-
di po~nu u ve}em broju posje}ivati ovaj hram i poklo-
ne se mo{tima monaha", ka` Pena.
Dodaju}i da se lokacija, gdje su mo{ti prona|ene,
nalazi na oko dva kilometra od crkve Ro|enja presvete
Bogorodice.
Protojerej Pena ka`e da je te{ko procijeniti koliko
je vjernika do sada, nakon pronalaska mo{tiju, do{lo u
Mednu, do tada malo poznato selo, ali priznaje da je
njihov broj u padu.
"[ta da ka`em? Kada su prona|ene mo{ti svetog
Vasilija, nije bilo ni televizije ni {tampe, a ipak su vjer-
nici odlazili i dan-danas odlaze. Kad Bog ho}e ~initi
~uda, ~ini}e. Ne}emo dati da ovo bude zaboravljeno",
ka`e Pena.
Kada se zavr{i iskopavanje manastira, kako doda-
je, trebalo bi da na tom mjestu bude napravljena crkva
i konak te na to mjesto premje{tene mo{ti.
"Bili bi i monasi koji bi svakodnevno vr{ili bogo-
slu`enje, a tad }e biti i vi{e vjernika", smatra Pena.
Pri~a nam da se pretpostavlja da je pored lokaliteta
gdje su mo{ti prona|ene nekada postojao manastir.
"Jedan dio lokaliteta je istra`en, a ja se nadam da
}e sad na prolje}e, ako bog da, iskopavanje biti nastav-
ljeno. Jedan dan pred Gospodom je kao 1.000 godina.
Ne znam za{to da `urimo sa iskopavanjem", obja{nja-
va Pena.
Isti~e da su na lokalitetu gdje su prona|ene mo{ti
do sada iskopani ostaci temelja i ekseri.
Veliki zna~aj za selo: Pena dodaje da }e,
kada se manastir iskopa, to za ovo selo i sve vjernike
imati veliki zna~aj.
Nagla{ava da }e to biti duhovni centar mrkonji-
}kog, {ipova~kog i ribni~kog kraja.
Jedan od najstarijih stanovnika Medne, 78-godi{nji
Melentija Mileki}, koji je dok smo razgovarali sa pro-
tojerejem do{ao do crkve, priznaje da su mje{tani bili
skepti~ni kada je Petra Topi} govorila ono {to joj se
~esto usnilo, ali da je sada neosporno da je bila u pra-
vu.
"Budim se, gledam na{e lijepo selo kako ga oba-
sjava sunce. Mislim - Bo`e mili, hvala Ti {to se ispos-
tavilo da su ovdje bili monasi", govori nam Mileki}, ne
kriju}i zabrinutost {to narod slabo dolazi u to sveto
mjesto.
Ni{ta manje optimisti~an nije ni Savan Klepi},
predsjednik Crkvene op{tine iz Medne, kojeg smo ta-
ko|e zatekli nedaleko od crkve.
On ka`e da sva pri~a oko monaha polako pada u
zaborav.
"Na jednoj skora{njoj molitvi, ovdje, u hramu Ro-
|enja presvete Bogorodice, bilo nas je svega osmoro",
ka`e Klepi}.
On smatra da bi ve}om afirmacijom "medljanskog
~uda" te izgradnjom manastira na Crkvi{tu, mjestu
gdje su prona|eni monasi, dolazilo vi{e vjernika.
 15. 3. 2009. ofekfmkb 23

Crkva
Selo Medna opustjelo
^udo iz Ro|enja
presvete
1981. godine Bogorodice

Qsp!up!kf!sfk!Qf!ob!qsj!•b
eb!tf!kp|!kf!eob!qp!nop!hj!nb
of!pcj!•ob!tj!uv!bdj!kb!ep!hp!ej!mb
2:92/!hp!ej!of!v!dslwj!Sp!}f!.
okb!qsf!twf!uf!Cp!hp!sp!ej!df/
#Lb!eb!kf!twf!|uf!ojl!Csbo!lp
Lmjo!d pw-!lp!kj!tb!e b!tmv!a j!v
dslwj!v!tf!mv!Psb!ipw!mkb!oj-!ub!.
lp!} f! v! pq!| uj!o j! Nslp!o kj~
Hsbe-!ob!mj!uvs!hj!kj!sb!{b!wj!kbp!bo!.
uj!nvt-!po!nv!tf!usj!qv!ub!tb!.
wjp!j!sb!{b!wjp/!Uv!kf!cj!mp!ept!ub
p•f!wj!eb!db!lp!kj!np!hv!qpu!.
wsej!uj!pwv!qsj!•v#-!hp!wp!sj!Qf!ob/
Ep!eb!kf!eb!tv!v!nf!}v!wsf!.
nf!ov!tb!twf!|uf!oj!lpn!Lmjo!.
dp!wpn!sb{!hp!wb!sb!mj!wmb!ej!lb
cb!okb!mv!•lj!Kf!gsfn-!uf!qb!usj!.
kbsi!tsqtlj!Qb!wmf-!qj!ub!kv!~j!|ub
tf!{b!qsb!wp!ub!eb!ef!tj!mp/
#Tub!op!woj!dj!Nf!eof!tb!eb
uv!nb!•f!eb!kf!vqsb!wp!tb!wj!kb!.
okf!j!sb!{b!wj!kb!okf!bo!uj!nv!tb!usj
qv!ub!v!wf!{j!tb!usj!np!ob!ib!{b
lp!kf!ep!ub!eb-!ptjn!Qf!usf-!oj!.
lp!oj!kf!{obp#-!hp!wp!sj!Qf!ob-
jt!uj!•v!~j!eb!oj!po!tbn!oj!lb!eb
oj!kf!•vp!eb!tf!pwb!lp!of!|up
cj!mp!hekf!ef!tj!mp/!

~udo" Slika monaha

na crkvi

zaborava
"Prije ne{to vi{e od godinu dana bila su intenzivni-
ja iskopavanja manastira pored groba monaha, a nakon
`ive du{e, osim na{eg ljubaznog doma}ina i ekipe "Ne-
zavisnih".
toga, malo je ura|eno", pri~a Klepi}. Ni{ta manje optimisti~na slika nije ni kad se spus-
Dodaje da su pro{le godine ura|ene dvije iskopi- tite u selo. U njemu `ivi svega 309 stanovinika i to u
ne, da se sada skoro ni{ta ne radi. 109 doma}instava.
"Kada bi manastir bio iskopan, za to bi ljudi ~uli i Ve}inom su to bake i djedovi u poodmakloj staros-
dolazili bi iz Banjaluke, Prijedora, Prnjavora, ali i {ire. ti. Djece je, ka`u u tom selu, jako malo.
Ovako, tu smo samo mi, lokalni vjernici", ka`e Klepi}. Ako ovdje ne budu dolazili vjernici iz drugih kra-
U selu vi{e nije ni Petra: Na`alost, u jeva, o ~udu koje se desilo u selu Medna, pri~a }e nas-
Mednoj vi{e ne `ivi ni famozna Petra Topi}, vizionarka Nekada taviti da blijedi. *
zahvaljuju}i kojoj su iskopane mo{ti monaha. su to selo
Oti{la je, kako ka`u njene kom{ije, `ivjeti u selo dolazili
^urug u Vojvodini, a i ma}eha joj je nedavno umrla, vjernici Savan
sa svih Klepi}:
tako da je njeno doma}instvo ostalo pusto. Pri~a oko
strana monaha
Tako se vi{e ni arheolozi, ako bi to `eljeli, ne mo- polako
gu sa ovom vizionarkom, o kojoj se pri~alo od Vardara pada u
do Triglava, konsultovati prilikom vr{enja iskopina. zaborav
Sve i da Petra jo{ `ivi u Mednoj, ka`e protojerej
Pena s kojim smo oti{li na mjesto gdje su prona|ene
mo{ti monaha, te{ko da bi bila mogu}a saradnja izme-
|u te vizionarke sa arheolozima.
"Arheologija ima svoj pravac, a ljudi koji imaju
vi|enje od Boga opet imaju svoju viziju, pa se na tom U Mednoj
putu ne bi usaglasili", obja{njava Pena, pokazuju}i vi{e
nam mjesto gdje su prona|ene mo{ti tri monaha, te is- ne `ivi ni
kopine arheologa na vi{e lokacija oko ovog mjesta. vizionarka
Na mjestu odakle su iskopane mo{ti nalazi se ka- Petra Topi}
meni krst, koji je neko iz sela prona{ao nedaleko od te
lokacije.
Kod krsta nekolicina ko zna kada upaljenih svije- Iskopine
}a. gdje se tra`i
Ne{to dalje niz rupa u zemlji. I to je sve. Nigdje manastir
24 ofekfmkb!15. 3. 2009.
U FOKUSU
Bosna i Hercegovina spada u
zemlje sa najskupljim naknadama
Mesud Lakota:
Takse i naknade
predstavljaju plja~ku naroda
Da bi izvadio obi~nu potvrdu ~ovjek
mora izvaditi dodatnih deset papira,
ka`e Mesud Lakota
Takse i do
Tanja [IKANJI], Adis [U[NJAR
BiH spada u zemlje sa najskupljim i
najve}im brojem taksi koje optere}uju i
gra|ane i privrednike, tvrdi Mesud Lako-
ta, predsjednik Udru`enja potro{a~a Kan-
tona Sarajevo.
Najve}a taksa pla}a se u RS i mo`e
da ko{ta 100.000 KM. To je taksa koja se
pla}a za upis vlasni{tva i hipoteke u ze-
mlji{nu knjigu, koja iznosi 0,2 odsto od
vrijednosti nekretnine ili visine osigurane
tra`bine kod hipoteke.
"Hipotekarni du`nik za obezbje|enje
potra`ivanja u iznosu od 1.000.000 KM,
odnosno upis u hipoteke, treba da plati ta-
ksu u iznosu od 2.000 KM, a zakon pre-
dvi|a najve}i mogu}i iznos takse na ~ak
100.000 KM", ka `e Ma rin ko Plav {i},
predsjednik Notarske komore RS.
S ob zi rom na to da su svi upi si u
zemlji{ne knjige optere}eni jako visokom
sudskom taksom, kako ka`e Plav{i}, u
postupku je izmjena Zakona o sudskim ta-
ksama u pogledu smanjenja te naknade.
"Administrativne, komunalne i sud-
ske takse i naknade u BiH predstavljaju
plja~ku naroda kojom se finansira gloma-
zni administrativni aparat", tvrdi Lakota.
On poja{njava da propise o taksama u
FBiH donose ministarstva FBiH i kanto-
na, te op{tine.
Ogor ~e ni gra |a ni: "Da bi
izvadio obi~nu potvrdu ~ovjek mora izva-
diti dodatnih deset papira. Svaka op{tina
posebno donosi propise o taksama. U ova-
kvoj situaciji su ugro`ena prava naroda.
Najskuplje takse u FBiH su u Kantonu
Sarajevo i Kantonu 10", ka`e Lakota.
Poja{njava da u tim kantonima pot-
vrde, kao {to je potvrda o neka`njavanju,
ko{taju oko 30 KM.
"To je van svake pameti. Imamo situ-
aciju da ljekarska uvjerenja ko{taju od 50
do 180 KM. Razni zahtjevi koji bi trebalo
da budu besplatni ko{taju od dvije do 10
KM. Neke stvari koje bi trebalo da idu po
automatizmu, poput naslje|ivanja nekre-
tnine od roditelja, samo se kod nas napla-
}uju. Ova administracija samo gleda gdje
mo`e vi{e da oguli narod", ka`e Lakota.
I gra|ani Sarajeva su ogor~eni bro-
jem i cijenama taksi, koji im ote`avaju `i-
vot.
"Kad moram i}i u op{tinu da predam
neki zahtjev ili da dobijem potvrdu razbo-
lim se. Uvijek treba hiljadu nekih papira,
a svaki se pla}a. Na kraju, osim novca
odu vam i vrijeme i `ivci. Gule narod gdje
god mogu, ~ak je i RTV pretplata reguli-
sana kao taksa. Za fiksni telefonski broj
~ovjek mora izdvojiti 15 KM mjese~no, a
da nije ni impuls potro{io. To je sramota",
ka`e Sarajka Nermina M.
Lakota smatra da su zakoni koji regu-
li{u tu oblast jako lo{i. Dodaje da u ovom
trenutku, kada recesija poga|a privredu,
dr`ava od privrednika uzima veliki novac
za pokretanje firme.
"Pri~amo o pokretanju privrede godi-
nama, a za otvaranje samostalne trgovin-
ske radnje potrebno je platiti oko 500
KM, a za dru{tvo ograni~ene odgovornos-
ti (d.o.o) 3.500 KM, dok u svim zemljama
Evrope i u okru`enju dr`ava poti~e pokre-
tanje biznisa. S druge strane, sav novac od
taksi po pravilima trebao bi da se na neki
na~in vrati ljudima", smatra Lakota.
U BiH, kako isti~e, taj novac ide za
finansiranje administracije.
"Sva ka pro mje na ku }nog bro ja se
pla}a i to je ve} proban recept u svijetu
kada op{tini zafali novca. Takse su preko
svake granice visoke i one demorali{u na-
rod", ka`e Lakota.
Takse u RS: Visina taksi u RS,
koja je utvr|ena zakonskim propisima,
prema mi{ljenju mnogih gra|ana tako|e
nije prilago|ena `ivotnom standardu u
RS, jer je prilikom kupovine stana potre-
bno platiti taksu u iznosu od 100 KM, ko-
liko iznosi i sudska taksa za tu`bu zbog
iseljenja.
Za tu`bu zbog otkaza ugovora o zaj-
mu ili zakupu stvari, za tu`bu o otkazu
ugovora o zakupu poslovnih prostorija
pla}a se sudska taksa u iznosu od 200
KM, a za prijedlog da se prizna odluka
inostranog suda u statusnim stvarima za
taksu treba izdvojiti 200 KM.
Za `albu protiv donesenog rje{enja
ta ksa ko {ta 300 KM, a za tu`bu zbog
ometanja posjeda 50 KM.
S.M. iz Banjaluke, koji je pro{le go-
dine kupio stan, ka`e da je dva puta mo-
rao platiti sudsku taksu: prvi put prilikom
prepisa stana na maj~ino ime, a drugi put
prilikom ovjeravanja maj~inog darovnog
ugovora, kojim je on postao vlasnik stana.
"Dva puta sam platio taksu po 100
KM. Dakle, 200 KM vam je potrebno sa-
mo za ta dva dokumenta i smatram da je
to, uz sve ostale tro{kove, jako mnogo.
Mislim da bi te takse trebalo da budu po-
voljnije", isti~e S.M.
Visina takse je odre|ena zakonima.
Sudske takse propisuje Zakon o sudskim
taksama, a za administrativne se primje-
njuje Zakon o administrativnim taksama.
Kako ka`e Plav{i}, jedinice lokalne
samouprave mogu svojim normativnim
aktima odrediti visinu takse za pojedine
postupke koji se vode kod tih organa.
"Za spise i radnje u postupku kod or-
gana lokalne samouprave, odnosno op{ti-
na i gradova, pla}aju se administrativne

100.000 maraka
takse po propisima op{tine i grada", poja{-
njava Plav{i}.
Oslo bo |e ni od pla }a nja:
Od pla}anja administrativne takse, izme|u
ostalih, oslobo|eni su ratni invalidi i inva-
lidi rada, djeca koja su u`ivaoci invalidni-
ne do navr{enih 26 godina za spise i radnje
u vezi sa {kolovanjem u svim {kolama.
Te takse ne pla}aju ni invalidi koji su
oslobo|eni pla}anja godi{njih naknada za
Najve}a taksa upotrebu motornih vozila, u postupku stru-
u RS je ~nog pregleda tih vozila radi registracije.
za upis Od pla}anja tih taksi oslobo|eni su i
vlasni{tva gra|ani za prijavu na konkurs za zasniva-
i hipoteke nje radnog odnosa, kao ni u~enici i studen-
u zemlji{nu ti za sve spi se i ra dnje u ve zi sa
knjigu {kolovanjem.
Sudske takse: Sudska taksa se
u parni~nom postupku pla}a prema vrije-
dnosti predmeta spora.
Tako se za tu`bu, protivtu`bu, prije-
dlog za ponavljanje postupka, prijedlog da
se prizna odluka stranog suda i odluka
stranog arbitra`nog suda, taksa pla}a pre-
ma vrijednosti predmeta spora.
Sudska taksa
Ako je vrijednost predmeta spora do
se pla}a
1.500 KM, taksa iznosi 50 KM, a ako je
prema
vrijednost predmeta od 1.500 do 3.000
vrijednosti
KM taksa ko{ta 100 KM.
predmeta
Taksa od 500 KM pla}a se za predme-
spora
te u vrijednosti od 10.000 do 50.000 KM.
Ako je vri je dnost spo ra ve }a od
100.000 KM, taksa iznosi jedan odsto na
ozna~enu vrijednost spora, ali ne mo`e da
iznosi vi{e od 10.000 KM.
Kako ka`e Plav{i}, sud mo`e oslobo-
diti taksenog obveznika od pla}anja takse
ako bi time bila ugro`ena egzistencija ob-
veznika i ~lanova njegovog doma}instva.
"Odluku o osloba|anju od takse dono-
si sud na pisani zahtjev taksenog obvezni-
ka. Prije dono{enja odluke sud }e naro~ito
Nihad
Imamovi}
FOTO D@.
TORCHE
Veliki broj
taksi
optere}uje
gra|ane
FOTO NN
uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za na-
platu takse, ukupan prihod i imovinu ta-
kse nog ob ve zni ka i ~la no va nje go vog
doma}instva, kao i broj lica koja takseni
obveznik izdr`ava", obja{njava Plav{i}.
Zahtjev za smanjenje: Ni-
had Imamovi}, predsjednik Asocijacije
poslodavaca BiH, ka`e da je asocijacija
uputila Vladi FBiH zahtjev za smanjenjem
taksi za li~ne dohotke radnika kako bi se
pomoglo privredi.
On dodaje da privrednici imaju velika
optere}enja da svaku kompaniju jedan ra-
dnik ko{ta godi{nje oko 25.000 KM.
"U FBiH li~ni dohoci iznose 69 odsto
od neto plate, a 52 odsto u RS. To bi u
ovom trenutku trebalo smanjiti i Vlada
FBiH sa Sindikatom treba da na|e rje{e-
nje. Plan je da se u ovoj godini ti doprinosi
smanje za tri odsto, a u naredne tri godine
15 odsto. U ovom trenutku treba smanjiti
javnu potro{nju. Tra`ili smo reformu javne
uprave. To }e i}i vrlo te{ko jer onom kome
je dobro ne treba promjena", rekao je Ima-
movi}.
Hajrudin Had`imehanovi}, pomo}nik
ministra finansija FBiH za fiskalnu i po-
resku politiku, ka`e da je problem u cije-
lom setu manjih javnih prihoda.
"Problem je kako smanjiti optere}enja
za privredne subjekte. Tu je ~itava lepeza
naknada i mi predla`emo da se predlo`e
osno vi ce tih ta ksi, ka ko bi se do ne kle
ubla`ile. Svako ministarstvo ima svoje
propise o taksama. Vlada FBiH je svjesna
ovog problema i ukidanje pojedinih na-
knada je ve} u toku, kao recimo boravi{ne
takse", ka`e Had`imehanovi}.
Na propise o taksama druga~ije se
gleda u kantonima i u op{tinama.
U Ministarstvu finansija Kantona Sa-
rajevo rekli su da }e Vlada Kantona Sara-
jevo uskoro raspravljati o novom zakonu o
sudskim taksama.
"Takse u Kantonu Sarajevu nisu se
mijenjale zadnjih 13 godina, osim sudskih
koje su bitne za privredne subjekte. Da li
}e se one sad smanjiti ostaje da se vidi",
ka`u u tom ministarstvu.
Gra|ani Oni smatraju da takse u tom kantonu
smatraju nisu visoke.
da visina "Predlo`ili smo najvi{u cijenu taksi, a
taksi nije op{tine odre|uju cijenu. To {to su se one
prilago|ena uglavnom opredijelile za najvi{e cijene, to
standardu treba njih pitati. S druge strane, novac od
taksi se vra}a gra|anima kroz bud`et. Od
~ega bi se ina~e gradili ovoliki putevi", is-
ti~u u Ministarstvu finansija Kantona Sa-
rajevo.
U op{tini Novo Sarajevo tvrde da su
cijene svih op{tinskih taksi usvojene na
op{tinskim vije}ima na prijedlog Vlade
Kantona Sarajevo.
"Lokalna zajednica ima problem jer
sve takse se upla}uju kod nas, a zavr{ava-
ju u bud`etu kantona. Tek oko 80 odsto
Novac
novca od taksi se vra}a u op{tinu", rekli su
se vra}a
u Pres-slu`bi te op{tine.
gra|anima
Pla }a ju i oni ko ji su
kroz
oslobo|eni: Pripadnici bora~ke po-
bud`et
pulacije, koji su oslobo|eni pla}anja svih
taksi u RS, zbog neinformisanosti ili ne-
marnosti slu`benika u pojedinim instituci-
jama nekada ipak plate takse.
A.V. iz Banjaluke, stoodstotni ratni
vojni invalid, ka`e da je prilikom priku-
pljanja dokumentacije za otkup stana u
Banjaluci u Administrativnoj slu`bi grada
morao da plati administrativne takse, iako
je, kako ka`e, upoznat sa zakonskim pro-
pisima koji ga osloba|aju od spomenutih
tro{kova.
"Kao stoodstotni ratni vojni invalid
znam da sam oslobo|en pla}anja svih ta-
15. 3. 2009. ofekfmkb 25
Marinko
Plav{i},
predsjednik
Notarske
komore RS
Twblb
pq|ujob
qptfcop
epoptj
qspqjtf!p
ubltbnb
ksi i prije nekoliko godina, kada sam prvi
put prikupljao papire za otkup stana, ni-
sam platio nijednu taksu, niti ovjeru doku-
menta. Me|utim, posljednji put, pro{le
godine, kada sam otkupio stan i ovjeravao
odre|ene papire, u op{tini sam platio ta-
kse", ka`e A.V.
Dodaje da od referenta koji prima kli-
jente o~igledno zavisi da li }e biti ispo{to-
va ni pro pi si ko ji oslo ba |a ju bo ra ~ku
populaciju od pla}anja taksi ili ne.
Kako isti~e, prvi put kada je do{ao u
Administrativnu slu`bu grada Banjaluka
slu`benik ga je obavijestio da ne mora da
plati taksu, ali je drugi slu`benik sljede}eg
dana tra`io da plati spomenute tro{kove.
"Pokupio sam papire i platio takse,
iako znam da po zakonu ne bi trebalo da ih
pla}am", poja{njava A.V. i dodaje da je ta-
da za jednu taksu izdvojio vi{e od 50 KM.
Sava Mar~eta-O`egovi}, koja je dugi
niz godina radila u Odjeljenju za bora~ko-
invalidsku za{titu Administrativne slu`be
grada Banjaluka, priznaje da se de{avalo
da pripadnici bora~ke populacije, koji su
oslobo|eni pla}anja svih taksi, nekada
zbog neupu}enosti ipak plate takse.
Povrat takse: A.V. isti~e da ni-
je bio upoznat s odredbom Zakona o sud-
skim taksama, koja se odnosi na povrat
takse, a prema kojoj lice koje je platilo ta-
ksu koju nije bilo du`no da plati ima pravo
na povrat takse.
Pravo na povrat ima i lice koje je ta-
ksu platilo u iznosu ve}em od propisanog,
kao i lice koje je platilo taksu za sudsku
radnju, a ta radnja iz bilo kog razloga nije
izvr{ena.
U ~lanu 33 Zakona o sudskim taksama
navodi se da se postupak za povrat takse
pokre}e na zahtjev lica koje je platilo taksu,
te da se u postupku povrata ne pla}a taksa.
26 ofekfmkb!15. 3. 2009.
VELIKANI
Vladimir
Peri} Valter,
narodni heroj
postao za `ivota
Elma DUVNJAK
Vladimir Peri} Valter, narodni heroj iz Dru-
gog svjetskog rata, koji je jo{ za `ivota postao le-
gen da, bio je ve oma hra bar, in te li gen tan,
pronicljiv i sposoban borac.
Njemu u ~ast je re`iran planetarno poznati
film "Valter brani Sarajevo".
Valter je `ivot izgubio na sam dan oslobo|e-
nja Sarajeva od okupatora 6. aprila 1945. godine.
"Bio je veoma hrabar ~ovjek i sve {to je o
njemu kao junaku prikazano u filmu je ta~no. Izu-
zetno pronicljiv, inteligentan, bez pogovora je iz-
vr{avao zadatke. U tu svrhu se znao obla~iti i u
domobransku uniformu", ispri~ao je dr Mehmed
Muteveli}, sarajevski ilegalac.
Prema njegovim rije~ima, Valter je za nepri-
jatelja bio neuhvatljiv.
"Ali treba kazati da je njegov uspjeh kruna i
jednog kolektivnog rada ilegalaca", istakao je
Muteveli}.
Valter je ro|en u Prijepolju u Srbiji 1919. go-
dine. Poslije zavr{ene osnovne {kole upisao je
Trgova~ku akademiju.
Zbog lo{eg materijalnog stanja bio je prisi-
ljen da se sam izdr`ava i {koluje.
Poslije Akademije odlazi u Beograd na Viso-
Valterova bista na Skenderiji
ku ekonomsko-komercijalnu {kolu. U vrijeme ka-
da je bio na slu`bi u Hipotekarnoj banci Sarajevo
od 1940. godine postao je ~lan Mjesnog komiteta
Komunisti~ke partije Jugoslavije za Sarajevo.
Prije toga je aktivno u~estvovao i radio u na-
prednom radni~kom pokretu.
Kada su fa{isti~ke sile okupirale Jugoslaviju
Bio je Valter je nastavio ilegalno da radi u Sarajevu.
Ubrzo je stupio u Majevi~ki narodnooslobo-
veoma dila~ki pokret, ~iji je komandant postao krajem
hrabar 1942. godine.
Zatim je oti{ao u Zeni~ki narodnooslobodila-
~ovjek ~ki pokret, koji se u po~etku pro~uo po mnogim
i sve {to je uspje{nim akcijama.
o njemu kao Po~etkom 1943. godine je upu}en u ilegalni
rad u Tuzlu. I u tom gradu je, i pored izuzetno te-
junaku {kih uslova, uspje{no izvr{avao zadatke.
prikazano U ljeto 1943. godine rukovodstvo Narodnoo-
slobodila~kog pokreta (NOP) Jugoslavije je uputi-
u filmu je lo Valtera na ilegalni rad u Sarajevo. Tamo je
ta~no, ka`e postao sekretar Mjesnog komiteta partije.
"Kao iskusan borac i dobar poznavalac prili-
Mehmed ka u tom gradu u~inio je mnogo da o`ivi ilegalni
Muteveli} pokret. Davao je zna~ajnu pomo} partizanskim je-
dinicama koje su djelovale u okolini Sarajeva. Or-
ganizovao je mre`u partizanske obavje{tajne
slu`be. Bio je zaista hrabar, ali to se mo`e kazati i
za sve ostale koji su radili s njim", ka`e Alija Hu-
bana, sarajevski ilegalac.
U nekoliko navrata Specijalna policija poku-
{avala je da otkrije i uni{ti ilegalne punktove i sa-
rajevsku organizaciju u cjelini.
To joj, osim rijetkih slu~ajeva, nije polazilo za
rukom.
Valter, jedan od najiskusnijih i najhrabrijih
obavje{tajaca Narodnooslobodila~kog rata, svaki
Valter izgubio `ivot na
dan oslobo|enja Sarajeva
od okupatora
put je nadmudrivao neprijatelja.
Nekoliko je puta po specijalnim zadacima
odlazio na slobodnu teritoriju i u Vrhovni {tab
Na ro dnoo slo bo di la ~ke voj ske Ju go sla vi je
(NOVJ).
Gotovo do kraja rata 6. aprila 1945. godine
stajao je na ~elu svih akcija ilegalne organizacije u
Sarajevu.
FOTO D@. TORCHE "Poginuo je u zavr{nim borbama za oslobo-
Njegovi posmrtni ostaci preneseni su
u Spomen-park "Vraca"
|enje grada. Valter je s grupom boraca ~uvao
elektri~nu centralu na Skenderiji, koju su usta{e
htjele uni{titi prilikom povla~enja. To je bila jedi- Ulica u kojoj je poginuo
na elektri~na centrala u gradu i Valter je znao da
}e, ako je usta{e uni{te, Sarajevo ostati bez elek-
tri~ne energije. Tako je i poginuo", istakao je Mu-
teveli}.
Ka`e da ne zna gdje je ta~no Valter ukopan.
"Svi narodni heroji su bili ukopani u Velikom
parku, a zatim su njihovi posmrtni ostaci prenese-
ni u Spomen-park 'Vraca'. Tako je bilo i s Valte-
rom. @ao mi je {to li~no nisam upoznao Valtera,
ali sam poznavao drugove koji su se borili s njim
rame uz rame", ka`e Hubana.
Film "Valter brani Sarajevo" snimljen je u
Sarajevu 1972. godine. I danas ima zanatlija koji
se sje}aju tih dana.
"Ma bilo je odli~no, krajnje profesionalno.
Niko nije blokirao ulice vi{e sati tokom snimanja.
Nas zanatlije nisu maltretirali da bi snimali scene
oko Begove d`amije, na Sahat-kuli. Vidio sam
sve te glumce, kao i Batu @ivojinovi}a koji je glu-
mio Valtera", ispri~ao je jedan sarajevski zlatar.
Ka`e da je dosta ~itao o Vladimiru Peri}u
Valteru, jer, kako ka`e, "film je jedno, a `ivot je
drugo".
"I danas pamtim mnoge citate iz filma, ali
najdra`i mi je onaj na kraju kada [vabo ka`e 'Das
ist Valter' ili 'Sve je ovo Valter', pokazuju}i na Sa-
rajevo, kadar u kojem je panorama ovog grada",
istakao je zlatar.
 15. 3. 2009. ofekfmkb 27

Umjetnost
na rukama
Tijana NOVAKOVI] prsti poslu`ili i kao krila jastreba, rog od `irafe, kljun od
labuda, orla, ali i nju{ka od simpati~nog dalmatinca.
edna od definicija slikarstva je da je ono Danijel Gido Gido je umjetnik iz Italije koji je je diplomirao u Mi-

J
likovna umjetnost oblikovanja plohe
bojom. S obzirom na to da se ova umje-
tnost u posljednje vrijeme mo`e na}i
gdje god da se okrenete, ova definicije u
moderno vrijeme postala je nepotpuna.
Najbolji dokaz za to je body pain-
ting ili bojenje tijela. Danijel Gido je body painting digao
na vi{i nivo, a za svoje "platno" odabrao je ljudske ruke.
On je na njima naslikao razne `ivotinje, pa su tako
je body lanu, u [koli umjetnosti "Brera".
painting Radio je kao hiperrealisti~ni ilustrator, sara|ivao je s
digao na reklamnim i proizvodnim kompanija, uveo je inovacije sa
vi{i nivo, sprejom i testirao razli~ite slikarske tehnike. Oslikavao je
a za svoje platna veli~ine do 400 kvadratnih metara. Tako|e je osli-
"platno" kavao zidove privatnih ku}a i javnih zgrada. Godine
odabrao je 1990. razvio je teniku slikanja na tijelu, a njegov rad je
ljudske ruke kori{ten u brojnim reklamama i marketin{kim kampanja-
ma kao i na modnim revijama i izlo`bama.

