LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG PAPUK-KRNDIJA

sijeanj 2013.
1

SADRAJ
Predgovor .. SAETAK . . Uvod 1. Znaajke podruja obuhvaenog LAG-om .. 1.1. Ope zemljopisne znaajke podruja .
POVRINA I GRANICE PODRUJA

3 4 5 7 7 7 9 10 12 16 19 19 24 26 28 28 29 30 31 34 36 39 40 41

RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KULTURNA I POVIJESNA BATINA

. ..

PRIRODNA BATINA NATURA 2000 STANJE DRUTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1.2. Gospodarske znaajke podruja

GLAVNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI

STANJE GOSPODARSTVA ..

TRITE RADNE SNAGE

1.3. Demografske i socijalne znaajke podruja ..

BROJ I GUSTOA STANOVNIKA .

DEMOGRAFSKA KRETANJA .. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA

..

KOLSTVO I KULTURA .

..
ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB .

.. 2. SWOT analiza podruja LAG-a .... .. 3. Razvojna vizija .. .. 3.1. Razvojni ciljevi . 3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva

3.3. Oekivani rezultati po mjerama 4. Strategija izrade i provedba . 4.1. Znaajke partnerstva .. 4.2. Primjena naela "odozdo prema gore" . 4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti .. 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima .. 4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoli 4.6. Izvori financiranja i odrivost strategije . 4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava . 4.8. Praenje provedbe strategije .. 4.9. Procedura donoenja odluka . . 5. Usklaenost s nadreenim stratekim dokumentima ..

43 44 44 47 50 51 52 53 54 56 58 62

PREDGOVOR
Ruralni razvoj nije posljedica sluajnih okolnosti, nego uvijek dobro osmiljenih lokalnih inicijativa i strategija, koje se trebaju odlikovati specifinim obiljejima podruja, kao i inovativnim i kreativnim elementima. Proces pribliavanja Europskoj uniji i na ruralni kraj je suoio s potrebom izrade vlastite strategije razvoja, a kroz razumljiv i provediv dokument. U sklopu politike ruralnog razvoja (unutar IPARD programa), podruje LAG-a Papuk-Krndija je odmah po osnivanju prepoznalo vanost ovakvog dokumenta. Koristei svoje skromne financijske, ali velike ljudske resurse, i ogroman entuzijazam, LAG Papuk-Krndija je prionuo izradi LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE. NITKO NIJE POZVANIJI I ODGOVORNIJI ZA NAU BUDUNOST OD NAS SAMIH. Svjesni te injenice, elimo iskoristiti lokalna znanja, iskustva, vizionarstvo i hrabrost kako bi nae ideje oivjele u praksi. Nae ukupno lanstvo u LAG-u inilo je dinaminu i aktivnu radnu skupinu za izradu. Pojedinci su se ukljuivali na koji god nain su htjeli i eljeli. Poziv na suradnju i sudjelovanje je upuen iroj drutvenoj zajednici. Svi prijedlozi i sugestije su razmotrene vrlo detaljno. Koristili smo i strunu pomo konzultanata s lokalnog podruja, koji imaju iskustva u definiranju strateki vanih dokumenata. Ovdje dostupni dokument Lokalne razvojne strategije LAG-a Papuk-Krndija je dokument koji zasigurno moe doprinijeti razvitku svih gospodarskih djelatnosti, a posebno specifinih ruralnih aktivnosti LAG-a. Osnovni razvojni ciljevi podruja LAG-a za razdoblje 2013-2014 godine su stvaranje pretpostavki za poticanje investicija usmjerenih na valorizaciju postojeih raspoloivih prirodnih i kulturnih resursa LAG-a. Ovaj dokument, bez obzira na njegovu kvalitetu, nee rijeiti sve izazove s kojima se podruje LAG-a suoava. Ali bit e podloga za sve aktivnosti koje slijede, pomagalo za razvoj uspjenih poduzetnikih pria i novih radnih mjesta, te za koritenje nacionalnih i lokalnih resursa, privatnih i javnih investicija i fondova EU.

