HISTOLOGIJA

DEFINICIJA: TKIVO
SKUPINA CELIC, KI IMAJO ISTI IZVOR, ZUNANJO IN NOTRANJO ZGRADBO TER OPRAVLJAJO ISTO FUNKCIJO

Stanice

Citologija

Tkiva

Histologija

Organi

Morfologija

Organizam

KLASIFIKACIJA TKIVA

MERISTEMSKA (TVORNA) TKIVA

PRIMARNI MERISTEMI

Vegetacijski vrh stabljike Vegetacijski vrh korijena Felogen Kambij

SEKUNDARNI MERISTEMI

PARENHIMSKA TKIVA

Osnovni parenhim Asimilacijski parenhim Drveni parenhim Spremini parenhim Provodni parenhim Vodeni parenhim Aerenhim

KONA TKIVA TRAJNA (DIFERENCIRANA) TKIVA

Primarna epiderma, epiblem, epitel Sekundarna - periderm

Floem Ksilem Kolenhim MEHANIKA (POTPORNA) TKIVA Sklerenhim PROVODNA (ILJNA) TKIVA TKIVA ZA LUENJE I IZLUIVANJE

PRIMARNA I SEKUNDARNA GRAA

Smjer dioba stanica

ANTIKLINSKA

PERIKLINSKA

MERISTEMSKA (TVORNA) TKIVA

Omoguuju biljci rast u duinu i debljinu Proizvode sva ostala tkiva

PRIMARNA MERISTEMSKA TKIVA Vrni (apikalni) meristemi Postrani (lateralni) meristemi-prokambij

SEKUNDARNA MERISTEMSKA TKIVA - postrani (lateralni) meristemi Kambij Felogen

PRIMARNA MERISTEMSKA TKIVA

Male, izodijametrine stanice Njene, bez intercelularnih prostora Bogate protoplazmom, malo vakuola, krupne jezgre

VRNI (APIKALNI) MERISTEMI

Vegetacijski vrh stabljike

Vegetacijski vrh korijena

VRNI (APIKALNI) MERISTEMI

Plat /tunika) - protoderma Tijelo (korpus) centralni cilindar Inicijale Kaliptra kod korijena

VRNI (APIKALNI) MERISTEMI

Zaeci listova

Triticum sp.

Syringa sp., tunica i corpus

VRNI (APIKALNI) MERISTEMI

Pinus strobus

SEKUNDARNA MERISTEMSKA TKIVA

Iz stanica trajnih tkiva koje sekundarno dobiju sposobnost dijeljenja Postrani (lateralni) maristemi koje tvore obru oko stbljike 1. KAMBIJ

2. FELOGEN (PLUTNI KAMBIUM)

Meristem ozljeda (traumatski meristem)

Izvor: sekundarna meristemizacija stanica koje su u blizini ozljeda Kalus: proizvod traumatskoga meristema

Regeneracijski meristem
Meristem iz kojega se regenerira cijela biljka Obino se formira iz epiderme

DIFERENCIJACIJA STANICA
Diferencijacija: Strukturna i funkcionalna specijalizacija stanica

Osnova za razliitost stanica Promjene u procesu diferencijacije Vakuoliziranje citoplazme Diferencijacija proplasta u plastide Promjene u strukturi i kemizmu stanine stijenke Promjena oblika stanica

MEUSTANINI PROSTORI (INTERCELULARI)

izogeni intercelulari: razgrauje se sredinja lamela Lizigeni intercelulari: razgrauju se stanice Reksigeni intercelulari: razgrauje se cijeli niz stanica

MEDCELINI PROSTORI

TRAJNA (DIFERENCIRANA) TKIVA

Nastaju diferencijacijom iz meristemskih stanica Promjene omoguuju obavljanje razliitih funkcija Sposobnost diobe je privremeno ili trajno izgubljena

Staviti podjelu s poetka

Kono, iljno, temeljno

PARENHIMSKA TKIVA

Zauzimaju najvei dio mase same biljke Najmanje diferencirane Najlake ponovno poprimaju meristemska svojstva Stijenke stanica slabo odebljale Uglavnom vre svoju funkciju kao ive stanice esto s malo citoplazme i s velikim vakuolama Turgescentne sudjeluju u uvrivanju biljke Nastaju: 1. Iz vrnoga meristema (primarna skorja?, stren?, list, cvjetovi) 2. Iz prokambija i kambija 3. Iz felogena Stabljika bazge

OSNOVNI PARENHIM

Zatvara prostore izmeu drugih tkiva

Parenhim kore Parenhim centralnoga cilindra Parenhim strena?