VJEROVALI ILI NE
VELIKI BROJ POLICIJSKIH
MRAV MO@E
STANICA U INDIJI NUDI VE-
KADA DA PODIGNE
LIKE BONUSE I NAGRADE ZA
^OVJEK TERET 50 PU-
POLICAJCE KOJI PU[TAJU
DUVA TA TE@I OD
BRKOVE.
NOS, SOPSTVENE
BRZINA TE@INE, MO@E
VAZDU- DA VU^E TE-
HA KOJI RET 30 PUTA
IZLAZI TE@I OD SOP-
POD PRI- STVENE TE@I-
TISKOM NE I KADA JE U TOKIJSKOM METROU POSTOJI ZANI-
DOSTI@E PIJAN UVIJEK MANJE - GURA^. TO SU LJUDI KOJI GU-
I 160 AZIJSKA ZMIJOGLAVA RIBA MO@E PADA NA DE- RAJU PUTNIKE U PREPUNE VOZOVE
KM/H. PRE@IVJETI TRI DANA BEZ VODE. SNU STRANU. KAKO BI SE VRATA MOGLA ZATVORITI.
28 ofekfmkb!15. 3. 2009.
ŠALA MALA
Tuma~
li~nih oglasa
@enski oglasi:
.!V!•f!usef!tf!uj!nb!)59.5:!hp!ej!.
ob*
.!Tmp!cp!eoji!tiwb!ub!okb!)Wf!~j!.
ob!nv!|lb!sb!db!v!hsb!ev!kf!jo!uj!.
nop!qp!{ob!kf*
.!Bumfu!tlp!h!j{!hmf!eb!)Of!nb!tj!.
tf*
.!Qsjkf!twf!hb!usb!aj!vov!ub!sb|!okv
mkf!qp!uv!)Sv!aob*
.![b!sb!{oph!pt!njkf!ib!)Hmv!qb*
.!Fnp!dj!pobm!op!wsmp!tub!cjm!ob
)Qv!ob!cfo!tf!ej!ob!j!esv!hji!tf!.
eb!uj!wb*
.!Okf!aob!!)Ep!tb!eob*
.!Sp!nbo!uj!•ob
)Qp!usf!cop!wfpnb-!wfpnb!qsj!.
hv!|f!op!twkf!ump!eb!cj!ep!csp
j{!hmf!eb!mb!hp!mb*
.!Qsb!luj!lvkf!wkf!sv!)Wp!ej!mkv!cbw
)of!•ft!up*!v!nsb!lv-!{b!uwp!sf!.
oji!p•j!kv!j!v!nj!tj!pobs!tlpk!qp!{j*
Oglasi koje pi{u
mu{karci:
.!V!•f!usef!tf!uj!nb!)66!hp!ej!ob-
usb!aj!#lp!nb!e#!pe!33!ep!37
hp!ej!ob*!
.!Tqps!utlj!ujq!)Mf!aj!ob!lb!v•v-
•j!ub!tqps!utlf!op!wpt!uj!j!hmf!eb
Fvsp!tqpsu!71!tb!uj!tf!enj!•op*
.!Bumfu!tlph!j{!hmf!eb!)Qsp!wp!ej
qv!op!wsf!nf!ob!ej!wf!~j!tf!tf!cj
qsfe!phmf!eb!mpn*
.!Tmp!cp!eoji!tiwb!ub!okb!)Qp!lv!.
|b!~f!eb!tqb!wb!t!wb!|pn!tft!.
uspn*
.!Qsjkf!twf!hb!usb!aj!qsj!kb!ufmk!tuwp
)Twf!epl!tuf!pcp!kf!hp!mj*
.!Wj!tpl!j!ep!cspt!up!kf!~j
)Lsf!ufo!lp!kj!wp!{j!CNX*
. Tfo!{v!bmbo!!)Np!af!qp!eoj!kf!uj
ewb!nj!ov!ub!qsf!ej!hsf!qsj!kf!qf!.
of!usb!dj!kf*
ZRNCE
MUDROSTI
Ewj!kf!tv!tuwb!sj!cft!lp!ob!.
•of!.!twf!n js!j!mkve!t lb
hmv!qptu/![b!twf!njs!oj!.
tbn!tj!hv!sbo/
Albert Ajn{tajn,
fizi~ar
Qb!nf!uoj!kj!qp!qv!|ub"!Lb!.
lwb!abmp!tob!jt!uj!ob!lp!kb
vuf!n f!mkv!kf! wmb!e b!w j!o v
hmv!qpt!uj/
Marija von
Ebner-E{enbah,
pisac
Mkv!cbw!of!qp!{ob!kf!tsf!.
eokj!qvu;!jmj!uf!qp!uqv!op
vqsp!qbt!uj!jmj!uf!tqb!tj/
Viktor Igo,
pisac
Kako plesti
~arape dok
ste ne putu
"Pletenje na putu" jedan je
od onih naslova za koje }e
se pograbiti cijela familija
na zadnjem sjedalu. Svi
smo se zatekli u situaciji
da pri pogledu kroz vjetro-
bransko staklo na putova-
nju nenadano dobijemo
poriv za pletenjem ~arapa.
To je normalno. Ali, prije
nego {to u mani~nom deli-
rijumu ispletete par doko-
ljen ki sa dre ~a vim
psihopatskim uzorcima,
pogledajte na mapi ima li
Najlu|i
koja umobolnica u blizini.
Tamo, dok veselo skra}u-
jete dane plete}im iglama,
raspitajte se i za sljede}i
naslov:
"prakti~ni"
oliko ste se puta pitali,
K
zami{ljeno zure}i kroz
pro zor brzog vo za ili
aviona, kako postati pa-
pa, plesti ~arape u hodu
i uz to osnovati vlastitu
dr`avu? Znamo, nema
Nadogradite kada niste. Bitna su to
svoju stru~nu pitanja - egzistencijalna.
spremu Ne lutajte vi{e po bespu}ima nezna-
nja i nadogradite svoju stru~nu spremu
knjigama knjigama koje je neko, iz nekog vrhunski
koje je neko, dubokoumnog razloga, pustio u prodaju.
iz nekog
vrhunski
"dubokoumnog"
razloga,
pustio u
prodaju
Kako biti papa
Ako vam plja~kanje banaka izgleda
ipak malo previ{e svjetovno, tu je
kratki priru~nik pod imenom "Kako
biti papa". Knji`ica nas upoznaje sa
svim blagodatima papovanja, od to-
ga {ta vas kao budu}eg papu ~eka
za doru~ak, pa skoro do toga s ko-
jom pri~om za laku no} se najsla|e Kako zapo~eti
spava u Vatikanu. Tako|e, otkrijte svoju dr`avu
na vrijeme ko je u {tabu katoli~an-
stva glavni za prljavi ve{, smijete li Knjiga nudi sijaset savjeta na temu ka-
zvati brojeve 060 te da li je dozvo- ko zapo~eti dr`avu ako vas {amara do-
ljeno papi dr`ati ku}ne liti bazili~ne sada nedjeljnog poslijepodneva. Zvu~i
ljubimce. Da poslije ne bi bilo "ni- bolje nego gledanje kulinarskih emisija,
smo znali" i totalni teolo{ki brodolom a "uradi sam" instrukcije o stvaranju
s obzirom na dogmu o papinskoj ne- vojske, pisanju ustava, zauzimanju teri-
pogre{ivosti. torija i inim dr`avotvornim radnjama
shvatite kao malo slo`eniji ku}anski po-
sao. Ipak vam je cilj da vam se u dr`avi
svi osje}aju kao kod ku}e.

Kako postati
shizofrenik
Dakle, velike tajne jo{ ve}ih
majstora mentalne kuhinje ser-
virane su na tacni knjige "Kako
postati shizofrenik". Nije preci-
zi ra no u ko li ko ko ra ka, ali
autor obja{njava kako su za
shizofreniju krivi, a ko drugi
nego - drugi. Sad, zna~i li to da
sebi ~o vjek mo `e na ba vi ti
"uzi", oplja~kati nekoliko ba-
naka i potpisati se po zidovima
krvlju {efa smjene, jer su to
"drugi" u~inili od njega... hm...
ostavite nekom "drugom" da
provjeri. E, da, prije nego {to
donesete odluku, bacite oko na
jo{ jedan hit (u{tedje}e vam ne-
koliko decenija zatvora):
Kako nenasilno oplja~kati banku
U zbrci priru~nika za bolji `ivot i samopomo} nalazi se jedan koji vrlo efikasno rje{ava oba pro-
blema. "Kako bez upotrebe nasilja oplja~kati banku", jo{ malo pa bi mogao biti uvr{ten u {kolsku
lektiru. Uostalom, uli~ni delinkventi koji su umjesto mahovine i mravinjaka za prostornu orijen-
taciju odabrali bejzbol palicu, mo`da shvate da je nekada dovoljno samo pacifisti~ki priupitati.
Za{to bez veze optere}ivati zdravstvo potrganim nosovima ako o~ito mo`ete i biti Gandi i imati
nekoliko miliona na ra~unu?
priru~nici
Kako govoriti ma~jim jezikom
Nakon godina zanesenog dru`enja s macom, odjednom ste shvatili
da je bliskost isparila, a dobra stara vremena kad ste dijelili i poslje-
dnji keksi} Whiskasa postoje jo{ samo kao osu{ena suza na obrazu.
Zid }utnje sve vi{e raste, a nijema nerazumijevanja i pogledi u stranu
nagovje{taju ono najgore... To da ste vi i va{ ~etvorono`ni brko kre-
nuli svako svojim putem. "Kako govoriti ma~ji" poku{ava spasiti
razbacane ostatke nekada{nje romanti~ne idile dok se mi toplo nada-
mo da }e va{e novoste~ene vje{tine mijaukanja, predenja i prolje-
}nog zavijanja barem donekle sanirati poru{ene mostove.
Kako odgojiti zmaja
Nakon {to ste prelistali i apsorbovali sve mogu}e
ud`benike, tutorijale i vodi~e za odgoj djece, ovo
}e izgledati kao beste`inski lagano {tivo. Zmajevi
su ipak mamine maze prema malim zvijerima ho-
mo sapiensa. Ipak, ukoliko vas zadesi ta ugodna
du`nost da morate krilatu neman podi}i na noge, tu
15. 3. 2009. ofekfmkb 29
Kazanova
"Znao sam da ne postoji nije-
dna `ena koja bi mogla odoljeti
neprekidnoj pa`nji i ustrajnosti
mu{karca kojem je nakana da
se ona zaljubi u njega. Volio
sam `ene, ali jo{ sam vi{e volio
svoju slobodu."
Tako je govorio Kazanova,
najve}i ljubavnik svih vremena.
Ovaj vojnik, {pijun, sve{tenik,
diplomata, muzi~ar i pisac, pra-
vim imenom Giacomo \irola-
mo Kazanova, ipak je ostao
najpoznatiji po svojoj avantu-
risti~koj karijeri. Vlastitom
imenu dodao je aristokratsku titulu de Seingalt kako bi osvojio `ene i
impresionirao mu{karce.
Osim {to je stekao reputaciju erotskog heroja ~ije se ime do danas
koristi kao simbol hiperseksualnosti, manje je poznato da je Kazano-
va volio da se `ene preru{avaju u mu{karce. To nas nimalo ne bi tre-
balo za~uditi s obzirom na to da Kazanova dolazi iz karnevalske
Venecije. Pa kad je bal, nek' je maskenbal.
Ro|en 1725. u umjetni~kom braku reditelja Gaetana Kazanove i
lijepe evropske glumice \ovane Marie Farusi, Kazanova je bio to-
liko bole`ljivo dijete da su ~ak i roditelji postepeno po~eli odusta-
ja ti od nje ga. Ipak, od si gur ne smrti uzro ko va ne te {kim
krvarenjima iz nosa uspjela ga je spasiti njegova baka Marcia Faru-
si. Iako je s Univerziteta u Padovi iza{ao sa doktoratom i studirao u
sjemeni{tu svetog Cipriana, sve{teni~ki poziv bio mu je samo ula-
znica za visoko dru{tvo, razvratan `ivot i alkohol. Takva dekaden-
cija kao i seks skandali koji ne prili~e sve{teni~kom `ivotu doveli
su ga do ivice propasti i primorali ga na u~estale promjene radnih
mjesta. Napustio je i vojnu slu`bu za koju se prijavio, pa se 1746.
godine, ostav{i bez stalnih prihoda, po~eo izdr`avati kao prosje~an
violinista u venecijanskom kazali{tu San Samuel. Oduvijek je `i-
vio iznad svojih mogu}nosti, tro{e}i na rasko{ne ve~ere, ko~ije i
kocku, ali sve {to je napravio bilo je sa stilom. Iako je zbog dama
zavr{io iza re{etaka zloglasnog venecijanskog zatvora iz kojeg ni-
ko nije izi{ao `iv, pomo}u njih je postao i jedini u istoriji koji je
uspio pobje}i. ^este sukobe s vla{}u i progonstva Kazanova koristi
za ljubovanje sa slavnim evropskim `enama i prljave poslove po-
put {pijuna`e. Kazanova je navodno bio omiljen ljubavnik stotina
`ena, a prije svakog vo|enja ljubavi ispijao je ~okoladu vjeruju}i
da je sna`an afrodizijak. Posljednjih godina `ivota, u kojima i nas-
taju njegovi ~uveni "Memoari", radio je kao knji`ni~ar grofa Von
Valdsteina u dvorcu Duks u ^e{koj. Umro je 4. juna 1798. po{tuju-
}i biblijske zavjete: @ivio sam kao filozof, a umirem kao hri{}anin,
kako je sam zapisao.
Da li znate
Koja `ivotinja ima najbolji vid?
Stomatopodi, kako se stru~no
naziva grupa ljuskara u kojoj ima
oko 400 vrsta, poznati su po tome
da imaju najbolji vid u `ivotinj-
skom carstvu. Oni vide nijanse
boje koje ~ovjek ne mo`e ni da
zamisli. Uo~avaju osam kanala
boje (ljudi moraju da se zadovolje
sa tri - crvenim, zelenim i plavim), a prepoznaju i linearno
polarizovano svijetlo - odbljesak. Unutar porodice stomato-
poda pripadnici reda odontodactylus pravi su {ampioni vida.
Nau~nici su otkrili da pored svih navedenih sposobnosti, rak
Kako se bogomoljka opa`a i druge oblike svjetlosnih talasa. To ovim
pomokriti grabljivcima daje prednost u uskovitlanim vodama koje nas-
tanjuju. Dijelovi poko`ice mu`jaka odbijaju te druga~ije tala-
stoje}ki se nagovje{tavaju}i skriveni kanal za vezu me|u polovima
Tako da stane{ i mokri{, kako druk~ije. koji dolazi do izra`aja u vrijeme parenja.
OK, postoji odre|en postotak bi}a kod
kojih to ba{ ne funkcioni{e. Odmila ih
zovemo `ene i pi{emo im knjige o staja- Gdje je prvi put napravljen sladoled?
}em pi{kenju. Osim {to u ovom slu~aju Po tome koliko se sladoleda
knjiga naslovljena "Kako se pomokriti po je de u SAD - vi {e od
stoje}ki" nema veze s uriniranjem, ve} 2.000.000.000 litara svake go-
vas `eli instruisati o `ivotnim baksuzima dine - pomislili biste da je ta
poznatijim kao nepodno{ljivi {ef, ubojiti ze mlja pos toj bi na sla do le da.
kredit ili uni{teno prijateljstvo. Ukratko, Me|utim, sladoled je prvi put na-
kako obaviti nemogu}u misiju i ostati pravljen negdje na Istoku. Slavni
suvih nogu. Usput smo vam i otkrili taj- mleta~ki istra`iva~ Marko Polo
nu gdje stoji odgovor na sve probleme vidio je kako ljudi tamo jedu sladoled i donio tu ideju sa so-
mu{kog roda. bom u Italiju, a iz Italije je ona prenesena u Francusku. U
Francuskoj je sladoled ubrzo postao omiljena poslastica me|u
plemstvom i uputstva za pravljenje sladoleda ~uvana su u taj-
nosti, da ih ne sazna prost narod. Ali, naravno, svi su uskoro
otkrili kako je ukusan sladoled, pa je on ubrzo postao poznat
u cijelom svijetu. Prva fabrika za pravljenje sladoleda u Ame-
je priru~nik za prvu pomo} koji }e vas posavjeto- rici osnovana je 1851. Me|utim, ta proizvodnja se stvarno ra-
vati na temu "Kako odgojiti i dr`ati zmaja". zvila tek poslije 1900, kad su usavr{eni novi sistemi hla|enja.
Dalje }ete ve} shvatiti sami. Sad jo{ samo da Kad pojedete 1/6 l sladoleda od vanile, uzeli ste otprilike isto
neko napi{e nekoliko pametnih o zalijevanju onoliko kalcijiuma, bjelan~evina i vitamina B koliko sadr`i
ma}uhica na Marsu i vi{e-manje smo rije{ili te- pola {olje ~istog mlijeka, a vitamina A i kalorija kao da ste
ku}e probleme. popili punu {olju mlijeka.
30 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Biseri sa
Bogart: ^e: Pucajte,
Nisam ionako }ete
nikada ubiti samo
smio pre}i ~ovjeka
s viskija
na martini

samrtne
postelje
Principijelan do kraja:
Volter

Kad smrt pokuca na

vrata malo ko ima
vremena da smisli
neku upe~atljivu
izjavu. One najbolje
nastale su spontano
ili slu~ajno
osljednje rije~i rijetko ko smi{-

P
lja prije vremena, a kad smrt
pokuca na vrata obi~no je pre-
ka sno za afo ris ti ~ku kre ati -
vnost. Ipak, ne ki ma su se
zalomile legendarne izjave pri-
je nego {to su napustili ovaj
svijet. Pro~itajte neke od njih.
Osu|enom ubici koji je slu`io do`ivo-
tnu ka znu {ez de se tih go di na u za tvo ru u
Ohaju postalo je toliko dosadno iza re{eta-
ka da je odlu~io isprovocirati vlastitu sm-
rtnu kaznu. D`ejms Fren~ ubio je tako svog
cimera u }eliji i kao "nagradu" dobio pr`e-
nje na elektri~noj stolici. Sav sre}an zbog
uspje{no izvr{enog plana, prije nego {to su
ga priklju~ili na ubojitu struju, poru~io je
okupljenima: "Hej, de~ki, {ta ka`ete na ide- nikotinom. Kada je potpisao svoj posljednji
ju za sutra{nji naslov u novinama: French ugovor s "Warnerom Brosom" ironi~no je
Fries?" dodao da }e mu otpasti zubi i kosa prije nje-
Prvi me|u prosvjetiteljima i svima dragi govog isteka. Do samog kraja borio se protiv
jeretik Volter ostao je principijalan do samog neizlje~ivog karcinoma zajedljivim humo-
kraja. Kada mu je na samrtnoj postelji pristu- rom. Umro je sa 36 kilograma i posljednjim
pio sve{tenik s rije~ima da se napokon odre- rije~ima: "Nisam nikada smio pre}i s viskija
kne sotone, ovaj mu je o~inski odgovorio: na martini."
"Dobri ~ovje~e, stvarno sada nije vrijeme za Na kon {to su ga shrva le smrt `e ne i
stvaranje neprijatelja." Sad, s kim se Volter k}erke, Karl Marks po~eo je naglo kopniti te
posthumno sprijateljio, mo`da i saznamo je- je do~ekao kraj u svojoj ku}i u Londonu.
dnog dana iz prve ruke. Me|utim, bra da ti in te le ktu alac ni je imao
^e Gevara, da je danas `iv, vjerovatno }ete ubiti samo ~ovjeka." I bio je apsolutno u stala je na nogu krvnika te u{la u istoriju s strpljenja s doktorima i tuguju}om rodbinom.
bi i sam kupio majicu sa svojim likom. Toli- pravu. najsla|im mogu}im izvinjenjem: "Oprostite, Okupljenima oko svoga le`aja na kraju je na-
Marija
ko je za `ivota bio uvjeren u to da je sazdan Fran cus ka kra lji ca Ma ri ja An to ane ta, Antoaneta
gospodine. Nije bilo namjerno." redio da se lagano pokupe iz sobe, a svijetu
od mitova i snova da je i prije smaknu}a u kojoj se glava zakotrljala u jeku Francuske je u{la u istoriju Ho li vud ski za vo dnik i ma ~o pro to tip ostavio zavr{nu marksisti~ku tezu: "Poslje-
Boliviji rekao svojim neprijateljima: "Znam revolucije, ostala je kraljevski pristojna do s najsla|om Hemfri Bogart izgubio je borbu protiv raka dnje rije~i su za budale koje za `ivota nisu
samog kraja. Kako se pribli`avala giljotini, izjavom jednjaka godinama zaljevanog alkoholom i rekle dovoljno."
da ste do{li da me ubijete. Pucajte, ionako

VIJESTI IZ NESVIJESTI
Neobi~na ameri~ka imena
Sigurno ste mnogo puta ~itali o ljudima
s ~udnim imenima. Mo`ete zamisliti lica
djece nakon {to im u~iteljica Marijuana
Pepsi Sojer ka`e svoje ime.
Ova u~iteljica pi{e doktorat i svi joj se
dive kako je uspjela u `ivotu. Ime Mariju-
ana, kao i srednje ime Pepsi, izabrala joj je
majka, a prezime je zadr`ala od biv{eg
supruga. Nije ni drugim ljudima koji ima-
ju neobi~na imena lako. Zamislite ~ovjeka
koji se zove Stan Stil (stani mirno) u vojsci. Ime ga mu~i cijeli `i-
vot, a dok je bio u vojsci nikad nije znao vi~e li komandant na nje-
ga ili daje naredbu vojnicima da stanu mirno. Dag Hol (kopaj rupu)
nije `elio pri~ati o svom imenu, a Vil Pauer (snaga volje) ka`e da je
zahvalan {to ga cijeli `ivot zovu Bil. Zamislite da se zovete D`astin
Kejs (za svaki slu~aj), Beri Kejd (barikada), Hazel Nut (lje{nik),
Bil Board (reklamni pano) ili Meri Krismas, kojoj je omiljeni pra-
znik, pretpostavljate, Bo`i}. Sigurno vam ne bi bilo lako.
Istu ~estitku {alju 36 godina Promi{ljeni {impanza
Amerikanci Deril i Den Mnogi su nau~nici bili uvjereni da
Kulberson po~eli su {tedjeti je planiranje unaprijed odlika koju
novac 1973. godine {alju}i kod `ivih bi}a imaju jedino ljudi.
jedan drugom istu ro|en- Pona{anje tridesetjednogodi{njeg
dansku ~estitku. Tradiciju su mu`jaka {impanze Santina navelo ih
pokrenuli umjesto poklona. je da preispitaju svoja razmi{ljanja.
^estitku maskiranog bandita [vedski zoolo{ki vrt u Furuviku
na motoru s natpisom "[krti dom je mrzovoljnog Santina, koji bi
fantom ponovo napada" po- se svako jutro razljutio vidjev{i prve grupe posjetilaca u zoolo{kom
slao je prvi {ezdesetdvogodi{nji Deril starijem bratu Denu (68). vrtu. Zasuo bi ih kamenjem. ^uvari parka nisu znali otkud `ivotinji
Deril ka`e kako je njegov brat "naj{krtiji ~ovjek kojega je upo- toliko kamenja, pa su sproveli istragu. Pratili su pona{anje {impanze i
znao". Kako bi ga nadma{io, Den je odlu~io poslati bratu istu ~estit- {okirali se. Dok je zoolo{ki vrt bio zatvoren, {impanza bi sakupljao
ku za njegov ro|endan. Od tada, u januaru ~estitka putuje Denu u kamenje i pripremao teren za napad. Ono {to je zadivilo ~uvare bio je
Boulder, a u martu Derilu u Kolorado. ^estitka je potpuno po`utje- na~in na koji je `ivotinja do{la do "municije". Santino bi tapkao po
la i dr`i se ljepljivom trakom. Po{to im ponestaje mjesta za poruke, kamenom stani{tu tra`e}i slabe ta~ke. ^im bi jednu na{ao, lupao bi
Den se {ali kako }e jedan od njih morati popustiti i kupiti novu. Je- ja~e dok se komad betona ne bi odlomio. Santino ga je tada udarcem
dnom je Deril mislio kako je izgubio ~estitku, ali na njegovu sre}u, o pod razbio na jo{ manje dijelove te nosio na hrpu kamenica kojima
na{ao ju je me|u papirima na radnom stolu. bi ga|ao posjetioce ~im se zoolo{ki vrt otvori.
 15. 3. 2009. ofekfmkb 31

International Modern Painters

ART Artist
Razvijanje sopstvenog
stila i tema
D`efov svijet: Njegov pogled
na seks, moralnost i ulogu
djeda

Bankrot na Finansijska kriza

zahvatila i Kinu

tr`i{tu umjetnina }anju umjetni~kog profila ove dalekoisto~ne ze-

mlje jo{ `ive u luksuznim rezidencijama i voze
mercedese i BMW. Ali, u zadnje vrijeme oni
Kriza je prosto imaju sve manje i manje posjetilaca.
"Ranije, svaki dan su stizali posjetioci i sva-
obrisala ko jutro sam provodio u pri~ama s njima, a sada
bogatstvo sti`e samo polovina od ranijeg broja posjetila-
ca", ka`e gospodin Zeng.
mnogih ljudi, Ipak, sa druge strane, on osje}a odre|eno
{to je dovelo do olak{anje.
Eksperti govore da bi pad tr`i{ta umjetnina
promjene cijena mogao na neki na~in biti ljekovit za kinesku
umjetni~kih djela umjetnost. Basnoslovne cijene djela su stvorile
gotovo cirkusnu atmosferu i neki umjetnici su
po~eli pretvarati svoja studija u proizvodne lini-
Priredio: Boris \URI] tri galerije u Pekingu. je na kojima su pravili svoja najpopularnija dje-
"Era moderne kineske umjetnosti, koja je la.
ovi studio koji je dizajnirao imala visoku cijenu, sada je gotova."
Pred velikim isku{enjem nalazi se i manji
broj me|unarodnih galerija koje su otvorene u
Kini, u nadi da }e zaraditi na pove}anju interesa
za umjetni~ka djela, a istovremeno razvijaju}i
dugoro~ne projekte s kineskim umjetnicima.
Pejs Vilden{tajn iz Njujorka, koji predstav-
lja Zang Sijaganga i Zang Huana, dva najcje-
nje ni ja ki nes ka umje tni ka, po tpi sao je
desetogodi{nji ugovor za iznajmljivanje galerije
i tako|e planira otvaranje velike galerije u
Umjetni~kom naselju u Pekingu.
"Ne brinem se mnogo za smanjenje tr`i{ta
umjetnina", rekao je direktor Vilden{tajnove
galerije.
"Ovo je dugotrajni projekat. Tr`i{te }e se u
budu}nosti oporaviti." Predstavnici "Akvavela
galerije" iz Njujorka su tako|e investirali u Kini

N
Zeng Fanzi predstavlja `ivo-
pisni testament bogatstva, u
kojem u`ivaju najaktuelniji
moderni umjetnici Kine.
Ogromni prostor s vi-
sokim plafonima je ukra{en
evropskim i kineskim antikvitetima i podovima
kakvi se mogu vidjeti u najpoznatijim svjetskim
muzejima. Tu je i malena teretana i tradicionalni
vrt, u kojem se nalaze autenti~ne relikvije iz do-
ba Ming i King dinastije. Na zidovima vise ma-
sivne slike, ~ija je cijena donedavno dosezala
cifru i preko milion dolara.
Ali, od kada Fanzi i desetine drugih umje-
tnika u Pekingu i [angaju opremaju svoje rasko-
{ne studije, kinesko tr`i{te moderne umjetnosti
u{lo je u svoju silaznu putanju. Globalna finan-
sijska kriza je prosto obrisala bogastvo mnogih
ljudi, {to je dovelo do promjene cijena umjetni-
~kih djela. Galerije otpu{taju svoje radnike, a
kolekcionari koji su bili patroni mnogih od njih
sada su zabrinuti da je njihovo investiranje u
umjetni~ka djela predstavljalo veliku gre{ku.
"Bila je to duga i hladna zima", obja{njava
Zo Bat, direktor me|unarodnog programa pri
"Long mar~ spejsu", koji zatvara dvije od svoje
Aukcije, mo`da jedan od najpopularnijih
barometara nedavne pomame Kineza za moder-
nom umjetno{}u, krajem pro{le godine su pred-
stavljale samo sumorni odraz aukcija koje su
odr`avane nekoliko godina ranije. Eksperti go-
vore da je tr`i{te umjetni~kim djelima natjeralo
glavne kolekcionare da umanje potra`nju i vje-
ruju da }e se mnogi od njih rije{iti skupocjenih
djela u 2009. godini.
Nedavni rast bogatstva kineskih umjetnika
bio je zaista nevjerovatan.
Samo je jedan kineski umjetnik Zao Vuki,
tradicionalni umjetnik koji `ivi u Parizu, uvr{ten
u top 10 listu sa najbolje prodavanim umje-
tni~kim djelima u 2004. godini. Ali ve} tri godi-
ne kasnije na ovoj listi su se na{la petorica
kineskih umjetnika, uklju~uju}i Zang Sijaganga,
ispred kojeg su bili samo Gerard Ri~ter i Demi-
jen Herst. Te godine on je prodao nekoliko svo-
jih umjetni~kih djela u vrijednosti od 56 miliona
dolara. Mnogi kolekcionari bili su zavedeni
brojkama.
"@alim ljude koji su u{li na ovo tr`i{te prije
tri godine", ka`e Fabijan Frins, koji vodi "F2 ga-
leriju" u Pekingu.
Umjetnici koji su najvi{e zaradili na pove-
"Ovakvo tr`i{te je prosto 'oslijepilo' neke
Eksperti govore ljude", ka`e @erom Sans, direktor "Ullens cen-
da bi pad tr`i{ta tra za modernu umjetnost" u Pekingu.
umjetnina mogao "Sada se umjetnici moraju vi{e unositi u
biti ljekovit za svoja djela, a ne samo razmi{ljati kako da ih re-
kinesku umjetnost pliciraju u {to ve}em broju. Nema vi{e novca
zara|enog na brzinu."
i potpisali su ugovor o predstavljanju gospodina
Zenga, ~iji su tamni portreti `ivota i prirode ve-
oma po pu lar ni me |u evrop skim ko le -
kcionarima.
Ipak, poznati kineski autori bi mogli biti
izolovani od globalnog smanjenja tr`i{ta. Zbog
njihovog velikog eksponiranja u zadnjih nekoli-
ko godina, uklju~uju}i pojavljivanje u glavnim
umjetni~kim novinama i magazinima, mnogi
od njih su stekli me|unarodnu reputaciju i jo{
postoje kolekcionari koji ih podr`avaju.
Gospodin Zeng, koji preferira evropsku
modu i kineske antikvitete, je jedan od onih koji
je imao sre}e. Trenutno priprema svoju prvu so-
lo izlo`bu u Njujorku, u "Akvavela galeriji" i
drugu, ovog prolje}a, u Muzeju "Suzu". On je
sre}an {to nije prodao previ{e svojih djela, jer bi
u suprotnom tr`i{te bilo preplavljeno njegovim
umjetninama i njihova vrijednost bi bila mnogo
ni`a. Di`u}i se sa sofe, oti{ao je do malog skla-
di{ta, u kojem se nalazi ve}i broj njegovih dijela.
"Da sam prodao ta djela, danas sigurno ne
bi bila toliko tra`ena", dodao je gospodin Zeng
sa smije{kom na licu, koji je pokazivao odre|e-
nu dozu trijumfa i zadovoljstva zbog sre}nog
ishoda za njegovu umjetnost.

D`ulijan Vos Andre kombinuje fiziku i umjetnost

Nova snaga u ameri~koj umjetnosti
B. \URI]
"An|eo Zapada" predstavlja kulmina-
ciju trogodi{njeg rada fizi~ara D`ulijana
Vosa Andrea, koji je karijeru fizi~ara zami-
jenio kreiranjem inovativne umjetnosti.
Tri i po metra visoka skulptura od ~eli-
ka, koja te`i 680 kilograma, predstavlja
centralno mjesto poznatog istra`iva~kog
kompleksa Skrips Florida, smje{tenog u
gradu Abakoa, u ameri~koj dr`avi Florida.
Ovo inovativno djelo inspirisano je an-
titijelima ljudskog tijela i predstavlja svoje-
vrstan oma` po zna tom Da Vin ~i je vom
djelu "Stakleni ~ovjek".
Prije tri godine Vosu Andreu ponu|eno
je da napravi glavnu skulpturu za pomenuti
nau~ni kompleks, koja bi bila bazirana na
ideji ljudskog antitijela, centralne molekule
imunog sistema.
Za Vosa Andrea, sinteza fizike i umje-
tnosti ne predstavlja neuobi~ajenu stvar.
"Za mene se fizika i umjetnost nadopu-
njuju. Poenta je da se prona|e uzvi{eni duh
prirode i da se osjeti strahopo{tovanje pre-
ma prirodi. Mi ljudi imamo izuzetnu fun-
kcionalnost i na{e tijelo predstavlja mjesto
gdje se ukr{taju umjetnost i nauka", ka`e
ovaj ro|eni Njemac.
U po~etku, on je bio slikar realista i
kreirao je portrete za svoje prijatelje, prije
nego je upisao studije fizike, gdje se inten-
zivno bavio prou~avanjem kvantne mehani-
ke.
"Oduvijek me interesovala fizika. Nau-
~nici imaju mnogo uvrnutih pitanja i na ta
pitanja je jedino mogu}e odgovoriti uz po-
mo} fizike. U to vrijeme mi je fizika bila
interesantnija od slikanja."
Godine 2000. preselio se u Sjedinjene
Ameri~ke Dr`ave, nakon {to je u Italiji upo-
znao svoju `enu Adrijanu, gdje je njen otac
fizi~ar vodio jedan nau~ni projekat.
"Zaljubio sam se u nju, zavr{io svoje
studije i preselio se u njen rodni grad Por-
tland", obja{njava Vos Andre.
Kada je do{ao u SAD, njegova ljubav
prema umjetnosti opet se razbuktala i po-
~eo je studirati umjetnost na Umjetni~kom
koled`u "Pacifik Nortvest".
"Dali su nam komad drveta i tra`ili od
nas da napravimo skulpturu. Sli~no je i u
nauci. Dobijete jednodimenzionalni kon-
cept, a zatim radite istra`ivanje u tri dimen-
zije", ka`e Vos Andre.
Nakon nekoliko uspje{nih skulptura
predstavnici "Skrips Florida" su ga pozvali
Na{e tijelo da im napravi skulputuru, {to je on prihva-
predstavlja mjesto tio.
gdje se ukr{taju Postavljanje skulpture mu je donijelo
umjetnost i nauka, veliko priznanje na Floridi, ali i u ostalim
ka`e D`ulijan dijelovima SAD i svi ga danas smatraju no-
vom snagom u ameri~koj umjetnosti.
32 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Krajnji
cilj je
monografija

Jasmin Fazlagi}, istaknuti bh. fotograf,

Fotografija
iz vi{e
Uspje{an
modni fotograf

[ejla PERTEF jom. Za izlo`bu su potrebni umjetni~ki i

samostalni projekti. Bio sam u~esnik je-
asmin Fazlagi}, istaknuti dne zajedni~ke izlo`be. A nedavno sam

