Izvoaki sastavi u baroku

Mentor: Lidija Nikoli, predava Studentice: Antonela Begi Edita Pipi

Uvod

Bogatstvo novosti baroknog razdoblja pokazalo se i u stvaranju potpuno novih oblika koji postoje sve do danas. Nastaju prvi znaajniji oblici instrumentalne glazbe: koncert, suita i sonata. U baroku nastaju i tri nova vokalno-instrumentalna oblika: opera, oratorij i kantata.

INSTRUMENTALNI OBLICI BAROKA

Koncert
Rije koncert nastala je od latinske rijei concertare to znai natjecati se. Jedan barokni teoretiar slikovito kae: Koncertiranje nije nita drugo nego svaanje tko je meu njima bolji! U baroknom koncertu kontrast se postie suprotstavljanjem male i velike skupine sviraa. U baroku postoje dvije vrste koncerta: concerto grosso i solistiki koncert.

Concerto grosso

U concertu grossu ( tal.veliki koncert) izmjenjuje se manja skupina solista concertino ( tal. mali koncert) s orkestrom- tutti (tal. svi).

Concerto grosso sastoji se od vie stavaka razliitog ugoaja. Taj glazbeni oblik temelji se na izmjenama tutti i solo dijelova.
Najpopularniji primjeri concerta grossa su est Brandemburkih koncerata J.S.Bacha.

Solistiki koncert

Solistiki koncert nastaje smanjenjem solistike skupine concertina na jednog solistu u concertu grossu.

Ima tri stavka: brzi-polagani-brzi.

Najpoznatijim solistiki koncert baroka ine etiri violinska koncerta Antonija Vivaldija, pod naslovom etiri godinja doba

Suita
Suita je niz stiliziranih plesnih stavaka poredanih po kontrastima mjere, tempa i karaktera.
Slijed stavaka suite je: allemande courante sarabande gigue

Allemande

popularan drutveni ples, podrijetlom iz Njemake. U suiti je izgubio plesni karakter i postao obiljan stavak, umjerenog tempa i bogato ukraene melodije stalnog ritmikog toka.

Courante

je najbri suitni stavak.

Potjee iz elegantnih, aristokratskih francuskih salona i svojim veselim ugoajem stvara kontrast prema allemandeu.

Sarabande

ples koji je doivio vrlo dramatine promjene. Potjee iz June Amerike. Vatrenost i naglaena erotinost ovog plesa natjerali su Filipa II. da zabrani zbog opasnosti za javni moral.U XVII. st. Sarabande postaje ozbiljni dvorski ples, polaganog tempai sveanog dostojanstvenog karaktera.

Gigue

potjee od ivahnog seljakog plesa, koji postoji jo i danas u Irskoj. Brzi ritmiki tok i imitacije teme karakteristini su za gigue.

Sonata
Sonata ( tal.sonare- svirati),skladba za sviranje na gudakim instrumentima Barokna sonata je viestavana komorna skladba s rasporedom stavaka: polagani- brzipolagani-brzi. Tijekom XVII. st. skladatelji razlikuju crkvenu sonatu- sonata da chiesa ( tal.crkva), od komorne sonate- sonata da camera ( tal.soba).

Fuga
( lat.bijeg) najtipiniji i najsavreniji oblik

polifonije.
Oblik fuge trodijelan je: postupkom imitacije tema se provodi kroz srodne tonalitete i time slijedimo njen razvoj kroz tri dijela fuge, tri provedbe: I. Ekspozicija II. Razvojni dio III. Zavrni dio

VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI BAROKA

Opera

Opera je nastala u Firenci prije oko 400 godina kao posljedica zanimanja za antiku tragediju. Skupina umjetnika, pjesnika, skladatelja i ljubitelja antikog kazalita-camerata, razmiljala je o obnavljanju autentinog izvoenja starih tragedija.

Prva opera Daphne Jacopa Perija bila je izvedena 1598 godine. Naalost, zapis nije ostao udan.Peri je dvije godine kasnije1600.g., napisao operu Euridice, koja je sauvana do danas!

Opera

Barokni skladatelji stvorili su novu vokalnoinstrumentalnu formu, operu. No, ona nije samo glazbeno djelo, nego ujedinjuje dramu, glazbu, glumu, ples, likovne umjetnosti. Barokni skladatelji su operu podijelili na nekoliko dijelova, inova, izmeu kojih su stanke.

Opera

Operni brojevi mogu biti:

uvertira recitativ arioso arije zajedniki nastupi pjevaa u duetima, tercetima, kvartetima zborovi plesne toke

Opera

Arija
najzanimljiviji operni brojevi zbog svojih glazbenih obiljeja. Mogu biti brzog tempa s izrazitim virtuozietom, ali ima i polaganih koji donose mirne, lijepe melodijske linije. Arijama likovi iskazuju svoje osjeaje i misli, te su one obino najljepi dijelovi opere, po kojima najee i pamtimo pojedinu operu.

Opera
Recitativ

Pjevai izvode recitativ prije arije. Odlomak u kojem pjevanje slii recitiranju. Recitativ sadri znatno vie teksta od arije i govori o likovima i zapletu radnje.

Motet

je poznati oblik jo od razdoblja srednjeg vijeka Barokni motet bio je i dalje jednostavana crkvena skladba kao u renesansi. Bio je namijenjen vokalnim solistima uz pratnju bassa continua.

Hrvatskih skladatelji ranobaroknog moteta : Ivan Lukaia i Vinka Jelia ( 1596.g.-1636.g.)

Kantata

vokalno-instrumentalni oblik za solist, zbor i orkestar, koja se sastoji od brojeva. Lirskog je karaktera i kraeg trajanja. Mogla je imati crkveni ili svjetovni tekst. Izvoaki sastav bio je raznovrstan: od jednog pjevaa uz basso continuo, do vie pjevaa i zbor uz instrumentalnu pratnju.

Oratorij

vokalno-instrumentalni oblik za soliste, zbor i orkestar, koji se sastoji od brojeva. Sveanog je ugoaja,dramskog karaktera i dueg trajanja. Oratorij najee imaju slobodne pjesnike tekstove nadahnute Biblijom, ali mogu biti is svjetovnog sadraja. Najpoznatiji barokni oratorij svakako je Mesija G.F.Handela.

Pasija

Pasija -muka Pasija opisuje Krini put i muku prema jednom od etiri Evanelja: po Mateju,Marku,Luki ili Ivanu. Izvodi se u crkvi na Veliki petak. U baroku, pasija je vrsta oratorija. Najpoznatija pasija je Muka po Mateju J.S.Bacha.