Ivica Samari, predsjednik LAG-a Papuk-Krndija

SAETAK

Lokalna razvojna strategija LAG-a Papuk-Krndija izraava vrlo jasno PUT I NAIN kako stanovnitvo i institucije s podruja LAG-a ele postii ravnomjeran razvoj na svom podruju, kako doprinijeti razvoju cijele regije, te kako smanjiti zaostajanja za prosjekom Europske unije. LAG Papuk-Krndija je definirao sljedeu razvojnu viziju koju e strategija nastojati ostvariti, a to je da:

... je do 2015. godine LAG Papuk-Krndija podruje prepoznatljivo kao kontinentalna turistika destinacija, koja svoju jedinstvenu ponudu temelji na proizvodnji zdrave, domae hrane, bogatstvu i ljepoti prirodnih resursa, konkurentnoj poljoprivrednoj, vinogradarskovinskoj i ekolokoj proizvodnji visoke dodatne vrijednosti. Razvijena drutvena, socijalna i komunalna infrastruktura osiguravaju razvoj ruralnog poduzetnitva, te pruaju mogunost za vrlo kvalitetan ivot u ruralnom podruju.
Specifini ciljevi koje strategija definira su: konkurentna i razvijena poljoprivreda, sektor proizvodnje hrane, vinogradarsko-vinske i ekoloke proizvodnje u funkciji turistike ponude u podruju izgraena drutvena, socijalna i komunalna infrastruktura koja doprinosi kvalitetnom i poeljnom ivotu u ruralnom podruju. ljudski potencijali koji su u mogunosti primijeniti znanja i vjetine u smislu poduzetnikog razvoja i stvaranja identifikacije s prostorom

Do 2015. godine, LAG Papuk-Krndija bit e prepoznatljiv na irem podruju po svom nastojanju da promovira ujednaeni ekonomski prosperitet na odrivi nain. Razvoj e se bazirati na koritenju specifinih prirodnih bogatstava, ouvanim prirodnih ljepotama i kvalitetnoj plodnoj zemlji koja daje zdrave proizvode, te na vjetinama stanovnitva da proizvedu i KREIRAJU INOVATIVNE proizvode. Kulturno-povijesno naslijee postat e temelj snane turistike aktivnosti. Dobro usmjereno obrazovanje i prekvalifikacije u svrhu razvoja nunih vjetina potrebnih za stvaranje konkurentne poljoprivrede i malih specifinih industrija bit e posebno naglaeni. 6

UVOD
Lokalna razvojna strategija LAG-a Papuk-Krndija (LRS) predstavlja planski dokument koji odreuje ciljeve i prioritete razvoja podruja (ruralnog podruja opina Velika, Kaptol, Brestovac, Jaki i grada Kutjeva) za razdoblje 2013-2014. godine, te mjere pomou kojih e se ciljevi ostvariti. LRS je cjelovit ali vremenski ogranien plan socio-ekonomskog razvoja pripremljen unutar LAG-a i od strane stanovnika i institucija s podruja LAG-a. Ovaj plan uzima u obzir nacionalne i regionalne razvojne prioritete, ali prvenstveno je orijentiran na ostvarivanje koristi za ljude, poduzea i ustanove na podruju LAG-a Papuk-Krndija. Donosi se kako bi se stvorio kvalitetan temelj i odredio SMJER drutveno gospodarskog razvoja podruja LAG-a, odnosno kako bi se postigla VEA KVALITETA IVOTA I VII IVOTNI STANDARD stanovnika podruja. Ciljevi koji se ele postii ostvarenjem strategije su: konkurentna i razvijena poljoprivreda, sektor proizvodnje hrane, vinogradarsko-vinske i ekoloke proizvodnje u funkciji turistike ponude u podruju izgraena drutvena, socijalna i komunalna infrastruktura koja doprinosi kvalitetnom i poeljnom ivotu u ruralnom podruju. ljudski potencijali koji su u mogunosti primijeniti znanja i vjetine u smislu poduzetnikog razvoja i stvaranja identifikacije s prostorom

LRS se donosi nakon cjelovite analize trenutnog stanja drutvenog i gospodarskog razvoja podruja LAG-a, te analize neiskoritenih razvojnih potencijala gospodarstva kraja. Uklapa se u ve postojee strateke dokumente na razini upanije Poeko-slavonske, te u nacionalne strateke dokumente. LRS predstavlja svojevrsnu razradu irih inicijativa, no usklaeno sa stanjem i realnim mogunostima konkretnog podruja LAG-a Papuk-Krndija. LRS LAG-a Papuk-Krndija je rezultat suradnje lokalne samouprave i stanovnika podruja LAG-a. Pri tom su koriteni svi postojei izvori informacija, te postojei razvojni dokumenti lokalnih samouprava lanova (PUR, SPR, Plan razvoja, ...). Svi relevantni strateki planovi doneseni su participativnim pristupom, te su ukljuivali veliki broj zainteresiranih sudionika. LRS se nadograuje na njih i unosi novi inovativni element. Izrada LRS-a je zapoela u proljee 2012. godine, a ukljuivala je istraivanje postojeih studija, ali i radne sastanke s pojedincima i 8