Karijera ovog fotografa je impresivna.
Radio je editorijal pro{logodi{njeg
"BH Eurosonga", slikao poznate
bh. i hrvatske javne li~nosti, a svoje
znanje vje{to koristi fotografi{u}i
proizvode modnih ku}a
J
sarajevski fotograf, tvo-
rac je brojnih reklamnih
i modnih fotografija, ko-
je smo vi|ali na bilbor-
di ma, ka ta lo zi ma i
magazinima {irom BiH.
Karijera ovog fotografa je impresi-
vna. Radio je editorijal pro{logodi{njeg
"BH Eurosonga", slikao poznate bh. i
hrvatske javne li~nosti, a svoje znanje
vje{to koristi fotografi{u}i proizvode
mo dnih ku }a "Fol le men te Don na" i
"Emporium Viri".
Za nat je u~io 1995. go di ne kod
majstora umjetni~ke fotografije Besima
Hod`i}a. Ve} naredne godine po~eo je
fotografsku karijeru u jednim dnevnim
novinama gdje je proveo pola decenije.
Bio je anga`ovan u jednom politi~kom
magazinu, a danas je vlasnik foto studi-
ja i titule urednika fotografije u magazi-
nu "Gracija".
"Nisam imao mnogo izlo`bi zato
{to sam se uglavnom bavio modnom,
reklamnom i komercijalnom fotografi-
imao jednu samostalnu izlo`bu tradici-
onalne no{nje u Tomislavgradu", pri~a
Fazlagi}. Isti~e da u oktobru planira ve-
liku izlo`bu tradicionalne no{nje u Sa-
rajevu.
"Krajnji cilj je monografija, na ko-
joj radim ve} dvije godine sa sve}eni-
kom Zvonkom Marti}em. Do sada smo
realizovali tri kalendara i jednu izlo`bu.
Pored ove izlo`be u Sarajevu, radimo
kalenadar s hodo~a{}ima i hodo~asnici-
ma za 2010. godinu. Kroz te male pro-
jekte fotografi{emo razli~ite segmente
tradicijskih obi~aja na{ih naroda, te mi-
tova i legenedi. Te segmenete }emo na
kraju spojiti u monografiju", obja{njava
Jasmin Fazlagi}.
NN: [ta vi{e volite da fotografi{e-
te - prirodu ili ljude?
FAZALAGI]: Volim da fotografi-
{em i prirodu i ljude. Fotografija je u s-
tvari lanac sastavljen iz vi{e karika. I
one moraju biti ~vrste i dobre da bi na
kraju bila dobra fotografija. Ja pratim
{minku, frizuru i pri~u koja se predstav-

o paparacima, modi, umjetnosti
je lanac
karika
lja kroz modnu fotografiju. A kada pri-
~amo o prirodi, kvalitet fotografije ovisi
od vremena i opreme, te iskustva i ta-
lenta da prepozna{ i izvoji{ neki detalj
Ja pratim iz prirode.
{minku, NN: Imate li `elju da se posvetite
frizuru i umjetni~koj fotografiji?
pri~u koja se FAZLAGI]: Kod nas nema pros-
predstavlja tora za umjetni~ku fotografiju, ako ho-
kroz modnu }ete da pre`ivite. A kada zaradim dva
fotografiju miliona, onda }u se posvetiti umjetni-
~koj fotografiji. Do tada }u morati raditi
komercijalne fotografije.
NN: Koliko se zna o fotografiji u
BiH?
FAZLAGI]: Na{i ljudi nemaju ra-
zvijenu tu vizuelnu kulturu. Jednosta-
vno, ne ma ju osje }aj za to. Nji ma je
fotografija samo onaj momenat kada
Kod nas pritisnu okida~ na fotoaparatu, neki to
nema prostora
na zi va ju {kljo ca njem. Fo to gra fi ja je
za umjetni~ku kompleksnija stvar. Potrebno je mnogo
fotografiju
opreme da se uradi dobra reklamna i
ako ho}ete
moderna fotografija.
da pre`ivite
NN: U BiH nije popularan termin
paparaca, fotografa koji fotografi{e
poznate u posebnim situacijama!?
FAZLAGI]: Mene ta vrsta foto-
FOTO D`. TORCHE
grafisanja ne interesuje. To je zadiranje
u ljudsku intimu. Kod nas pravi pojam
paparaca ne postoji. Njima poziraju lju-
di, zna~i da to nije pravi paparaco sni-
mak. Niko nije donio fotografiju recimo
neke politi~arke kako se gola sun~a na
balkonu.
To je pravi paparaco snimak. Real-
no, nema novaca za takav projekat u
BiH. ^ovjek bi trebao da sjedi danima
na nekom mjestu, da {pijunira i prati
odre|enu osobu. Kad bi se nudilo za ta-
kav snimak 50.000 ili 70.000 dolara,
kao {to se to radi vani, vjerujem da bi ih
bilo mnogo vi{e.
NN: [ta je sa regionalnim tr`i-
{tem, imate li namjeru da tamo pro{i-
rite svoje djelovanje?
FAZLAGI]: Ve} radim za modne
ku}e "Follemente Donna" i "Emporium
Viri". Tako mene ve} ima vani. Ali za
poslove van na{ih granica su potrebne
osobe da te preporu~e da na taj na~in
na|ete anga`aman. Lagano se izvozim.
Ali, to je dugotrajan i naporan posao. To
su lobisti~ki poslovi. Mora{ imati neko-
ga da te preporu~i ili mora{ imati ludu
sre}u da te neko anga`uje.
D`eni
Holzer
Velika izlo`ba radova D`eni Holzer, jedne od
najperspektivnijih ameri~kih umjetnica
Izme|u ~injenice i
fikcije, javnog i privatnog
Pripremio: B. \URI]
D`eni Holzer predstavlja jednog od
vode}ih ljudi nove generacije ameri~kih
umjetnika. Ovih dana skrenula je veliku
pa`nju na sebe izlo`bom u Vitni muzeju
smje{tenom u Njujorku.
Ova izlo`ba predstavlja njeno najve}e
predstavljanje do sada u Sjedinjenim
Ameri~kim Dr`avama od kada je po~ela
intenizivno izlagati u zadnjih 15 godina.
Njen rad kombinuje upotrebu teksta i elek-
tronskih instalacija da bi prou~avala emo-
cionalnu i dru{tvenu realnost.
Ona je jedan od pionira moderne
ameri~ke umjetnosti, a postala je poznata
po svom inovativnom prikazu govornog
jezika i upotrebom netradicionalnih medi-
ja. Kre}u}i se izme|u ~injenice i fikcije,
javnog i privatnog, univerzalnog i strogo
odre|enog, njen rad nudi o{tar uvid u na{e
vrijeme i prostor.
D`eni nema iskustva u tehni~kim po-
de{avanjima i prilikom stvaranja umjetni-
~kih djela samo ima viziju kako bi njen
kona~an rad sa LED svjetlima trebao iz-
gledati.
Ona mora raditi sa in`enjerima elek-
tronike i drugim tehni~arima da bi ostvari-
la svoju umjetnost.
"Sretna sam da poznajem ljude koji
mogu razumjeti i primijeniti moje ideje i
koji su istovremeno tolerantni i spremni da
daju sve od sebe da bi mi pomogli", obja{-
njava Holzerova.
Prilikom pravljenja odre|enih instala-
cija sami radnici i tehni~ari su u~inili da se
promijeni njena vizija umjetni~kog djela.
Na izlo`bi DIA krajem osamdesetih
godina zavr{ila je napredno programiranje
da bi tek na kraju shvatila da je morala sve
uraditi iz po~etka. Uz pomo} prijatelja in-
`enjera uspjela je povezati LED znakove
tako da se promjena svih tekstualnih poru-
ka mogla de{avati istovremeno.
"Bila je to neka vrsta umjetni~kog rje-
{avanja problema ukomponovana za in`e-
njeringom. Morala sam ostvariti trenutni
prelazak iz tame u potpunu osvijetljenost
moje instalacije u ~emu mi je pomogao in-
`enjer", dodaje D`eni.
Prilikom postavljanja svojih instalaci-
ja u Vitni muzeju morala je obezbijediti da
njeni elektronski zidovi budu ~vrsti i pos-
tojani.
Njena djela sa LED svjetlima zahtije-
vaju od nje da pove`e formu, funkciju, in-
formaciju, ljepotu i realnost na na~in kojim
se ostvaruje harmoni~no djelovanje svih
dijelova instalacije. D`eni navodi da je za
postizanje ljepote potrebno obezbijediti
15. 3. 2009. ofekfmkb 33
dobro funkcionisanje ~itavog sistema i da
je potrebno napraviti intenzivno programi-
ranje svjetala da bi se postigle sve boje ko-
je se koriste u umjetni~kom djelu.
"Najvi{e pa`nje posve}ujem stvarima
koje ne funkcioni{u i poku{avam to na ne-
ki na~in rije{iti, bilo izbacivanjem tih dije-
lo va ili za mje nom sa dru gim
funkcionalnim dijelovima. Nekada je
stvarno olak{avaju}e da mogu uklopiti ve}
gotova oslikana djela u svoje instalacije",
ka`e D`eni.
Ona je jedan
od pionira Ona `eli da njen rad bude socijalno
moderne koristan i `eli da preko njega prenese odre-
|ene poruke. Ona ne misli da umjetnost
ameri~ke
umjetnosti, mora biti korisna barem ne u bukvalnom
a postala je smislu.
poznata po "Ne `elim da umjetnost striktno ima
svom svoju svrhu. Ali dobra umjetnost mora no-
inovativnom siti neku poruku, mora biti `iva i uticati na
prikazu okolinu. Iniciranje nadahnu}a, zastra{e-
govornog nosti, intrige, slobode i obrazovanja pred-
jezika stavlja va`nu stvar i umjetnost sve to mo`e
ostvariti", ka`e D`eni.
Ranije u svom radu ona je sama pisala
sadr`aje svojih djela, ali danas ih ugla-
vnom skida sa Interneta.
Slike Redaction, Hand i Map su pri-
mjer ovakvog na~ina rada. Za ova djela je
tra`ila povjerljive i osjetljive materijale o
ratu u Iraku i tretmanu zatvorenika, a naj-
zanimljivije dijelove je ugradila u svoja
djela.
"Rade}i na instalacijama u Vitniju
shvatila sam da djela koja vise s plafona
odli~no reflektuju moje potrage za materi-
jalima i to je veoma interesantna pojava",
ka`e D`eni.
Iako je smatraju prili~no preciznom
osobom ona u svojim djelima koristi dozu
intuicije da bi odabrala boje, na~in kretanja
teksta i njegovo postavljanje.
Neobi~ni
radovi "Ja nemam ustaljeni na~in kako dola-
zim do svojih odluka, ali obi~no u po~etku
pravim prili~no ru`nu i 'maglovitu' kon-
strukciju, a zatim se fokusiram ne bi li pro-
na{la i razvila po~etnu ideju. Moram biti
veoma precizna kada je rije~ o pobolj{a-
nju, zavr{etku i postavljanju rada. Isto tako
moram biti precizna kada je rije~ o boji,
atmosferi, upotrijebljenim materijalima i
Sretna
finalnom izgledu mog djela. Uvijek mo-
sam da ram razmi{ljati {ta mi je sve potrebno da
poznajem bih kompletirala djelo po{to drugi postav-
ljude koji ljaju ono {to ja zamislim", ka`e umjetnica.
mogu Pravljenje djela sa spiralnim LED
razumjeti i svjetlima u muzeju Gugenhajm predstavlja
primijeniti primjer njenog poluintuitivnog rada kao i
moje ideje, instalacija u Van der Rohes Neue National-
ka`e D`eni galerie u Berlinu.
34 ofekfmkb!15. 3. 2009.

MUZIKA
/FILM

"Elemental"
izlazi
s novim
singlom "Elemental" izlazi s
novim singlom "Nema ga"
za koji, kroz mjesec dana,
o~ekujemo i spot

Odrastanje u nekom
drugom vremenu
Jelena BABI] `beno tre}i singl s posljednjeg albuma "Pod
pritiskom".
nom u kojem mi `ivimo.
Pjesma nije nostalgi~na jer mi nemamo
ljoj budu}nosti, koji se nama ~ini {aren, veseo
i 'u boji', ali ipak je nedohvatljiv. Na{a genera-
a kon su perus pje {nog sin gla O ~emu se radi u spotu, objasnila je pje- potpuni uvid u to kako su `ivjeli na{i stari, ali cija mora ulo`iti daleko vi{e truda da bi ostva-

N
"Dobar dan" i posljednjeg sin-
gla "Crveno", koji i dalje vrlo
dobro kotira na top-listama {i-
rom regiona, "Elemental" izla-
zi s no vim sin glom za ko ji,
kroz mjesec dana, o~ekujemo i
spot. Rije~ je o pjesmi "Nema ga", a to je slu-
Pjesma va~ica benda Mirela Priselac Remi.
govori o "Pjesma 'Nema ga' je pri~a o odrastanju u
odrastanju nekom drugom vremenu. Pjesma govori o do-
u nekom bu kada su roditelji dana{njih mladih ljudi od
drugom 20 i kusur pro`ivljavali svoju 'zlatnu mladost'.
vremenu Uspore|ujemo njihov `ivot, njihovu dinamiku
`ivota, probleme i veselja s dana{njim vreme-
po njihovim dostignu}ima procjenjujemo kako
su neke stvari u pro{losti ipak bile lak{e i vi{e
prozai~ne", pri~a Remi.
Kad se gleda pro{lost kroz tu|e o~i, ona
se uvijek ~ini romanti~nijom od ove stvarnosti
u kojoj `ivimo.
"U refrenu pjesme govori se o snu o bo-
rila svoje snove nego {to su to morali u~initi
na{i starci", ka`e Remi.
Istaknimo da }e bend "Elemental" biti pri-
sutan i na Danima hrvatskog filma. Spot za
pjesmu "Pod pritiskom", u re`iji Marija Kova-
~a, nominovan je za najbolji spot 2008. godine
u konkurenciji od 15 spotova.

"Eurosong":
Na osnovu ~lana 61 stav 2 Zakona o upravi ("Slu`beni glasnik BiH" broj 32/02), ~lana 8 Zakona o radu u
institucijama BiH ("Slu`beni glasnik BiH" broj 26/04, 7/05. i 48/05), ~lana 4 Pravilnika o unutra{njoj or-
ganizaciji i sistematizaciji poslova Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH broj 12-3/07. od
01.06.2007. god. i Odlukom o raspisivanju oglasa za prijem u radni odnos broj 01-1-12-74/09. od
09.03.2009. god., r a s p i s u j e s e

JAVNI OGLAS
Kladionice i skandali
J. BABI]
za prijem zaposlenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme
Najpoznatija svjetska kladionica
- Referent za administrativno-tehni~ke poslove - tehni~ki sekretar, 1 izvr{ilac, na neodre|eno vrijeme. "Vilijam Hil" objavila je kvote za pred-
stoje}i "Eurosong". Prema tim kvotama,
Uslovi za prijem: pobje|uju Norve{ka, Gr~ka ili Turska.
I - Za prijem u radni odnos kandidat mora da ispunjava sljede}e op}e uslove utvr|ene ~lanom 10 Zakona Nakon prvih izabranih numera i
o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i to da: predstavnika za ovogodi{nje takmi~enje
- ima navr{enih 18 godina `ivota, {to se dokazuje rodnim listom "Eurosong", britanska kladionica "Vili-
(original odnosno ovjerena fotokopija) ne starija od {est mjeseci; jam Hil" objavila je spisak pretendenata
- je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, {to se dokazuje uvjerenjem (original odnosno ovjerena kopija) za narednog doma}ina najpresti`nijeg
ne starijim od {est mjeseci; evropskog muzi~kog festivala.
- protiv njega nije pokrenut krivi~ni postupak, {to se dokazuje uvjerenjem ne starijim od tri mjeseca; Ukoliko je vjerovati ukusu publike
- nije obuhva}en ~lanom IX 1 Ustava Bosne i Hercegovine, {to se dokazuje izjavom lica (datom pod i kladioni~arima, "Eurosong" }e 2010.
materijalnom i krivi~nom odgovorno{}u), ovjerenom kod nadle`nog op{tinskog organa uprave u godine biti odr`an u Norve{koj ~iji se
mjestu prebivali{ta, ne starijom od tri mjeseca. predstavnik Aleksandar Ribak nalazi na
vrhu tabele s kvotom 9/4. Odmah iza
II - Pored op}ih uslova propisanih zakonom, prijavljeni kandidat mora da ispunjava sljede}e posebne uslove:
- SSS - ekonomskog, upravnog, gimnazijskog i drugog dru{tvenog ili tehni~kog smjera
(prilo`iti odgovaraju}u diplomu),
- Najmanje 6 mjeseci radnog iskustva u struci (dokaz: ovjerena kopija radne knji`ice ili uvjerenje za-
Serija "24" N*E*R*D na
postaje film
voda za zapo{ljavanje ili potvrda ranijeg poslodavca),
- Poznavanje rada na ra~unaru, prilo`iti potvrdu, Prema ri je ~i ma gla vnog
INmusic festivalu
- Poznavanje engleskog jezika, prilo`iti potvrdu. glumca Kifera Saterlanda, film
"24" mogao bi biti sniman u
Napomena: Pored naprijed navedenih uslova, za predmetno radno mjesto tra`e se dobre organizatorske Evropi.
sposobnosti, komunikativnost i spremnost na timski rad, {to }e biti predmetom zasebnog ocjenjivanja od Za portal "Digital Spy", Kifer
strane Komisije za izbor i prijem kandidata u radni odnos. je izjavio da trenutno razma-
Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti po okon~anju traju ideju da se radnja filma
odluke o izboru najuspje{nijeg kandidata. odvija u Londonu i Pragu.
Sjedi{te Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH je u Mostaru, gdje }e zaposlenik raditi. Javni "To je ne{to o ~emu smo odu-
oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. vijek razmi{ljali svi zajedno.
Prijave s kratkom biografijom i tra`ene dokumente treba dostaviti putem po{te preporu~eno na adresu: Naime, za ne{to poput serije
'24', radnja se komotno mo`e
Institucija ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH odvijati na relaciji London -
"Javni oglas za prijem pripravnika" Prag, i to unutar 24 sata", rekao
( Komisija za provo|enje javnog oglasa) je.
Ul. kralja Petra Kre{imira IV 8/a 88000 Mostar Tako|e je rekao da producenti
jo{ nemaju odre|en datum po-
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje. ~etka snimanja filma, te se nada
OMBUDSMAN da se to ne}e dogoditi u njego-
Dragan Doko voj starosti.
Norve{ke nalazi se Gr~ka i njen pred-
stavnik Sakis Ruvas (5/1), a na tre}em
mjestu je Turska sa 9/1.
Me|u prvih 10 nalaze se Rusija,
[panija, Crna Gora i Azerbejd`an, dok
se srpska "Ci pe la" na la zi na 16, a
Hrvatska na 42. mjestu s kvotom 200/1.
Uz vijesti o pobjednicima idu i one
malo neprijatnije, pa je tako Gruzija
odustala od takmi~enja, a predstavnica
Rusije Ukrajinka Anastasija Prihodko je
od strane ruskih medija optu`ena za na-
Kladionica
cionalizam.
"Vilijam Hil"
Bilo kako bilo, "Eurosong" }e u
objavila je
Moskvi, zahvaljuju}i Dimi Bilanu i pje-
spisak favorita
smi "Believe", biti odr`an od 12. do 16.
maja ove godine.
Farel Viliams }e sa svojim sas-
ta vom N*E*R*D nas tu pi ti na
glavnoj, T-Mobile pozornici ovo-
go di{ njeg IN mu sic fes ti va la.
Trostruki dobitnik "Gremija" ste-
kao je megapopularnost sara|uju-
}i s najve}im imenima muzi~ke
industrije poput Madone, Gven
Stefani, D`astina Timberlejka,
D`enet D`ekson, Ludakrisa, Snup
Doga, Ushera, Nelija i D`eja Zija.
Farel postaje jedan od najcjenje-
nijih muzi~kih producenata da-
na{ nji ce, a po znat je kao dio
pro du cen tskog tan de ma "The
Neptunes" i kao frontmen alterna-
ti vnog rok i hip-hop ben da
N*E*R*D, s kojim i dolazi u Za-
greb.

Producentski dvojac "A`bahe od Bosne"
Ironi~no i sarkasti~no
Bend kroz svoje satiri~ne tekstove
objektivno kritikuje svjetske,
regionalne i doma}e aktuelnosti
[ejla PERTEF
N
a izuzetno sarkasti~an i ironi~an, ali i urban i
buntovni~ki na~in producentski dvojac i bend
"A`bahe od Bosne" kroz svoje satiri~ne teksto-
ve objektivno kritikuju svjetske, regionalne i
doma}e aktuelnosti.
Iza sebe imaju nekoliko projekata koje su
realizirali u vlastitoj "202 produkciji", a po-
sljednji "Rije~ radostnih reportera" ~ini pet
pjesama. Ovaj eksperimentalno-alternativni i poluano-
nimni bend ~ine producent Oholi, te tektopisac i fro-
netmen Dr Balkan.
Ka ko je sve po ~e lo: "Sve je po ~e lo u
okviru Radija 202, koji je udomio mnogo mladih koji
su htjeli da rade ne{to druga~ije. Prvi put nisu posto-
jala ograni~enja, sputovanja za mlade da se izraze
na svoj na~in. Mi smo bili jedni od njih. Po~eli
smo prije pet godina da radimo neke d`in-
glove koji su postali prepoznatljivi. Ubrzo
sam osnovao 202 produkciju, ~iji je cilj
bio da pru`i producentsku i tehni~ku po-
dr{ku svim tim idejama", pri~a Sergey Oho-
li.
Glavno polje djelovanja "202 produkcija"
bilo je produciranje mladih bendova. Ka`e da je
u okviru ove produkcije oko 15 izvo|a~a i ben-
dova snimilo svoje singlove i demo albume.
"E, poslije toga, 2007. godine nastupa projekata
'Vic sedmice', koji je postao popularan i ura|ena su
43 vica. U sve to aktivno se uklju~uje Dr Balkan.
Krajem 2008. godine po~eli smo novi projekat pod
nazivom 'Hororskop'. Ura|ene su dvije sezone od po
osam epizoda. I zadnji projekat '202 produkcije' su
'A`bahe od Bosne'. Dr Balkan je ~esma inspiracije. Iz
njega frca inspiracija na sve strane. Moj zadatak je da
to sve sakupim u jednu ~a{u, da tra`im koja }e muzi-
ka odgovarati za tu ideju kako bi dobila svoju formu
koja i bila pristupa~na {irim masama", isti~e Oholi.
Obja{njava da naziv benda simboli~ki poti~e od
Zmaja od Bosne - Husein kapetana Grada{~evi}a, koji
se borio za nezavisnu BiH u doba turske okupacije.
"On je simbol ~ovjeka koji je `elio da bude Bosa-
nac i Hercegovac u svojoj zemlji. I puno mu se ljudi
priklju~ilo u toj namjeri. Dakle, htio je da budu izba-
~eni svi strani uticaji i da BiH bude zemlja po uzoru
na srednjovjekovnu Bosnu. Me|utim, na kraju se
desi da ga je izdao sopstveni narod i sve je to pro-
palo. 'A`bahe' su naravno {aljiva verzija toga".
15. 3. 2009. ofekfmkb 35
Ne{to svje`e za narod: Isti~e da oni dobi- mi svaki put radimo istra`ivanje. Zadamo sebi tri-~e-
Dr Balkan
jaju inspiraciju iz naroda. Ka`e da sve {to napi{u jeste tiri dana i gledamo {ta se pi{e o tome da dobijemo in-
je ~esma
inspirisano pri~ama i popularnim teorijama iz naroda. spiraciju. Nismo mi previ{e subjektivni. Jer u moru
inspiracije
"Kad je bio problem sa gasom, napravili smo pje- subjektivnih izvo|a~a, ~uje se uvijek ista tema; soci-
smu 'Gasputin'. A Gasputin je Putinov nadimak koji se jala, nema para, sive ulice, depresija. Niko to ne}e da
po~eo pojavljivati slu{a. Ljudi `ele da ~uju ne{to svje`e. I mi smo na in-
na elektron- teresantan, vrlo ironi~an, sarkasti~an i humoristi~an
skim stra- na~in uobli~ili ono {to se pri~a. Recimo, zimi su
ni ca ma. ljudi kukali kako padaju na ulicama
Za pra - zbog le da, pa smo mi na pra vi li
v o pjesmu 'Nije lav' sa pjevljivim
ritam i bluz refrenom. Za-
tim je uslijedila pjesma
'Hussein Barakovic' in-
spirisana Barakom Oba-
mom, jer vladaju teorije
da je on spasitelj ili anti-
krist. Mi smo se time
po za ba vi li. Na kon
toga dolazi na{a rea-
kci ja na 'Blu dnu
Gluhovic' ili Gluhu Bu-
kovicu", ka`e Oholi, dodaju}i da su
posljednju pjesmu uradili na temu 8.
marta, koja pri~a o polo`aju `ena na Bal-
kanu.
Ni{ta bez narodnog melosa: "Na{e
teme su raznovrsne. I projekat 'Rije~ radosnih repor-
tera' ~ini pet pjesama 'A`baha od Bosne'. Uskoro pla-
ni ra mo da izba ci mo ne ko li ko pje sa ma. Ima mo
ponudu za izradu spota. Sigurno je da }e 'A`bahe od
Bosne' ostati slobodniji bend koji }e da radi svirke,
svoje pjesme, mo`da ~ak i duet s nekim poznatijim
facama", obja{njava Oholi.
Tvrdi da u pjesmama "A`baha od Bosne" ima
nekoliko muzi~kih `anrova; od repanja, `estokih iz-
deravanja, te horskog i nemelodi~nog pjevanja, ritam
i bluz dioica, do metal distrorzija.
"Planiramo ne{to raditi sa narodnim vokalima.
Mi na normalnu narodnu ne gledamo s prezirom. Us-
koro }emo izbaciti na{ prvi demo snimak koji je bio
aktuelana kada jer Radio 202 bio ka`njen od strane
Regulatorne agencije za komunikacije. Tada smo pra-
vili koncert 'Pomozite radiju oboljelom od raka'. Tom
prilikom je Frenkie poklonio Radiju 202 jednu pje-
smu. Onda su 'A`bahe' uporedo reagovale sa svojom
pjesmom 'Institucija morala'. Tada su nastale 'A`ba-
he', premda tada nismo imali svoj identitet i ime", ka-
`e Oholi.
36 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Postala je
najmla|i
osvaja~
Rolan

Monika
Garosa sa
16 godina

Sele{,
jedna od
najve}ih
teniserki
svih
vremena

Monika
Sele{ bila
svjetski
broj jedan
u tenisu
FOTO NN

U svojoj
karijeri
osvojila
devet
grend slem
turnira,
od kojih
osam pod
jugoslovenskom
zastavom,
a jedan pod
ameri~kom
Obo`avalac [tefi Graf izbo no`em Moniku Sele{ za vrijeme me~a

Od {ampiona do Davor PAVLOVI] la je broj jedan 1991, 1992. i 1993. godine, kada ju je van
ma{ine izbacio jedan njema~ki gledalac i obo`avalac [tefi Graf,
Godine dominacije: Godina 1991. je bila prva u
kojoj je Sele{eva potpuno dominirala, osvojiv{i Australian open
iv{i svjetski broj jedan u tenisu Monika Sele{, kojoj koji ju je za vrijeme me~a izbo no`em. u januaru, pobjediv{i Janu Novotni u finalu, a u martu je zamije-

B
je jedina prava konkurencija bila [tefi Graf i ~lanica Nakon toga vi{e nikada nije bila ista, iako se vratila 1995.
Teniske ku}e slavnih, danas `ivi u Americi i povre- godine i osvojila titulu na Australian openu 1996.
meno odigra poneki me~. Definitivno se povukla u februaru 2008. godine.
U svojoj karijeri osvojila je devet grend slem Ro|ena je 2. decembra 1973. godine u Novom Sadu. Rodi-
Prvi grend turnira, od kojih osam pod jugoslovenskom zasta- telji su joj Ma|ari, a 1994. godine postala je ameri~ka dr`avljan-
slem vom, a jedan pod ameri~kom. ka.
osvojila Postala je najmla|i osvaja~ Rolan Garosa sa 16 godina i bi- Prema pisanju kanadskih i ma|arskih medija, ima i ma|ar-
1990. godine
sko dr`avljanstvo koje je dobila u junu 2007. godine.
Igra tenis od {este godine: Po~ela je da igra
tenis sa {est godina, a trenirao ju je otac Karolj Sele{. S 11 godi-
na osvojila je Oran` Bol turnir u Majamiju i privukla pa`nju tre-
nera Nika Boletijerija.
Porodica je odlu~ila preseliti u Ameriku 1986. godine, gdje
je Monika upisala Tenisku akademiju kod Boletijerija, u kojoj je
trenirala dvije godine.
Prvi profesionalni turnir je odigrala 1988. godine s 14 godi-
na, da bi ve} sljede}e godine u maju osvojila prvu titulu u Hjus-
tonu, gdje je pobijedila Kris Evert u finalu.
Iste godine je do{la do polufinala prvog grend slem turnira
u Parizu, gdje je izgubila od broja jedan [tefi Graf sa 6-3, 3-6 i
6-3. Godinu je zavr{ila kao {esta na svjetskoj listi.
Prvi grend slem je osvojila 1990. godine, tako|e u Parizu,
ovaj put pobjediv{i Grafovu u finalu.
Tako je postala najmla|a osvaja~ica Rolan Garosa sa 16 go-
dina i {est mjeseci.
Tako|e je osvojila Vird`inija Slims {ampionat, pobijediv{i
Gabrijelu Sabatini u pet setova. Godinu je zavr{ila na drugom
mjestu.
nila [tefi Graf na prvom mjestu WTA liste.
Zatim je uspje{no odbranila titulu na Rolan Garosu, pobje-
div{i u finalu Aran~u San~ez Vikario.
Umjesto da igra Vimbldon, uzela je pauzu od {est sedmica
zbog bolova u potkoljenici, ali se vratila na vrijeme za US open
koji je, tako|e, osvojila pobjediv{i Martinu Navratilovu, cemen-
tiraju}i svoju prvu poziciju.
Ponovo je na kraju sezone osvojila Vird`inija Slims {ampi-
onat, ponovo pobjediv{i u finalu Navratilovu u ~etiri seta.
Godina 1992. je bila jednako dominantna. Odbranila je titu-
le u Australiji, Francuskoj i Americi. Do{la je do finala Vim-
bldona, ali je izgubila od Grafove, sa 6-2 i 6-1.
Dvije protivnice, uklju~uju}i i Navratilovu, u polufinalu su
se `alile na Monikino "deranje" po kojem je bila prepoznatljiva.
Od januara 1991. do februara 1993. godine Sele{eva je
osvojila 22 titule i do{la do 33 finala na 34 turnira koja je igrala.
Imala je skor 159 - 12 pobjeda i poraza, {to je izvrsnih 92,9
odsto, uklju~uju}i odnos 55 - 1 na grend slem turnirima.
Monika je u 1993. godinu u{la kao najbolja teniserka, osva-
jaju}i Rolan Garos tri puta zaredom i dva puta zaredom Austra-
lian open i US open.
U 1993. godini je ponovo pobijedila Grafovu u australij-
skom finalu, {to je bila tre}a pobjeda od ~etiri u finalima grend
slemova protiv te teniserke.
Napad na Moniku: Na`alost, sve se promijenilo s
incidentom koji je {okirao tenisku i svjetsku javnost, a koji se
dogodio 30. aprila 1993. godine.
Za vrijeme ~etvrtfinala protiv Magdalene Maleeve u Ham-
 15. 3. 2009. ofekfmkb 37
Definitivno
se povukla
u februaru
2008. godine
Godina 1991. je bila prva
u kojoj je Sele{eva
potpuno dominirala

U~estvovala u
ameri~koj verziji {oua
"Ples sa zvijezdama"

Ove godine
izabrana u
me|unarodnu
Tenisku ku}u
slavnih

tragi~ara
burgu, u kojem je Monika vodila sa 6-4 i 4-3, tridesetosmogo-
di{nji Gunter Parhe, navija~ [tefi Graf, iz publike je, za vrijeme
Na naslovnici
"Sports
Illustrateda"

mnogo pote{ko}a, a posebno ju je pogodilo saznanje da joj otac

pauze izme|u dva gema, do{ao do ograde blizu terena i pogodio
Sele{ no`i}em u rame.
Brzo je odvezena u bolnicu i trebalo je nekoliko sedmica
da povreda bude sanirana, ali psiholo{ki o`iljci od ranjavanja su
ostavili mnogo dublji trag, pa nije bila sposobna da se vrati na
teren vi{e od dvije godine.
Parhe je optu`en za incident, ali nije i{ao u zatvor jer je
progla{en psihi~ki nestabilnim, pa je dobio dvije godine psiho-
lo{kog tretmana. Ovaj doga|aj je u zna~ajnoj mjeri pove}ao ni-
vo sigurnosti na terenima. Monika se zaklela da vi{e nikada
ne}e igrati tenis u Njema~koj.
"Vidjev{i da ~ovjek koji mi je to napravio nije nikada osu-
|en, i da su ljudi zaboravili incident, nikada ne}u biti sigurna da
se vratim tamo jer se mo`da ne{to sli~no mo`e ponoviti", rekla
je Sele{eva.
Danas `ivi u Americi
Bend iz Melburna "Young Elders" je napisao i poslao pje-
smu Moniki "Fly Monica Fly" dok se oporavljala od povreda.
Prema njenoj autobiografiji, pjesma joj je dala inspiraciju
za oporavak, a ubrzo je upoznala ~lanove grupe koji su nakon
njenog osvajanja Australian opena 1996. promijenili ime u "The
Monicas".
Vratila se na teren u avgustu 1995. godine i osvojila prvi Bend iz
turnir u Kanadi, pobjediv{i u finalu Amandu Kecer 6-1 i 6-0. Melburna
Sljede}ih mjeseci je izgubila finale na US openu od Gra- "Young Elders"
fove, nakon {to nije iskoristila set loptu u prvom setu. napisao
Zadnja titula: U januaru 1996. godine osvojila je i poslao
~etvrti Australian open, pobjediv{i Anke Huber u finalu, {to joj pjesmu
je bila posljednja grend slem titula. Moniki
Poku{avala je da vrati svoju najbolju formu, ali je imala
i prvi trener Karolj boluje od raka, od kojeg je i umro 1998. go-
dine.
Do{la je do finala US opena i izgubila ponovo od Grafove,
a posljednje finale grend slema je odigrala u Francuskoj 1998,
nekoliko sedmica poslije o~eve smrti.
Pobijedila je Janu Novotni, tre}u igra~icu svijeta, u tri seta i
Martinu Hingis, broj jedan, da bi izgubila od Aran~e San~ez Vi-
kario u tri seta.
Redovno je dolazila do ~etvrtfinala i polufinala turnira i bi-
la je me|u prvih 10 na WTA listi. Godinu 2002. zavr{ila je na
sedmom mjestu, pobjediv{i Venus Vilijams, Martinu Hingis,
D`enifer Kaprijati, @astin Enan, Mariju [arapovu, Kim Klaj-
sters i Lindzi Devenport.
Nakon {to je postala ameri~ka dr`avljanka, pomogla je
ameri~kom nacionalnom timu da osvojio FED kup 1996, 1999.
i 2000. godine. Tako|e je osvojila bronzanu medalju na Olim-
pijskim igrama u Sidneju.
Kraj karijere: U prolje}e 2003. godine povrijedila
je stopalo nakon ~ega vi{e nikada nije odigrala oficijalan turnir-
ski me~.
U februaru 2005. godine odigrala je dva egzibiciona me~a
na Novom Zelandu s Navratilovom i oba je izgubila, a ponovo
je protiv iste teniserke 2007. godine odigrala tri me~a. 14. febru-
ara 2008. godine objavila je da se povla~i iz profesionalnog te-
nisa.
Monika Sele{ je, prema magazinu "Tenis", zauzela 13. mje-
sto na listi najve}ih teniskih igra~a svih vremena, uklju~uju}i i
mu{karce i `ene, a australijski teniski magazin ju je proglasio
najve}om {ampionkom u zadnjih 30 godina.
Kao i kod Morin Konoli, ~ija je karijera prekinuta povre-
dom, tako je i Monikina karijera prekinuta iznenada, a ko zna
{ta bi bilo da je sve i{lo drugim tokom… Bila bi nezaustavljiva
jo{ mnogo godina.
Do poraza od Martine Hingis 1999. godine dr`ala je rekord
od 33 pobjede u nizu na tom turniru.
Prva je teniserka poslije Hilde Hrahvinkel Sperlin koja je
1937. godine osvojila tri titule zaredom na Rolan Garosu.
S osam osvojenih grend slem titula prije 20. godine dr`i re-
kord s najvi{e osvojenih grend slemova za tinejd`erku.
Ubrzo nakon povla~enja, novinar "Sports Illustrateda" Jon
Vertheim sumirao je njenu karijeru.
"Transformi{u}i se od {ampiona do tragi~ara, Sele{eva je
postala daleko popularnija nego kada je osvajala titule. Niko
nije bio protiv nje, ispo~etka iz simpatije, a zatim {to je u potpu-
nosti otkrila sebe kao pozitivnu osobu. Kada je objavila da se
povla~i s 34 godine, bila je mo`da jedna od najobo`avanijih
osoba u sportskoj istoriji", napisao je Vertheim.
Izabrana je u me|unarodnu Tenisku ku}u slavnih ove godi-
ne, a pro{le godine je u~estvovala u {estoj ameri~koj verziji
{oua "Ples sa zvijezdama".
38 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Princ Vilijem i Kejt Midlton uskoro pred oltarom

Vjen~anje na ljeto
Zvani~no objavljivanje se
o~ekuje u bliskoj budu}nosti,
prenosi francuski list koji se
bavi svjetskim dru{tvenim
de{avanjima i d`et-setom
"Point de Vue"
da je vijest o vjen~anju sto odsto ta~na.
U pri~i o Vilijemu i Kejt jo{ stoj da ove zime nisu i{li na ski-
janje, ve} su otputovali u [kotsku.
Navodno je putovanje u [kotsku bilo simboli~no jer su se ta-
mo i upoznali, na Univerzitetu "Sent Endrjus". Navodno je princ
Vilijem po povratku iz [kotske zaprosio Kejt i to u januaru za vri-
jeme proslave njenog 27. ro|endana.
Mi{elan, koji ima kontakte u mnogim kraljevskim porodica-
ma {irom svijeta, ka`e da su mu mnogi pripadnici plave krvi rekli
da o~ekuju poziv na vjen~anje, te da im je re~eno da za ljeto ne
planiraju neodlo`ne obaveze.
Glasine o mogu}em vjen~anju "podgrijavaju" intenzivne
aktivnosti uo~ene posljednjih nedjelja oko imanja Herevud, koje
Priredila: Dragana RADU[KI je princ ^arls kupio 2000. godine, a koje navodno treba da bude
budu}i dom princa Vilijema.
rinc Vilijem o`eni}e svoju dugogodi{nju dje- I dok Klarens Haus odbija da komentari{e pisanje francus-

P
vojku Kejt Midlton ovog ljeta, a navodno Navodno je kog magazina, ~injenica je da se ovo imanje u`urbano sre|uje i
zvani~no objavljivanje se o~ekuje u bliskoj bu- princ Vilijem renovira.
du}nosti, prenosi francuski list koji se bavi zaprosio Kejt S druge strane, na budu}im mladencima se ne primje}uje ni-
svjetskim dru{tevnim de{avanjima i d`et-se- i to za {ta neobi~no {to bi ukazivalo da se sprema vjen~anje. Kejt je bo-
tom "Point de Vue". vrijeme `i}ne praznike provela sa roditeljima na Karibima, a ne sa
Rije~ je o magazinu koji ima izuzetno do- proslave Vilijemom, mada `uta {tampa smatra da je razlog tome ~injenica
bre kontakte sa kraljevskim porodicama {irom svijeta, a na naslo- njenog 27. da je ovo mo`da posljednji Bo`i} koji }e provesti u krugu porodi-
vnoj strani nagla{avaju da je rije~ o vijesti za koju ne znaju ni ro|endana ce Midlton.
britanski mediji. Vilijem je za to vrijeme bio sa svojom porodicom u Balmo-
U uvodniku magazina novinar Antoan Mi{elan pi{e da se ralu. Ono {to se ve} du`e vrijeme pri~a jeste da je kraljevska po-
objavljivanje vjen~anja o~ekuje vrlo brzo: rodica prihvatila Kejt, te da im je izuzetno draga.
"Zvani~no saop{tenje je u pripremi i bi}e objavljeno jo{ ovog Na budu}im Navodno je princ ^arls taj koji ju je pozvao u u`i porodi~ni
mjeseca", prenosi "Point de Vue". mladencima krug.
Mi{elan navodi da je objava vjen~anja planirana po~etkom se ne primje- "Osoblje je tretira s po{tovanjem rezervisanim samo za ~la-
godine, ali da je objavljivanje prolongirano iz nepoznatih razloga. }uje ni{ta ne- nove kraljevske porodice", ka`e izvor blizak porodici i dodaje:
"Point de Vue" je jedan od najpopularnijih francuskih maga- obi~no {to bi "Svi misle da je vjen~anje izme|u njega i Kejt gotova stvar."
zina ~ija su specijalnost svjetska dru{tvena de{avanja kao i pri~e o ukazivalo da Ukoliko zaista i do|e do vjen~anja, to }e samo biti potvrda
kraljevskim porodicama. Prvi broj je iza{ao sada ve} davne 1945. se sprema nedavnog istra`ivanje Diskaveri ~enela gdje je vi{e od 50 odsto
godine. vjen~anje ispitanih Britanca odgovorilo da bi Kejt trebalo da postane dio
Kolomb Pringl, glavna i odgovorna urednica magazina, ka`e kraljevske porodice.

