J o h n

S t o t t

Prema Londonskim predavanjima o suvremenom kranstvu iz 2000. g.

Krist
Zagreb, 2003.

Neusporedivi

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

Naslov izvornika THE INCOMPARABLE CHRIST; John Stott. J. R. W. Stott 2001 za Hrvatsku 2003. STEPress, Zagreb Prevedeno i objavljeno s doputenjem Inter-Varsity Press, Leicester, United Kingdom. Sva prava pridrana. Nakladnik STEPress d.o.o. Miroeveki brijeg 71A, 10 060 Zagreb tel: +385 1 29 44 400 fax: +385 1 29 44 401 mob: +385 91 29 44 401 e-mail: stepress@stepress.hr Preveo Darko Miloi Uredila Bruna Filli-Tereak Lektura Damir Puklek Korektura Mirjana ah Naslovnica Momir Blaek Tehniki urednik Danijel ah Tisak Zrinski d.d., akovec Naklada 1000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 232 STOTT, John R. W. Neusporedivi Krist : prema Londonskim predavanjima o suvremenom kranstvu iz 2000. g. / John Stott ; <preveo Darko Miloi ; uredila Bruna Filli-Tereak>. Zagreb : STEPress, 2003. Prijevod djela: The incomparable Christ. I. Kristologija -- Studija 430922065

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . Predgovor predsjedatelja Zahvale . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7 9 10 13 13 16

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Isusov sredinji poloaj 2. Povijest i teologija . . . .

(ili kako o njemu svjedoi Novi zavjet) etiri 1. 2. 3. evanelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Evanelje po Mateju: Krist ispunjenje Pisma Evanelje po Marku: Krist Trpei Sluga . . . . Evanelje po Luki i Djela apostolska: Krist Spasitelj svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Evanelje po Ivanu i Ivanove poslanice: Krist Rije postala tijelom . . . . . . . . . . . . . 5. etverodijelno evanelje . . . . . . . . . . . . . . . 6. Isus i Pavao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PRVI DIO: IZVORNI ISUS

21 21 24 29 35 39 41 44 45 47 50 63 66 69 69 71 75 78

Trinaest Pavlovih poslanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. Polemika poslanica (Galaanima): Krist Osloboditelj 8. Rane poslanice (Prva i Druga Solunjanima): Krist dolazei Sudac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9. Glavne poslanice (Rimljanima, Prva i Druga poslanica Korinanima): Krist Spasitelj . . . . . . . . . . . . 10. Tamnike poslanice (Koloanima, Filemonu, Efeanima i Filipljanima): Krist Vrhovni Gospodar . 11. Pastoralne poslanice (Prva i Druga poslanica Timoteju, Poslanica Titu): Isus Glava Crkve . . . . . . . Jo trojica idovskih autora . . . . . . . . . . . . . . . 12. Jakovljeva poslanica: Krist uitelj morala . 13. Poslanica Hebrejima: Krist veliki sveenik 14. Petrova poslanica: Krist uzorni patnik . . . Zakljuak: Razliitost u jedinstvu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

(ili kako ga je predstavljala Crkva) Uvod: Drugi Isus

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

DRUGI DIO: CRKVENI ISUS

83 85 87 90 94 96

1. Krist savreno ispunjenje: Justin Muenik . . . . Proroci i filozofi 2. Krist jedinstveni Bogoovjek: rani sabori . . . . Vanost kristologije 3. Krist savreni redovnik: sveti Benedikt . . . . . . Dva pitanja o redovnitvu 4. Krist feudalni dunik: Anselmo Canterburyjski Srednjovjekovna teologija pomirenja 5. Krist Nebeski Zarunik: Bernard iz Clairvauxa Kranski misticizam 6. Krist uzor etinosti: Toma Kempenski . . . . . . . Asketsko nasljedovanje Krista 7. Krist milosrdni Spasitelj: Martin Luther . . . . . Opravdanje vjerom 8. Krist obini uitelj: Ernest Renan i Thomas Jefferson . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prosvjetiteljski skepticizam 9. Krist tragina rtva: John Mackay . . . . . . . . . . Veliki petak bez Uskrsa 10. Krist drutveni osloboditelj: Gustavo Gutirrez Radosna vijest za siromane 11. Krist idovski Mesija: N. T. Wright . . . . . . . . . Progonstvo i izlazak 12. Krist globalni Gospodin: misija u dvadesetom stoljeu . . . . . . . . . . . . . . . . Od Edinburgha 1910. do Lausanne 1974. Zakljuak: Vjerodostojnost nasuprot prilagoivanju

. . .