SKLADINI (SPREMINI) PARENHIM

krobni parenhim Masne kapljice Bjelanevine

U srici, kori, gomoljima, lukovicama....

Gomolj krumpira

VODENI PARENHIM
U mesnatim i sonim dijelovima biljke Vakuola s razrijeenim staninim sokom u vakuolama Sukulenti

ASIMILACIJSKI PARENHIM

Mezofil lista, palisadni parenhim Fotosinteza

PALISADNI PARENHIM

GOBAST

PROVODNI PARENHIM

Transport na kratkim udaljenostima, sekundarne zrake srike

AERENHIM
Tkiva za prozraivanje Parenhimsko tkivo bogato intercelularima Spuvasti parenhim Kod movarnih i vodenih biljaka

INTERCELULARJI

DRVNI PARENHIM

Mrea ivih stanica u mrtvom tkivu drveta, skladini parenhim?

KONA TKIVA
Na povrini biljnih organa

Funkcija: Zatita unutarnjih tkiva od nepovoljnih vanjskih utjecaja Omoguuje izmjenu plinova i transpiraciju Absorbcija vode s otopljenim hranjivim tvarima Primarno kono tkivo Epiderma Rizoderm (Epiblem) Epitel Sekundarno kono tkivo (periderm)

EPIDERMA

Nadzemni (zeleni) dijelovi biljke Mlada stabljika Listovi Zeleni cvijetni dijelovi, plod, sjeme

Nastaje diferencijacijom iz protoderme

EPIDERMA
Plastidi kao leukoplasti ili ih uope nema Nema intercelulara ive stanice Velike vakuole, malo citoplazme Velika fizioloka i biokemijska aktivnost Vanjska stijenka odebljala Kutin, kutinizacija, kutikula Dlake ili trihomi

Hipoderma vieslojno kono tkivo, subepidermalni parenhim + epiderma

EPIDERMA

EPIDERMA

Osnovne epidermalne stanice Stanice stomatalnoga kompleksa Dlake (trihomi) List soje

EPIDERMA

Vieslojna epiderma kod tropskih biljaka

Ficus sp.

EPIDERMA

BELLIS PERENIS

VISCARIA

Izodiametrine ili produene Stanine stijenke ravne ili izverugane Bez intercelulara OXALIS CORNICULATA

EPIDERMA

Arctostpahyllos uva-ursi, epiderma s kutikulom

Juncus sklerificirane stanice epiderme koje teko razlikujemo od skleremnhimskih stanica

DLAKE (TRIHOMI)

Prisutni su na epidermi kod svih dijelova biljke Diferenciraju se iz protoderme Vrlo su varijabilni Smanjivanje transpiracije ljezdaste dlake, izluivanje Tentakuli, lov, Drosera Organi za prijanjanje Zatita od herbivora, kopriva Ekonomska upotrebljivost, pamuk Ponekad su vanjske stijenke inkrustirane vapnencem ili silicij dioksidom

DLAKE (TRIHOMI)
A. KONE DLAKE B. LJEZDASTE DLAKE

1. Jednostavne, jednostanine

2. Sastavljene

Zvijezdaste

Razgranjene Viestanine

DLAKE (TRIHOMI)
Viestanina dlaka, Pelargonium sp.

List masline

Capsella bursabursa-pastoris

List platane

Shepherdia sp.

DLAKE (TRIHOMI)
3. EMERGENCIJE

PUI (STOMA, pl. STOMATA)

Transpiracija Izmjena plinova

Vicia

Povrinski izgled

Rhoeo discolor

Popreni presjek

PUI

STOMINI CELICI JEDRO KLOROPLASTI

SOSEDNJI CELICI

PUI
POVRINSKI IZGLED PREEN PRESEKA GREBENA KOMORA VZDOLEN PRESEK

OSTIOLUM

STOMINI CELICI

PUI

Stanice zapornice, Populus deltoides

Stanice zapornice, krob, soja

RIZODERM (EPIBLEM)

Asporpcijsko tkivo

EPITEL

papile

SEKUNDARNO KONO STANIJE (PERIDERM)

Zatitna funkcija

Solanum dulcamara

Epiderma Plutno tkivo (felem, pluto) Plutni kambij (felogen) Feloderm

P e r i d e r m

Trifolium sp.