[ve|ani ho}e Viktoriju za kraljicu Operisan danski

Istra`ivanje
pokazuje da ~ak
74 odsto [ve|ana
`eli da se zadr`i
monarhija, dok je
19 odsto protiv
monarhije i
smatra da treba
da bude ukinuta
D. RADU[KI
Ve}ina [ve|ana `eli da
princeza prestolonasljednica
Viktorija postane kraljica, re-
zultat je istra`ivanja koje je
sproveo {vedski list "Dagens
Nyheter" nakon {to je Viktori-
ja objavila zaruke sa Danije-
lom Vestlingom, vlasnikom
teretane.
Istra`ivanje pokazuje da
~ak 74 odsto [ve|ana `eli da
se zadr`i monarhija, dok je 19
odsto protiv monarhije i sma-
tra da treba da bude ukinuta.
Prema istra`ivanju "Da-
gens Nyheter" ve}ina njih po-
dr`ava monarhiju, ali u odnosu
na istra`ivanje prije ~etiri go-
dine, ta podr{ka je opala za
{est odsto. Tako|e primijetno
da osobe starije od 30 godina
nisu za to da `ena bude na tro-
nu, niti na ~elu vlade.
Ovo istra`ivanje je poka-
zalo da daleko vi{e `ena po-
dr`ava monarhiju i to ~ak 80
odsto njih, dok je kod mu{ka-
raca taj procenat manji i iznosi
Princeza
Viktorija 68 odsto. Tako|e [ve|ani su
uvjereni da bi sada{nji kralj
Gustav trebalo da abdicira u
korist svoje k}erke Viktorije.
Kralj Karl [esnaesti Gus-
tav je postao kralj [vedske
septembra 1973. godine, na-
kon smrti svog djeda kralja
Gustava [estog Adolfa.
Prije 34 godine, ta~nije
1975., i po slje dnja us ta vna
ovla{}enja koja je imala mo-
narhija preba~ena su na {ved-
sku vla du, ali ba{ kao i u
ostalim evropskim zemljama,
ne ka da{ njim mo nar hi ja ma,
[ve|ani su
uvjereni da bi
sada{nji kralj Gustav
trebalo da abdicira
kraljevska porodica je zadr`ala
titulu i obavlja ceremonijalne
du`nosti.
Prema Zakonu o naslje|i-
vanju iz 1980. godine, dozvo-
ljeno je najstarijem djetetu iz
kraljevske porodice da naslije-
di tron bez ob zi ra na pol.
Upravo tako je princeza Vikto-
rija postala princeza prestolo-
nasljednica, umjesto mla|eg
brata Karla Filipa.
princ Frederik
Danski princ prestolo-
nasljednik Frederik pod-
vrgnut je hitnoj operaciji
nakon loma noge koji se
de sio na zi mo va nju u
[vajcarskoj.
On je povrije|en jo{
pro{log mjeseca tokom
sankanja sa djecom, ali
nije odmah primijetio da
se radio o lomu.
"Nakon operacije mo-
ra}e da nosi gips nare-
dnih {est ne dje lja",
izjavila je Lene Balebi,
por tpa rol dan ske kra -
ljevske porodice.
Iz bolnice bi trebao da
iza|e u najkra}em mogu}em roku, a oporavak }e nastaviti kod ku}e.
Ina~e, do povrede je do{lo jo{ prije dvije nedjelje, me|utim, Frederik
se nije obazirao misle}i da je rije~ o istegnu}u mi{i}a, te da nije ni{ta
ozbiljno.
[tavi{e, pro{le sedmice je u~estvovao na godi{njem takmi~enju ja-
hta{a odr`anom u Majamiju.
Odmah po povratku u Dansku, Frederik je primljen u bolnicu "Rig"s,
gdje je i operisan.
Danski prestolonasljednik Frederik o`enjen je princezom Meri, ro|e-
nom Australijankom koju je upoznao tokom Olimpijskih igara u Pertu.
Ina~e, princeza Meri je izuzetno popularna u Danskoj i u izboru ugle-
dnog danskog `enskog ~asospisa izabrana je za `enu godine.
Frederik i Meri imaju dvoje djece, sina Kristijana i k}erku Izabelu.
D.R.
15. 3. 2009. ofekfmkb 39
40 ofekfmkb!15. 3. 2009.
Chanel Manish
Arora
Jean Paul
Gaultier Galliano
Sedmica mode
Tijana Novakovi}, Jelena BABI]
o{ jedna slikovita nadasve izrazito ma{tovita i uni-
J
katna sedmica visoke mode u francuskoj prijesto-
nici spojila je razli~ite vizije umjetnika koji su
veoma uvjerljivo demonstrirali svoje vje{tine.
Najuvjerljiviji je i ovaj put bio intrigantni
D`on Galiano ~ija je haute couture kolekcija za
prolje}e/ljeto 2009. bila podstaknuta
rasko{nom renesansom i flamanskim starim majstorima
slikarstva Van Dajkom i Vermirom. Modna scena je
li~ila na unutra{njost katedrale s tonovima vitra`a u po-
zadini dok je simboliku haljina pratio motiv s mitske
Vermirove slike "Djevojka sa bisernom nau{nicom".
Slojeviti krojevi, krinoline i biserne ogrlice nadopu-
njavala je jaka i agresivna {minka, koja je do~arala
prikaz nove obnove, ovoga puta, stilske iz ugla jed-
nog dizajnera.
Nikako manje strastven je predstavnik francuske
modne {kole Karl Lagerfeld koji je za "Chanel" oda-
brao `enstvenost kao imperativ na osnovu ~ega je nje-
gova kolekcija procijenjena kao nosiva. Lagerfeld nije
mnogo eksperimentisao ali je u svakom slu~aju
opravdao ime ku}e, a izme|u ostalog odu{evio
mladu britansku glumicu Kiru Najtli koja je ovu
kolekciju opisala kao izuzetno ljupku i u stilu
Koko [anel.
Mno{tvo paparaca pohrlilo je na
"Chanelovu" reviju, jer su Kejt Mos i
njen de~ko D`ejmi Hins bili na reviji.
Ali, nisu bili jedini poznati. Me|u osta-
lim, prisutne su bile i Frida Pinto, Olga Ki-
rilenko, Lili Alen i Klaudija [ifer.
Karl Lagerfeld bio je inspirisan kico-
{em Bau Brumelom, prijateljem kralja
D`ord`a IV, za kojeg se misli da je izmislio
mu{ka odijela. To je dovelo do kreiranja "Chanelove" ''Belle
Brummell'', {armantne linije uvijek prisutnih crnih odijela,
Chanel Stela
McCartney
Mno{tvo paparaca
pohrlilo je na
"Chanelovu" reviju,
jer su Kejt Mos
i njen de~ko D`ejmi
Hins bili na reviji,
a me|u ostalim,
prisutne su bile
i Frida Pinto, Olga
Kirilenko, Lili Alen
i Klaudija [ifer
John
Luis
Elie Saab Vuitton
male crne haljine ukra{ene ~ipkom i {e{ira koji se ~esto pove-
zuju s gospo|icom "Chanel" li~no.
A onda, Lagerfeld je napravio iznena|uju}i zaokret koji je
sve odu{evio s "Lijepa u ru`i~astom". Legendarne kardigane
odlu~io je isplesti u baby-ru`i~astoj vuni, i pretvoriti u krnji bo-
lero-stil. Kao modni dodaci poslu`ili su grija~i nogu u istoj boji
ugurani u ru`i~aste platforme. Ogromni {alovi tako|e su bili u
ru`i~astoj vuni.
Na reviji su predstavljeni i bodiji u `arkoj ru`i~astoj i
crnoj boji oslikani poput karata. Malene ru`i~aste tor-
bice no{ene su na reviji unutar PVC aktovki.
Ru`i~asta je kasnije potisnuta nakon povratka
crne boje koja se protezala sve od {irokih suknji sa
bijelom podstavom do svilenog cvije}a. Sve to bi-
lo je popra}eno na{ivenim gumicama, metalnim
koncem i svilom.
Kolekcija Kristijana Lakroa, poznatog po
tome {to njegove kreacije nikada nisu radikalne,
ovaj put pokazao je kako izgleda romanti~na `en-
stvenost i non{alantni ~ik. Suknje i haljine nalik
onima za lutke, od {ifona sa svilenim ru`ama, kao
lajt motivom, u paleti pastelnih boja tipi~nim za La-
kroa, sa neizostavnom zlatnom na osnovu ~ega je
formirao tzv. "Dandy look", u~inile su ovu kolek-
ciju jednako zanimljivom.
Rikardo Tiski za "Givenchy" napravio je
vidno odstupanje i pokrenuo trend pod nazi-
vom "fast fashion", a avangardu stavio
ispred dugogodi{nje prakse, te se s tim
udaljio od orginalnog stila "Gi-
venchy-ja" oli~enog u liku glumice
Odri Hepburn. Njeno mjesto muze
zauzela je Karin Roiteld, urednica
francuskog izdanja "Vogua". Sari imid` i
tkanine obavijene oko tijela u nijansama roze i
ljubi~aste, kao i bijele i blijedozelene upotpunili
su njegov izraz za ovu priliku.
Novi dizajnerski dvojac Pier Paolo Pikoli i Maria Gracia
 15. 3. 2009. ofekfmkb 41

Jean Charles
de Castelbajac Pameline egzibicije na reviji
"Vivienne Westvood"
Op!wb!nv!{b!fl!tdfo!usj!•of!np!eof!ej!{bk!of!sj!df!ob!pev!|fw!.
mkf!okf!cspk!oji!qp!tkf!uj!mb!db!qsp!|f!ub!mb!kf!qb!sj!tlpn!qjt!upn!j!v!tmv!acj
np!ef!qp!lb!{b!mb!twf!twp!kf!esb!aj/!Wsiv!obd!sf!wj!kf!cj!mp!kf!Qb!nf!mj!op
|f!ub!okf!t!bo!}f!pt!ljn!lsj!mj!nb-!sv!lv!twf!{b!oji!ob!mf!}j!nb-!b!qp!sv!lv!kf
qp!tmj!kf!qp!kb!toj!mb!#Wj!wj!fo!of#/
#Af!mjn!tb!np!vqp!{p!sj!uj!lb!lp!tf!lsj!{b!ep!hb!}b!wf~!tb!eb!ob!nb
qsfe!op!tpn-!lmj!nbu!tlf!qsp!nkf!of!hp!wp!sf!ep!wp!mkop!tb!nf!{b!tf!cf/
Kb!tf!of!cp!kjn!flp!opn!tlf!lsj!{f-!pwb!esv!hb!kf!kp|!pqb!toj!kb#-!j{kb!.
wj!mb!kf!ej!{bk!ofs!lb/!Wj!wj!fo!kf!ob!sf!wj!kj!qp!lb!{b!mb!lp!nb!ef!lp!kj!tv!op!tj!wj
j!v!lbo!df!mb!sj!kj!j!v!lp!kj!nb!qp!tmp!wob!af!ob!np!af!ptwp!kj!uj!wsi/!B!tb!nj
wsi!wf!•f!sj!ep!ub!lmb!kf!okf!ob!nv!{b!pu!lsjw!|j!of!ip!uj!•op!csb!eb!wj!dv-!•j!.
nf!kf!tb!np!{b!•j!oj!mb!wf~!v{b!wsf!mv!bunp!tgf!sv!v!qswjn!sf!ep!wj!nb/!Bmj-
cjp!kf!up!tb!np!|mbh!ob!ups!uj!tmb!woji!ewj!kv!eb!nb/
Qb!nf!mb!j!Wj!wj!fo!tqsj!kb!uf!mkj!mf!tv!tf!v!tfq!ufn!csv!qsp!|mf!hp!ej!of/
Pev!|f!mkf!ob!qstb!upn!qmb!wv!|pn-!ej!{bk!ofs!lb!kpk!kf!qp!ov!ej!mb!mbt!lb!wv
uj!uv!mv!{b!|uj!oph!mj!db!op!wf!lbn!qb!okf/!Qb!nf!mb!kf!qsp!wp!lb!uj!wob!v
twpn!wf~!qsf!qp!{ob!umkj!wpn!tuj!mv!|up!tb!ws|f!op!pe!hp!wb!sb!pu!lb!•f!opk
Wj!wj!fo!!pe!lp!kf!tnp!ob!wj!lmj!eb!sv!|j!twf!qpt!ubw!mkf!of!hsb!oj!df/
V{sf!•j!dv!eb!tf!qmb!wv!|f!obk!cp!mkf!{b!cbw!mkb!kv-!tmp!aj!~f!tf!cspk!oj-
obk!wkf!sp!ept!upk!oj!kf!np!af!qsf!{fo!up!wb!uj!Qb!nf!mb-!qmb!wp!lp!tb!tflt
cpn!cb/!Tj!mj!lpo!tlb!mkf!qp!uj!db!j!v!•fuseftfujn!vt!qkf!|op!qslp!tj!wsf!.
nf!ov!wju!ljn!tub!tpn-!nmb!ejn!mkv!cb!woj!dj!nb!j!of!vub!aj!wpn!af!mkpn!{b
{b!cbw!mkb!okfn/

u Parizu

^iuri anga`ovan za veliki talijanski brend Valentino, prikazao je zanosnu i

bajnu `enstvenost, preto~enu u otmjenu eleganciju, dok su ve~ernje haljine
pored one boje rubina koja je za{titni znak Valentina bile u nijansama skupo-
cjenih dragulja kao {to su smaragd, akvamarin i safir.
S obzirom da se veliki majstor Valentino Garavani povukao pro{le godine
i svoje mjesto ustupio novim snagama, odu{evljenje za njihovu debitantsku
kolekciju je izostalo jer je prokomentarisana kao deja vu, jer su se dizajneri
vodili pravilom da je bolje raditi po nekoj od ve} isprobanih formula.
Veoma interesantana bila je kolekcija D`an Pola Gotijea poznatog per-
fekcioniste i egomanijaka kada je rije~ o umjetnosti. Uvijek besprekoran i do-
sljedan tezi da se na ma|ioni~arev {ou ne dolazi ukoliko se zna kako se
izvodi trik, i ovaj put igrao je na faktor iznena|enja osmisliv{i kreacije u koje
je ubacio elemente kostima dvadesetih i kineske kaliografije. Mnogo ~ipke,
tila, {ifona i svile, u~inili su njegove kreacije izuzetno {armantnim {to je po-
Chanel tvrdila i biv{a francuska dizajnerica i model Ines de la Fresan.
42 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Alen Bos na
radnom mjestu
FOTO NN

Alen Bos, istra`iva~

s Karnegi instituta
u Va{ingtonu

Prona|eno 300
udaljenih svjetova

Mogu}e otkri}e
planeta sli~nih Zemlji }emo do}i do saznanja koliko ~esto se pojav-
ljuju planete sli~ne Zemlji. Bi}e to zaista
uzbudljivo vrijeme. Zaista }emo biti za~u|e-
ni ako 'Kepler' i 'Korot' ne prona|u planete
sli~ne Zemlji", ka`e Bos. Galaksija ima
Prema njegovim rije~ima, lov na planete
Uskoro potraga
za planetama koje se nalaze izvan na{eg Solarnog sistema 100 milijardi planeta
ve} je bio uspje{an pronalaze}i 300 udaljenih koje podr`avaju
svjetova, mada se smatra da ve}ina njih ima
negostoljubivo okru`enje za ljude.
`ivot, ka`e poznati
"Tre}ina obli`njih sunaca ima planete astronom Alen Bos
koje su pet do 10 puta ve}e od Zemlje, ali
one imaju putanju mnogo bli`u svojim sunci-
ma nego {to je slu~aj sa Zemljom", poja{nja-
va Bos.
On isti~e da su zbog toga i mnogo topli-
Priredio: Boris \URI] ma njegovim prora~unima, na svaku zvijez- je.
Smatra se
du koja je sli~na na{em Suncu dolazi po je- "Broj planeta sli~nih Zemlji, koje se na-
da ve}ina
lanete sli~ne Zemlji mogle dna planeta koja li~i na Zemlju. laze u regiji svemira poznatoj kao Goldiloks
njih ima

P
bi biti otkrivene u udalje-
nom solarnom sistemu u na-
redne tri godine, tvrdi jedan
od vode}ih svjetskih astro-
noma Alen Bos, istra`iva~
sa Karnegi instituta u Va{in-
gtonu.
"Planete koje podr`avaju `ivotne forme
bi mogle predstavljati uobi~ajenu stvar u ko-
smosu i oko 100 milijardi njih bi moglo pos-
tojati u na{oj galaksiji", poja{njava Bos.
Na sastanku Ameri~ke asocijacije za na-
prednu nauku u ^ikagu, on je rekao da, pre-
Ameri~ka svemirska agencija NASA us-
negostoljubivo
koro planira lansiranje svemirskog teleskopa
okru`enje
zvanog "Kepler" koji ima za cilj pronalazak
za ljude
planeta sli~nih Zemlji.
On }e raditi u kombinaciji s "Korot" te-
leskopom koji pripada Evropskoj svemirskoj
agenciji i koji je ranije ovog mjeseca uo~io
takozvanu planetu Superzemlja.
Teleskop "Kepler" }e konstantno pro-
u~avati 100.000 zvijezda u sazvije`|u po-
znatom kao "Kignis i Lira", i to u naredne tri
godine.
"U roku od naredne tri do ~etiri godine
i ~ija je temperatura podesna za postojanje
te~ne vode, mogao bi biti mnogo ve}i nego
{to pretpostavljamo", ka`e Bos.
Dodaje da je mogu}e da u vidljivom di-
jelu svemira postoji oko 10.000 milijardi ta-
kvih planeta.
"Ako otkrijemo da se planete sli~ne Ze-
mlji javljaju onoliko ~esto koliko mi misli-
mo, onda bismo bili prili~no sigurni da se na
njima mo`e i `ivjeti. Mada, ipak }emo mora-
Prvu planetu ti sa~ekati novu generaciju teleskopa koji }e
izvan Solarnog nam ta~no potvrditi da li se na njima mo`e
sistema otkrili
kanadski istra`iva~i `ivjeti", rekao je Bos.
On sma tra da je vrlo mo gu }e da }e
obli`nje planete sli~ne Zemlji biti naseljene
organizmima koji su sli~niji bi}ima koja su
`ivjela na Zemlji prije tri do ~etiri milijarde
go di na, odno sno je dno }e lij skim or ga ni -
zmima.
Ono {to nau~nici misle da }e prvo na}i
su bakterije koje proizvode metan. "Sama ~i-
njenica da je mogu}e na}i dokaz o postoja-
nju `ivota na tim planetama pomo}i }e da
bude rije{en dugogodi{nji odgovor na pitanje
- da li smo sami u svemiru? Ja mislim da ni-
smo sami u svemiru", ka`e Bos.
Astronomi su razmi{ljali o postojanju
planeta izvan na{eg Solarnog sistema jo{ od
vremena Isaka Njutna, ali prvu su otkrili ka-
nadski istra`iva~i tek 1988. godine.
Bila je u pitanju planeta koja je kru`ila
oko zvijezde Gama Sefei, udaljena 45 mili-
ona svjetlosnih godina.
Ve}ina novih planeta je otkrivena kada
su se na{le ispred svojih zvijezda. Tu pojavu
su bilje`ili sateliti.
"Mi slim da pos to ji do bra {an sa da
na|emo planete sli~ne Zemlji ve} na udalje-
nosti od 10 do 20 svjetlosnih godina od Sun-
ca", dodao je Bos.
Rejmond @anloz, profesor astronomije
sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju, rekao
je da podr`ava Bosovo mi{ljenje.
"^ak postoji mogu}nost da na|emo i `i-
votinjske vrste sa kojima bismo mogli uspos-
ta vi ti ne ku vrstu ko mu ni ka ci je", ka `e
@anloz.
 15. 3. 2009. ofekfmkb 43

PIRAMIDA GRAD U [E]ER U

POZNATI MJERA KALIJ TURSKOJ MESU, FUDBALSKI
SRPSKI ORGULJA[ PROTIV PONOVO NARO^ITO TRENER,
VIOLINISTA PRESTUPNIKA POHLEPNO ETO, ENO! U SRCU I MILOVAN
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo (RUS.) MI[I]IMA
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.
PREZIME
GLUMCA SA
SLIKE

ITALIJAN.
VODORAVNO: NOGOMETNI
TRENER,
\OVANI
1. Prvo slovo
abecede i azbuke, IZVR[ILAC
SUDSKIH I
2. Znak za lantan, DRUGIH
3. Talas, ODLUKA

4. [atrova~ki izraz NO]NO SLOVA IZA

za novac, PRIVI\ENJE, "V" I "H"
AVET, VISOKA
5. Guda~ki muzi~ki UTVARA ZGRADA
instrument ne{to
METAR BAKRENI SUD
ve}i od violine, TENISERKA ODBIJANJE, ZA VODU
IVANOVI] SPRE^A-
6. Ono {to se ulovi, VANJE
NAROD
ulov,
7. Ime knji`evnika VRSTA VINA BUT U
NI[ MLADALA^KA @IVINE
Gli{i}a. BOLEST I PTICA

ALUMINIJ BELGIJA
RIJEKA U "SNJE@NI
RUSIJI GLUMICA
@IRARDO ^OVJEK" SA
HIMALAJA

LMBTJ_OB!VLS\UFOJDB PONA-
VLJANJE
(LAT.)
(ITERARE)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
SPISI NA
11 12 13 14 LATINSKOM
JEZIKU

15 16 17 18 MALA ARIJA
ESPANA VRSTA
AZIJSKOG
LEOPARDA
19 20 21 22
PJEVA^ICA KANAL ZA
BADRI] NAVODNJAV.
IZBO^INA NA
23 24 SLOVO VRATU
IZA "S" MU[KARCA

25 26 27 28 29

30 31 32
SANDUK
OBROK
HRANE,
33 34 RU^AK

ALT
PUTEM,
PREKO IGRA^I
STONOG
VODORAVNO: (LAT.)
TENISA
SAMARIJ
2/! Cjuj! qsjtjmkfo-! 7/! Cspe! {b! qsfwp{! uf•optuj-! 22/! Qpmjuj•lp! vup•j|uf-! 23/! Tqplpktuwp-! 25/ ODRASLA
ISLAND GOVE\A
J{wkf|ub•fop! esabokf-! 26/! Epokj! ejp! pcv~f-! qpuqmbu-! 27/! Fohmftlb! j! bnfsj•lb! nkfsb! {b @ENKA
uf•optu-!29/!Wstub!sjkf•of!sjcf-!2:/!Bvup.p{oblb!{b!Bolpov-!31/!Cspetlp!vaf-!33/!Bvup.p{. (MN.)

oblb!{b!Qbo•fwp-!34/!Ljojopwp!eswp-!36/!Gjmntlb!{wjkf{eb-!ejwb-!38/!Kvaop!wp~f-!nphsbok- KONTO
SLOVO (KRAT.)
39/!Hsbe!ob!ptuswv!Tboupsjoj-!41/!Nkfsb!{b!esbhpdkfoptu-!43/!Esbhb-!njmb-!tmbulb!ptpcb-!44/ IZA "^" KOMPOZITOR
ODAK
Ofqspgftjpobmbd-!45/!Obpsvabob!•vwbstlb!tmvacb/
VR[NI DIO
KU]E RUSKI
MU[KI
USPRAVNO: SLOVA
SVESKE INDIJ
POTOMCI
RE@ISER,
NIKOLAJ
IZA "F" I "T"
2/!Esabwb!v!Fwspqj-!3/!Bmpuspqtlb!npejgjlbdjkb!ljtfpojlb-!4/!Kbqbotlj!opwbd-!5/!Jnf!hmvndb
Qb~job-!6/!Qbtub!{b!pcv~v-!7/!Esiubokf-!usftfokf!)mbu/*-!8/!Bvup.p{oblb!{b!Opwj!Qb{bs-!9/!Qujdb RA^VATI SE
qkfwjdb!dsoph!qfskb-!:/!Qp{obuj!hs•lj!cbtopqjtbd-!21/!Qp{obuj!joejktlj!tqkfw-!24/!Esabwmkbojo
Jsbob-!27/!Hfofsbmoj!tflsfubs!PVO.b-!Lj!Nvo-!28/!Lsbmk!ajwpujokb-!31/!Hvtbs-!32/![fnmkpsbeojl-
34/! Bsujmkfsjktlb! lpmb! {b! nvojdjkv-! 35/! Wsjtlb-! wsjtlbokf-! 37/! Uwpsojdb! bvupnpcjmb! Nbsjcps USVOJENO
MU[KO
)lsbu/*-!3:/!Wstub!ajubsjdf-!42/![obl!{b!ufmvs-!43/!Bvup.p{oblb!{b!Dfujokf/ DIJETE
O/!OJLPM_J^
NEPER
TETKIN MU@ LAKA LJETNA

KLIN SUMPOR TENISER

ZIMONJI]
OBU]A

Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo ABONOS,

EBEN
VEOMA
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. VA@AN ZA^IN LIJEK PROTIV
KRVARENJA

OTOK KOD GLUMICA

IME GLUMCA N. GVINEJE LONGORIJA
SA SLIKE @. IME, USKLIK TUGE
HELENA

STANOVNIK
VODORAVNO: ZENICE
SIMENS

1. Glavobolja,
2. Kraljica (eng.), DOJ^LAND
3. Dijelovi drveta koji BA[TA

rastu iz debla,
4. Gole, neobu~ene, MNO[TVO, 38:19
VELIKA MASA
5. Faktor nasljedstva, SL. SLIKAR KILO-CIKL
ANDREJ (KRAT.)
6. Na{a negacija,
7. Kratica za SLOVA IZA
ESKIMSKA "P" I "K"
"east" (istok). BLUZA
RADIJUS

JEZERO U
AMERICI LINIJE
44 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Velika bijela
ajkula
na vrhu
hranidbenog
lanca mora
i okeana

negativac u filmovima Tijana NOVAKOVI] metara, zavisno da li je `enka ili mu`jak.

Bijela ajkula je mo}na vrsta ajkule s naglaskom na
elika bijela ajkula, bjelka ili, kako je stalno plivanje i mijenjanje mjesta boravka. Zbog izbora

V
jo{ nazivaju bijela smrt, bez sumnje je vrste plijena zadr`ava se u blizini kolonija morskih sisa-
na vrhu hranidbenog lanca mora i ra, ponajvi{e tuljana, gdje su uvje`bale na drugim mjes-
okeana. tima nevi|enu tehniku za lov svog brzog i okretnog
Zbog lo{eg Evolucijski razvoj joj je podario plijena.
"glasa" takve osobine da se u moru ne treba Usljed naro~ito ustrojenog sistema za regulaciju
notornog pla{iti ni~ega osim ve}ih primjeraka temperature tijela, bijela ajkula ima ne{to topliju tjelesnu
vlastite vrste. Ova vrsta je dobila glavnu ulogu negativca temperaturu u odnosu na okolnu vodu, gotovo 10 do 15
ubice, u filmu "Ralje" i u jo{ nekoliko kasnijih filmova te joj je Celzijusovih stepeni iznad temperature vode.
objekat je na taj na~in pripisan epitet notornog ubice. To joj poma`e da odr`i stalnu mi{i}nu aktivnost po-
Obilje`ja te ajkule su dugo i torpedoliko tijelo sa trebnu za pokretanje tijela i energi~an lov.
izlovljavanja, Glavninu ishrane predstavljaju skoro sve vrste ma-
tako da je Ima vi{u tjelesnu temperaturu njih morskih sisara: lu~ki tuljan, morski slon, morski
lav, delfini i pliskavice, ali }e napasti i druge vrste ajku-
gotovo u odnosu na okolnu vodu
la. Hrani se i ribom, a nije joj strana ni ishrana le{inama.
nestala iz Iako postoje neke tvrdnje da ajkule nemaju "ni grama"
du`om i zao{trenom nju{kom, s velikim bo~nim mozga, ova vrsta to demantuje, pa ~ak pokazuje sposo-
odre|enih {kr`nim prorezima, a odlikuju je i velike crne o~i. Ima bnost da u~i. Tako bijela ajkula, iako velika i mo}nih ra-
akvatorija velika grudna i le|no peraje, te rep u obliku nepravilnog lja, ne koristi sirovu snagu za lov plijena. Naprotiv,
polumjeseca, koji tjera ribu znatnom brzinom naprijed. zahvaljuju}i tamnim le|ima prikrada se plijenu koji je
U povr{inskom plivanju mo`e posti}i kratkotrajno otkrila nekim od ~ula plivaju}i iznad tamnih obrisa mor-
do 50 kilometara na ~as. ske trave sve dok ne do|e u pogodnu poziciju, a onda
Svijetloplavosive do braonsive boje im je gornja munjevito napada iz dubine. Zbog lo{eg "glasa" notor-
Bijela ajkula
pokazuje
strana tijela, dok je samo donji dio stomaka bijeli. Vrho- nog ubice objekat je izlovljavanja, tako da je gotovo
sposobnost vi grudnih peraja sa donje strane su crni, a mo`e narasti nestala iz odre|enih akvatorija ju`ne Australije i Afrike,
da u~i do 640 centimetara, iako su na|eni primjerci i ve}ih di- te obala Kalifornije. U tim podru~jima je zakonom za{ti-
FOTO NN menzija sude}i po otiscima ugriza na tijelima kitova. }ena i za lov je potrebna posebna dozvola vlasti, koja se
Masa je nesrazmjerna du`ini tijela i mo`e da iznosi daje samo u izuzetnim slu~ajevima kao {to je na primjer
vi{e od dvije tone za jedinku du`ine 580 do 640 centi- potvr|en napad na ~ovjeka.

Gu{teri, najbrojnija skupina

me|u gmizavcima Rep kao statusni simbol gu{teri u opasnosti mogu otkinuti i tako ka`emo da gmi`u.
FOTO NN

A. TIPURA
Gu{teri, zajedno sa zmijama, pripa-
daju ljuska{ima, najbrojnijem redu gmi-
zavaca, s vi{e od 6.000 `ivih vrsta. Ima
ih oko 3.300 vrsta i prema tome prestav-
ljaju najbrojniju skupinu me|u gmizavci-
ma.
Ko`a im je prekrivena sitnim ljuska-
ma koju periodi~no presvla~e.
Posvuda ih ima osim na Antarktiku i
na nekim jako udaljenim ostrvima.
Na prednjem dijelu tijela gu{tera je
pljosnata {iljasta glava, koja je {irokim
vratom odijeljena od trupa. O~i gu{tera
su dobro razvijene, {to im posebno koris-
ti da bi uo~ili plijen. Ve}ina gu{tera ima
pokretne kapke koji im {tite o~i, po ~emu
se razlikuju od zmija.
Trup zavr{ava duga~kim repom, koji
Gu{tera ima svuda osim na Antarktiku
pobje}i od neprijatelja. Otkinuti dio repa
mo`e djelomi~no obnoviti.
Me |u tim, me |u mno gim vrsta ma
gu{tera rep je statusni simbol, pa gu{ter
koji je regenerisao svoj rep pada u domi-
nacijskoj hijerarhiji. Tako|e, gu{teri u re-
Ko`a im je prekrivena
sitnim ljuskama i
periodi~no je presvla~e
pu gomilaju masti, pa gubitak repa zna~i
smanjenu zalihu energije.
Kre}e se pomo}u dva para kratkih
nogu na kojima ima pet prstiju.
Tijelo gu{tera se ne naslanja na no-
ge, jer se one nalaze postrance. Stoga kod
kre ta nja trbu hom do ti ~u ze mlju pa
Ko`a mu je suva, bez `lijezda, po-
krivena ro{natim ljuskama koje spre~a-
vaju gubitak vode iz tijela. Taj pokrov
gu {te ra ogra ni ~a va rast pa se mo ra ju
pres vla ~i ti. Kre ta nje mu omo gu }u ju
sna`an kostur i dobro razvijeni mi{i}i.
Sezona parenja kod gu{tera odre|e-
na je temperaturom i periodom izmjene
svjetla, odnosno dana i no}i, te ako je
omogu}ena pravilna klima i prehrana do
parenja dolazi u prolje}e.
@enke zahtijevaju poja~anu prehra-
nu, po se bno ras tu zah tje vi za kal ci -
jumom i fo sfo rom, pa se stan dar dna
doza vitamina i minerala udvostru~uje.
Ve}ina jaja inkubira se na tempera-
turi od 28 stepeni Celzijusovih. Inkuba-
cija traje od 38 do 90 dana, ovisno o
vrsti.