grupama lokalnih dionika, te sastanke lanova LAG-a (okrugle stolove). Svi zainteresirani su bili pozvani putem medija da se ukljue u javnu raspravu o strategiji razvoja. Naglasak je stavljen na moderne naine komunikacije (facebook stranica, web stranica, online komunikacija, itd.). LRS je izraena po principima partnerstva i suradnje izmeu javnog, privatnog i civilnog sektora na podruju LAG-a, i uz potivanje temeljnih obiljeja LEADER pristupa. Partnerski pristup je rukovoen na naelima konsenzusa, jednakosti i transparentnosti. Strateki ciljevi i prioritetni zadaci ove strategije ostvarit e se kroz cijeli niz projekata koji e se identificirati (u tzv. project pipelineu). Projekti

LEADER PRISTUP LEADER PRISTUP

LEADER je skraenica koja znai: poveznica izmeu LEADER djelovanja je skraenica kojarazvoju. znai: Kako poveznica izmeu u ruralnom i samo ime govori, to je djelovanja u ruralnom razvoju. Kako i samo ime govori, to je u cilju metoda mobiliziranja lokalnog ruralnog stanovnitva metoda osmiljavanja mobiliziranja ilokalnog ruralnog stanovnitva u cilju provedbe aktivnosti koje e dovesti do razvoja osmiljavanja i provedbe aktivnosti koje e dovesti do razvoja podruja u kojem sami ive. LEADER je dokazao da uistinu podrujamoe u kojem sami ive. LEADER ivot je dokazao da uistinu unaprijediti svakodnevni ljudi u ruralnom podruju. moe unaprijediti svakodnevni ivot ljudi u ruralnom podruju. On potie sudionike da SAMI pronau inovativna rjeenja za On potie sudionike da ruralne SAMI pronau inovativna rjeenja za postaju stare i nove probleme i tako LAG-ovi stare i svojevrsni nove ruralne probleme tako LAG-ovi postaju laboratorij za i podizanje kapaciteta zajednice i svojevrsni laboratorij za podizanje kapaciteta zajednice iskuavanja novih nain zadovoljavanja potreba i ruralnih iskuavanja novih nain zadovoljavanja potreba ruralnih zajednica. zajednica. LEADER je u ruralnim podrujima zemalja lanica EU ostvario LEADER vrijedne je u ruralnim podrujima zemalja lanica EU ostvario rezultate. On potie ruralna podruja da otkriju nove vrijedne naine rezultate. On potie ruralna podruja da otkriju nove iskoriste da postanu konkurentna, da na najbolji nain naine da postanu konkurentna, da na prebrode najbolji nain iskoriste svoje prednosti i da uspjeno zapreke s kojima se svoje prednosti i da uspjeno prebrode zapreke s kojima se uslunih susreu (npr. sve starije stanovnitvo, manjak susreu djelatnosti, (npr. sve nedostatak starije stanovnitvo, manjak uslunih radnih mjesta). djelatnosti, nedostatak radnih mjesta). LEADER je pokrenut 1991. godine, i zbog svoje uspjenosti da LEADER rjeava je pokrenut 1991. godine, zbog svoje uspjenosti probleme kroz ipartnerstva, privukao da je veliku rjeava pozornost probleme unutar kroz EU, partnerstva, privukao je veliku ali i ire. Leader ohrabruje drutvenopozornost unutar EU, ali i ire. Leader ohrabruje drutvenoekonomske imbenike da surauju, da proizvode robu i usluge ekonomske imbenike da surauju, da proizvode robu i usluge koji u njihovoj lokalnoj zajednici ostvaruju maksimalnu dodanu koji u njihovoj lokalnoj zajednici ostvaruju maksimalnu dodanu vrijednosti. Leader takoer pomae i drugim sektorima i vrijednosti. Leader takoer pomae i drugim sektorima i kategorijama korisnika koji esto ne primaju potporu ili kategorijama korisnika koji esto ne primaju potporu ili primaju ogranienu potporu kroz druge programe koji se primaju provode ogranienu potporu kroz druge koji se u ruralnim podrujima, kaoprograme to su kulturne aktivnosti, provode poboljanje u ruralnim podrujima, kao to su kulturne aktivnosti, prirodnog okolia, renoviranje arhitektonskih i poboljanje prirodnog okolia, renoviranje arhitektonskih i povijesnih zdanja, ruralni turizam, unapreivanje povezanosti 9 povijesnih zdanja, ruralni turizam, unapreivanje povezanosti izmeu proizvoaa i potroaa, itd. izmeu proizvoaa i potroaa, itd.