SEKUNDARNO KONO STANIJE (PERIDERM)

Euonymus sp.

Korijen bazge

SEKUNDARNO KONO STANIJE (PERIDERM)

POLNILNE CELICE Epiderma

Syringa vulgaris
Pluto Felogen

Lenticela

SEKUNDARNO KONO STANIJE (PERIDERM) Mrtva kora, ritidoma

KOd veine drvenastih vrsta felogen se formira viekratno

Pluto I Felogen Feloderm In skorja Mrtva kora Felogen II Pluto II Felogen II

SEKUNDARNO KONO STANIJE (PERIDERM)

Mrtva kora ne otpada

Glatka (bukva) Hrapava (izbrazdana hrast)

Mrtva kora otpada

Kruno (trenja) U ljuskama (bor) Po robovima (vinova loza)

PROVODNA TKIVA

Omoguuje normalan prijenos vode s mineralnim tvarima i asimilata

Ksilem i floem imaju slijedee zajednike osobine: 1. U biljci ine ine neprekinut, razgranjen sustav koji povezuje sve organe. 2. To su kompleksna tkiva, u iji sastav su ukljueni slijedei elementi: provodni, mehaniki, skladini i meristemski. 3. Provodni elementi su produeni. 4. Stijenke provodnih elemenata imaju pore ili perforacije, koje omoguuju transport U oba smjera transortiraju se goleme koliine tekuine

PROVODNA TKIVA

Ksilemsko provodno tkivo (ksilem) Omogouje transport vode i u njoj otopljenih tvari iz korijena u listove Floemsko provodno tkivo (floem) Omogouje transport organskih tvari iz listova do korijena

PROVODNA TKIVA - KSILEM

Primarno Sekundarno

Prokambij Kambij

Traheide Traheje

Krajnje diferencirane stanice su mrtve Nakon produnog rasta grade sekundarnu odrvenjelu stijenku

Sklerenhimska vlakanca Ksilemski parenhim

PROVODNA TKIVA - KSILEM Traheide

Uske i produene prozenhimatske stanice

Filogenetski starije i primitvnije Obilne ograene jaice Provodna i mehanika uloga Paparatnjae, golosjemenjae ali dolaze i kod kritosjemenjaa

Kontaktna povrina meu dvjema traheidama

PROVODNA TKIVA - KSILEM TRAHEIDE???

Zadebljanja stanine stijenke, sprijeevanje suavanja kod nastanka podtlaka i pod pritiskom okolnoga tkiva

Prstenasto

Spiralno

Mreasto

Ljestviasto

PROVODNA TKIVA - KSILEM TRAHEIDE

Lycopodium clavatum

Pteridium Jednostavne jaice

Pinus Ograene jaice

PROVODNA TKIVA - KSILEM TRAHEJE

Viestanine provodne cijevi koje se formiraju od vertikalno rasporeenih lanaka Stanice postaju lanci razgradnjom poprenih stijenki pa nastaju duge cijevi Kritosjemenjae ire od traheida Duljina i do 10 m (lijane)

Jaice

lanak traheje

Perforacija

PROVODNA TKIVA - KSILEM

Formiranje traheja

1. Iz stanice prokambija (primarne traheje) ili kambija (sekundarne traheje) 2. Stanice se produuju i proiruju 3. Stanina stijenka se pone debljati 4. Stijenka se rastvara na perforacijama protoplasta i protoplast ugine

PROVODNA TKIVA - KSILEM Formiranje traheja

PROVODNA TKIVA - KSILEM TRAHEJE

Traheje sa sastavljenom perforiranom ploom

Traheja s jednostavnom perforiranom ploom

PROVODNA TKIVA - KSILEM TRAHEJE

Izrasline parenhimskih stanica u ilama

Robinia pseudacacia

PROVODNA TKIVA - FLOEM

Sitaste stanice Sitaste cijevi stanice pratilice Sklerenhimska vlaknca Parenhimske stanice

PROVODNA TKIVA - FLOEM

ive stanice, mitohondriji, plastidi, krob Jergra i tonoplast se rano razgrade Sitaste stanice Produene stanice Nemaju sitastih ploa Sitasta podruja su po cijeloj stanici Nemaju stanice pratilice Paprati i golosjemenjae Sistaste cijevi Cijevaste strukture sastavljene od lanaka; stanica postaje lanak sitaste cijevi Imaju sitaste ploe Sitasta podruja su na poprenim stijenkama Imaju stanice pratilice Kritosjemenjae