Vodi~
BANJALUKA
FILMOVI
QB!MBT
Of!pcj!•ob!qsj!•b!
p!Cfo!eab!nj!ov!Cb!up!ov
Csfe!Qju-!Lfku!Cmbo!|fu
)27!i*
Twf!uj!Hf!ps!hj!kf!
vcj!wb!baeb!iv
Mb!{bs!Sjt!upw!tlj-!Ob!ub!|b!
Kb!okj~-!Nj!mv!ujo!Nj!mp!|f!wj~
)23-!24-!26-!27-!28/41-!
29/41-!2:-!31-!32-!32/41-!
33/41-!34/41!i*
PREDSTAVE
EKF!_J!KF!QP![P!SJ!\UF!ST
#Gpm!lmps!ob!nb!hj!kb#
Sf!ej!ufmk;!Cp!okp!Mvo!hpw
)22!i*
IZLO@BE
NV![FK!ST
J{mp!acb!v•f!oj!•lji!
sb!ep!wb!Tnkf!sb!
gp!up!hsbg!Uf!iop!mp!|lf!
|lp!mf!j{!Cb!okb!mv!lf
#Qswj!twkfu!tlj!sbu!
2:25.2:29-!tmb!wob!
fqp!qf!kb!Tp!mvo#
Tubm!ob!j{mp!acf!ob!
qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST
#Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn!
vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
#Ob!lju!pe!qsb!jt!up!sj!kf!
ep!tsf!eokfh!wj!kf!lb#
NV![FK!TB!WSF!NF!OF!
VNKF!UOPT!UJ!ST
#Gj!luj!wob!sb!wbo#
Tb!|b!Lb!sb!mj~
Nedjeljni
Pwbo
Qp!tbp;!Lbe!kf!p!qp!tmv
v!up!lv!pwf!tf!enj!df!sj!.
kf•-! np!af!uf! p•f!lj!wb!uj
ep!e b!u op! ofs!w j!s b!o kf! j
tusft/!Ojt!uf!wj!|f!vpq!|uf!wp!mkoj!eb!sb!ej!uf
qpe!eb!ujn!vtmp!wj!nb!j!tbe!wf~!vs!mb!uf!{b
twb!lv!tj!uoj!dv/!Of!qsbw!eb!wbt!j{kf!eb/
Mkv!cbw;!Vlp!mj!lp!tuf!v!csb!lv-!qsfe!wb!nb
kf! ep!cbs! mkv!cb!woj! qf!sj!pe/! [b! twf! esv!hf
qsj!qb!eoj!lf!{ob!lb!qsf!qp!sv!•v!kf!tf!eb!tb!.
•f!lb!kv!cp!mkf!eb!of/!Qsj!kb!wbn!wsj!kf!nf!lp!.
kf!qsp!wp!ej!uf!v!tb!np!~j/
[esbw!mkf;!Blp!wbt!tusft!of!tb!hp!sj-!po!eb
~f!wbt!tb!hp!skf!uj!ofs!wp!{b"!Jt!lj!eb!mj!tuf!tf
qp!lv!|b!wb!kv!~j!eb!pcb!wj!uf!twf!|up!wbn!kf
ob!nf!uov!up! ob! wsj!kf!nf-! b! po!eb! tuf! vwj!.
ekf!mj!eb!kf!up!of!np!hv!~f/
Sbl
Qp!tbp;!Tbe!tuf-!lbe
kf!p!lpo!dfo!usb!dj!kj!sj!.
kf•-!v!obk!cp!mkpk!gps!nj/
Jnb!uf!af!mkf!j!wp!mkf!eb
tf!nb!ltj!nbm!op!vtsfe!tsf!ej!uf!ob!pcmbt!uj
lp!kf!tv!wbn!jo!uf!sf!tbo!uof/!Lp!ob!•op!tuf!v
twp!kpk!hmb!wj!v•!wstuj!mj!dj!mkf!wf!qsf!nb!lp!kj!nb
jef!uf!nv!okf!wj!upn!cs{j!opn/
Mkv!cbw;!Cj!~f!mkv!cb!wj!lbe!cv!ef!j!qb!sb!.!sb!.
{nj|!mkb!kv!nop!hj!pe!wbt/!Usf!ov!uop!tuf!obk!.
wj!|f!jo!uf!sf!tp!wb!okb!vt!nkf!sj!mj!vqsb!wp!ob
gj!obo!tj!kf!j!qp!tbp-!qb!kf!mkv!cbw!nb!mp!qp
tusb!oj/!Tuwbs!kf!v!up!nf!eb!twp!kv!tuj!emkj!wptu
qsf!wb!{j!mb!{j!uf!tb!np!blp!tf!v!of!lpk!esv!hpk
pcmbt!uj!sf!bmj!{v!kf!uf/!Ub!lp!kf!j!tbe/
[esbw!mkf;![esbw!mkf!wbn!kf!ptsf!eokf/!Qsj!.
njkf!uj!mj!tuf!eb!tuf!usp!nj!kj!of!hp!job!•f!j!eb
wbn!nb!oklb!fofs!hj!kf/!\up!tf!pt!ub!mji!tuwb!sj
uj!•f-!np!hmj!cjt!uf!#{b!lb!•j!uj#!qsf!imb!ev/
Wb!hb
Qp!t bp;! Wb!n b! kf! {b!jt!u b
lsf!ov!mp"!Oj!af!uf!vt!qkfi!{b
vt!qkf!ipn!j!qsjupn!tf!of
{b!mb!a f!u f! oj! vqp!mb! lb!l p
job!•f!{ob!uf/!Pop!|up!kf!lb!sb!luf!sjt!uj!•op!{b
wbt!kft!uf!eb!vwj!kfl!obt!up!kj!uf!eb!twpk!ejp
qp!tmb!pcb!wj!uf!ub!lp!eb!tf!qsf!wj!|f!of!{b!.
np!sj!uf/!V!ob!sf!eopk!tf!enj!dj!up!j!vtqj!kf!wb!.
uf/
Mkv!cbw;!Wb|!mkv!cb!woj!aj!wpu!qp!nb!mp!usqj
{cph!esv!hji!tuwb!sj!lp!kj!nb!tuf!plv!qj!sb!oj/
Wj!|f!~f!uf!wsf!nf!ob!qsp!wp!ej!uj!t!qsj!kb!uf!mkj!nb
of!hp!t!qbs!uof!spn/!Ub!lp!~f!wbn-!kf!eopt!.
ub!wop-!wj!|f!pe!hp!wb!sb!uj!v!pwpk!tf!enj!dj/
Qbs!uofs!~f!{b!wb!|f!qp!usf!cf!jnb!uj!sb!{v!nj!.
kf!wb!okf/
[esbw!mkf;!Wb!|f!{esbw!tuwf!op!tub!okf!kf!j{!.
wstop/!Obt!upk!uf!eb!hb!ub!lwjn!j!pesaj!uf"
Kb!sbd
Qp!tbp;!Qp!tbp!lp!kj!pcbw!mkb!.
uf!v!ob!sf!eopk!tf!enj!dj!cj
np!h bp! cj!u j! nb!o kj! of!h p
job!•f/!Ub!•oj!kf-!tmj!kf!ej!wbn
wj!|f!wsf!nf!ob!{b!penb!sb!okf!jmj!~f!uf!tf!ob!.
qspt!up!wj!tb!nj!ptkf!~b!uj!sbt!uf!sf!~f!oj!kf!lbe
kf!p!pcb!wf!{b!nb!sj!kf•/!Wb!|f!qp!ob!|b!okf
qsf!nb!{b!eb!ujn!wbn!pcb!wf!{b!nb!cj!~f
nb!mp!mf!afs!oj!kf!of!hp!|up!kf!job!•f/
Mkv!cbw;!Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!poj!lp!kj!jnb!.
kv!tubm!oph!qbs!uof!sb!np!hv!p•f!lj!wb!uj!qsj!kb!.
uof!usf!ovu!lf-!ob!sp!•j!up!v!sb{!hp!wp!sv!t!okjn/
Jt!up!sb!{nj|!mkb!uf!lbe!kf!p!wb!|pk!wf!{j!sj!kf•-
qb!~f!up!v!pwpk!tf!enj!dj!cj!uj!ep!eb!uoj!j{wps
{b!ep!wpmk!tuwb/!Of!lj!pe!wbt!pqfu!vwj!}b!kv!eb
tv!qp!hsj!kf!|j!mj!v!j{cp!sv!qb!jn!tmj!kf!ej!plpo!.
•b!okf!mkv!cb!wof!qsj!•f/
[esbw!mkf;![esbw!mkf!wbn!kf!ptsf!eokf/!_v!wbk!.
uf!tf/
15. 3. 2009. ofekfmkb 45
Vodi~
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog SARAJEVO
BQP!MP
Cjl Cmj!{bo!dj Sf!dj!eb
Qp!tbp;!Wj!tuf!njs!oj!epl Qp!tbp;!Blp!tf!pemv!•j!uf!ob!usb!. Vmp!hf;!Eajn!Lf!sj-!
hpe!tuf!qmb!~f!oj!{b!qp!. af!okf!qp!wj!|j!df!jmj!ob!cj!mp!lb!lwf [pj!Ef!|b!ofm-!Csf!emj!Lv!qfs
tbp!lp!kj!sb!ej!uf-!v!popk qsf!hp!wp!sf!v!wf{j!t!qp!tmpn- Sf!aj!kb;!Qfk!upo!Sje
nkf!sj!v!lp!kpk!nj!tmj!uf!eb obt!upk!uf!qswp!eb!pcf!{cj!kf!ej!uf )29!j!31!i*
kf!up!{b!ep!wp!mkb!wb!kv!~f/!Op!wbd!kf!hmb!woj ep!csf!bs!hv!nfo!uf!lp!kjn!~f!uf
j{wps!wb!|f!tsf!~f-!b!j!wb!|f!of!tsf!~f-!qb!v qpu!l sj!kf!q j!u j!wb!| f!tub!o p!w j!| uf/
pwpk!tf!enj!dj!ej!luj!sb!wb!|f!sb!tqp!mp!af!okf/ Job!•f-!qsfe!wb!nb!kf!kp|!kf!eob
Mkv!cbw;! Vlp!mj!lp! tuf! v! njs!opk! j! tub!cjm!opk tf!enj!db!jtqv!okf!ob!nop|!uwpn!pcb!wf!{b-
mkv!cb!wopk! wf!{j-! of! p•f!lvk!uf! wf!~f! ep!hp!. qb!~f!uf!kf!ewb!ep!•f!lb!uj!wj!lfoe/
epw!|uj!of/!Qsfe!wb!nb!kf!lsbk!okf!njs!ob!tf!. Mkv!cbw;!Pwb!sj!kf•!{b!wbt!mb!hb!op!qsf!mb!{j!v
enj!d b! v! lp!kpk! ~f! twf! qsb!u j!u j! vt!u b!mkfo- ep!nfo!qsp!|mpt!uj/!Kp|!nb!mp!qb!tf!of!~f!uf
mb!hb!oj!kj!ufn!qp/!Blp!tuf-!nf!}v!ujn-!nf!}v oj!tkf!~b!uj!okf!oph!{ob!•f!okb/!Up!mj!lp!tuf!tf
tmp!cp!eojn! qsj!qb!eoj!dj!nb! {ob!lb-! pwv! tf!. qsf!eb!mj!qp!tmv!eb!ob!qspt!up!of!nb!uf!wsf!nf!.
enj!dv!~f!uf!qsp!wft!uj!{b!plv!qmkf!oj!nj!tmj!nb ob!oj!{b!|ub!ev!hp/!_j!oj!wbn!tf!eb!kf!tb!eb
p!{b!sb!ej/ qp!tbp!qsj!psj!ufu/
[esbw!mkf;![esbw!mkf!wbn!kf!ep!csp-!bmj!wbn [esbw!mkf;!Nb!okb!ofs!wp!{b!qp!•fu!lpn!tf!. NF!FUJOH!QP!JOU
tf!qsf!qp!sv!•v!kf!eb!lp!sjt!uj!uf!of!|up!{b!qp!ej!. enj!df!•j!oj!wbt!qp!emp!aoj!kj!n!of!hb!uj!wojn!nj!. Nj!mj!kv!ob|!tb!vmj!df!
{b!okf!jnv!oj!uf!ub/!Qsf!pq!uf!sf!~f!oj!tuf!qp!tmp!. tmj!n b/! Wf~! pe! tsj!kf!e f! vtqpt!u bw!mkb!u f Vmp!hf;!Efw!Qb!ufm-!Gsj!eb
wojn!{cj!w b!o kj!n b-!qb!qsf!n b!mp!qba!o kf sb!wop!uf!av/ Qjo!up-!Bojm!Lb!qvs
qp!twf!~v!kf!uf!tf!cj/ Sf!aj!kb;!Ef!oj!Cpkm
)29-!31!j!33!i*
Mbw Ekf!wj!db \b!|b!wj!
tub!op!woj!dj!Op!luvs!of
Qp!tbp;!Oj!kf!wsj!kf!. Qp!tbp;!J!eb!mkf!•wstup!tup!kj!uf!ob Vmp!hf;!Jnb!opm!Bsj!bt-!
nf!eb!tf!|f!qv!sj!. twp!kpk!qp!{j!dj!kj/!Tb!sb!eoj!dj!tv!tf
Ob!ub!mj!kb!Sp!esj!hf{-!
uf! tb! twp!kjn vwkf!sj!mj!v!wb!|f!cspk!of!lwb!mj!uf!uf!j
jef!kb!n b/! Jnb!u f of!qb!eb!jn!ob!qb!nfu!eb!wb| Lbs!mpt!Tp!cf!sb
ep!wp!mkop!of!qsj!kb!uf!mkb!lp!kj!kf!ewb!•f!lb!kv!eb sbe!ep!wp!ef!v!qj!ub!okf/!Jqbl-!v!pwpk!tf!enj!. Sf!aj!kb;!Besjb!Hbs!tj!kb-
ob!qsb!wj!uf!qp!hsf!|bo!lp!sbl/![b!up!cv!ej!uf dj!tuf!wj!|f!sb!tqp!mp!af!oj!{b!vtqv!uop!•b!wsmkb!. Wj!lups!Nbm!ep!ob!ep
pqsf!{oj"!Oj!kf!wbn!qp!usf!cop!eb!wbt!vwmb!•f okf!j!tuwb!sb!okf!op!wji!qsj!kb!ufmk!tub!wb!of!hp!{b )23!j!25!i*
v!lp!kf!lb!lwf!qsmkb!wf!sb!eokf-!oj!uj!eb!tb!wb!. p{cj!mkoj!kj!jmj!wf!~j!sbe/
nb!jtqj!sb!kv!vt!ub/ Mkv!cbw;!Oj!kf!cb|!tkb!kbo!qf!sj!pe/!V!tv!|uj!oj-
Mkv!cbw;!Ep!wp!mkop!tuf!{b!wp!emkj!wj!j!qp!af!mkoj oj!|ub!lsv!qop!tf!of!ep!hb!}b<!blp!tuf!{b!mkv!. POZORI[TA
{b!tv!qsp!ubo!qpm!eb!tf!{b!pwbk!btqflu cmkf!oj-!qbs!uofs!wbn!kf!of!lb!lp!ep!|bp!ob
twph!aj!wp!ub!of!usf!cb!! eb!csj!ofuf/!Vlp!mj!lp esv!hp!nkft!up-!b!blp!tuf!tmp!cp!eoj-!of!p•f!. LB!NFS!OJ!UF!BUBS
jnb!uf!tubm!oph!qbs!uof!sb-!wb!|b!wf!{b!dwkf!ub- lvk!uf!eb!qsb!wb!ptp!cb!v|f!ub!v!wb|!aj!wpu!up!. #Pe!F!ep![#
b!blp!tuf!v!gb!{j!usb!af!okb!op!wph-!jnb!~f!uf lpn!pwf!tf!enj!df/ Sf!aj!kb;!Sbk!lp!Njo!lp!wj~
ej!mf!nv!plp!j{cp!sb/ [esbw!mkf;![esbw!tuwf!ob!tj!uv!bdj!kb!wbn!ob!mb!. )31!i*
[esbw!mkf;!Lbe!kf!p!{esbw!mkv!sj!kf•-!wj!tuf!kb!lp af!eb!tf!p{cj!mkoj!kf!qsj!iwb!uj!uf!csj!hf!p!tf!cj/
ep!csp/!Kf!ej!ob!pqb!toptu!wbn!tup!kj!pe!qsf!. Hmb!wp!cp!mkb!kf!of!|up!ob!|ub!tf!ob!sf!eoji
imb!ef/![wj!kf{!ef!wbt!vqp!{p!sb!wb!kv!eb!cv!ef!. eb!ob!np!sb!uf!qsj!wj!lov!uj/
uf!pqsf!{oj!v!tbp!csb!~b!kv/
\lps!qj!kb Tusj!kf!mbd
Qp!tbp;!Jblp!wbn!tf!wb!. Qp!tbp;!Blp!kf!wb|!qp!tbp
|f! sb!e op! nkft!u p! •j!o j ob!of!lj!ob!•jo!qp!wf!{bo!tb
lbp!qp!qsj!|uf!cps!cf-!vaj!. jopt!usbo!tuwpn-!p•f!lvk!uf QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI
wb!~f!uf!v!of!ljn!pe!{b!. eb!~f!uf!jnb!uj!cvs!ov!tf!. #Bmb!ejo#
eb!ub!lb!lp!kj!tv!v!ob!sf!eopk!tf!enj!dj!qsfe enj!dv/!Qp!tmp!woj!lpo!ub!luj-!qsf!hp!wp!sj-!ep!. Sf!aj!kb;!Lb!~b!Ep!sj~
wb!nb/!Jqbl-!cv!ej!uf!tqsf!noj!j!ob!oflpmjlp hp!wp!sj-!twf!~f!tf!wf~!t!qswjn!sb!eojn )22!i*
pls|b!kb-!ob!sb!wop-!wfs!cbm!oph!lb!sb!luf!sb!tb eb!opn!tsv!•j!uj!ob!wbt/!Pt!ub!mj!qsj!qb!eoj!dj
tb!sb!eoj!dj!nb!lp!kj!~f!qp!lv!|b!uj!eb!wbn!ob!. {ob!lb!of!~f!jnb!uj!wf!~ji!qp!tmp!woji!qp!uf!.
nf!uov!twp!kf!nj|!mkf!okf/ |lp!~b!pe!poji!vpcj!•b!kf!oji/
Mkv!cbw;!Blp!tqb!eb!uf!v!pof!\lps!qj!kf!•j!kb Mkv!cbw;!Wp!mj!uf!{b!nj!tbp!p!mj!kf!qpk!lb!sj!kf!sj!jmj IZLO@BE
kf!mkv!cbw!j{!esv!hph!hsb!eb!jmj!{f!nmkf-!p•f!. qp!t mp!w opk!cv!e v!~ opt!u j!lp!kb!wbt!•f!l b/
lvk!uf!mj!kf!qf!usf!ovu!lf/!Twj!pt!ub!mj!qmp!wf!vt!ub!. Vlp!mj!lp!tuf!v!wf!{j-!np!sb!~f!uf!eb!qbs!uof!sv CP!TBO!TLJ!
mkf!ojn!up!lpn/!Oj!|ub!{ob!•bk!op!of!nb!ob pckb!toj!uf!of!lf!tuwb!sj!jmj!eb!v!twpn!sb!tqp!. LVM!UVS!OJ!DFO!UBS
wj!ej!lv/ sf!ev!ob!}f!uf!ep!eb!uop!wsj!kf!nf!{b!okf!hb/ #Vmj!dpn!Ob!}f!Tv!mkp!wj~#
[esbw!mkf;!Tlmp!oj!tuf!vqbm!ojn!qsp!df!tj!nb/ Vlp!mj!lp!tuf!tmp!cp!eoj-!oj!|ub!cj!uop!wbn!tf
_v!wbk!uf!tf!qsf!imb!ef!jmj!hsj!qb/![esbw!mkf!wbn of!~f!ef!tj!uj/ HB!MF!SJ!KB!
kf!qp!qsj!mj!•op!vhp!af!op!qb!tf!wj!|f!qp!{b!cb!. [esbw!mkf;!Tusj!kfm!dj!ob!qspt!up!of!nb!kv!sb!{mp!h OP!WJ!ISBN
wj!uf!okjn!v!ob!sf!eopk!tf!enj!dj/!Of!lj!pe!wbt {b!csj!hv/!Wb!|f!{esbw!mkf!kf!pemj!•op/ J{mp!acb!qp!ckf!eoj!•lji!
~f!np!sb!uj!qp!tkf!uj!uj!{v!cb!sb/ sb!ep!wb!po!mj!of!hb!mf!sj!kf!
TFF!WJ!TJ!POT
WJ!KF!^OJ!DB
Wp!ep!mj!kb Sj!cf J{mp!acb!ekf!•kji!dsuf!ab;
Qp!tbp;!Ob!qp!tmp!wopn!qmb!ov-!lbp Qp!tbp;!Wb!nb!kf #Tb!sb!kf!wp!
j!vwj!kfl-!tb!twjn!cmjt!ub!uf/!Wb!|b!wp!mkb kb!l p! mj!kf!q p! v .!pmjn!qjk!tlj!hsbe#
j!af!mkb!{b!sb!epn-!qp!uqp!np!hov!ub pcmbt!uj!lp!kv!sb!ej!.
{b!oj!nmkj!wjn!jef!kb!nb!j!qp!tmp!wojn uf/!Np!aeb!{b!up!obt!up!kj!uf!eb!v!qp!tbp!tb!. MUZEJI
skf!|f!okj!nb-!•j!oj!eb!{b!cmjt!ub!uf!v twjn! qp!c kf!h of!u f/! Oft!u b!kf!u f! v! np!s v
twpn!qp!tmp!wopn!plsv!af!okv/!Ob!. pcb!wf!{b!j!qp!tmp!woji!ep!hb!}b!okb-!np!aeb!j
IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK
sp!•j!up!tuf!ep!csj!tb!sj!kf!•j!nb-!qb!up qsf!•ft!up!{b!vlvt!wb!|ji!wp!mkf!oji/!Ob!qspt!.
v!pwpk!tf!enj!dj!j!jt!lp!sjt!uj!uf/ up-!tbe!wbn!kb!lp!qsj!kb!eb!sb!ej!uf!j!wj!up!j!•j!. Tubm!of!qpt!ubw!lf;
Mkv!cbw;!Qp!esf!ej!mj!tuf!twf!qbs!uof!sv!lp!kfn oj!uf/ #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
tuf!tbe!kb!lp!qp!usf!coj/!_j!oj!tf!lbp!eb!ej!. Mkv!cbw;!Of!lj!pe!wbt!~f!v!pwpn!qf!sj!pev #CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
|f!uf!{b!okf!hb/!Dj!kf!mv!tf!enj!dv!twpk!sj!ubn jo!uf!{j!woj!kf!sb!{nj|!mkb!uj!p!qp!upn!tuwv/!Lbe!kf #\lpm!tuwp!v!CjI!
vt!lmb!}v!kf!uf!tb!okf!hp!wjn/!Qsf!uwp!sj!mj!tuf!tf p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!vlp!mj!lp!tuf!sp!ej!ufmk!j{v!{f!uop v!wsj!kf!nf!bvt!usp!vhbs!tlf
v!qsb!wv!ep!csv!wj!mv!lp!kb!jtqv!okb!wb!twb!lj ep!csp!~f!uf!tf!tmb!hb!uj!tb!ekf!dpn/!Tmp!cp!. vqsb!wf!2989.2:29#
{bi!ukfw/!Epl!tuf!v!upn!sb!tqp!mp!af!okv-!p•f!. eoj!qsj!qb!eoj!dj!{ob!lb!~f!cj!uj!{b!v{f!uj!gmfs!up!.
lvk!uf!mj!kf!qf!{b!kf!eoj!•lf!usf!ovu!lf/ wb!o kfn-!epl!poj!{b!v {f!u j!qmb!o j!s b!kv!eb [F!NBMK!TLJ!NV![FK
[esbw!mkf;!Tv!wj!|f!tuf!vnps!oj!j!up!kf!pop!|up qbs!uof!sb!vwv!lv!v!p{cj!mkoj!kf!qsj!•f/ Tubm!of!qpt!ubw!lf
kf!obk!wf!~j!qsp!cmfn!v!up!lv!pwf!tf!enj!df/ [esbw!mkf;!Ptkf!~b!uf!tf!ep!csp!j!mj!kf!qp/!Pwf {cjs!lj!j!fl!tqp!ob!ub;
tf!enj!df!~f!uf!obt!up!kb!uj!eb!qp!sb!ej!uf!ob #Np!{b!jdj!v!
twpn!j{!hmf!ev/ Cp!toj!j!Ifs!df!hp!wj!oj#
#Lp!kb!kf!np!kb!lp!|v!mkb#
#Tsf!eokj!wj!kfl!j!bo!uj!lb#
46 ofekfmkb!15. 3. 2009.
Oglasi
15.3.2009. navr{ava se godina od kako se preselila
na ahiret na{a draga i nikad nepre`aljena
BELKISA (ro|. DELI])
ALIJAGI]
O`alo{}eni: sinovi Senad i Mirsad, snahe Sne`ana i
Milka, unu~ad i praunu~ad te mnogobrojna rodbina
i prijatelji.
1/16
Ku}e
PRODAJA
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj va-
ro{i, Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori-
{te 410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan 36
m2, dva trosobna stana po 81 m2, 700.000
KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u
Kne`ic (struja, voda, telefon, 1/1), ili mije-
njam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon:
051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m
s mansardom, iza "Perutnine", na placu 500
m2, Trn. Telefon: 065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu
3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-
45-486-580, 065/761-497. BK
- Na prodaju dva imanja u Poto~anima,
kod Prnjavora, jedno uz drugo, povoljno. Te-
lefon: 051/305-637, 065/413-793. BK
- Prodajem dvije ku}e i 17 dunuma i 800
m 2 ze mlje, u`i cen tar gra da. Te le fon:
065/510-196. BK
- Prodajem ku}u spratnicu (dva poslovna
prostora) na atraktivnoj lokaciji, uredna sva
dokumentacija, Grdi{ka. Telefon: 065/337-
965. BK
- Prodajem ku}u u centru, kod Ekonomske
{kole, 750.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ku}u i 3.500 m2 zemlje u Rami-
}ima, 150.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem dvije ku}e u Bu|`aku (120.000
i 400.000 KM). Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem povoljno ku}u prizemnicu sa
gra|evinskom dozvolom u Bud`aku. Telefon:
065/662-201, 065/682-591. BKM
- Prodajem sre|enu ku}u u ^elincu (po-
drum, prizemlje, potkrovlje), Ul. Mladena
Doki}a. Telefon: 065/662-201, 065/682-591.
BKM
- Prodajem dvije ku}e u Zalu`anima, prije
Po{aljite
SMS
poruku na
telefon:
PLA]ENE
nbmf!phmbtf!j!•juvmkf!npafuf
v!Tbsbkfwv!qsfebuj;
\VNBSTLJ!GBLVMUFU
)[bhsfcb•lb!3104*
JOUFSOBDJPOBM!
QSFTT
)bvupcvtlb!tubojdb-
Mvlbwjdb*
QPHSFCOP!ESV\UWP
#TWFUJ!NBSLP#
)Vmjdb!wpkwpef!
Sbepnjsb!Qvuojlb*
pruge, 1.600 m2 placa, povoljno. Telefon:
065/662-201, 065/682-591. BKM
- Prodajem ku}u spratnicu, 500 m2 dvori-
{ta, Petri}evac, Ul. Jovice Savinovi}a. Tele-
fon: 065/682-591. BKM
- Prodajem ku}u (poslovni prostor) i 4.000
m2 zemlje u Rami}ima, iza "Unisa". Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u u Ma{i}u kod Nove Gra-
di{ke, Hrvatska. Telefon: 065/976-398. BK
- Prodajem ku}u 8x9 m na placu 500 m u
Prijedoru. Telefon: 065/513-706. BK
- Prodajem ku}u u Bugojnu ili mijenjam za
odgovaraju}u u Banjaluci, atraktivna lokaci-
ja. Telefon: 065/978-836, 051/462-975. BK
- Prodajem ku}u u Omarskoj, Ul. bra}e
Gruban, Mlinarevi}i. Telefon: 065/392-040,
zvati poslije 16 ~asova.
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu
(P+S+P) i 1.200 m 2 ze mlji {ta. Te le fon:
065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360
m2. Telefon: 065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku
(tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara-
`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u
Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-
571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na
atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon:
065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km
od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, te-
lefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531.
BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i
pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196,
051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem
na pla cu 400 m 2 , kraj {ko le u Bu d`a ku,
300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem,
oko 220 m2 stambenog prostora, na Papri-
065 758 000
061 629 608
NEZAVISNE NOVINE
.!NBMJ!PHMBTJ
.!MJ_OF!QPSVLF
.!JO!NFNPSJBN
.!_JUVMKF
.!NBSLFUJO\LF!
QPSVLF
.!LPOLVSTJ!
J!PHMBTJ
Tel: 051 331 864, 033 653 953
kovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591.
BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma ze-
mlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banja-
luci. Telefon: 065/671-420. BK
- Hitno prodajem u Debeljacima, kod pru-
`nog prelaza, prizemnicu sa dvori{nim obje-
ktima i 700 m2 placa, plus tri placa, 170.000
KM. Telefon: 065/671-420. BK
2 - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije
gara`e, centralno grijanje, na placu 500 m2,
120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa
gara`om i grijanjem, u odli~nom stanju, plac
330 m 2 , ci je na 330.000 KM. Te le fon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u
8,5x9,5, (PR+1+M) novogradnja, plac 500
m (voda, struja, septi~ka) 70.000 KM. Tele-
2
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Rami}ima, kod "Elektropre-
nosa" ku}u ozidanu do plo~e, na placu oko
350 m2 (struja, voda, gra|evinska dozvola)
cijena 25.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored gla-
vnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju
po slo vni pros tor i je dno so ban stan, plac
1.000 m 2 , ci je na 120.000 KM. Te le fon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije
ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2,
cijena 150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK
ZAMJENA
- Mjenjam ku}u na sprat 100 m2 u San-
skom Mostu i 800 m2 placa za ku}u u Ba-
njaluci. Telefon: 037/687-134. BK
POTRA@NJA
- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i
trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili La-
BESPLATNI
MALI OGLASI
Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH
CBOKBMVLB;
.!Vm/!lsbmkb!Qfusb!J!Lbsb}ps}fwj~b
)jtqsfe!#Fmflusj•oph#*
.!Wjepwebotlb!)tubsb!bvupcvtlb!!
tubojdb!lpe!cjmfubsojdf*
.!Spcob!lv~b!#Cptlb#!)qpsfe!
|bmufsb!Sb{wpkof!cbolf*
TBSBKFWP;
.!\vnbstlj!gblvmufu!
)[bhsfcb•lb!3104*
.!Joufsobdjpobm!qsftt!
)bvupcvtlb!tubojdb-!Mvlbwjdb*
kta{ima. Telefon: 051/580-020. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem dvosoban stan 78 m2, 5. sprat,
no vo gra dnja, cen tar Banjalu ke, 3.000
KM/m2. Telefon: 065/447-441. BK
- Pro da jem stan u Ba nja lu ci. Te le fon:
062/988-504. BK
- Prodajem nov luksuzno namj{ten troso-
ban stan 71 m2, Ul. Prvog kraji{kog korpu-
sa, Ba nja lu ka, kod no ve zgra de Vla de.
Telefon: 065/444-150. BK
- Prodajem stan 62 m2 u centru, Ul. Sime
Matavulja 2. Telefon: 065/656-571. BK
- Prodajem sre|en namje{ten stan 43,48
m 2 , ba ra ku 68 m 2 u cen tru. Te le fon:
065/549-687. BK
- Prodajem stan 62 m2 u centru, prizemlje,
pogodan za poslovni prostor, 3.200 KM/m2,
43 m 2 /II i 48 m 2 /IV, Mej dan. Te le fon:
065/549-687. BK
- Prodajem trosoban stan sa gara`om u
centru Banjaluke, cijena nakon pregleda sta-
na i lo ka ci je. Te le fon: 051/219-798,
065/802-945. BK
- Prodajem nov stan 40 m2 u centru Gradi-
{ke. Telefon: 065/032-414. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2 + gara-
`a, 1. sprat, u cen tru Banjalu ke, 2.400
KM/m2. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem dvosoban stan 78 m2, 5. sprat,
no vo gra dnja, cen tar Ba nja lu ke, 3.000
KM/m2. Telefon: 065/447-441. BKM
- Prodajem saniran jednosoban stan 40
m2, dva balkona, Kozarska 6, kod Zelenog
mosta. Telefon: 065/849-556. BK
- Prodajem u centru nov trosoban stan 80
m 2 , 5. sprat, lift, 2.400 KM/m 2 . Te le fon:
051/310-017, 061/848-752. BKM
- Prodajem nov stan 47 m2, kod "Jel{in-
 Oglasi 15. 3. 2009. ofekfmkb 47
grada". Telefon: 065/662-201, 065/682-591. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 - Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor
BKM

- Prodajem dvosoban stan 62 m2 + ostava,

NEZAVISNE m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem kafe-restoran 240 m2 na ski-
400 m2 i veliki parking uz magistralni put u
Lakta{ima. Telefon: 051/533-069. BK
2. sprat, Krfska ulica ili mijenjam za stan u
centru. Telefon: 065/208-318. BKM
NOVINE centru Kne`evo, sva potrebna dokumentaci-
ja, cijena povoljna. Telefon: 065/240-525. BK
- Izdajem poslovni prostor 500 m2, ide-
alan za samoposlugu, naselje Ante Jaki}a.
twpkjn!•jubpdjnb!ebkv Telefon: 065/296-555. BKM
- Prodajem garsonjeru 28 m2 u Kozarskoj - Prodajem poslovne prostore u Banjaluci
Dubici. Telefon: 052/413-612. BK nphv~optu!pckbwf 43, 44, 48, 68, 144, 150, 216, 750, 1.260 i - AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka iz-
1.650 m2. Telefon: 065/549-687. BK daje halu 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja
- Prodajem stan 62 m u centru Banjaluke,
2