kojima LAG da svoju slubenu podrku, imat e ogroman utjecaj na razvoj LAG podruja, a obuhvaaju iroki raspon djelovanja (od opsenih infrastrukturnih projekata pa do manjih soft mjera). LAG Papuk-Krndija je usvojio ovu Lokalnu razvojnu strategiju na sjednici Skuptine odranoj 08. sijenja 2013. godine u Kaptolu.

10

1.Znaajke podruja obuhvaenog LAG-om

1.1. Ope zemljopisne znaajke podruja

POVRINA I GRANICE PODRUJA

LAG-u Papuk-Krndija pripadaju grad Kutjevo, te opine Brestovac, Jaki, Kaptol i Velika. Povrina LAG-a Papuk-Krndija iznosi ukupno 736,97 km 2, to ini ukupno 40,47% ukupne povrine Poeko-slavonske upanije, odnosno 1,30% kopnene povrine cijele Hrvatske. Smjeten je na sredinjem i sjevernom dijelu upanije, a pripada panonskoj megaregiji, tonije slavonskom gromadnom gorju. Time ini dio Panonske regije. Granice podruja su definirane granicama navedenih opina i grada. LAG Papuk-Krndija granii na zapadu sa gradom Pakracom, na sjeveru s Virovitiko-podravskom upanijom, na sjeveroistoku sa Osjekobaranjskom upanijom, i istoku sa opinom aglin, na jugu sa gradom Poega i gradom Pleternica.

Slika 1. Poloaj opina i grada koji su osnivai i lanovi LAG-a Papuk-Krndija

Izvor: ROP Poeko-slavonske upanije

11

U svojoj osnovi, podruje LAG-a je ruralno, poljoprivredno podruje, sa cca 350 km2 poljoprivrednih povrina.

Tablica 1. Poljoprivredne povrine LAG-a Papuk-Krndija (ha)

POLJOPRIVREDNE POVRINE LAG-a PAPUK-KRNDIJA (ha) Nap: 1km2 = 100 ha Ukupn o poljopr .

Grad/Opina

Oranic ei vrtovi

priv

Vonja ci

priv

Vinogradi

priv

Livad e

priv

Panjaci

priv

Ukupno privatn o

BRESTOV AC JAKI KAPTOL

6.238 3.093 3.009

4.560 2.120 2.318

515 80 131

418 79 126

70 3 149

60 2 88 25 8 89 49 7

1.72 8 429 597

1.30 6 375 504

2.56 8 99 603

714 18 64

11.11 9 3.704 4.489

7.058 2.594 3.100

KUTJEVO VELIKA

7.262 4.163 23.76 5

3.657 3.279 15.93 4

259 264

233 254 1.11 0

463 459 1.14 4

830 775 4.35 9

575 583 3.34 3

570 732 4.57 2

156 124 1.07 6

9.384 6.393 35.08 9

4.879 4.329 21.96 0

Ukupno

1.249

Izvor: Ured za statistiku Poeko-slavonske upanije (ROP)

12

RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE

Iako obiljeen planinama Papukom i Krndijom na sjeveru, LAG PapukKrndija je preteito ravniarski kraj, ruralno podruje. Iako znaajno pokriven i umom, veina teritorija su ipak poljoprivredne povrine. LAGom protjeu rijeke Orljava, Londa, Velianka. Reljef se moe podijeliti na dva osnovna tipa. Juniji dio su nizine uz rijeke gdje su nadmorske visine kreu izmeu 150-200 m nadmorske visine. Sjeverni obronci planina Papuka i Krndije proteu se pak visinama i od 450-980 m nadmorske visine. Ove planine daju gorsko-brdski karakter podruju LAG-a. Klima je umjereno-kontinentalna, i na nju znaajan modifikacijski uinka imaju reljef i nadmorska visina, pa su osjetne razlike gorskog i kotlinskog podruja. Sjeverni planinski masiv ini prirodnu barijeru i spreava prodor sjevernih hladnih vjetrova u junu dolinu. Ovaj masiv je ujedno i prirodna granica rijenih tokova porjeja Save na jugu i Drave na sjeveru. Du planinskog masiva (Papuk-Krndija) protee su relativno uska, dijelom ravna, dijelom brdovita dolina (duga 40km i 15-20km iroka). Klimatski, gore su hladnije i vlanije. U vegetativnom periodu (IV-IX mjesec) u prosjeku padne cca 450 mm kie. Oko 10% oborina je u obliku snijega. Prosjena temperatura je cca 10C, dok je vlanost cca 85%. Jaki vjetrovi su vrlo rijetki, upravo zbog podplaninskog zatienog poloaja.