. . .

. . .

. . .

. .

100 103

. .

. .

106 109 113 118

. .

. .

. .

. .

122 127

. . .

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

TREI DIO: UTJECAJNI ISUS

(ili kako je nadahnjivao ljude) Uvod: Pria o Isusu 131 132 135 140

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1. Betlehemska talica: Franjo Asiki . . . . . . . . . . . . . Roenje siromanog kralja 2. Tesarov stol: George Lansbury . . . . . . . . . . . . . . . Dostojanstvo fizikog rada 3. Sluba samilosti: Otac Damien i Wellesley Bailey . . Doticati ljude koje ostali izbjegavaju 4. Propovijed na gori: Lav Tolstoj, Mahatma Gandhi i Martin Luther King mlai . . . . . . . . . . . . . . . . . Izazov neopiranja 5. Ljubav prema djeci: Thomas Barnardo . . . . . . . . . Uvijek otvorena vrata 6. Pranje nogu: Samuel Logan Brengle . . . . . . . . . . . Prijeko potrebna poduka u poniznosti 7. Kri: Toyohiko Kagawa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Otkrivenje Boje ljubavi 8. Uskrsnue: Joni Eareckson Tada . . . . . . . . . . . . . . Bit u na nogama i plesati 9. Uznesenje: Henry Martin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Gorljivost za ast Kristova imena 10. Dar Duha: Roland Allen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sveti Duh je misionarski Duh 11. Drugi dolazak: Anthony Ashley Cooper (Lord Shaftesbury) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Program za drutvenu reformu 12. Posljednji sud: William Wilberforce . . . . . . . . . . . . Ukidanje ropstva i trgovine robljem Zakljuak: Radikalnost Kristova utjecaja

144 148 151 155 158 161 164

167 170 174

. . . . . . . . . . . .

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

(ili kakav nam izazov nudi danas) Uvod: Otkrivenje Isusa Krista
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ETVRTI DIO: VJENI ISUS

179 183 187

1. Krist ustvruje da je Prvi i Posljednji i ivi (Otkrivenje 1) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vienje uskrslog i vjenog Krista 2. Krist nadgleda svoju Crkvu (Otkrivenje 2-3) Sedam obiljeja idealne crkve 3. Krist ravnopravno dijeli Boje prijestolje na nebesima (Otkrivenje 4-5) . . . . . . . . . . Prijestolje, knjiga i Jaganjac 4. Krist nadzire tijek povijesti (Otkrivenje 6-7) Sedam peata i dvije skupine

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . . .

192 198 201

. . . . . . .

5. Krist poziva svijet na pokajanje (Otkrivenje 8-11) Sedam trublja, knjiica i dva svjedoka 6. Krist nadvladava avla i njegove saveznike (Otkrivenje 12-13) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ena, Zmaj, Dijete i dvije zvijeri 7. Krist stoji na Sionskoj gori sa svojim otkupljenicima (Otkrivenje 14:1-15:4) Radikalna alternativa: spasenje i osuda 8. Krist dolazi poput lopova u noi (Otkrivenje 15:5-19:10) . . . . . . . Poziv na budnost

. . .

. . . . . . .

209

. . . . . . . . . . .

215

. . . . . . . . . . . . . . .

219

9. Krist pobjedniki jae na bijelom konju (Otkrivenje 19:11-20:15) . . . . . . . . . . . . Propast Zvijeri i Sotone

. . . . . . . . .