Ul. Slavka Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365,
066/260-062. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna.
Telefon: 065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star-
~evica. Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2,
3. sprat, 2.300 KM/m2. Telefon: 065/516-927.
BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban
stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift, 2.700
KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban
stan 49 m2, prizemlje, 120.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Hitno i povoljno prodajem u \ure \ako-
vi}a, Hiseta, dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat,
lift, u odli~nom stanju, 2.100 KM/m2. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~u-
van dvosoban stan 62 m2, 4. sprat, odmah
useljiv, 70.000 evra. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara
trosoban stan, 3. sprat, fasadna cigla, 205.000
KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov namje-
{ten jednosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000
KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i
stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban reno-
viran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prize-
mlje, ga ra `a, 120.000 KM. Te le fon:
066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice
Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Mili-
ce dvosoban stan, 48 m2, 4. sprat, renoviran,
2.250 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod
"Medicinske elektronike", trosoban stan, 5.
sprat, lift, useljiv u avgustu + gara`no mjes-
to. Telefon: 065/516-927. BK
BESPLATNE
^ITULJE
v!lpkpk!tf!pckbwmkvkf!
tnsu!obkcmjaji
)ejnfo{jkf!231y96!nn*
Twf!esvhf!pckbwf!j!gpsnbuj!tf
obqmb~vkv!qp!dkfopwojlv/
lefon: 065/892-811, 065/750-002. BK
- Kupujem stan u Banjaluci oko 60 m .
Telefon: 065/638-788. BK
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjalu-
ci, prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320.
BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 80.000
KM, u blizini {kole, prednost Borik. Tele-
fon: 065/526-543. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000
KM. Telefon: 065/920-434. BK
- Ku pu jem je dno so ban stan do 40 m ,
pla}anje odmah. Telefon: 065/652-668. BK
IZDAVANJE
- Izdajem jednosoban stan (dvori{na ku-
}a), Ulica Jovice Savinovi}a 123, Petri}e-
vac, na mje {taj po do go vo ru. Te le fon:
051/301-555. BK
- Izdajem manji stan garsonjeru i namje-
{tenu sobu, grijanje, Kraji{ka 28. Telefon:
051/212-691, 065/636-195. BK
- Izdajem jednosoban stan, Ul. Bo`idara
Ad`ije 51b, Lau{. Telefon: 065/396-137. BKM
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem jednokrevetne sobe na Star~evi-
ci (ku hi nja, ku pa ti lo, cen tral no, po se ban
ulaz), 150 KM, sve re`ije uklju~ene u cije-
nu. Te le fon: 051/486-839, 065/644-976,
061/599-687. BK
- Prodajem poslovni prostor 60 m2, pogo-
dan za apoteku i poslovni prostor 90 m2. Te-
lefon: 051/212-628, +385-989-645-745. BK
- Prodajem poslovni prostor 28 m2, prize-
mlje, Nova varo{ i 67 m2 u Mejdanu. Tele-
fon: 065/837-722. BKM
- Prodajem poslovne prostore 80, 150 i
200 m2, odmah useljivi, prizemlje stambe-
nih zgrada. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52
m2 sa inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon:
2
065/516-927. BK
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u pri-
zemlju stambene zgrade, 110.000 KM. Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Pro da jem ozbi ljnim kup ci ma po red
autoputa poslovni prostor 1.000 m2 na placu
oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, dodatne
informacije usmeno. Telefon: 065/371-611.
BK
- Prodajem u PC "Krajina" (kod hotela
"Bo sna") po slo vni pros tor, 2. sprat, lift,
2
3.650 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Maj-
dan, na po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven
vi{enamjenski objekat 43x14 m, na placu
1.300 m2, vlastiti ve}i parking prostor. Po-
godan za svadbeni salon ili proizvodnju, ci-
jena 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m
od centra ^elinca. Telefon: 065/750-002,
+39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u
{irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-
149. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u
{irem centru Prijedora. Telefon: 065/696-
149. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m u 2
cen tru Ba nja lu ke. Te le fon: 051/311-166,
065/480-025. BK
i kancelarija 300 m2). Telefon: 063/995-724.
BKM
- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i
opre mu u cen tru Kne `e va. Te le fon:
065/260-863. BK
- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u
Ulici Petra Ko~i}a, prednost stranim firma-
ma. Telefon: 065/547-866. BK
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelari-
ja) oko 100 m2 u Boriku, Save Kova~evi}a
21. Telefon: 065/884-503. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon
14 m2, Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banja-
luke. Telefon: 065/856-833. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Ba-
nja lu ke, vi {e par king mjes ta. Te le fon:
065/514-410, 051/217-916, 051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2
u tr`nom centru u Boriku, pored supermar-
keta. Telefon: 065/450-530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u
sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i.
Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon:
065/896-422. BK
- Iz da jem dva kan ce la rij ska po slo vna
prostora u Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, pri-
zemlje - kancelarija 16 m2, mokri ~vor, dvi-
je kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon:
065/517-980. BK
- Izdajem poslovni prostor sa skladi{tem
(100 m2 prodajnog prostora i 160 m2 skla-
di{ ta) u Der vi {i ma, uz gla vni pu t, 2.500
KM. Telefon: 065/594-899. BK
- Iz da jem po slo vni pros tor 65 m 2 kod
crkve u Prije~anima (market, ambulanta, pe-
koteka...). Telefon: 065/517-895. BK
- Izdajem poslovne prostore 23, 48, 150,
450 i 750 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Lakta-
{a, zgrada Laktin 2. Telefon: 065/514-512.
BK
- Izdajem poslovn prostor 80 m2 s parkin-
gom u blizini "Metala", Frana Supila 7. Te-
lefon: 065/523-162. BK

- Pro da jem u "Pen ta go nu" tro ipo so ban - Izdajem namje{tenu sobu, Banjaluka.
stan, 100 m2, 6. sprat, renoviran, sa parking
mjestom, 2.800 KM/m2. Mo`e zamjena za
Telefon: 051/213-184, 065/021-308. BK
- Izdajem mu{karcu jednokrevetnu sobu
KUPON ZA MALE OGLASE
manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK (kupatilo, centralno, poseban ulaz), blizu Lvqpo!{b BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
Grads kog mos ta. Te le fon: 051/462-986, cftqmbuof Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
ZAMJENA 065/589-197. BK Vidovdanska (stara autobuska stanica
nbmf
kod biletarnice)
- Izdajem namje{tebne sobe (kuhinja, ku- phmbtf
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante i robna ku}a "Boska"
patilo, poseban ulaz), Pionirska ulica 100. qpš|bmkjuf
Jaki}a za trosoban u istom naselju. Pla}am (pored {altera Razvojne banke)
Telefon: 051/463-395, 051/463-392. BK qp|upn!jmj
razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563, eptubwjuf SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
065/656-384. BK
mj•op!ob
Poslovni prostori
- Mijenjam stan 75 m2, Ul. \ure \akovi}a besftv; TEKST OGLASA:
za stan u Boriku. Telefon: 051/306-949. BK
PRODAJA
KUPOVINA DO 15
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike
- Kupujem stan do 50 m2 u Banjaluci. Te- samoljepljivih traka "Fast" u Kotor varo{u. RIJE^I
48 ofekfmkb!15. 3. 2009.
- Izdajem uz autoput osvijetljen bilbord.
Telefon: 065/522-838, 061/848-752. BKM
- Izdajem registrovan poslovni prostor 34
m2 u u`em centru grada. Telefon: 051/319-
607, 065/486-070. BK
- Izdajem tri stambeno-poslovna prostora
po 110 m2 i jedan 33 m2, kod Zagreba~ke
banke. Telefon: 066/249-233. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru gra-
da. Telefon: 065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 16 m u `utim
2
zgra da ma, upo tre bna do zvo la. Te le fon:
066/422-398, 065/573-151. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon:
066/184-131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog
kod broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481.
BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz
Du bo ki po tok. Te le fon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1,
struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.400 m2, pet km od centra.
Telefon: 065/422-727. BK
- Prodajem plac 622 m2 u Karanovcu, uz
Vrbas. Telefon: 065/978-775, 051/211-681. BK
- Prodajem plac 2.000 m2, Gornja ^esma
(asfalt, priroda, povoljno za vo}njak, vino-
grad, p~elarstvo i gradnju vikendice). Telefon:
065/385-500. BK
- Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksan-
dra Kara|or|evi}a 39, Petri}evac, zvati posli-
je 20 ~asova. Telefon: 0038512/451-994. BK
- Prodajem plac 470 m kod igrali{ta u Dra-
2 KM. Telefon: 049/217-602. BK
go~aju, papiri 1/1. Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem placeve u Ul. Blagoja Parovi}a,
dozvoljena gradnja, vlasni{tvo 1/1. Telefon:
065/279-619. BK
- Prodajem placeve za gradnju ku}a i stam-
beno-poslovnih objekata, Banjaluka. Telefon:
065/549-687. BK
- Prodajem dva placa u Trnu, vlasni{tvo 1/1.
Telefon: 065/251-263. BK
- Prodajem dva placa 600 i 760 m2 u Moti-
kama, 15 KM/m2. Telefon: 066/264-138. BK
- Prodajem placeve u Drakuli}u, kod {kole.
Telefon: 065/972-931. BK
- Pro da jem plac 688 m 2 u ^e smi, UT
uslovi, atraktivno mjesto, gradski vodovod i
trofazna struja, dozvoljena gradnja. Telefon:
065/317-840. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod
{kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Tele-
fon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima.
Telefon: 065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara zemlji{ta u Slatini,
mo`e za razne namjene. Telefon: 065/481-
600. BK
Oglasi
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u
Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144.
BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u
Jablanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129.
BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a,
Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanali-
zaciju). Telefon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {u-
me kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500
KM/du num. Te le fon: 051/282-644,
00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja,
objekat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola
placa iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od
glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon:
065/740-381. BK
- Pro da jem 4.700 m 2 ze mlje i ku }u
10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povo-
ljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`ani-
ma, Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-
779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u koma-
du ili placevima) u Peto{evcima, kod Oroza.
Telefon: 065/363-203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici
bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Tele-
fon: 051/427-393. BK
- Prodajem plac za halu sa UT uslovima.
Telefon: 065/671-420. BK
- Pro da jem plac u Ba nja lu ci. Te le fon:
065/671-420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele"
30.000 m 2 ze mlje, 100 evra/m 2 . Te le fon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u zemlju, 4.400 m2,
pored asfalta (struja, voda) cijena 65.000 KM.
Telefon: 065/371-611. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ek-
skluzivnije televizore (digital, 100 Hz slika
u slici...). Telefon: 051/216-969. BK
Vikendice
- Prodajem vikendicu u Mi{inom Hanu.
Telefon: 065/565-468. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu.
Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem devastiranu vikendicu u G.
Kadinjanima, kod Slatine, 18 km od Ban-
jaluke, asfalt, struja, vo}njak, ograda, ~etiri
km od rijeke Vukle{nice. Telefon: 065/319-
295. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000,
reg. do avgusta 2009, 3V, metalik crna,
5.000 KM. Telefon: 065/698-020. BK
- Prodajem reno modul star tri godine. Tele-
fon: 065/527-527. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g.
p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Tele-
fon: 065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{-
nja. Telefon: 065/579-481. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, re-
gistrovan do juna 2009, 980 evra. Telefon:
066/449-784. BK
- Prodajem VW pasat 1.9 TDI, 105 KS,
2005. godi{te, klima, muzika, sredi{nji na-
slon, al. felge, 39.900 KM. Telefon: 049/217-
602. BK
- Prodajem por{e boxster, srebrna metalik,
220 KS, 2001. godi{te, ko `a,
klima, al. felge 18", radio sa CD-om, 44.900
KM. Telefon: 049/217-602 BK
- Prodajem VW golf 2.0 TDI, srebrna me-
ta lik, 140 KS, 2004. godi{te, kli ma,
mu zi ka, ze der, 24.900 KM. Telefon:
049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, siva metalik,
130 KS, 2003. godi{te, klima, alarm, radio sa
CD-om, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602.
BK
- Prodajem audi A6 4.2 Quattro Tiptronic
crna metalik, 300 KS, 2000. godi{te, ugraden
plin, ko`a, xenoni, navigacija, klima, 18.900
KM. Telefon: 049/217-602. BK
Prodajem audi A6 2.8 Quattro, crna meta-
lik, kli ma, ze der, ra dio
kasetofon, al. felge 16", 17.900 KM. Telefon:
049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 2.0 TDI crna, 140 KS,
2007. godi{te, klima, xenoni, zeder, sredi{nji
naslon, 59.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem {koda superb 1.8 T crna meta-
lik, 150 KS, 2005. godi{te, kli ma,
xenoni, senzori za parkiranje nazad, 23.900
- Prodajem VW pasat 2.5 TDI 4 motion,
plava metalik, 150 KS, 2001. godi{te, xenoni,
sen zo ri za par ki ra nje, na vi ga ci ja, ko `a,
21.990 KM. Telefon: 049/217-602. BK
Prodajem VW pasat 1.9 TDI Variant, sre-
brna metalik, 100 KS, 2002. godi{te, klima,
muzika, sredi{nji naslon, 16.900 KM. Tele-
fon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI plava, 90
KS, '99. godi{te, kli ma, el. po di za ~i,
ko`a, sredi{nji naslon, felge 17", 12.900
KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 2.0 TDI Quartz siva,
140 KS, 2005. godi{te, klima, MMI color,
al. fel ge 18", 45.900 KM. Telefon:
049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI crna, 105
KS, 2005. godi{te, klima, radio sa CD-om,
zeder, 22.900 KM. Telefon: 049/217-602.
BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI crna, 100
KS, 2001. godi{te, kli ma, al. fel ge 16",
alarm, bord computer, 15.500 KM. Telefon:
049/217-602. BK
Prodajem BMW X5 3.0 D siva metalik,
184 KS, 2001. godi{te, ko `a, kli ma,
xenon, alarm, al. fel ge 19", 39.900 KM.
Telefon: 049/217-602. BK
Prodajem audi A6 3.0 TDI Quattro Tip-
tro nic pla va, 225 KS, 2004. godi{te,
klima, xenon, navigacija, priprema za mo-
bilni, 49.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A4 1.9 TDI crna, 130
KS, 2003. godi{te, klima, CD changer, al.
felge 16", bord computer, 27.900 KM. Tele-
fon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A4 1.9 TDI siva metalik,
115 KS, 2006. godi{te, kli ma, ko `ni
vo lan, bord com pu ter, ra dio sa CD-om,
36.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem reno espase, '90. g. p., registo-
van, 4x4. Telefon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p.
'87, re gis tro van do februara 2010, 2.200
KM. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem volvo 940 GL benzinac, '91.
g. p., automatik, klima, za dijelove, uvezen
iz [vajcarske. Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem kombi FIAT dukato D 1.9, ne-
ocarinjen, g. p. '99. Telefon: 065/510-766.
BK
- Prodajem (mijenjam) d`ip eord eksplo-
rer '93. g. p., automatik, benzin-gas. Tele-
fon: 065/829-601. BK
- Prodajem ford mondeo 2.0 TDCI, g. p.
2002, metalik sivi, al. felge, ABS, ESP, CD,
osam vazdu{nih jastuka, redovno servisiran.
Povoljno. Telefon: 065/036-890. BKM
- Prodajem zastavu 101, g. p. '90, regis-
tro vana go di nu, 1.300 KM. Te le fon:
065/703-912. BKM
Prodajem FIAT uno bijeli, '87. g. p., 700
KM. Telefon: 065/544-326. BK
- Prodajem juga koral 45, crveni, regis-
tro van do 15.1.2010, g. p. '90. Te le fon:
051/351-820. BK
- Prodajem golf 4 karavan dizel, '99. go-
di{te, 85 kW, sva oprema, pre{ao 195.000
km, ura|en servis remenja i filtera, 14.300.
Telefon: 065/583-143. BK
- Prodajem pe`o 406 HDI karavan, 2001.
g. p., registrovan, sva oprema, 14.000 KM.
Telefon: 065/713-586. BK
- Prodajem pasat 5 benzin 1.6, '98. g. p.,
klima, registrovan do maja 2009, 12.500
KM, Banjaluka. Telefon: 065/791-324. BK
- Prodajem jugo 65, '90. godi{te, registro-
van. Telefon: 065/483-964. BK
Li~ni kontakti
- Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `e-
ljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu-
{ka rac za ugo dne tre nut ke. Te le fon:
065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do
vrhun ca stras ti. Te le fon: 065/450-038,
065/896-776. BK
Posao
PONUDA
- Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za

~uvanje djece u Bazelu. Telefon: +417-870-
544-63. BK
- Potrebni radnici za ma{insko malterisa-
nje. Telefon: 065/337-932. BK
POTRA@NJA
- Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu. Telefon:
065/983-781. BK
- ^uvala bih stariju osobu, za uzvrat stan
uz ugovor. Telefon: 066/140-662. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radni-
cima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t
sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-
116. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplom-
ske, magistarske, knjige, ugovore..., {tam-
pam i na re zu jem na CD. Te le fon:
065/984-971. BK
- Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog
jezika. Telefon: 065/566-206. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashla-
dnih vitrina. Telefon: 065/568-830, 051/351-
666. BK
- Elektri~ar vr{i kvalitetno i povoljno pos-
tavljanje nove i sanaciju stare instalacije. Te-
lefon: 065/209-286. BK
- Instrukcije iz engleskog i usluge prevo-
|enja. Telefon: 065/566-206. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ija-
cu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21
~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke sto-
larije, namje{taja, le`aja i roletni, stakli sto-
lariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-149.
BK
- ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i
biznis engleskog, prevodi svih vrsta teksto-
va, sud ska ovje ra do ku me na ta. Te le fon:
065/938-401. BK
- Popravljam okvire nao~ala svih vrsta,
brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16.
Telefon: 051/318-227. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod.
Telefon: 065/178-743, 065/785-769. BK
- Fo to i vi deo-uslu ge, De jan. Te le fon:
Oglasi
065/527-104. BK
- Radim sve vrste hidroizolacija - ravne
krovove, popravke ravnih krovova, popdru-
me i mokre ~vorove. Telefon: 051/584-790,
065/426-134. BK
- Prevodim sve vrste tekstova sa njema-
~kog na srpski i obrnuto, instrukcije iz nje-
ma~kog jezika. Telefon: 065/627-491. BKM
- Vodovod, kanalizaciju i sitne popravke
ra dim kva li te tno, ga ran ci ja. Te le fon:
051/211-763, 065/546-390. BKM
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni
i pismeni prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i
kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima sre-
dnje i osnovne {kole daje profesor matema-
tike. Telefon: 051/313-705. BK
Razno
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusili-
cu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji
ka mi on. Te le fon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki
kameni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo
za centralno grijanje (bukva i hrast) s pre-
vozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna
uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530.
BK
- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {te-
nad rotvajlera. Telefon: 065/979-947. BK
- Prodajem dvije fotelje, stare dvije godi-
ne, povoljno. Telefon: 066/206-629. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom
instalacijom i pokretnom trakom, du`ina
3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogle-
dati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`a-
ni. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem prikolicu hainman, '94. g. p.,
ocarinjena, udarna ko~nica, nosivost 2.000
kg. Telefon: 051/580-004. BK
- Pro da jem o~u van dvo sjed. Te le fon:
051/280-158. BK
- Prodajem ovce i jagnjad za rasplod, vin-
terberg i slovenke, veterinarski ispitane i
zdrave. Telefon: 051/580-851, 065/411-735.
BK
- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-
var mo gu }nost CO2 i ar gon sko va re nje
220/380 volti, garancija. Telefon: 065/761-
497. BK
- Prodajem francuski le`aj, ugaonu garni-
turu, fri`ider 210 litara, usisiva~ amstor, ci-
jena povoljna. Telefon: 065/354-852. BK
- Prodajme gra|evinski materijal s ku}e
12x10 m na sprat. Telefon: 065/528-861,
065/510-196. BK
- Prodajem zemlju za cvije}e, pakovanje
5, 10 i 50 litara, cijena povoljna. Telefon:
065/656-125. BK
- Prodajem osu{en i prosijan humus pa-
kovanje 5 i 30 litara, cijena povoljna. Tele-
fon: 065/656-125. BK
- Prodajem sadnice breskve, duda, oraha,
lje{nika i hibiskusa, zvati poslije 18 ~asova.
Telefon: 051/385-057. BK
- Pro da jem no ve plin ske bo ce, 50
KM/komad. Telefon: 051/439-088. BK
- Prodajem polovnu stolarsku klupu, 250
KM. Telefon: 065/329-765. BK
- Prodajem dvoja invalidska kolica, jedna
uni ver zal na sa VC ure |a jem. Te le fon:
051/216-220. BK
- Prodajem kupinovo vino za pobolj{anje
krvne slike. Telefon: 066/758-646. BK
- Prodajem braun mre`ice za brijanje i el.
aparate. Telefon: 061/323-906. BKM
- Pro da jem uvo zni cu za auto. Te le fon:
065/716-043, 065/627-491. BKM
- Pro da jem neko ri {ten pi {tolj ma gnum
357, najbolja serija, uredni papiri. Telefon:
065/036-890. BKM
- Odgajiva~nica epanjel bretona prodaje
rasnu {tenad i odrasle radne pse, ekstra kva-
litet, cijena povoljna. Telefon: 065/909-236.
BKM
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i
manji gra|evinski. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem osovine vitla traktora timber-
~ek. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilo-
vata i generator za struju 45 kilovata. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
15. 3. 2009. ofekfmkb 49
- Pro da jem elek tro mo tor 11 ki lo va ta,
1.400 o/min. Te le fon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do
300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem hidrauli~nu rampu za manji
ka mi on. Te le fon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza
za kovane ograde. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem dva mala gra|evinska cirkula-
ra. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Izra|ujem gara`na vrata, metalne ogra-
de za balkone i dvori{ta i klizne kapije. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Pro da jem va kci ni sa nu {te nad nje ma -
~kog ov~ara staru dva mjeseca, sa papirima.
Telefon: 065/212-067. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne
prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem dvostubnu univerzal auto-di-
zalicu. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM.
Model CD-ROM Drive, GCR-8520B. Tele-
fon: 065/614-842. BK
- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM.
Model Allied Premier, DR-B350ATX (max.
350 W) i model LPK9-42W (novo). Tele-
fon: 065/614-842. BK
- Prodajem knjigu "Modern automotive
mechanics", James E. Duffy, 990 stranica,
tvrdi povez. Telefon: 065/614-842. BK
- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, po-
vr}e i cvije}e, {titi do -7 stepeni Celzijusa.
Telefon: 065/435-615. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom,
350 KM. Telefon: 065/938-176. BK
- Pro da jem mo no fa zni mo tor, 2,2 kW,
1.400 o/min., ci je na 200 KM. Te le fon:
065/513-413. BK
- Ukoliko ste na{li pet klju~eva na zele-
no-`utom privjesku u obliku velikog klju~a,
pozovite 065/418-875. Hvala. BK
- Prodajem noviju spava}u sobu admiral
le sni na, ko mo du i ogle da lo. Te le fon:
065/786-511. BK
50 ofekfmkb!15. 3. 2009.
Marija [erifovi} dovela
takmi~enje u Beograd
"Lordi"
1996. -
^lanovi: Ns/!Mps!ej-!Bnfo-!PY-!Bxb-!Lj!ub
Vrsta muzike: ibse!spl-!nf!ubm!
Nastup na "Evroviziji":
3117/!v!Buj!oj-!qswp!nkft!up
Marija [ERIFOVI]
14. novembar 1984.
Mjesto ro|enja: Lsb!hv!kf!wbd-!Tscj!kb
Vrsta muzike: qpq
Nastup na "Evroviziji":
3118/!v!Ifm!tjo!lj!kv-!qswp!nkft!up
#Fvsptpoh# (9)
"Lordi" je finski hard rok i metal bend koji je s pjesmom
"Hard Rock Hallelujah" pobijedio na "Evroviziji" 2006. go-
dine, donijev{i time Finskoj njenu prvu pobjedu. Nastupaju
maskirani u ~udovi{ta i nepoznato je kako zapravo izgledaju.
Osniva~ benda je njihov vokal Mr. Lordi, Tomi Putaansuu.
Po~etkom devedesetih Putaansuu je svirao u malom
bendu "Rovaniemi". Napustio je bend kada se ostali ~lanovi
nisu htjeli slo`iti s predstavljanjem teatralnih elemenata i
KISS-stil roka.
Putaansuu je od 1991. po~eo objavljivati demo snimke
pod imenom "Lordi", i to je trajalo nekoliko godina. Godine
1996. napisao je pjesmu "Inferno" i snimio spot za nju. To je
bio {kolski projekat. Spot nije bio objavljen iz razloga {to u
njemu Putaansuu nije nosio masku, ali "Lordi" najavljuju da
}e spot biti na njihovom novom DVD-u.
Nakon "Infernoa", Putaansuu je sanjao da je je bio na
koncertu na kojem je na pozornici stajao kostur i svirao.
Kada se probudio, znao je da }e "Lordi" biti bend pun ~u-
dovi{ta. Kostur iz sna je postao basista Kalma. Ostatak
benda se sastao 1996. u Stokholmu, kada su oti{li vidjeti
KISS-ov nastup. Od samog po~etka htjeli su da njihov
bend nastupa sa spektakularnom pirotehnikom "~udovi{nog
stila". To se, zajedno s njihovim maskiranim imid`om, nije
svi|alo nekolicini diskografskih ku}a. Neki su govorili da
bi trebalo da sviraju blek metal zbog maski, a neki da bi
trebalo da nastave svirati hard rok, ali da skinu maske. Na
kra ju ih je pri mi la BMG Fin land i 2002. nji hov sin gl
"Would You Love A Monsterman" postao je pravi hit, a ne-
dugo zatim, njihov prvi album "Get Heavy" prodat je u
40.000 primjeraka {irom Finske.
Maske ~udovi{ta i kostimi koje bend nosi izra|eni su od
Marija [erifovi} je srbijanska pjeva~ica zabavne muzi-
ke. Predstavljala je Srbiju na "Eurosongu" 2007. godine s
pjesmom "Molitva", s kojom je pobijedila i odvela "Euro-
song" u Beograd.
Ro|ena je 14. novembra 1984. godine u Kragujevcu. U
njenoj porodici muzika je profesionalno njegovana genera-
cijama. Marijina majka Verica [erifovi} poznata je kao in-
ter pre ta tor na ro dne mu zi ke, dok su ba ka i dje d `ivot
posvetili starogradskoj pjesmi. Marija je od ranog djetinj-
stva sebe zami{ljala isklju~ivo na sceni. Iako je znala da }e
joj muzika biti jedina profesija u `ivotu, posvetila se i op-
{tem obrazovanju, pa je zavr{ila klasi~nu gimnaziju, a ka-
snije upisala i studije menad`menta. Marija je u gimnaziji
imala jedinicu iz matematike, i u jednom je intervjuu ispri-
~ala da je, kad je kona~no "izvukla" dvojku, u {kolu dovela
truba~e i slavila. Njena majka Verica navodno je zbog mate-
matike napustila {kolovanje.
Njen prvi javni nastup pred publikom bio je kada je
imala svega 12 godina. Zapa`ena je bila ne samo po kvalite-
tnom glasu i interpretaciji, ve} i po neobi~nom izboru kom-
pozicije za jednu djevoj~icu. Odlu~ila se, na iznena|enje
svih, da ne izvodi dje~ju pjesmu, ve} interpretaciono zahtje-
vnu pjesmu Vitni Hjuston "I will always love you".
Zva ni ~ni po ~e tak Ma ri ji ne mu zi ~ke ka ri je re bio je
2003. godine kada je snimila svoj prvi solo album pod nazi-
vom "Naj, najbolja". Iste godine u~estvovala je na "Budvan-
skom festivalu" s pjesmom "Gorka ~okolada", a na ovom
zna~ajnom takmi~enju 2004. godine s kompozicijiom "Bol
do ludila" osvaja prvo mesto. Kriti~ari su je tada ve} okara-
kterisali kao jedan od rijetkih talenata na na{im prostorima,
lateksa. Maska Mr. Lordija je bila lijepljena komadi} po ko-
madi}. Ostale maske su, kako ka`u ~lanovi benda, ~vrste ka-
cige. Za stavljanje maski ostalim ~lanovima benda treba oko
20 minuta ali Mr. Lordiju treba dva do tri sata. Mr. Lordi je
spomenuo da im kostimi jo{ imaju pone{to originalnih dije-
lova iz 1996. godine. Tako|e je rekao i to da su ih ko{tali Od
"nekoliko stotina evra". ^lanovi benda {minkaju jedni druge. osamdesetih
Kostimi ~udovi{ta su veoma va`ne komponente "Lordi- godina
jevog" dru{tvenog imid`a, tako da ne `ele biti fotografisani
postepeno
ni intervjuisani bez njih. "Lordi" su nekoliko puta intervju-
isani i bez maski, ali su snimani s le|a da im se ne vidi lice. gubi na
"Lordi" ne razgovaraju s novinarima na finskom nego na en- popularnosti,
gleskom jeziku. Mr. Lordi je izjavio da bez KISS-a grupa a prvi veliki
"Lordi" vjerovatno ne bi ni postojala. Tako|e, mnogi ih po-
udarac
zadali
Za stavljanje maski ~lanovima su Italijani,
benda treba oko 20 minuta,
odlu~iv{i
ali Mr. Lordiju treba dva do tri sata
da vi{e ne
u~estvuju
rede sa {ok rok grupom GWAR koja nosi vrlo sli~ne lateks
kostime, iako im je stil mnogo druga~iji. Mr. Lordi je tvrdio
u intervjuima da nije ni znao ko su GWAR kad je formirao
bend. GWAR bend je po~eo nositi kostime 1985, 11 godina
prije "Lordija".
U finalu "Eurosonga" 2006. u Atini, "Lordi" su pred-
stavljali Finsku s pjesmom "Hard Rock Hallelujah" nakon
probijanja kroz polufinale. Bend je osvojio 292 boda, 44 bo-
da vi{e od Dime Bilana koji je predstavljao Rusiju. "Lordi"
su tako|e otvorili "Eurosong" 2007. godine.
a publika ju je prihvatila kao pjeva~icu koja svojim glasom
#Fvsp!tpoh#-!qp!{obu!j
izaziva posebne emocije.
lbp!ublnj•fokf!{b
Sljede}e 2005. godine pobje|uje na "Radijskom festivalu" qkf!tnv!#Fwsp!wj!{j!kf#-!kf
s pjesmom "U nedelju". Na ovoj manifestaciji dobila je prakti- nv!{j!•lp!ub!lnj!•f!okf
~no sve nagrade, nagradu stru~nog `irija, nagradu za interpre- qsfe!tub!woj!lb!wf!~j!of
taciju, nagradu novinara, nagradu kolega, kao i specijalna {f!nb!mkb!j{!Fwsp!qf-
priznanja zemalja regiona. Poslije velikih uspjeha, Marija je lp!kf!qsfu!ip!eop!cj!sb!kv
snimila svoj drugi CD pod nazivom "Bez ljubavi", a da je pos- twph!qsfe!tub!woj!lb/
tala mlada srpska zvijezda dokazao je njen prvi solisti~ki kon- Qswp!ub!lnj!•f!okf!kf
cert u Beogradu koji je ocjenjen kao izuzetan muzi~ki doga|aj. pesabop!2:67/!v!|wbk!.
Na festivalu "Beovizija" 2007. godine, izboru za predsta- dbs!tlpn!Mv!hb!ov/!Pe
vnika Srbije na "Eurosongu", Marija [erifovi} je pobjedila i u ptbn!ef!tf!uji!hp!ej!ob
polufinalnoj i u finalnoj ve~eri s pjesmom "Molitva" Vladimi- qpt!uf!qf!op!hv!cj!ob
qp!qv!mbs!opt!uj-!b!qswj
wf!mj!lj!veb!sbd!{b!eb!mj
Marija je u gimnaziji imala jedinicu tv!Jub!mj!kb!oj-!pemv!•jw!|j
iz matematike i u jednom je intervjuu eb!wj!|f!of!v•ft!uwv!kv/
ispri~ala da je, kad je kona~no "izvukla" Pwf!hp!ej!of!ub!lnj!•f!.
dvojku, u {kolu dovela truba~e i slavila okf!~f!cjuj!pesab!op!v
Npt!lwj-!b!nj!~f!np
wbt!qpe!tkf!uj!uj!ob!of!.
ra Grai}a, tekstom Sa{e Milo{evi}a Marea, osvojiv{i 12 bodo- lp!mj!lp!obk!qp!{ob!uj!kji
va u telefonskom glasanju publike i 10 u glasovima `irija. v•f!toj!lb!pwf!nb!oj!.
Nakon toga je u Helsinkiju na "Eurosongu" osvojila prvo gft!ub!dj!kf/
mjesto s 268 bodova i dovela "Eurosong" u Beograd. Plasirala
se ispred Ukrajine i Rusije. Ovo je rijedak slu~aj pobjede je-
dne balade, kao i pjesme koja nije na engleskom jeziku.
Marija je jedan od najboljih `enskih vokala na srbijan-
skoj mu zi ~koj sce ni, a nje nu in ter pre ta ci ju ka ra kte ri {e
sna`na emocija, specifi~na boja i ja~ina glasa kojom osvaja
ne samo pa`nju, ve} i srce slu{alaca.
 15. 3. 2009. ofekfmkb 51

Primarni cilj istra`ivanja nije bio

Istra`ivanje odrediti IQ malenih {impanzi, ve}
intelektualnog otkriti koliko atmosfera u
razvoja kojoj beba odrasta u najranijoj
dobi uti~e na njen dalji razvoj

Okolina
va`na
za razvoj

[okirali
nau~nike
FOTO ARHIVA

Male {impanze
pametnije od beba alene {impanze, stare sa- psihologije na Univerzitetu u Portsmutu, a sa Kad su navr{ile devet mjeseci {impanze su odrediti trenutak u razvoju kada ljudi definitivno

M
mo devet mjeseci, a koje
su od najranijih dana od-
gajali bri`ni ljudi, postigle
su bolje rezultate na testo-
vima inteligencije nego
prosje~na ljudska beba is-
te starosti, pokazali su rezultati istra`ivanja objav-
ljeni u ~asopisu "Developmental Psychobiology".
''Okolina u kojoj male {impanze odrastaju u
najranijoj dobi je zaista va`na za njihov dalji ra-
zvoj, ba{ kao i za ljude'', rekla je Kim Bard, sara-
dnica na istra`ivanju za "Discovery News".
Bardova je profesor komparativne razvojne
njom su na projektu radile kolege Marinus van Ij-
zendorn, Marijan Bakermans-Kranenburg i Kris-
tina Ivan.
^ak 46 malenih {impanzi podvrgnuto je is-
tra`ivanju. O njima su se brinule `ene koje su tre-
balo da zadovolje sve njihove standardne potrebe
za hranom i zdravstvenom njegom, ali im pru`iti i
dodatnu socijalnu te emocionalnu njegu.
Pod odgovornu njegu se ubrajaju i ~etiri sata
dnevno koje "majka" provede s majmun~i}em u
igri kako bi se razvile njihove motori~ke i komu-
nikacijske vje{tine. Malene {impanze mogle su se
povremeno dru`iti i s vr{njacima svoje vrste.
bile podvrgnute testovima inteligencije koji su na-
mijenjeni ljudskim potomcima tog uzrasta - treba-
lo su imitiraju {krabotine na papiru, prepoznati
slike i prona}i kvadar skriven ispod {oljica.
Rezultati su {okirali nau~nike jer su {impan-
ze bile inteligentnije od svojih vr{njaka ljudske
vrste.
Me|utim, studija se nastavlja. [impanze }e
ostati pod ljudskom brigom i u dogledno vrijeme
}e biti ponovo podvrgnute testovima. Nau~nici,
ipak, smatraju da }e izvo|enje testova biti sve te-
`e jer se {impanze s godinama, ba{ kao i ljudi, sve
vi{e dru`e s pripadnicima svoje vrste, ali im je cilj
nadvise majmune u intelektualnom razvoju.
Primarni cilj istra`ivanja nije bio odrediti IQ
malenih {impanzi, ve} otkriti koliko atmosfera u
kojoj beba odrasta u najranijoj dobi uti~e na njen
^ak 46 dalji razvoj.
malenih ''U ovom trenutku stotine hiljada siro~i}a, bilo
~impanzi onih koji su izgubili roditelje ili su ih se oni odrekli
podvrgnuto je zbog ekonomskih problema, raste u siroti{tima {i-
istra`ivanju rom isto~ne Evrope, Afrike, Kine, Indije i ostatka
svijeta'', istakla je Kim Bard i zaklju~ila da ''pobolj-
{avanje kvalitete `ivota u siroti{tima mo`e napraviti
znatnu razliku u kognitivnom i emocionalnom ra-
zvoju te djece.