Slika 2. Prikaz rue vjetrova mjereno na lokaciji Kutjeva

Izvor: PPU grada Kutjeva

Podruje LAG-a Papuk-Krndija obiljeava i postojanje termalnih izvora na podruju opine Velika. Voda iz ovih izvora koristi se u bazenima otvorenog tipa, premda istraivanja pokazuju da potencijali ovih izvora nadilaze trenutnu primjenu. 13

14

KULTURNA I POVIJESNA BATINA

Podruje LAG-a Papuk-Krndija se smatra jednim od najstarijih naseljenih podruja u Hrvatskoj (iz 13. stoljea) sa sjeditem u oblinjoj Poegi, gdje se izraivao prvi hrvatski novac. Prosperitet podruja je zaustavljen kad su Turci okupirali zemlju poetkom 16. st. Kasnije su doli pod vlast Habsburgovaca. Na podruju LAG-a, ostaci utvrda datiraju iz srednjeg vijeka, a ve su bile naputene u vrijeme turske okupacije. Nakon to su Turci napustili to podruje, Isusovci i Franjevci su ponovo izgradili crkve i samostane i osnovali obrazovne institucije. Posebno se mogu istaknuti sljedei kulturno-povijesni objekti: Crkva Sv. Martina (Brestovac) Crkva Sv. Marije (Kutjevo) Barokna crkva Sv. Petra i Pavla Apostola (Kaptol) Bazilika Sv. Mihovila (Rudina, jedinstvene skulpture ljudskih lica, sada u poekom muzeju) Franjevaki samostan i gotika upna crkva Sv. Augusta (Velika, freske, arheoloka i umjetnika zbirka) Staklarsko groblje (Park uma Jankovac, grobnice njemakih staklara iz 18. stoljea) Pogana gradina i Kaptol (pokraj Kaptola) Velika tvrava i dvorac Straeman (pokraj Velike) dvorac Kutjevo (sagradili su ga Isusovci na ostacima starog cistercitskog samostana) Podrum u vlasnitvu tvrtke Kutjevo d.d. iz 1232. godine Trenkovo (10 km od Poege, jednokatna barokno-klasicistika graevina) emernica (Kaptol) Rudina. Kulturno-povijesnu batinu obogauju i brojne manifestacije na prostoru upanije, ali one specifine za podruje LAG-a Papuk-Krndija su: Zlatni glas Zlatne doline (Kaptol, svibanj, tamburako natjecanje festival pjevaa amatera) uvajmo obiaje zaviaja (Velika) Bekteki susreti (Bekte) Poljadija u srcu (Grabarje) Pjesmom u jesen (Jaki) Festival bundeva (Slobotina) Festival Graevine i pjesme (Kutjevo, lipanj) 15

 Najdui stol u Hrvata (Velika, svibanj) Vinkovo (Velika, sijeanj) Vincelovo (sijeanj) i Martinje (studeni) u Kutjevu.

16

DVORAC KUTJEVO Kutjevaki kraj poznat je i po svojem dvorcu, parku-perivoju i crkvi. Dananji dvorac dio je nekadanjeg isusovakog sklopa koji se sastojao od samostanske crkve, rezidencije (kasnije dvorca), te gospodarskih zgrada i vrtova, a nastao je na ostatcima cistercitske opatije. Izgraen je u prvoj polovini 18.st. Tijekom vremena mijenjao je i vlasnike i izgled, a prilikom obnove 90-ih godina prologa stoljea uspjela se sauvati njegova povijesna originalnost. Park u Kutjevu (oko dvorca) je 1967. godine zatien kao spomenik prirode - spomenik vrtne arhitekture. Park ima kulturno-povijesnu i estetsku vrijednost. Rubno i u prostoru oko dvorca je dendroflora visoke dobnosti u rasporedu slobodnih formi, a zapadno je aleja smreka koja vodi do ulaza u crkvu. Iza se nalazi vinski podrumi vinarije KUTJEVO d.d. sa cistercitskim podrumom iz 1232. godine. U parku je zabiljeeno oko 32 vrste dendroflore, a broj stabala visoke je dobnosti i razvijenosti. Park od 1,71 ha ima svoju artificijelnu vrijednosti. PARK TRENKOVO Usprkos zaputenosti, i danas je u Parku oko dvorca u Trenkovu (perivoj) vidljiva vrijedna dendroloka i kompozicijska parkovna arhitektura. Brojna stara stabla (hrastovi, lipe, grabovi, javori, smreke, borovi) autohtonih i egzotinih svojti te jo uvijek neizgraene i slikovite livade ukazuju na neko lijep i