PROVODNA TKIVA - FLOEM

Sitaste stanice

Pinus

PROVODNA TKIVA - FLOEM

2 1

Floemski elementi. 1. Pojednostavljena slika lanka sitaste cijevi; lijevo sitasta ploa. 2. Mikrofotografija sitaste cijevi u visini sitaste ploe. 3. Sitasta cijev sa stanicom spremljevalko???? - filogenetski razvoj sitastih elemenata, 4. Mikrofotografija sitaste cijevi u visini sitaste ploe.

Zaepljenje kalozom; kolaps sitastih cijevi svake sezone, gradnja novih

PROVODNA TKIVA - FLOEM

Stanice pratilice

Samo kod kritosjemenjaa Svakom lanku sitaste cijevi pridruena i stanica pratilica Ui lumen Bogate citoplazmom, nema plastida Povezane s lanokom brojnim plazmodezmijima

Nicotiana tabacum; 1 = inclined simple sieve plate; 2 = phloem parenchyma cells, 3 = companion cell; 4 = sieve tube members; 5 = sieve tube plastids and mitochondria; 6 = parenchyma plastid

PROVODNA TKIVA - FLOEM

Sistaste cijevi

Cucurbita

Asclepias

TIPOVI PROVODNIH ELEMENATA (ILA)

KONCENTRINI TIP

HADROCENTRINI LEPTOCENTRINI

KOLATERALNI TIP BIKOLATERALNI TIP RADIJALNI TIP

Ovisno o rasporedu ksilema i floema

LEPTOCENTRINA ILA

KSILEM

FLOEM

KOLATERALNA OTVORENA ILA

SKLERENHIM FLOEM KAMBIJ

KSILEM

KOLATERALNA ZATVORENA ILA

SKLERENHIM FLOEM

KSILEM

Zea mays

BIKOLATERALNA ILA

VANJSKI FLOEM KAMBIJ KSILEM

NUTARNJI FLOEM

Cucurbita pepo

RADIJALNA ILA - korijen

Diarhna, oligarhna, poliarhna??

FLOEM KSILEM

MEHANIKA TKIVA
Tri osnovna tipa tkiva s obzirom na grau stanine stijenke 1. Parenhim: tanke primarne stanine stijenke, obino ive, multifunkcionalne plastinost

2. Kolenhim: nejednako odebljale stanine stijenke, obino ive, otpornost na kidanje, 3. Sklerenhim: primarne stijenke + sekundarne stijenke, obino uginule, otpornost na
kidanje, elastina rastezljivost, vrstoa na pregib i poteg

Mehanika ili potporna tkiva daju vrstou, tvrdou i elastinost biljci Npr. Vlat rai 1.5 m, promjer 3 mm List u roda Raphia dug 15 m zadrava poloaj i blik Tvrdoa kotunica roda Prunus Drvenasta stabljika Sekvoja visoka 110 m

KOLENHIM

ivo stanije s odebljalim i neodrvenjelim staninim stjenkama Pojavljuje se: U primarnoj kori (primarna stabljika) U listu, obino oko provodnih elemenata ili na rubu lista U nekim dijelovima cvijeta

Znaajan je za rastue dijelove biljke gdje daje tvrdou mladim organima Odlikuje se velikom plastinou

Najee bez intercelurarnih prostora Specifino odebljale stanine stijenke, odebljanja manjim dijelom od celuloze a veim od pektina Uglovni kolenhim Ploasti kolenhim Lakunarni kolenhim

UGLOVNI KOLENHIM
Lokalna odebljana staninih stijenki na uglovima Cucurbita, Cannabis, Begonia

Jezgra

Odebljanja stanine stijenke Neodebeljali dio stanine stijenke Lumen stanice

PLOASTI KOLENHIM
Odebljanja na tangencijalnim stijenkama

Sambucus, Sanguisorba, Eupatorium

Lumen stanice

Radijalna stijenka, neodebeljana

Tangencijalna stijenka, odebljana

LAKUNARNI KOLENHIM
Odebljanja staninih stijenki oko meustaninih prostora

Lumen stanice Intercelulari Odebeljana stijenka Neodebeljana stijenka

SKLERENHIM
Jednoliko zadebljane stanine stijenke Veinom mrtve stanice U potpuno izraslim, diferenciranim organima 1. Skleride (kamenice), izloene pritisku 2. Sklerenhimska vlakanca