SUDOKU Na dana{nji dan

9 6 4
Srednje te{ko
6 5
6 : 9 4 5
4 : 5 3
8 5 3 9 6
3 9 8 4 Djmk!jhsf!
4 8 5 6 3 kf!eb!
qp!qv!oj!uf
Smrt
9 2 qsb!{ob! Onazisa
qp!mkb!ub!lp! Grk Aris to tel Ona zis,
5 3 9 eb!v! jedan od prvih brodovla-
twb!lj!sfe- sni ka u svi je tu ko ji je

Po~etak revolucije
4 2 5 3 lp!mp!ov!j!
po~eo gradnju brodova-
nj!oj.lwb!esbu
{b!qj!|f!uf tankera za prevoz nafte,
9 6 na ~emu je stekao ogro-
csp!kf!wf!
mno bogatstvo, ro|en je

u Ma|arskoj
6 : pe!2!ep!:/
Qsj!up!nf! 15. januara 1906, a pre-
7 6 4 of!tnj!kf! mi nuo na da na{ nji dan
ep!~j!ep! 1975. godine. Poznat je i
8 5 2 6 4 qp!obw!mkb!okb/ po dugogodi{njoj ljuba-
Revolucija u Ma|arskoj je, pored op{tih zna~e- ovim ~inom ne dobijaju nezavisnu dr`avu, Ma|ari vnoj ve zi sa oper skom
5 8 3 nja evropskih ustanaka protiv feudalnih vlastodr`a- dobijaju vladu koju sami imenuju. pje va ~i com Ma ri jom
ca i oslo ba |a nja kme to va, te bor bi za dru ga Dalja doga|anja u borbi za nezavisnost uveli-
: 8 Ka las. Ona zis je pre ki -
temeljna ljudska prava, prvenstveno imala karakter ko su odre|ena pogre{nom ma|arskom politikom
borbe za samostalnost i nezavisnu dr`avu. prema Hrvatima, Srbima i Slovacima. Takva politi- nuo ovu vezu da bi o`e-
2 7 nio @a kli nu Ke ne di,
Vo|a i najistaknutiji pojedinac te borbe je bio ka izaziva reakciju bana Josipa Jela~i}a, koji sa
Lajo{ Ko{ut. Revolucija je po~ela u Pe{ti, na da- hrvatskom vojskom ulazi u Ma|arsku i sukobljava udo vi cu pred sje dni ka
8 6 3 2 Te{ko SAD, D`o na Ke ne di ja.
na{nji dan 1848, predvo|ena grupom studenata na se s ma|arskom vojskom kod Pakozda. Zatim skla-
8 9 2 6 : 4 3 5 7 2 3 4 : 6 9 8 7 5 ~elu sa Petefijem [andorom. Grupa ljudi je krenula pa primirje i ide u Be~ da bi pomogao u suzbijanju Ubrzo je Onazis zatra`io
5 7 4 2 9 3 6 8 : : 6 9 5 8 7 3 4 2 iz kafane "Pilvax", da bi tra`ili osloba|anje politi- be~ke revolucje. ra zvod, ali ga ni je mo -
3 6 : 5 8 7 2 4 9 7 5 8 2 4 3 9 : 6 ~kih zatvorenika. To je podstaklo masovne demon- Habsburgovci poni{tavaju dobre tekovine mar- gao do bi ti zbog ne dos -
4 : 8 7 6 5 9 3 2 3 2 7 8 9 5 4 6 : stracije na ulicama Pe{te. tovske revolucije, te po~inju direktnu agresiju na tat ka ra zlo ga (po
6 2 9 4 3 : 5 7 8 4 9 6 7 2 : 5 3 8 U isto vrijeme {tampaju zahtjev s12 ta~aka ko- Ma |ar sku. Rat tra je sko ro go di nu da na, da bi tada{njim gr~kim zako-
7 3 5 9 2 8 : 6 4 5 8 : 4 3 6 2 9 7 ji upu}uju u Be~. U njemu se tra`e ve}a ovla{tenja uklju~enjem ruske carske vojske u borbe ma|arska nima). Onazis je umro u
2 5 3 8 4 9 7 : 6 8 : 2 3 7 4 6 5 9 Skup{tine, ukidanje kmetstva i vra}anje ma|arskih vojska do`ivjela potpun slom. Ve}ina ma|arskih 69. godini, od bronhijal-
9 8 7 : 5 6 4 2 3 6 4 5 9 : 2 7 8 3 vojnika u domovinu. Habsbur{ki dvor, pod velikim komandanata je strijeljana, a Lajo{ Ko{ut je pobje- ne upale plu}a.
: 4 6 3 7 2 8 9 5 9 7 3 6 5 8 : 2 4 pritiskom doga|anja u Be~u, prihvata uslove. Iako gao iz Ma|arske u Torino.
52 ofekfmkb!15. 3. 2009.

Regionalna ko{arka{ka NLB liga, 25. kolo

Sport Bosna igrala

Borac ubjedljiv
Rukometa{ice Borca napravile su jo{ jedan korak ka odbrani titu-
le savladav{i Ljubu{ki LO u derbiju 15. kola Premijer lige BiH re-
zultatom 31:16 (17:9).
Murinjo
na izlaznim
vratima
za BiH
Bosna ASA BHT
26:18, 20:20, 22:25, 21:16
89

Banjalu~ki tim, koji su predvodile Dragana Kne`evi} sa 10 i Tanja Ke- Tri uzastopne titule prva-
ki} sa osam golova, ima 11 bodova vi{e od drugoplasiranog Ljubu{kog.
ka Italije nisu bile dovoljne
"Ovo je klju~na pobjeda u osvajanju tre}e titule zaredom. Zaslu`eno Robertu Man}iniju da za-
smo slavili, djevojke su u sjajnoj utakmici prevazi{le probleme koje dr`i posao u Interu.
imamo i pokazale da smo najbo- Razlog su bili lo{i rezul-
lja ekipa u BiH", rekao je trener
Kne`evi}eva i tati u Ligi {ampiona. Upra-
Rade Un~anin. vo zbog to ga do ve den je
Keki}eva najefikasnije Dragana i Dejana Kne`evi},
@oze Murinjo, ali ni ta pro-
koje su u srijedu nave~e odbile mjena nije donijela bolji-
da treniraju zbog neizmirenih obaveza kluba, bile su u timu.
tak, pa se ve} sada pominje
"Ishitreno su reagovale, posebno zato {to je do kraja lige ostalo osam da bi Portugalac mogao da
kola i da `ele, ne mogu nigdje oti}i. Osim toga, svi smo u istoj situaciji, napusti "nero-azure".
svima se duguju plate, ali moramo se strpiti, zajedno dijeliti sudbinu i Pored toga, Murinjo sve
zavr{iti sezonu. Vjerujem da }e se brzo finansijska situacija popraviti", ~e{}e ulazi u sukobe s novi-
dodao je Un~anin.
narima i navija~ima, pa je
Rezultati: Ilid`a - Gora`de 36:27, Borac - Ljubu{ki 31:16, Kne`opo-
tako poslije poraza u Man-
ljka - Lokomotiva 26:31, @ivinice - Katarina 19:19. Ju~e: Mira - Jedin-
~es te ru me di ji ma po ru ~io
stvo i @eljezni~ar - Zrinjski.
Poredak: Borac 42, Ljubu{ki 31, @eljezni~ar 28 (-1), Ilid`a 28, Zrinjski da nije du`an da njima po-
22 (-1)... la`e ra~une.
M.P. Takva bahatost nije se do-
pala navija~ima koji su ga
na treningu do~ekali s ja-
Sloga lako pala snom porukom "Portugal-
ski bleferu, mar{ iz Intera".
Rukometa{i Bosne Sunce osiguranje i dalje ne znaju za neuspjeh u Razvoj doga|aja u Mila-
Premijer ligi BiH. Sarajlije su u okviru 15. kola lako savladale do- nu s velikom pa`njom prate
bojsku Slogu sa 43:28 i tako napravile jo{ jedan korak kao odbrani u Realu, Man~ester Sitiju,
titule prvaka. Kod "studenata" najefikasniji su bili Petar Kapisoda sa Liverpulu i ^elsiju, klubo-
11, Bakir Buljugija i Fahrudin Meli} sa po {est, te Neboj{a Goli} s vima koji bi Portugalca ra-
pet golova, dok se u redovima Sloge istakao Mane Lavrni}, koji je do vidjeli na svojoj klupi
{est puta pogodio mre`u rivala. naredne sezone.
D.M.
Krka 79
Nb!mb!ewp!sb!ob!LTD!#Tlfo!ef!sj!kb#!v!Tb!sb!kf!wv/!Hmf!eb!.
mb!db;!2/611/!Tv!ej!kf;!Ts}bo!Ep!abj!)Iswbu!tlb*-!_b!.
tmbw!_v!lb!mp!wj~!)Tscj!kb*-!Bmf!ltbo!ebs!Hmj!|j~!)Tscj!kb*/
CP!TOB!BTB!CIU;!Jwb!op!wj~!3:-!\f!ip!wj~!2:-!Jlp!oj~-
Sb!lj~!6-!Wv!•v!sp!wj~!8-!]v!sb!tp!wj~!4-![j!nj~!23-!Tv!mkb!.
hj~-!Qb!|b!mj~-!]ps!}f!wj~!25-!Bw!ej~/
LSLB; Lp!wb!•f!wj•-!Tf!cj•!7-!Qf!uspw!6-!Qb!wj•!2:-
Nbs!df!mj~!6-!Sb!lp!•f!wj~!23-!Lsj!wfd!4-!Lp!sb!•jo-!Cb!mb!.
aj•!7-!Up!nbt!8-!Awbo-!Ftjo!hupo!27/!
Pru`io dobru Du{an \or|evi}
partiju: Nikola
Vu~urovi} (Bosna)
(Bosna, s loptom)
bio je odli~an
FOTO N. UGLJE[A
kovana jer su Goran Ikoni}, Seid Hajri} i Elvir Ov~i-
na zbog povreda me~ posmatrali s tribina. No, velika
borbenost i sjajni tandem doma}ina Ivan Ivanovi} -
Du{an \or|evi}, osigurali su veliki trijumf Bosni.
Ivanovi} je me~ okon~ao sa 29 poena i osam
skokova, dok je \or|evi} uz 14 ko{eva dodao ~ak 15
asistencija, te {est uhva}enih lopti. Ne treba zanema-
riti ni u~inak Emira Zimi}a (12 poena, 11 skokova),
ali ni ostalih igra~a koji su ostavili "srce" na parketu.
U pora`enom sastavu najbolji pojedinac bio je Smi-
ljan Pavi} sa 19 ko{eva i 14 skokova.
Vlada Vukoi~i}, trener Sarajlija, nije krio
zadovoljstvo nakon me~a:
Aleksandar RISTI] Du{anu \or|evi}u su
nedostajala tri skoka da ostvari
Pob jedom nad slovena~kom Krkom (89:79) u tzv. trostruki u~inak
me~u 25. kola NLB lige odigranom u petak nave-
~e, sarajevska Bosna ASA BHT obezbijedila je
drugog predstavnika BiH u regionalnoj ligi u se- "Na igra~ima je bila vidljiva `elja, ali je bilo pro-
zoni 2009/10. blema u igru upravo u trenucima kada smo trebali
"Studenti" su uo~i posljednjeg kola osigurali bo- prelomiti me~. Takvih je prilika bilo vi{e, no za razli-
lji koeficijent od slovena~kih timova pa }e sljede}e ku od susreta protiv Cibone, popravili smo skok igru
godine uz prvaka na{e zemlje i finalista imati priliku i zahvaljuju}i tom segmentu uspeli ostvariti trijumf.
da se oku{a u "Jadranu". Raduje me da je na{a odbrana bila dobra i agresivna
Bosna je i protiv Krke nastupila deset- na vanjskoj liniji Krke koja je uvek opasna."

Vijesti
D`eko opet
strijelac
Edin D`eko, reprezentativac
BiH, nastavlja da trese mre`e u
Njema~koj. Njegov Volfsburg
je utakmici 24. kola Bundes li-
ge sa vla dao na svom te re nu
[alke sa 4:3, a D`eko se u stri-
jelce upisao u 45. minutu. Bio
je to 13. prvenstveni gol bh. in-
ternacionalca, a ukupno 23. ove
sezone u svim takmi~enjima.

D`ejms
brojao do 51
Ko{arka{ Klivlenda Lebron
D`ejms ubacio je 51 poen u
gostuju}oj pobjedi nad Sakra-
mentom od 126:123 poslije pro-
du`etaka (116:116). Rezultati:
Filadelfija - ^ikago 104:101,
[arlot - Hjuston 86:91, Va{in-
gton - Orlando 103:112, Toronto
- Detroit 95:99 (poslije produ-
`et ka), Atlan ta - In di ja na
101:87, Bos ton - Mem fis
102:92, Mi ne so ta - Nju jork
94:102, Milvoki - Nju Orleans
86:95, Portland - Nju D`ersi
109:100, Sakramento - Klivlend
123:126 (poslije produ`etka),
Golden Stejt - Dalas 119:110.
 Sport 15. 3. 2009. ofekfmkb 53
Premijer liga BiH u fudbalu, 18. kolo

Mikelini
razveselio
"Tu{anj"
Nikola Mikelini
(Sloboda, s loptom)
matirao golmana
Slavije

Sloboda 1 1. Zrinjski
2. Sloboda
17 13
18 10
2 2
3 5
37:21
22:11
41
33
Slavija 0 3. Slavija 18 9 5 4 22:15 33
!Tusj!kf!mbd;!2;1!Nj!lf!mj!oj!v!:1/!nj!ov!uv/!Tub!ej!po!#Uv!|bok#!v!Uv!{mj/!Tv!ej!. 4. Lakta{i 18 8 5 5 27:20 29
kb;!Tf!obe!Jcsj!|jn!cf!hp!wj~!)Usb!wojl*!7/!Av!uj!lbs!up!oj;!Sf!eaf!qj-!Nj!. 5. Sarajevo 18 8 5 5 23:19 29
FOTO NN

lf!mj!oj-!Up!tv!op!wj~!)Tmp!cp!eb*-!Sf!hp!kf-!Tqb!mf!wj~-!Nvt!lb!mj!)Tmb!wj!kb*/ 6. Zvijezda 18 6 8 4 23:18 26

7. [. Brijeg 17 8 1 8 28:19 25
TMP!CP!EB; Nvk!lj~!7-!Sf!eaf!qj!6/6-!F/!Lv!ev!{p!wj~!7-!Nj!lf!mj!oj!7/6-
8. Borac 18 7 3 8 22:19 24
Qsp!eb!op!wj~!7-!Kb!ij~!7-![p!mf!uj~!6/6!)pe!68/!nj!ov!ub!Pnj~!7*-!Plb!. 9. @eljezni~ar 18 7 3 8 18:20 24
op!wj~!7-!Ib!tj~!6/6!)pe!57/!nj!ov!ub!Up!tv!op!wj~!7*-!Nv!kj~!6!)pe!89/ 10. Leotar 18 7 2 9 16:28 23
Rezultati T/!Lv!ev!{p!wj~!.*-!Nf!|j~!7/!Usf!ofs;!Tb!ljc!Nbm!lp!•f!wj~/
TMB!WJ!KB; Mv!•j~!7-!Sf!hp!kf!7!)pe!:1/!nj!ov!ub!Mbd!lb!op!wj~!.*-!Kp!wb!.
11. ^elik 18 6 4 8 14:20 22
12. Modri~a M. 18 5 5 8 21:27 20
UV![MB;! Tmp!cp!eb! .! Tmb!wj!kb! 2;1-! NP!ESJ!_B;! Np!esj!•b! N/! .! Af!mkf!{oj!•bs! 4;3-! NPT!. op!wj~!6/6-!Tqb!mf!wj~!7!)pe!93/!nj!ov!ub!Wv!ltb!op!wj~!.*-!Sb!ep!okb!6/6- 13. Travnik 18 5 4 9 18:29 19
UBS;! Wf!mfa! .! Qp!tv!|kf! 3;2-USB!WOJL;! Usb!wojl! .! _f!mjl! 2;1-! TB!SB!KF!WP;! Tb!sb!kf!wp! . Bs!tf!oj!kf!wj~!7-!\•f!qb!op!wj~!6/6-!Lv!ub!mj!kb!6/6-!Nvt!lb!mv!6!)pe!:1/ 14. Ora{je 18 4 6 8 19:24 18
Psb!|kf!3;1-CB!OKB!MV!LB;!Cp!sbd!.!Mf!pubs!3;1-!HSB!EB!_BD;![wj!kf{!eb!.!Mb!lub!|j!1;1- nj!ov!ub!\f!|mj!kb*-!^js!lb!6/!Usf!ofs;![p!sbo!Fs!cf{/ 15. Vele` 18 5 2 11 18:26 17
\J!SP!LJ!CSJ!KFH;!\j!sp!lj!C/!.![sjok!tlj!)tj!op~* Jhsb•!vub!lnj!df;!Oj!lp!mb!Nj!lf!mj!oj!)Tmp!cp!eb*!7/6/ 16. Posu{je 18 3 6 9 22:33 15

Aleksandar RISTI], Dino SKOKI]
Golom Nikole Mikelinija iz posljednje minute sudijske nado-
knade Sloboda je ju~e u Tuzli nadigrala Slaviju sa 1:0 u derbiju
18. kola Premijer lige BiH.
Doma}i tim je vi{e `elio pobjedu do koje je mogao sti}i i rani-
je, ali su prijetili i gosti. Najbolje prilike za doma}e propustili su
Damir Tosunovi} i Mirza Me{i}, dok je Darko Spalevi} bio najve}a
prijetnja golu Denisa Mujki}a. Novim trijumfom Sloboda je pre-
uzela drugu poziciju na tabeli sa stopostotnim u~inkom u prolje-
tnom dijelu sezone. Najvi{e golova, ~ak pet, vi|eno je u Modri~i, u
duelu doma}e Modri~a Maksime i @eljezni~ara. Gosti su prvi dio
susreta rije{ili u svoju korist, ali su "uljari" na po~etku drugog dijela
Borac preokrenuli na 2:1. @eljezni~ar je uspio izjedna~iti preko Damira
zabilje`io Rov~anina, da bi Boji} u posljednjim trenucima postigao pobjedo-
pobjedu nosni gol za svoju ekipu. Vrijedi ista}i da su doma}ini ve}i dio dru-
protiv gog poluvremena igrali sa 10 igra~a jer je crveni karton, odnosno
Leotara drugi `uti dobio Bojan Pup~evi}.
Borac je ostvario rutinsku pobjedu protiv Leotara.
Bilo je 2:0, iako su Banjalu~ani mogli do kraja napuniti mre`u indi-
sponiranih Trebinjaca. Prvi gol postigao je Bojan Puziga}a, da bi
kona~an rezultat postavio Darko Ljubojevi}.
Istim rezultatom je Sarajevo na svom terenu nadi-
gralo Ora{je, koje se nije do{lo braniti. Svakako da vrijedi izdvojiti
detalj iz prvog dijela kada je Elmir Janjo{ prekrasnim "makazica-
ma" doveo svoj tim u vodstvo.
Bodove koji im produ`avaja nadu u opstanak ostvarili su igra~i
Travnika koji su na "Piroti" nadigrali ^elik sa 1:0, te Vele` koji je
protiv Posu{ja od 0:1 stigao do 2:1. Jedini bod u gostima osvojili su
Lakta{i koji su u Grada~cu odigrali 0:0 protiv Zvijezde.

Obla~no
V!Cp!toj!j!Ifs!df!hp!wj!oj!eb!.
obt! tf! p•f!l v!kf! vnkf!s f!o p
ep! qsf!ufaop! pcmb!•op! wsj!kf!.
nf/! Lsb!kfn! eb!ob! jmj! up!lpn
op!~j!lj!|b!tf!p•f!lv!kf!nkft!uj!. Afmklp!LPQBOKB!
nj!•op!v!kv!hp!{b!qb!eojn!qp!.
BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
esv!• kj!n b-! b! up!l pn! op!~ j
qp!of!hekf!j!v!dfo!usbm!opk!j!jt!.
up!•opk! Cp!toj/! Kv!ubs!okb! ufn!. BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
qf!s b!u v!s b! pe! .3! ep! 6-! ob
kv!hv! ep! 21-! b! obk!wj!|b! eof!. BIJELJINA
wob!pe!9!ep!28!tuf!qf!oj!Dfm!. Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
{j!kv!tp!wji/ Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-!

Ponedjeljak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,23pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,5pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +12oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +16oC MOSTAR
Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +14oC
Cbljs!UJSP )tqpsu*-
Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,22pD Biha} +15oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,4pD Livno +10oC
Mostar +15oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica +13oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,21pD Trebinje +13oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Njo/ ,4pD Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
Danas se o~ekuju povoljne bi- }ina populacije trebalo da se [fqufs!lpnfsd!cbolb!BE!Cbokbmvlb!678.273.22112282.1:<
ometeorolo{ke prilike, pa bi ve- osje}a ugodnije. \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
54 ofekfmkb!15. 3. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

19/11!!!H
Hfp!hsb!gj!kb! 17/11!!!C
Cb!gb!mp!ekf!wpk!lf-! 18/11!!!Q Qsj!sp!eob! 17/66!!!T
Tb!sb!kf!wp!
cp!hbu!tuwb- tf!sjk!tlj!gjmn cb!|uj!ob!CjI-! po!mbko
epl/!qsp!hsbn!)s* Qsf!hmfe!of!ekf!mkf!{b!
18/56!!!Q ep!lvn/!qsp!hsbn 18/16!!!N
Nfke!
1:/66!!!B
Bsf;!Gj!ob!mf!Twkfu!tlph! mj!db!{b!p|uf!~f!ojn! 19/11!!!WWj!kft!uj jo!Cb!okb!mv!lb

Preporu~ujemo
lv!qb!v!bm!qtlpn! tmv!ipn 19/16!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! 18/26!!!TTqps!uj!tj!np
tlj!kb!okv;!Ub!lnj•!okf! 19/11!!!WWj!kft!uj epl/!qsp!hsbn 18/36 Dsub!oj!gjmn
uj!np!wb- 19/26!!!T
T!Kb!ip!sj!of! 19/41!! Qsp!hsbn! 19/11!!!KKf!eob!cbk!lb
qsf!opt t!mkv!cbw!mkv-! {b!ekf!dv; 1:/11 Cbm!lbo!ofu-!
ATV 13.45 21/11 Nv!nj!kf!wj-! jog/!qsp!hsbn .!!!!!!!!!!!MMvu!lbs!tlb! kv!ubs!okj!qsp!hsbn
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj qsfe!tub!wb 21/11!!!WWf!mj!lj!csbu-!
Svemogu}i Brus, film 21/41!!!L
Lspt!Flt 21/16!!!L
Lj!lj!|pv .!!!!!!!!!!!OOpez vaj!wp
UW!sf!qps!ufs!Csvt!Op!mbo!of!. 22/31!!!O
Of!nb 21/46!!!N
Np!kb!b{cv!•ob! .!!!!!!!!!!!CCb!sjn!cb 22/11!!!JJo!gp!upq
qsp!cmf!nb )s* qkf!tnb .!!!!!!!!!!!TTmpo!Cfo!eab!njo 22/21!!!H
Hpme!fl!tqsft
{b!ep!wp!mkbo!kf!aj!wp!upn/!Ob!lsb!. 22/51!!!E
Ekf!•j!kj!gft!uj!wb!mj 21/51!!!H
Hbs!gjme- .!!!!!!!!!!!HHbs!gjme 24/11!!!JJnb!lp!eb!qj!ub
kv! obk!h p!s fh! eb!o b! v! twpn 22/66!!!B
Bsf;!Gj!ob!mf!Twkfu!tlph! dsub!ob!tf!sj!kb 22/11!!!H Hsj!{mj!Bebnt- 24/41!!!T
Tb!sb!kf!wp!
aj!wp!uv-!Csvt!tf!mkv!uj!up!pcsb!~b lv!qb!v!bm!qtlpn! \bs!hb!sfq!lp-!
22/16!!!\ tf!sj!kb po!mbk!o
Cp!h v-!lp!kj!nv!j!pe!h p!w p!s b/ tlj!kb!okv;!Ub!lnj!•f!okf! dsub!ob!tf!sj!kb 23/11!!!WWj!kft!uj 24/51!! Nfk!e!
Cph!nv!eb!kf!np!hv!~optu!eb uj!np!wb- 22/41!!!E
Ekf!•!kb!nb!|ub!np!af! 23/16!!![[f!mf!ob!qb!op!sb!nb-! jo!Cb!okbmv!lb
{bv!{nf!okf!hp!wp!nkft!up!j!cp!. qsf!opt twb!|ub-!sf!qps!ub!ab epl/!qsp!hsbn 25/11!!!JJo!gp!upq
24/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 23/11!!!WWj!kft!uj 23/46!!![[b!vwj!kfl!nmbe-! 25/21!!!TTflt!j!tf!mp )s*
mkf!sb!ej!okf!hpw!#qp!tbp#/ 24/21!!!E
Ev!ip!woj!npt!up!wj-! 23/26!!!T
Topq-!fnj!tj!kb!{b! tf!sj!kb!)s* 26/11!!!WWf!mj!lj!csbu!
fnj!tj!kb!p!sf!mj!hj!kj qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf 24/21!!!WWf!•fs!tb!Fnj!spn-! .!wf!mj!lj!np!{bl
BHT 1 14.25 24/66!!!P
Pecpk!lb!)a*;!Gj!ob!mf! Lb!qj!{b!wj!•b!kb-!
23/56!!!L upl!|pv!)s* 27/26!!!LLsw!oj!kf!wp!eb!)s*
Lv!qb!CjI epl/!qsp!hsbn 25/26!!!D Dsv!tpf-! 28/11 Ewp!hmfe
^elsi - Man~ester Siti, prenos 25/36!!!F
Fo!hm/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! 24/21!!!UUj!up!.!dswf!op!j!dsop;! tf!sj!kb 29/11!!!JJo!gp!upq
_fm!tj!.!Nbo!•ft!ufs!Tj!uj Lbe!nbs!|bm!nbs!|j!sb-! 26/16!!!WWj!kft!uj 29/41!!!QQsfu!b!Qps!ufs
V!plwj!sv!3:/!lp!mb!Qsf!. 27/36!!!T
Tnb!okj!hbt" epl/!tf!sj!kbm 26/21!!! GJMN Qj!opd!dijp!)T* 2:/11!!!TTb!sb!kf!wp!
nj!fs!tij!qb-!v!tkf!oj!wf!mj!. fnj!tj!kb!p! 25/11!!!UUpq!GN-!upq.mjt!ub 27/66!!!C Cvo!eft!mj!hb;! po!mbko!)s*
lph!efs!cj!kb!Nbo!•ft!ufs tbp!csb!~b!kv 25/66!!!!CCsp!kf!wj- tf!sj!kb Wfs!efs!C!.!\uvu!hbsu-! 2:/21!!!NNfke!
kv!obk!ufe!.!Mj!wfs!qvm-!jhsb 27/66!!!F
Foh/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! 26/51!!!!EEp!lsb!kb!twj!kf!ub! qsj!kf!opt jo!Cb!okbmv!lb
Bt!upo!Wj!mb!.!Up!ufo!ifn! .!Cb!mb!upo-!sf!qps!ub!ab 29/68 Op!ej-! 2:/41!!!WWf!mj!lj!csbu-
tf!kp|!kf!ebo!{b!oj!nmkjw Ipu!tqvs-! 27/21!!!NNf!mj!tb-!tf!sj!kb dsub!oj!gjmn vaj!wp
nf•-!j{nf!}v!_fm!tj!kb!j qsj!kf!opt 28/11!!!WWj!kft!uj 2:/21!!!N Np!np!j!V{f!js-!
Nbo!•ft!ufs!Tj!uj!kb/! 29/66!!!P
P{jf!Cpp-! 28/16!!!CCf!pwj!{j!kb!311:- qsp!hsbn!{b!nmb!ef
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb sf!qps!ub!ab 2:/41!!!E Eof!wojl 3
2:/41 UW!Mj!cfs!uj 28/56!!! GJMN Of!njs!oj
HRT 2 16.55 2:/11!!!N
Np!kb!{mb!uob!sj!cj!db!kf!
{mj!db-!dsub!ob!tf!sj!kb
Verder Bremen - [tutgart, 2:/41!!!E
Eof!wojl
prenos
Vub!lnj!db!Wfs!efs!Csf!nfo!.!\uvu!.
00.15 21.00 20.55 23.00
hbsu!kf!ebo!kf!pe!nf!•f!wb!v!lp!kfn
kf!twb!lj!sf!{vm!ubu!np!hv~/!Wfs!efs!kf
flj!qb!lp!kb!usb!ej!dj!pobm!op!eb!kf!nop!.
hp!hp!mp!wb-!b!\uvu!hbsu!jhsb!kf!eob!lp
pgbo!{j!wop!lpe!lv!~f!j!v!hpt!uj!nb/

Sa satelita Neprekidni
praznici, film
Ne{to izme|u,
film
Izme|u ljubavi i
igre, film
Macani, film
Lp!n f!e j!kb!p!tf!e np!s j!d j
Ewb!ef!tf!up!hp!ej|!okbl!cf{ np!nb!lb!j{!Mpt!Bo!}f!mf!tb-
Cj!mj!kf!cfk!{cpm!{wj!kf{!eb
HBO 20.05 pdb-!tnkf!|ufo!t!nbk!lpn!v Mkv!cb!wob!qsj!•b!lp!kb!hp!.
wp!sj-!{b!qsb!wp-!p!#aj!wp!uv v!qp!{ojn!hp!ej!ob!nb!j!ob!.
wkf!• j!u ji!of!a f!o kb-!lp!kj!tf
vt!u b!o p!w v! {b! nfo!u bm!o p lmb!ef!eb!~f!tf!twb!lj!qp!.
Jaganjci i lavovi, film pcp!mkf!mf!ptp!cf-!wf!mj!lj!kf
pcp!ab!wb!ufmk!_bs!mj!kb!Qbs!lf!sb/
j{nf!}v#-!j{nf!}v!mkv!cb!wj!j
sb!wop!ev!|opt!uj-!qp!|uf!okb!j
mb!{j!tf!qsfe!qp!tmkf!eokpn
vub!lnj!dpn!tf!{p!of/!Op-
tmkf!eokj!paf!oj!uj/!V!gpoe!pq!.
lmb!eb!vmb!av!twb!lf!hp!ej!of
Tmp!kf!wj!ub!qsj!•b!p!of!lp!mj!lp Po!usb!hb!{b!tnj!tmpn!twph tb!n p!p c!n b!o f-!j{nf!} v vqsb!wp!qsfe!uv!vub!lnj!dv op!wbd!j!tf!ebn!hp!ej!ob!lb!.
qp!kf!ej!ob!db!lp!kj!tf!ob!}v aj!wp!ub!j!vqp!{ob!kf!of!lp!mj!lp #nv!|lph#!j!#afo!tlph#!-!sb!. okf!hb!•f!lb!oj{!of!vhp!. toj!kf!ob!hsb!eb!kf!ept!uj!hmb
ob!sb!{ojn!tusb!ob!nb!ob!dj!. sb!{mj!•j!uji!mkv!ej!ob!upn!qv!uv/ ub!j!nj!sb-!jt!up!lb!j!{b!qb!eb/ eoji!j{of!ob!}f!okb/ 611/111!ep!mb!sb/
pobm!oph!sb!ub!qsp!ujw!ob!tj!mkb/
Tf!ob!ups-!op!wj!obs!lb-!qsp!gf!. 31/11!!!EEs/!Ip!vtf-! 31/16!!!QQkf!tnb!sj!db-!fnj!tj!kb! 31/21!!!MMve-!{cv!okfo-! 31/11!!!WWf!mj!lj!csbu-!
tps!jef!bmjtub-!uf!ewb!nmb!eb tf!sj!kb ob!sp!eof!nv!{j!lf ops!nb!mbo-! wus
bnf!sj!•lb!wpk!oj!lb!lp!kj!tf 31/61!!!HHmp!cbm- 32/11!!! GJMN Of!|up! tf!sj!kb 32/11!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb
cp!sf!v!Bw!hb!ojt!ub!ov/ fnj!tj!kb!p!{cj!wb!okj!nb! j{nf!}v 31/66!!! GJMN J{nf!}v! 33/41!!!T
Tflt!j!tf!mp-!
v!twj!kf!uv 33/61!!!GGv!ecbm mkv!cb!wj!j!jhsf!)SQ* tf!sj!kb
32/31!!!C
CIU!tqpsu 34/26!!!TTqps!utlj!qsf!hmfe 34/26!!!Q
Qb!sb!mf!mf- 34/11!!! GJMN Nb!db!oj
Hallmark 22.00 33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 34/56!!!HHjm!mfu!uf!xps!me!tqpsu-! wbok!tlp!qp!mj!uj!•lj! 11/56!!!WWf!mj!lj!csbu-!
33/26!!!O
Ob!lfe/UW;! tqps!utlj!qsp!hsbn nb!hb!{jo vaj!wp
@ivi jedanput, umri dvaput, Tf!ebn!mv!eji!op!~j 11/21!!!WWj!kft!uj Wj!kft!uj 12/26!!!T
Tb!sb!kf!wp!
film 33/56 Np!eb!kf///!
nb!hb!{jo
11/26!!! GJMN Of!njs!oj
12/36!!!UUpq!GN-!upq.mjt!ub
34/66!! GJMN Qj!opd!dijp!)T*
12/36!!!Q
Qsf!hmfe qsp!hsb!nb
po!mbko )s*
12/36!!!N
Nfke!
Tv!qsvh!Oj!lpm!Mb!vlfs!vnj!. 34/26!!!GGj!hv!sf!6:075;!Bl|bn 13/31!!!EEof!wojl {b qp!of!ekf!mkbl jo!Cb!okbmv!lb )s*
11/26!!! GJMN Of!qsf!lj!eoj! 13/56!!!LLb!qj!{b!wj!•b!kb 13/11!!!QQsfu!b!Qps!uf
sf!v!•v!eopk!cspe!tlpk!of!. qsb!{oj!dj 14/21!!!NNv!{j!•lj!qsp!hsbn 13/51!!! GJMN Nb!db!oj
tsf!~ j///! jmj! np!a eb! of@ 12/41!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 14/56!!!TT!Kb!ip!sj!of!t! 15/31!!!QQjol!eav!cplt
GCJ.kfwp!jt!u sb!a j!w b!o kf!|j!s j {b!qp!of!ekf!mkbl mkv!cbw!mkv-!
tqf!l v!mb!d j!kf! eb! of!t sf!~ f {b!cb!woj!qsp!hsbn
vpq!|uf!oj!kf!oj!cj!mp/ 16/41!!!TTopq