229

10. Krist poput mladoenje dolazi po svoju zarunicu (Otkrivenje 21-22) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Novo nebo, novi grad i novi vrt Epilog (Otkrivenje 22:6-21)

235 242 247 251

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Zakljuak: Jedna knjiga u etiri dijela Biljeke

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

PREDGOVOR

ao nadbiskup od Canterburyja ne dvojim oko injenice da je najvanija zadaa pred suvremenim kranima iz koje god denominacije dolazili navijetati Ime i uiniti to ne samo s najveim potovanjem spram vjerovanja drugih ljudi, ve takoer i s uvjerenjem da Kristova osoba i dalje izlazi ususret enjama i nadama svakoga ljudskog srca. Isus Krist je sredinja tema prouavanja i ivotnog djela dr. Johna Stotta. Iz njegova su pera proistekli pronicavi radovi koji zdruuju uenost s godinama strastvenog predanja pastoralnom i evangelizacijskom radu Crkve. Iz njegovih su usta tekla mona i uvjerljiva tumaenja o vanosti Krista za dananjicu. No iako je John briljantan i upuen znanstvenik, nikad se nije pridruio teolozima koji prebivaju u kuli od bjelokosti. Moe ga se smjestiti u klasinu anglikansku tradiciju pastora uitelja. Njegov razred bila je najprije njegova upa, a potom cijeli svijet. Nije teio akademskom poloaju ili crkvenom promaknuu. Pa ipak, rijeima strunjaka kakav je David Edwards: Uz iznimku Williama Templea, John Stott je najutjecajniji sveenik Engleske crkve u dvadesetom stoljeu. John, ponizni Boji ovjek kakav ve jest, na te e se rijei nelagodno promekoljiti. Ali, ja takoer elim iskazati potovanje toj izvanrednoj slubi u suvremenoj Crkvi. etiri glavna cilja Londonskih predavanja su: rastumaiti odreene oblike povijesnoga biblijskog kranstva; dovesti ih u odnos sa suvremenim pitanjima u Crkvi ili svijetu; sadraj
7

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

NEUSPOREDIVI KRIST

znanstveno izloiti, ali izabrati dovoljno popularan stil izlaganja da se privue obrazovana javnost, te predstaviti svaku temu zanimljivo sekularnoj i kranskoj publici. Ta etiri cilja su, po mojemu miljenju, precizan opis Johnove vlastite slube, od najranijih dana dok je bio kapelan upe All Souls u Langham Placeu u Londonu, do njegova sadanjeg poloaja meunarodnog ambasadora Isusa Krista. Njegov biograf, biskup Timothy Dudley-Smith, saima njegovu slubu ovim rijeima: Nitko ne moe itati tekstove Johna Stotta a da ne razumije kako je njegova preokupacija pouavati i objanjavati objavljenu vjeru i tumaiti pouzdana i bezvremena Pisma suvremenom svijetu. Johne, zahvaljujemo Bogu za tebe kao pastora, propovjednika, znanstvenika, pisca, apologeta, evangelizatora i brata kranina i za tvoju dugotrajnu i milosrdnu slubu. Londonska predavanja o suvremenom kranstvu, to ih je upravo John utemeljio 1974. g., do sada oito nisu imala utemeljitelja kao predavaa. Stoga je najprikladnije da u ovoj milenijskoj godini on bude osoba koja e nam ih predstaviti. Takoer je posve prikladno da u ovoj milenijskoj godini tema bude ona koja je uvijek bila u sreditu Johnove slube: neusporedivi Krist. dr. George Carey Nadbiskup od Canterburyja

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

PREDGOVOR PREDSJEDATELJA

pravnom odboru Londonskih predavanja inilo se primjerenim u milenijskoj godini usmjeriti pozornost na Isusa, a posebice primjerenim kao predavaa pozvati Johna Stotta, ija je vizija i energija potaknula cijeli niz predavanja. Nae nade nisu se pokazale neutemeljenima. ivahno mnotvo prisustvovalo je predavanjima, tako da je crkva All Souls u Londonu sva etiri etvrtka bila gotovo puna. Posljednjem je predavanju nazoilo i Njezino Kraljevsko Visoanstvo, princeza Alexandra, a uvodnu rije dao je nadbiskup od Canterburyja. Predavanja su ponudila mnogo toga to je potaknulo um i zagrijalo srce. Uenost i osobni entuzijazam predavaa jasno su se oitovali dok je izlagao svoje ivotno djelo i istraivanje velike irine i dubine, u ijem je aritu i sreditu uvijek bio Krist. Sa zadovoljstvom preporuujem to misleno izazovno i nadahnjujue prouavanje o Isusu u ime Odbora Londonskih predavanja. John Grayston predsjedatelj, Odbor Londonskih predavanja