SKLERENHIMSKA VLAKANCA
Vretenaste stanice Znatno produljene s uiljenim vrhovima Uzak lumen Slabo odrvenjele - elastinost Jako odrvenjele krutost Velika duljina, 1-2 mm do 30 cm Dolaze u svim biljnim organima

Organiziranost: Sklerenhimski cilindri, ovoji

Sklerenhimski snopii

Razbacani sklerenhimski agregati i stanice

SKLERENHIMSKA VLAKANCA
Klasifikacija: A. S obzirom na postanak Primarna Sekundarna (Iz prokambija i osnovnoga meristema) (Iz kambija)

B. S obzirom na smjetaj u biljci Ksilemska vlakanca (stanice drvenice, libriform), jako lignificirane stijenke Floemska vlakanca (liko)

Libriform, Platanus sp.

Obilna promjena: Nosivost kovanoga eljeza Elastinost 10 do 50 puta vea od kovanog eljeza Visoka tvrdoa U tekstilnoj industriji (lan, konoplja)

SKLEREIDE
Mrtve stanice, snana lignifikacija Nastaju iz meristemskih ili parenhimskih stanica Pojedinane ili u nakupinama Cjevaste jaice Maleni lumeni

Razliiti tipovi sklereida

Brahisklereidi Pyrus communis, plod

Brahisklereidi Betula sp., ozljedno tkivo

Razliiti tipovi sklereida

Asterosklereide, Monstera deliciosa, listovi

TKIVA ZA LUENJE I IZLUIVANJE SEKRETORNA I EKSKRETORNA TKIVA

Ekskrecija luenje izvan tijela Sekrecija luenje unutar tijela Idioblasti (tkiva za izluivanja) produkti luenja odlau se u vakuole, a poslije eventualno odbace s itavim organima ljezdane stanice ili tkiva produkti luenja aktivno se izluuju izvan stanine stijenke Razliita uloga: Oslobaanje tetnih tvari (npr. alkaloidi) Obrambeni sustav Lijeenje rana Lov i probava Sprijeavanje infekcija Primamljivanje opraivaa i dr. Produkti luenja su vrlo raznoliki Voda Eterina ulja Nektar Sluzave tvari Smole Guma Treslovine Alkaloidi Enzimi i dr.

Lizigeni postanak ekskretnih spremita (npr. Citrus) izogeni postanak sekretnih spremita (npr. uljanice, smolenice, i dr.)

Tkiva iz izluivanje

ljezdaste dlake (trihomi) Pui vodenice (hidatode) Medenice??? Osmofori Smole

Tkiva iz luenje

Sekretorne stanice Sekretorne ljezde Mlijene cijevi

LJEZDASTE DLAKE (TRIHOMI)

Dionaea muscipula) Drosera rotundifolia

Primula sp.

Paulownia tomentosa
Pelargonium sp.

LJEZDASTE DLAKE (TRIHOMI)

Urtica dioica

PUI VODENICE (HIDATODI)

Izlouju vodu iz tiva lista Obino se nalaze na robovima listova

HIDATODA ZRANA KOMORA

ASIMILACIJSKI PARENHIM EPIDERMA

PUI VODENICE (HIDATODI)

Brassica oleracea

GUTACIJA

NEKTARIJI
Pbino se nalaze na rubu listova Nektar: voda s otopljenim eerima i sluzavim tvarima Cvetni in zunajcvetni medovniki??? Tuak Pranik Medovnik??

Osmofori
Specijalizirane ljezde za luenje aromatinih tvari

NEKTARIJI

Ekstrafloralni nektariji, Impatiens sp.

NUTARNJA TKIVA ZA LUENJE

Sekretorne stanice

Magnolia

SEKRETORNE LJEZDE

ljezdasti epitel

Sekretorna kapljica

Eucaliptus sp.
Hypericaceae

SEKRETORNE LJEZDE

Cytrus sp.

Sekret

MLIJENE CIJEVI
Specijalizirane sekretorne strukture koje se pojavljuju u razliitim tkivima Sadre mlijeni sok (lateks)

Ficus sp., crno su stanice s lateksom

Euphorbua sp. Uzduni presjek stabljike