MRE@A PLUS ekf!mkf-! 3 4/11! Tmv!• bk!o j! qbs!u of!s j-! 11/31
GJMN Qbe!v!sbk-!113/11 Tbu/!qsp!hsbn
VIKOM •lj! nb!h b!{ jo-! 2 3/46 Qp!mj!u j!• lb! pe!h p!w ps!.
optu-! epl/! qsp!hsbn-! 24/11! Penp!sj! tf-
wp-!119/11 Wj!kft!uj-!119/16 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-
1:/31 Wj!kft!uj!UWTB-!11:/41 Qsp!hsbn!{b!ekf!.
22/41 Tf!t b!n f! Tusf!f u-! ekf!• k!j! qsp!h sbn- 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11
22/61 Dsob! tusj!kf!mb-! dsub!o j! gjmn-! 2 4/11 Hmbt! Bnf!s j!l f-! 1 :/11 Mp!w bd! ob! op!w bd- {b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!kb-!224/56! GJMN Twf!np!hv!. dv-! 21/41 Puwp!s f!ob! •j!ubo!l b-! pcsb!{p!woj
Penp!s j! tf-! {b!t mv!a jp! tj-! tf!s j!kb-! 2 4/56 lwj{-!221/11 V!ob!|fn!bub!sv-!fnj!tj!kb!p!qp!. ~j!Csv!t-!227/11 J{!hv!cmkf!oj-!sj!bmj!uj!|pv-!229/11 qsp!hsbn-! 22/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj! qsp!hsbn-
GJMN Twf!np!hv!~j!Csv!df-!3 32/11 Bm!nf!sjb!. RTS mkp!qsj!wsf!ev-! 22/11 Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 23/11 Hmbn! Cmbn-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-! 2:/11 Wj!. 23/11 Wj!kft!uj-! 23/16! Ep!lv!nfo!ubs!oj! gjmn-
Cbs!t f!mp!o b-! 3 3/61 GJMN Op!~ oj! mp!w bd- 17/16 Kv!u bs!o kj qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj Sb!ejp ob UW-!224/16 Mp!wbd!ob!op!wbd-!lwj{- kft!uj!v!8-!22:/42 Ib!kbu!tqpsu-!332/11 Bm!nf!sjb 24/61! Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 25/56 Fwspq!tlj
11/61!Wj!kft!uj-!111/66 Tqpsu!dfo!ubs eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/16 Aj!. 25/11 Uf!mf!| pq-! 2 6/11 Twf!{ ob!mj!d b-! lwj{- .! Cbs!t f!mp!o b-! tqps!u tlj! qsp!h sbn-! 3 3/61 sf!hj!po-!226/21 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!226/46 Cj!.
GJMN Op!~ oj! mp!w bd- 1 1/61 Wj!kft!u j-! 1 1/66 {ojt! nb!hb!{jo-! 27/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj! qsp!.
lj!ob!|b!sf!oj!db-!222/11! GJMN -!223/54 Lv!mj!obs!. 26/66 Dsub!oj! gjmn-! 27/11! Ob!sp!eob! nv!{j!lb
tlj! mf!u p!q jt-! {bc/! qsp!h sbn-! 2 4/41 v{!TNT!•bu-!228/11 Tscj!kb!j!twj!kfu-!sf!qps!ub!. Tqpsu! dfo!u bs-! 1 2/66 Ib!kbu! qsp!e v!l dj!kb- hsbn-!228/11 Wj!kft!uj-!228/16 Aj!wpu!j!{esbw!mkf-
BN Cbm!lbo!tlpn!vmp!djn-!{bc/!qsp!hsbn-!225/21 ab-! 2 9/11 Gpml 21! qmvt-! 2 :/41 Eof!w ojl nv{/! qsp!hsbn-! 13/11 Wj!kft!uj! v! 8-! 13/41
Ib!kbu!tqpsu-!113/61 Hmbn!Cmbn-!{bc/!qsp!.
29/11 Lvm!u v!s b! ajw!mkf!o kb-! epl/! qsp!h sbn-
29/41 Eof!wojl-! 2:/11 Cbs!cj-! dsub!oj! gjmn-
18/11 Isb!ob!j!wj!op--!19/11 Twj!kfu!Sf!op!nfb Wsf!n f! kf! {b! cf!c f-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn- SUT 3-!331/41 Qsf!hmfe!tf!enj!df-!332/11 Ep!.
)s*-! 1:/41 Tb! Lsb!kj!|oj!dj!nb! qp! Lsb!kj!oj-! sf!. 26/61! Cf!mb! mb!}b-! tf!sj!kb-! 27/56 GJMN Oj!kf lb{!tuwb!sb!okb-!obv!•oj!qsp!hsbn-!333/11 J{b!. hsbn-! 14/51 J{!hv!cmkf!oj-! sj!bmj!uj! |pv-! 16/41 31/21 Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 3 2/11 Wj!kft!u j-
qps!ub!ab-! 21/11 Tf!mp-! fnj!tj!kb! {b! qp!mkp!qsj!. of!hp-! 29/38 Tb!twjn! qsj!sp!eop-! sf!qps!ub!ab- {p!wj! jt!uj!of-! ep!lvn/! gjmn-! 34/11 Ob!sp!eob Qp!mj!u j!• lb! pe!h p!w ps!o ptu-! epl/! qsp!h sbn- 32/21 GJMN -! 3 3/66 Ub!s ji-! epl/! tf!s j!kbm-
wsf!eoj!lf-! 21/41 KW! lp!nfsd;! Dws•bl! ob 2:/11 Tmb!hb!mj!db-! lwj{-! 2:/41 Eof!wojl! 3- nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb 16/66 Dsop.cj!kf!mj!twj!kfu-!qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo- 34/11!Bvup.!|pq-!334/41 Hsbe!tlb!wsf!wb-!tf!.
tbu-!223/11 [b!wj!•b!kv-!nj!mj!sb!kv-!224/11 Nf!hb 31/16 Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb-!332/11! GJMN Imb!. 17/26 Npk! epn! ......! Qsf!hmfe! qsp!hsb!nb sj!kb- 11/26 Sf!qsj!{oj! qsp!hsbn-! 12/11 Qsf!.
tp!voe-!225/11 Tfs!wjt!Lb!sb!nf!mb-!{bc/!fnj!. eob! qmb!oj!ob-! 11/11! Eof!wojl-! 11/26 Fh{ju- {b!qp!of!ekf!mkbl hmfe qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!mkbl
tj!kb-! 25/56! Oj!kf!tnp! nj! pe! kv!•f-! tf!sj!kb- 13/26 Cf!mb! mb!}b-! tf!sj!kb! )s*-! 14/26 Tbu! )s*- TV HAJAT
26/26 Of!ekf!mkop!qp!qp!eof-!{bc/!qsp!hsbn- 15/11! Wft!uj- 15/14 Cbm!lbo!tlpn! vmj!dpn- 19/11!Dsub!oj!gjm!np!wj-!222/41 Tf!tb!nf!Tusf!.
2:/41 CO!np!oj!ups-!331/16 Cmf!tj!nf!ubs-!tf!sj!. {bc/!qsp!hsbn!)s*-!116/14 Tmb!hb!mj!db-!lwj{!)s*- fu-! ekf!•!kj! qsp!hsbn-! 22/61! Dsob! tusj!kf!mb- TV SARAJEVO RTV USK BIHA]
kb-! 31/51 Qsj!•f! j{! Jub!mj!kf-! 32/11 Vuj!tbl! of!. 16/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs dsub!oj! gjmn- 23/26 Dsop.cj!kf!mj! twj!kfu-! qp!mj!uj!. 18/11 Qb!op!sb!nb! Ckf!mb!|oj!db! j! Jhnbo-! vaj!. 1:/46 Wj!kft!u j-! 1 :/51! Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-
 TV mre`a 15. 3. 2009. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/13!!!EEf!ojt!ob!qbtu-! 15/51!!!C
Cvo!up!woj!dj-! 18/16!!D
Dp!ef!Jzplp-! 18/36!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/46!!!EEfl!tuf!spw! 17/56!!!S
Sj!ubn!tsdb-
dsub!oj!gjmn tf!sj!kb! dsub!ob!tf!sj!kb 18/51!!!WWj!kft!uj mb!cp!sb!up!sjk-! tf!sj!kb!)s*
18/41!!!EEf!ojt!ob!qbtu- Cvo!up!woj!dj-!
16/41!!!C 18/41!!!T
Tv!qfs!if!spk! 18/61!!!LLpo!dfsu;!Oj!lp!mb! dsub!ob!tf!sj!kb 18/41!!!KKf!eob!pe!ef!•lj-
dsub!oj!gjmn tf!sj!kb Tqbk!efs!nfo-! [ob!jefs!j!Okf!nb!•lj! 19/11!!!MMpd!ljf!Mf!pobse-! tf!sj!kb
19/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn Cvo!up!woj!dj-!
17/31!!!C dsub!ob!tf!sj!kb tjn!gp!ojk!tlj!ps!lft!ubs<! tf!sj!kb!{b!ekf!dv 18/66!!!V
Vmj!db!Tf!{bn-!
21/11!!!EEs!Ef!ltj-! tf!sj!kb 18/66!!!GGj!gj!j!dwkf!uop! Mj!tb!Cbu!tijb!twj!mj-! 19/36!!! GJMN Tibhhz!eph dsub!ob!tf!sj!kb
ekf!•!kj!qsp!hsbn Cvo!up!woj!dj-!
18/21!!!C esv|!uwp-! Usvmt!Npsl!j!Cfs!mjo!tlb! 21/11!!!OOp!sb!Gp!sb-! 19/61!!!C
Cfo!21-
21/41!!!\\js!mj!Ipm!nt-! tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb gjm!ibs!np!oj!kb jhsb!{b!ekf!dv dsub!ob!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn Cvo!up!woj!dj-!
19/11!!!C 19/21!!!Q
Qp!dpzp-! 1:/26 Pqf!sb!cplt 21/61!!!CCj!cmj!kb 1:/31!!!T
Tb!npw!aj!wpu-
22/11!!!LLjscz-! tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 1:/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 22/11!!!WWb!sb!aejo;!Nj!tb-! tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 19/61!!!E
Esv|!uwp!{ob!okb-! 19/46!!!S
Sp!bsz-! 21/11!!!WWj!kft!uj! qsj!kf!opt 21/21!!!C
Cj!cjo!twj!kfu-!
22/41!!!VVmj!db!Tf!{bn-! ep!lvn/!gjmn!)s* dsub!ob!tf!sj!kb 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf Ibo!obi!
23/16!!!I tf!sj!kb!)s*
ekf!•kj!qsp!hsbn 1:/31!!!T
Tqv!awb!Cpc-! 19/61!!!EEp!sb!jt!usb!av!kf-! 21/31!!!NNjt!Nbs!qmf!5-!tf!sj!kb Npo!ub!ob-! 21/56!!!N
Np!kb!4!{j!eb-!
22/61!!!DDsob!tusj!kf!mb-! dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 22/66!!!CCvs!{p!wop!j{!wkf|!~f tf!sj!kb!{b!nmb!ef tf!sj!kb!)s*
dsub!oj!gjmn 1:/61!!!T
Tqv!awb!Cpc-! Bvup!np!ujw-!
1:/26!!!B 23/11!!!EEof!wojl 23/41!!!UUsff!Ijmm!6- 22/61!!!MMkv!cbw!kf!ob!tf!mv-
24/11!!!PPenp!sj!tf-! dsub!oj!gjmn bvup.np!up! 23/26!!!TTzohfo!ujo! tf!sj!kb!{b!nmb!ef epl/!tf!sj!kb!)s*
{b!tmv!ajp!tj- 21/21!!!T
Tv!qfsnj!mj!kv!ob|- nb!hb!{jo qp!mkp!qsj!wsf!eoj! 24/26!!! GJMN Po! 23/56!!! GJMN Qp!op!wp!
tf!sj!kb! lwj{!)s* 1:/56!!!OOp!wbd- tb!wkf!uojl uif!Upxo ob![f!nmkj
24/56!!! GJMN Twf!np!hv!~j! Nv!~lf-!
22/31!!!N cj!{ojt!nb!hb!{jo 23/28!!!IIfs!cp!tpw! 26/11 Wp!mjn! 25/26 Wj!kft!uj
Csv!df tf!sj!kb 21/26!!!VV!tf!enpn!of!cv-! qp!mkp!qsj!wsf!eoj! op!hp!nfu 25/31!!! GJMN Vcpk!tuwp!
27/11!!!T
Tf!ebn- 22/61!!!N
Nv!~lf- tf!sj!kb tb!wkf!uojl-!sf!qps!ub!ab 29/31!!!N
Nb!hb!{jo! v!sf!{fs!wb!uv
{b!cb!woj!qsp!hsbn tf!sj!kb!)s* 22/36!!!TTb!np!kf! 23/41!!!QQmp!ep!wj!{f!nmkf op!hp!nf!uof! 27/36!!!E
Ejt!lp!wf!sj;!Qsf!aj!wkf!uj!
29/31!!!L
Lp!n|j!kb!qsp!ujw! 23/31!!!MMpo!dj!j!qp!lmpq!dj-! kf!ebo!qsb!wj- 24/36!!!SSj!kf!lb;!Np!sf Mj!hf!qswb!lb Nf!ltj!lp-
lp!n|j!kf-! lv!mj!obs!tlj!|pv tf!sj!kb 25/11!!!OOf!ekf!mkpn!v!ewb 29/61!!!V
V!wsuv! epl/!tf!sj!kb
{bc/!qsp!hsbn!)s* 24/21!!!S
Sfe!lbs!qfu- 22/56!!!LLb!lp!{b!wp!mkf!uj! 26/16!!!NNjs!j!ep!csp qpe!{wj!kf{!eb!nb 28/26!!!PPesfe!{b!•jt!up!~v-
2:/11!!!WWj!kft!uj {bc/!qsp!hsbn!)s* twp!kf!uj!kf!mp-! 26/51!!!KKf!mp!woj!dj!j{!hv!cmkf!oph! 2:/36!!!H
Hb!sb!ab epl/!fnj!tj!kb
24/66!!!UUf!mf!sjoh-! tf!sj!kb wsf!nf!ob 28/56!!!FFl!tlmv!{jw-!
upl!|pv 23/26!!! GJMN Tmkf!ecf!ojl 27/16!!!WWj!kft!uj nb!hb!{jo
25/66!!!T
Tf!sj!kb!B;! 25/26!!!T
Tf!lvo!ef!ep! 27/31!!!KKv!sb!Iv!sb 29/41!!!WWj!kft!uj
Tbn!qep!sj!kb!.!Sp!nb-! lb!ubt!usp!gf-!tf!sj!kb 27/66!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn 2:/11!!!L
Lsb!mkf!wj!mf!eb-!
qsj!kf!opt 26/26!!! GJMN 59!tb!uj 29/11!!!QQbsl!qsj!sp!ef!Lp!qb!•lj! epl/!fnj!tj!kb
Cbs!cj;![b!up!•f!oj!db-!
28/11!!!C 28/21!!!WWj!kft!uj sju;!Up!qmp!mkf!up-!
boj!nj!sb!oj!gjmn 28/31!!! GJMN Sbq!tp!ej!kb! epl/!tf!sj!kb
29/36 Wjm!j!Hsfkt-! v!Nb!kb!nj!kv 29/46!!!VV!jt!upn!mbo!dv-
tf!sj!kb 2:/26!!!E
Eof!wojl lv!mj!obs!tlj!|pv
29/66 PCO!jo!gp! 2:/25!!![[b!pof!lp!kj!nj!tmf!
tqf!dj!bm vob!qsj!kfe!.!DP
2:/26 Mp!up
2:/41!!!EEof!wojl

22.50 21.45 00.30 23.45 22.35 21.00

No}ni lovac, Ljubavne igre, film
film Qpm!j!Ib!ob!tv!sj!kfu!lptu!v
Ip!mj!w v!e v-! qbs! lp!kj! tf
Eafl!Lb!ufs!kf!qp!tmkf!. tqsf!nb!qsp!tmb!wj!uj!51/!hp!.
eokj!v!ev!hpn!oj!{v!mp!wb!. ej|!okj!dv!csb!lb/!Up!ji!of
db!wbn!qj!sb/!Ob!lpo!|up tqsf!•b!wb!eb!{b!qb!eov!v
kf!vcjp!of!lp!mj!lp!wbn!qj!sb lsj!{v!lb!eb!Qpm!qsj!{ob!lb!.
v!sft!up!sb!ov!v!MB-!qsp!hp!. lp!kf!twp!kf!wsf!nf!op!nj!.
oj! hb! qp!mj!d j!kb! j! pt!u b!mj tmjp!ob!q vt!u j!u j!tv!q sv!h v
wbn!qj!sj/ {cph!esv!hf!af!of/
Rapsodija u
Majamiju, film
Tusv•!okb!l!{b!phmb!|b!wb!.
okf!j{!Nb!kb!nj!kb!Hwjo!Nbs!.
lvt! j{of!o b!} f!o b! kf
qsp!tj!ecpn!twph!nmb!ej!~b
{p!pmp!hb!Nf!ub-!jblp!kf!t
okjn!v!tsf!uopk!wf!{j!wf~
qv!of!ewj!kf!hp!ej!of/
Ukradeni poljupci,
film
Nmb!ej!kf!Bo!up!bo!of!•b!.
top!puqv!|ufo!j{!gsbo!dvt!lf
wpk!tlf!{cph!ls|f!okb!ejt!dj!.
qmj!of-!qb!pemb!{j!lv!~j!v!Qb!.
sj{! lb!l p! cj! qsp!o b!| bp
qp!tbp!j!puqp!•fp!tb!npt!.
ub!mbo!aj!wpu/!Po!ekf!hb!ep!.
•f!lb!ekf!wpk!lb!Lsjt!ujo/
Putnik 57, film
Uf!sp!sjt!uv!_bs!mtb!Sfk!ofb
qp!mj!d j!kb!wf~!hp!e j!o b!n b
obt!up!kj!viwb!uj!uj-!bmj!po!vwj!.
kfl!j{nb!lof/!Nf!}v!ujn-
lbe!Sfko!lpe!qmbt!uj!•oph
lj!svs!hb!ob!Gmp!sj!ej!qp!lv!|b
qsp!nj!kf!oj!uj!gj!{j!pop!nj!kv-
GCJ!hb!ob!qp!lpo!vibq!tj/
Napokon Poli,
film
Bob!mj!uj!•bs!sj!{j!lb!{b!ptj!hv!.
sb!wb!kv!~f!lv!~f!Sf!vcfo!oj!kf
oj!tmv!ujp!|ub!hb!•f!lb!epl
hb!ob!nf!ef!opn!nkf!tf!dv
Mj!{b-!mkv!cbw!okf!hp!wb!aj!wp!.
ub-!oj!kf!pt!ub!wj!mb!{cph!jo!.
tusv!lup!sb!sp!okf!okb/

31/11!!!MMf!qb!Csf!ob-! 31/11!!!T
Tf!sj!kb!B-! 31/11!!!GGbs!nb-! 31/21!!!22!qsp!ujw!211-!lwj{ 31/11!!!I
IOM-! 31/11!!!I
Iswbu!tlb!
jo!ufs!wkv qsf!hmfe sj!bmj!uj!|pv 32/21 \up!kf!nv!|lb!sbd! fnj!tj!kb usb!aj!{wj!kf{!ev-!
32/11!!!B Bm!nf!sjb!.!Cbs!tf!mp!ob- 31/36!!!T
Tf!sj!kb!B;! 32/11!!! GJMN Qsmkb!wj!qmft!3 cf{!cslp!wb-! 31/21!!!I
IOM;! |pv
tqps!utlj!qsp!hsbn Jo!ufs!.!Gj!psfo!uj!ob-! 33/51!!!S
Sfe!lbs!qfu-! tf!sj!kb Dj!cb!mjb!.!Ibk!evl-! 32/11!!! GJMN Ob!qp!lpo!
33/61!!! GJMN Op!~oj!mp!wbd qsj!kf!opt nb!hb!{jo Qb!sb!mf!mf
33/11!!!Q qsj!kf!opt Qp!mj
11/61!!!WWj!kft!uj 32/56!!! GJMN Mkv!cb!wof! 11/11!!!T
Twj!ns{f!Lsj!tf-! 34/46!!!S
Sj!{j.cj!{j 33/16!!!I
IOM-! 33/46!!!D
DTJ;!Nb!kb!nj-!
11/66 Tqpsu!dfo!ubs jhsf )s* tf!sj!kb 34/31!!!C
Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f fnj!tj!kb tf!sj!kb
.......!!!! GJMN Tf!mp!)s* 34/41!!!Q
Qmfk!cp!kf!wf!ekf!wpk!lf-! 11/41!!! GJMN Sbq!tp!ej!kb! 34/36!!!E
Eof!wojl!4 33/36!!!T
Tqps!utlf!wj!kft!uj 34/46!! GJMN Tqsf!noj!
.......!!!!T
Tf!enj!db!)s* {bc/!qsp!hsbn v!Nb!kb!nj!kv 34/46!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 33/41!!![[b!pof!lp!kj!nj!tmf! {b!jhsv
.......!!!! GJMN Nb!uv!sbo!uj )s* 11/11!!!O
OCB!Sf!hv!mbs! 13/16!!! GJMN Aj!hp!mp 34/56!!! GJMN Vlsb!ef!oj! vob!qsj!kfe!.!DP 12/21!!!L
Lv!op!mp!wbd-!
Tf!btpo;! 14/56!!!S
Sfe!lbs!qfu-! qp!mkvq!dj 33/46 GJMN Qvuojl!68 lwj{
Eb!mbt!.!MB!Mfk!lfs!tj-! nb!hb!{jo 12/26!!! GJMN Po!uif!Upxo 11/26!!!Q
Qsj!lsb!~f!oj!3-
tojn!lb 16/11!!!T
Tf!lvo!ef!ep! 13/61!!!H
Hb!sb!ab tf!sj!kb
lb!ubt!usp!gf- 14/31!!!P
Pqf!sb!cplt 11/51!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
tf!sj!kb 14/61!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn {b!qp!of!ekf!mkbl
16/61!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 15/61!!!Q
Qmp!ep!wj!{f!nmkf
{b!qp!of!ekf!mkbl 16/51!!!SSj!kf!lb;!Np!sf

22/41! Ekf!db! qj!ub!kv! )s*-! 23/11 Wj!kft!uj- 21/11 Wj!kft!u j! {b! nmb!e f-! 2 1/26 Npk [ob!dj! j! csp!kf!wj-! fnj!tj!kb! p! bt!usp!mp!hj!kj-
98-8 :6-6
23/16 GJMN-!224/56 Lp!sbl!pe!ejw!mkj!of!)s*- epn-! nb!h b!{ jo-! 2 1/46 Cp!o b!w fo!u v!s b- 13/46 Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn 99-5 ::-4
25/41! Cp!ob!wfo!uv!sb! )s*-! 26/11 Wj!kft!uj- epl/!qsp!hsbn-!222/16 Bvup.|pq!nb!hb!. 9:-8 217-5
26/16 TNT! qp{!esb!wj! j! •ft!uju!lf-! 27/11 {jo-! 2 2/41! Obk!e af!mj!o f! hp!{ cf-! {bc/
CI! wf!{ b-! 2 7/41 Of!e kf!mkpn! {b!kf!e op- qsp!hsbn-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16 Ob!tf!mv
lp!mb!aoj!qsp!hsbn-!229/41 Gbo!upn!tlj!ev!. ob! tj!kf!mv-! epl/! qsp!hsbn-! 24/11 Bhsp
ip!wj-! dsub!ob! tf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW lb!obm-! fnj!tj!kb! p! qp!mkp!qsj!wsf!ej-! 24/41 07.30 90+, 14.30 Showbizz caffe
VTL-! 2:/41 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 31/16 Flp!eof!wojl-!225/11 Wj!kft!uj-!225/16!Lb!gf 07.00 Jutarnji program sportski pregled 15.15 Preko daleko
Qkf!tnb! p! Cp!toj-! 32/11 GJMN -! 33/41 Jt!ubo!cvm--!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!226/11 Np!. 07.40 Stanje na putevima 08.00 Deutche Welle 15.45 Album nedjelje
Wj!kft!u j-! 3 3/46! Ob!| b! sf!b m!o ptu-! 3 4/31 eob! qjt!u b-! pqf!s b!d j!kb-! sj!b mj!u j! |pv! )s*- 08.00 Izbor iz dnevne {tampe 08.15 5 u 8 16.00 Deutche Welle
TNT!qp{!esb!wj!j!•ft!uju!lf<!.......!Qsf!hmfe 27/11 Eof!wojl! 2-! 27/26 Of!ekf!mkoj! lp!. 08.35 Jutarnja `eljoteka 08.45 Album nedjelje 16.30 [ta ima?
qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!mkbl 09.00 Mali oglasi 09.30 Preko daleko 17.00 Hit dana
mba-! lvm!uvs!oj! qsp!hsbn-! 29/26 Cs{j! lv!. 10.00 Horoskop 10.00 Hit dana 17.30 Music
ibs-! lv!mj!obs!tlj! |pv-! 29/56 Dsub!oj! gjmn- 11.00 Selebriti info 10.30 90+, Magazine
2:/11 Eof!wojl 3-! 2:/41 Twj! wp!mf! Sfk!. 15.00 Mali oglasi sportski pregled 18.00 90+,
TV TK TUZLA npo!eb-!tf!sj!kb-!331/16 GJMN Gpk!mpw!sbu- 16.00 YU nostalgija 11.30 [ta ima?
12.00 Deutche Welle 18.30
sportski pregled
Showbizz caffe
18/16 Ep!csp! kv!usp! ekf!dp-! ekf!•k!j! qsp!. 32/41 Bvup.|pq! nb!h b!{ jo-! jog/! qsp!. 18.30 Dnevnik
12.30 Music 19.00 Info Breifing
hsbn-! 18/66 Up!nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•!kj hsbn-!333/11 UW!uf!bubs-!vnkf!uoj!•lj!qsp!. 20.00 Ve~ernji program Magazine - Mario Ta{kov
qsp!hsbn-! 19/11 Ef!ojt! ob!qb!tbu-! qsp!. hsbn-! 3 4/41! Dj!o f!o fxt-! gjm!n tlj 21.00 Mali oglasi 13.00 Info Breifing 20.00 Marijovih
hsbn! {b! ekf!d v-! 1 9/31 Csb!~ b! Lp!b mf- nb!hb!{jo-!334/66 Ob!lsb!kv!eb!ob-!111/16 UW tub!oj!df {b!esab!wb!kv 23.00 Tajm-aut, 13.30 Projektor 10 i po,
ekf!• k!j! qsp!h sbn-! 1 9/41 Cbs!c j-! gjmn- Svt!l j! {b!u wp!s j-! epl/! qsp!h sbn-! 1 1/41 qsb!wp j{!nkf!of qsp!hsb!nb" pregled sportskih de{avanja 14.00 90+, doma}a
00.00 Pregled dana sportski pregled top-lista
 sport
Najbolji: Lindzi Von i Aksel Lund Svindal
FOTO AFP
Tanja
Poutiajnen

Poutiajnenovoj
"Mali globus"
Gjo!lj!okb!Ub!okb!Qp!vuj!bk!ofo
ptwp!kj!mb!kf!#Nb!mj!lsjt!ubm!oj!hmp!cvt#
v!wf!mf!tmb!mp!nv!{b!v{fw!|j!esv!hp
nkft!up!v!qp!tmkf!eokpk!usdj!Twkfu!.
tlph!lv!qb!v!Psfv/!Wp!ef!~b!qsj!kf
qp!tmkf!eokf!uslf!Bvt!usj!kbo!lb!Lb!usjo
Df!ufm!cj!mb!kf!ptnb-!epl!kf!qp!ckf!.
eoj!db!Twkfu!tlph!lv!qb!Bnf!sj!lbo!.
lb!Mjo!e{j!Wpo!j{mf!ukf!mb!tb!tub!{f!v
qswpk!wpa!okj/!Qp!vuj!bk!of!op!wb!kf!tb!.
lv!qj!mb!619!cp!ep!wb!v!qp!sfu!lv!wf!.
Zavr{en mf!t mb!mp!n b-! Df!u f!mp!w b! 612-! b
Tmp!wfo!lb!Uj!ob!Nb!{f-!lp!kb!kf!kv!•f
Svjetski kup tmb!wj!mb-!479/!Uj!ob!Nb!{f!kf!qp!cj!kf!.
ej!mb!tb!wsf!nf!opn!3;37-52!nj!ov!.
za skija{e ub!jt!qsfe!Qp!vuj!bk!of!op!wf!),2/23*!j
Jub!mj!kbo!lf!Nb!ov!fmf!Nfmh!),2/4:*/

Tron Svindalu or ve `a nin Aksel Lund Nije samo sre}a

N
Generalni Svindal osvojio je "Veliki
kristalni globus" namije-
plasman njen pobjedniku Svjet-
skog kupa.
2/!Bltfm!Mvoe!Twjo!. Njegov glavni rival,
ebm!)Ops*!2/11:!cp!ep!wb-!3/ Aus tri ja nac Be nja min
Cf!okb!njo!Sbki!)Bvt*!2/118- Rajh, proma{io je kapiju na sredini prve vo`nje
4/!Ej!ej!kf!Lv|!)\wb*!:2:-!5/!Jwj!. slaloma u {vedskom Oreu i izletio sa staze, po-
db!Lpt!uf!mj~!)Isw*!9:2-!6/!Abo. slije ~ega je Svindal mogao da po~ne da slavi.
Cbq!ujtu!Hsboa!)Gsb*!998/// Svindal je uo~i ju~era{nje trke imao dva
boda vi{e od Rajha, ali mu je gre{kom Austri-
janca, koji je tre}u godinu zaredom zavr{io na
drugom mjestu, posao olak{an. Budu}i da je
znao da je osigurao pobjedu u Svjetskom kupu,
Svindal je na po~etku izletio sa staze, te nasta-
vio slavlje. Svindal ove sezone nije osvojio nije-
dan bod u slalomu.
"Mogao sam da obezbijedim titulu u petak
u veleslalomu, ali nisam i onda je do{ao red na
Rajha, a on je ispao. Imao sam sre}e. Ipak, nije
samo sre}a potrebna da se sakupi 1.000 bodova
u Svjetskom kupu, ali pobijediti za dva poena,
Ivica
Kosteli}
Propustio
veliku
priliku:
Benjamin
Rajh
potrebna da se sakupi
1.000 bodova, ali
pobijediti za dva
poena jeste,
rekao Svindal
nakon {to je rival napravio gre{ku, jeste sre}a",
rekao je Svindal, koji je titulu osvojio i 2007.
godine.
Razlika od dva boda je najmanja u istoriji
skijanja kada je generalni poredak u pitanju, a sa
1.009 bodova Svindal je postavio jo{ jedan re-
kord. Postao je skija{ sa najmanjim brojem bo-
dova koji je do{ao do titule.
"Imao sam dobar osje}aj. Bio sam u sjajnoj
formi, ali proma{io sam kapiju i to je bilo to.
Slalom je takav, nepredvidiv, razo~aravaju}i,
lud... Osje}am se prazno. Bio sam fokusiran na
trku i sada je gotovo. Ne znam {ta bi sada treba-
lo da radim, ali oporavi}u se brzo. Sve }e biti
bolje sutra", rekao je Rajh, koji je razo~arao u
"svojoj" disciplini.
On je tri puta osvajao "Kristalni globus" u
slalomu, a ima i zlatne medalje sa Olimpijskih
igara i Svjetskog prvenstva u ovoj disciplini.
Tre}eplasirani u generalnom plasmanu je
[vajcarac Didije Ku{, koji ju~e nije ni nastupio,
~etvrto mjesto je pripalo Ivici Kosteli}u iz
Hrvatske, dok je peti Francuz @an-Baptist
Gran`, koji je osvajanjem tre}eg mjesta u Oreu
do{ao do "Malog kristalnog globusa" u slalomu.
Za "Kristalni globus" u slalomu borili su se
Kosteli} i Gran`, a Francuz je boljom drugom
@an-Baptist
Poredak u slalomu
Gran`
2/!Abo.Cbq!ujtu!Hsboa!)Gsb*!652
cpe-!3/!Jwj!db!Lpt!uf!mj~!)Isw*!565-!4/!Av!mj!kfo
Mj!{f!sp!)Gsb*!52:-!5/!Nbo!gsfe!Qsbo!hfs
)Bvt*!526-!6/!Sbk!ogsje!Ifs!ctu!)Bvt*!4:7///
vo`njom do{ao do trofeja. Kosteli} je na kraju
Razlika bio 12. sa 1.24 sekunde zaostatka za pobjedni-
kom Austrijancem Mariom Matom, koji je sla-
od dva
boda je vio u vremenu 1:45,71 minut. Drugi je bio
Francuz @ulijen Lizero sa devet stotinki lo{ijim
najmanja
u istoriji vremenom, dok je Gran` imao 15 stotinki zaos-
tatka.
kada je
generalni "Napravio sam tri pogre{ke i vozio sam
pregrubo na mekanoj stazi i to je razlog lo{eg
poredak u
pitanju rezultata. Me|utim, sezona je bila dobra i mogu
biti zadovoljan", rekao je Kosteli} i dodao da je
na kona~ni plasman uticala povreda le|a.

Marko Jari} oslobo|en optu`bi

Nakon policijske istrage tu`ila{tvo u Filadelfi-
ji odlu~ilo je da ne podigne optu`nicu protiv
srpskog ko{arka{a Marka Jari}a, kojeg je za vri-
jeme gostovanja njegovog Memfisa kod Fila-
delfije jedna djevojka prijavila zbog navodnog
silovanja.
"Drago mi je {to je kona~no sve gotovo i {to
su sve ~injenice iza{le na vidjelo", rekao je Jari}
(30), koji je pro{log mjeseca o`enio svjetski po-
znati supermodel Adrijanu Limu.
Njegov advokat Brus L. Kastor je istakao da
su ljudi poput Jari}a ~esto meta zlonamjernih
prijava i nije neobi~no da policija mora da po-
krene istragu:
"Ove optu`be su se pokazale kao potpuno ne-
ta~ne. Marko je bio vrlo uznemiren zbog njih i
drago mu je {to su snage zakona o~istile njego-
vo ime i {to mo`e zaboraviti cijelu situaciju".