prijelom.indd

23.9.2003, 22:20

ZAHVALE

uboko sam zahvalan Odboru Londonskih predavanja za njihov poziv da odrim predavanja 2000. godine i za prijedlog da jedina tema bude sam Isus, osoba iji bismo roendan, po pretpostavci, trebali slaviti. Donijevi te dvije odluke, Odbor mi je ostavio slobodu da oblikujem izabranu temu prema vlastitom nahoenju. Ali ponudio mi je trajnu potporu u liku Johna Greystona kao odlinog predsjedatelja i Betty Baker kao savjesne i uinkovite tajnice. Takoer sam zahvalan nekolicini prijatelja koji su mi posudili knjige, pruili savjet i pomogli mi sastaviti bibliografiju. Pritom mislim posebice na Richarda Bewesa, Dicka Francea, Timothyja Dudley-Smitha, Paula Barnetta, Paula Blackhama, Johna W. Yatesa III., Renea Padilla i Eunice Burton. Uz njih, zahvalan sam i izdavau Inter-Varsity Pressu, urednici Stephanie Held te Steveu Motyeru i Davidu Wrightu. Inter-Varsity Press imenovao ih je slubenim itateljima rukopisa i izrekli su brojne otroumne komentare. Ali, posebnu zahvalu dugujem Coreyu Widmeru, mojemu sadanjem asistentu, iji su horizonti nekih osamnaest mjeseci bili ograeni mojim predavanjima. Uzeo ih je srcu na vrlo osoban nain. Iskazao je izvanrednu ustrajnost u pretraivanju Interneta, pronalaenju referenci koje nisam mogao pronai, u otkrivanju knjiga koje sam trebao konzultirati ili proitati i stavljajui u puni pogon sve mogunosti nedavno otvorene Britanske knjinice. to se tie teksta predavanja, morao ga je proitati barem deset puta u razliitim fazama.
10

prijelom.indd

10

23.9.2003, 22:20

ZAHVALE

Njegove su sugestije uvijek bile pozitivne i od pomoi, a takoer je napisao vodie za prouavanje uz komplet od etiri videokasete s predavanjima. Za sve to zaista mu mnogo zahvaljujem. Obojica smo se pak uvelike oslanjali na Frances Whitehead: na njezinu jedinstvenu postojanost u ulozi moje osobne tajnice tijekom etrdeset i pet godina, na njezine neosporne kompjutorske vjetine i na njezinu voljnost da prati tekst kroz njegove tri glavne faze originalno izdanje, skraeno izdanje namijenjeno predavanjima i njegovu preobrazbu u ovu knjigu. Kada je u travnju 2001. g. na javnom susretu objavljeno da ju je nadbiskup od Canterburyja odluio odlikovati akademskim stupnjem Lambeth MA, nazoni su ustali i neposredno i spontano kliui zapljeskali. I tako sam poslao knjigu da ide svojim putem, s nadom i molitvom da e mnogi itatelji priznati Isusa Krista dostojnim naeg slavljenja, svjedoenja i nade, nekim tko zasluuje epitet neusporediv. Jer nema ni takmaca niti ikoga sebi ravna. John Stott, srpanj 2001.

11

prijelom.indd

11

23.9.2003, 22:20

prijelom.indd

12

23.9.2003, 22:20

UVOD

1. Isusov sredinji poloaj

ez obzira na to to o njemu osobno mislili ili vjerovali, Isus iz Nazareta bio je dominantna figura u povijesti zapadne kulture tijekom gotovo dvadeset stoljea. Napisao je to Jaroslav Pelikan na poetku studiozne knjige Isus kroz stoljea.1 Stoga izgleda primjereno da se milenijska Londonska predavanja o suvremenom kranstvu pozabave Isusom Kristom jer smo proslavili njegov roendan (ma o kojem se datumu tono radilo). Razmotrite njegov utjecaj u trima sferama. Prije svega, Isus je sredite povijesti. U najmanju ruku, razmjerno velik dio ljudske vrste i dalje dijeli povijest na onu prije Krista i onu nakon njega, pozivajui se na njegovo roenje. U godini 2000. svjetsko je stanovnitvo doseglo brojku od est milijardi, dok se procjena broja krana vrtjela oko brojke od milijardu i sedam stotina milijuna ili oko 28%.2 Dakle, gotovo treina ljudske vrste smatra se njegovim sljedbenicima. Zatim, Isus je arite Pisma. Biblija nije nasumina zbirka religijskih dokumenata. Kao to je sam Isus rekao: Vi istraujete Pisma... I ona svjedoe za mene (Ivan 5:39). Kranski znanstvenici uvijek su to shvaali. Primjerice, Jeronim, veliki crkveni otac na prijelazu iz etvrtoga u peto stoljee, napisao je da je nepoznavanje Pisma nepoznavanje Krista.3 Vano je uoiti da su u esnaestom stoljeu i Erazmo, ovjek renesanse i Luther, ovjek reformacije, naglaavali taj Isusov sredinji poloaj. Biblija e vam, pisao je Erazmo, dati Krista u toliko bliskoj prisnosti da ga ne biste mogli
13

prijelom.indd

13

23.9.2003, 22:20

NEUSPOREDIVI KRIST

bolje vidjeti ni da stoji pred vaim oima.4 Slino tome, Luther, u Predavanjima o Poslanici Rimljanima, jasno daje do znanja da je Krist klju Pisma. U komentaru stiha iz Poslanice Rimljanima 1:5 napisao je: Ovdje su vrata irom otvorena za razumijevanje Svetog pisma, to znai da se sve mora razumijevati u odnosu na Krista. Poslije je dodao da se cijelo Pismo posvuda bavi samo Kristom.5 Naposljetku, Isus je srce misije. Zbog ega neki krani prelaze kopno i more, kontinente i kulture, kao misionari? to ih, za ime svijeta, potie na to? Nije to stoga da bi preporuili odreenu civilizaciju, instituciju ili ideologiju, ve naprotiv osobu, Isusa Krista, za koga vjeruju da je bio jedinstven. To je posebice jasno u kranskim misijama diljem islamskog svijeta. Naa je zadaa, napisao je ueni misionar, biskup Stephen Neill, da beskonano strpljivo nastavimo govoriti muslimanu: Gospodine, obratite pozornost na Isusa. Nemamo druge poruke... Ne radi se o tome da je musliman vidio Isusa iz Nazareta i odbacio ga; nikada ga nije vidio....6 No, koji su Isusa vidjeli i predali mu se, priznaju da je bio u sreditu njihova obraenikog iskustva. Uzmite kao primjer Sadhua Sundar Singha. Roen 1889. u bogatoj obitelji Sikha u Indiji, odrastao je u mrnji prema kranstvu kao (prema njegovu shvaanju) tuinskoj religiji. Jednom je prilikom u petnaestoj godini javno iskazao svoje neprijateljstvo javnim spaljivanjem Evanelja. Tri dana nakon toga obratio se nakon vizije Krista, a poslije je, iako jo uvijek jako mlad, odluio postati Sadhu, lutajui svetac i propovjednik.7 Jednom je Sundar Singh posjetio hinduistiki koled gdje mu se predava prilino agresivno obratio pitajui ga to je pronaao u kranstvu a to nije imao u staroj religiji. Imam Krista, odgovorio je. Da, znam, nastavio je nestrpljivo predava, ali koje si odreeno naelo ili uenje pronaao a da ga nisi imao prije? Ono odreeno to sam pronaao, odgovorio je Sundar Singh, jest Krist.8 Ali, o kojem mi Isusu govorimo? Jer injenica je da na pretrpanim policama s religijskom literaturom diljem svijeta postoje mnogi Isusi. Ve potkraj prvoga kranskog stoljea
14

prijelom.indd

14

23.9.2003, 22:20

UVOD

meu uiteljima se pojavila tendencija da stvaraju sliku o Isusu prema vlastitim namislima i sklonostima. Tako je Pavao morao podsjetiti korintske krane da ih je zaruio s jednim muem, s Kristom, kako bi mu ih mogao u konanici predstaviti kao istu djevicu. Ali boji se, dodao je, da se njihove misli ne odmetnu od iskrenosti prema Kristu (Druga poslanica Korinanima 11:2). Moj je plan, stoga istraiti (u prvom i etvrtom dijelu ove knjige) Krista novozavjetnih svjedoka, razmotriti kako su ga neki ljudi predstavili tijekom crkvene povijesti (drugi dio), te (u treem dijelu) kako je utjecao na druge. Da bih to razradio, moja je zadaa da postavim etiri temeljna pitanja o Kristu i odgovorim na njih. Prvo, kako za njega svjedoi Novi zavjet? Nadam se da u pokazati kako je novozavjetno svjedoanstvo o Isusu, iako po opem priznanju bogato u svojoj raznolikosti, istodobno prepoznatljivo jedinstveno svjedoanstvo. Naslov prvog dijela stoga je Izvorni Isus. Drugo, kako je tijekom stoljea Isusa portretirala Crkva? Drugi dio knjige nazvao sam Crkveni Isus jer sam elio razmotriti kako je Crkva u razliitim vremenima, manje ili vie vjerno, predstavljala Krista svijetu. Tree, kakav je utjecaj Krist imao u povijesti? Trei i drugi dio su komplementarni jer prelazimo od Krista kakvog je predstavila Crkva prema Kristu koji za Crkvu predstavlja izazov. Kako bilo, nae promatranje dogaaja nee biti praenje susljednih faza crkvene povijesti, nego radije susljednih faza Kristove slube i kako je svaka faza (s razliitim naglascima) nadahnjivala razliite ljude. Taj dio knjige naslovio sam Utjecajni Isus. etvrto, to bi Isus Krist trebao znaiti nama danas? U etvrtom emo se dijelu podsjetiti na to da Isus Krist nije samo povijesni lik (uistinu, osoba iz daleke povijesti), nego je i vjean (zapravo, isti juer, danas i zauvijek) i stoga takoer i na suvremenik. On stoji pred svakim naratajem, stoljeima i tisuljeima u ulozi Spasitelja, Gospodina i Suca. Kontekst
15

prijelom.indd

15

23.9.2003, 22:20

NEUSPOREDIVI KRIST

posljednjeg dijela knjige bit e posljednja knjiga Novog zavjeta, Otkrivenje, tj. kranska Apokalipsa. Jer ve u prvom stihu ona ustvruje da nije samo prorotvo nego i otkrivenje Isusa Krista. Usmjerit emo pozornost na deset glavnih vizija Krista u Knjizi Otkrivenja. Ova e knjiga, dakle, biti mjeavina Biblije i povijesti. Razmotrit emo kako je Krista predstavila Crkva i kako je Krist utjecao na Crkvu, u kontekstu Novog zavjeta openito i Knjige Otkrivenja posebice. U tom smislu, ini se da je biblijski portret normativan. Predstavlja autentinog Isusa prema kojem se moraju prosuivati sve pogreive ljudske slike. Nadam se da e ta istraivanja Biblije i crkvene povijesti opravdati moj naslov Neusporedivi Krist. Ne postoji nitko poput njega; nikad nije postojao, niti e ikada postojati.

2. Povijest i teologija
Mnogi e savjetovati da zaponemo na pregled Novog zavjeta poslanicama, a ne evaneljima jer su poslanice prve nastale. Pavlova Prva poslanica Solunjanima napisana je u Korintu 50. g. ili ubrzo nakon toga, samo dvadeset godina nakon Isusove smrti i uskrsnua, dok su evanelja objavljena barem deset ili dvadeset godina kasnije. Biskup Paul Barnett kritizirao je tendenciju da se zapoinje evaneljima. Poplava literature koja pokuava obnoviti povijesnog Isusa ograniila je svoje istraivanje na evanelja; poslanice i rana Crkva openito se ignoriraju.9 Pa ipak, u svojoj je mudrosti rana Crkva stavila evanelja, iako su poslije objavljena, na prvo mjesto zato to su se dogaaji koje biljee dogodili prije. tovie, itamo li najprije njih, neposredno smo suoeni s povijesnim Isusovim likom. No, je li njegov portret u evaneljima povijesno autentian? Teolozi su u dvadesetom stoljeu stavljali naglasak na potragu za povijesnim Isusom. Takozvana prva ili origi16

prijelom.indd

16

23.9.2003, 22:20

UVOD

nalna potraga povezuje se s Albertom Schweitzerom, ija je knjiga s tim naslovom objavljena 1906.10 To je monumentalni pregled svih romantinih ivota Isusovih iz devetnaestog stoljea. Sam je Schweitzer oslikao Isusa kao eshatolokog proroka, ije se oekivanje neposrednog svretka nikad nije ispunilo. Tu potragu, to ju je potaknuo Schweitzer, zakljuio je Bultmann, ovjek koji je pripadao dvadesetom stoljeu, teolog koji je tvrdio da dokazivati Isusovu povijesnost niti je mogue, niti je (kad bi bilo mogue) za vjeru potrebno. Dakle, nakon Drugoga svjetskog rata zapoela je nova potraga za povijesnim Isusom. Njezin poetak obino se datira govorom Problem povijesnog Isusa, to ga je 1953. odrao Ernest Kasemann, raniji Bultmannov uenik. Izrazio je nezadovoljstvo Bultmannovim ekstremnim skepticizmom. On i drugi postbultmannovci dali su poticaj pozitivnijem pogledu na povijest i bili su skloni smatrati Isusa mudrim uiteljem, religijskim genijem ili socijalnim revolucionarom konstrukcijama koje predstavljaju Isusa previe mlitavim da bi isprovocirao raspee ili pokrenuo svjetski kranski pokret. I sada, od osamdesetih godina, neki su znanstvenici najavili roenje tree potrage za povijesnim Isusom.11 Jedno od njezinih najznakovitijih obiljeja jest to to kranski i idovski znanstvenici koji u njoj sudjeluju naglaavaju i Isusovo idovstvo i njegovu misiju da obrani i obnovi Izrael. Ta trea potraga izraava veliko povjerenje u pouzdanost naina na koji je Isus oslikan u evaneljima. Ali to povjerenje nipoto nije univerzalno, kao to je bjelodano iz Seminara o Isusu u Sjedinjenim Dravama. Pokrenuli su ga 1985. Robert W. Funk i John Dominic Crossan, a njegovih oko sedamdeset pet seminarista sastajalo se dvaput na godinu da procijeni autentinost svih Isusu pripisanih izreka. Koristili su se bojom: crvenom za nesumnjivo autentine izreke, ruiastom za one koje su vjerojatno takve, sivom za izreke koje su blizu autentinosti i crnom za one koje nisu autentine, nego se pripisuju kasnijoj tradiciji. Njihova knjiga The Five Gospels: what did Jesus really say? (Pet Evanelja: to je
17

prijelom.indd

17

23.9.2003, 22:20

NEUSPOREDIVI KRIST

Isus zbilja rekao?) (peto evanelje odnosi se na apokrifno Tomino evanelje) iznosi zakljuak da, prema njihovu miljenju 82% pripisanih mu rijei u evaneljima Isus zapravo nije izgovorio. Sada su se okrenuli od istraivanja Isusovih rijei njegovim djelima. Kako bilo, njihovo istraivanje se po svoj prilici vie nee isplatiti jer su im kriteriji uvelike subjektivni.12 Prije no to promotrimo sama evanelja, valja izvijestiti o znakovitom pomaku naglaska s povijesti na teologiju meu znanstvenicima. Dok je kritika oblika bila zaokupljena preokupacijama rane Crkve, kritika redakcije zaokupljena je preokupacijama pojedinih autora evanelja. Ma koliko snano bilo nae uvjerenje da su oni bili savjesni povjesniari (kao to Luka tvrdi u 1:1-4), vano je ne zaboraviti da su bili navjestitelji, koji svjesno objavljuju evanelje i teolozi, koji razvijaju vlastite osobite naglaske. S obzirom na tu injenicu, jasno je da proces boanskog nadahnua nije priguio ljudsku osobnost autora. Jer u tome je dvostruko autorstvo Biblije, to je Bog izabrao govoriti svoju rije kroz ljudske rijei. Sveti Duh je izabrao, oblikovao, pripremio i opremio ljudske autore kako bi kroz svakoga prenio poruku koja je i samosvojna i distinktivna.

18

prijelom.indd

18

23.9.2003, 22:20