promiljeno oblikovan perivoj, koji ini skladnu cjelinu Na starim fotografijama su zabiljeeni mali historicistiki cvjetnjaci ispred glavnog zapadnog proelja dvorca. Zanimljivost je i tzv. Trenkov hrast ispred kojeg je navodno barun Trenk proglaavao osude kmetovima.

Slika 3. Dvorac Kutjevo

Slika 4. Park Trenkovo

17

izvor: destinacije.com

18

PRIRODNA BATINA, NATURA 2000

Openito, podruje LAG-a Papuk-Krndija sa svojim komparativnim prednostima (nezagaen okoli i pedoklimatske prilike) u odnosu na ostale regije ima veliku mogunost osiguravanja pretpostavki za zdrav ivot i ivot bez stresa. Najznaajnije zatieno prirodno podruje po kojem je podruje LAG-a Papuk-Krndija specifino i posebno je Park prirode Papuk zatieni geopark pod zatitom UNESCO-a.

PARK PRIRODE PAPUK

Zatieno podruje povrine 336 km2 s bogatim biljnim i ivotinjskim svijetom kao i kulturnim spomenicima (7 srednjovjekovnih utvrda), rasprostire se preko planina Papuka i Krndije. Najvii vrhovi su Papuk (953 m), Ivaka glava (913 m), Toak (887 m), eljakovaki vis (820 m) i Kapavac (792 m). Ima pet posebno zatienih podruja: PARK UMA JANKOVAC planinska kotlina, zatiena 1955., poznata kao dragulj Slavonije zbog svoje iznimne ljepote koju duguje umi, krkom slapu Skakavac i jezeru; ima pouna stazu sa 16 interpretacijskih ploa; GEOLOKA FORMACIJA RUPNICA nastala stubastim luenjem vulkanskih stijena i poseban rezervat umske vegetacije SEKULINAKA PLANINA - 150 godina stara uma bukve i jele s osobinama praume; spomenik prirode STANITE TISA (deset preostalih stabala ove zatiene vrste) i spomenik prirode STARI HRASTOVI (dva divovska hrasta kitnjaka stara 420 i 500 godina, koji su najstariji ivi organizmi u parku). U Parku prirode Papuk postoji mrea dobro oznaenih planinarskih staza od kojih su najpopularniji Zveevo, Jankovac i Nevolja, oko 104 km oznaenih biciklistikih staza (jedan kroz vinorodno podruje Kutjeva s mogunou unajmljivanja bicikala), stijenu od 50 m za slobodno penjanje pokraj Velike, te uzletite za zmajarenje i skijaka iara pokraj Velike. Osim te staze, kraj Velike je smjetena i druga planinarska staza Lapjak koja vodi do glavnih zanimljivosti u Parku. Premda se Park prirode Papuk prostire na svom sjevernom dijelu na Virovitiko-podravsku upaniju, te time prelazi granice LAG-a, spomenute znamenitosti stanovnici LAG-a, kao i turisti (posjetitelji) doivljavaju kao jednu prostornu cjelinu, pa bi ih bilo pogreno izostaviti u opisu.

19

Slika 5. Kola fotografija Parka prirode Papuk

Izvor: www.pp-papuk.hr

Prirodna batina koja obiljeava podruje LAG-a Papuk-Krndija je upravo njegov brdoviti reljef. Vinorodni breuljci u okolici Kutjeva smatraju se iznimno vanim krajolikom koji treba posebno zatititi (cca 800ha pod vinogradima na podruju Kutjeva). Na niim padinama brda, nalaze se i sve vrijedne srednjovjekovne utvrde, koje su veliki turistiki potencijal kraja. Rijeke (Kutjevaka Rika, Velianka, Kaptolka, Vetovka, Duboanka, Brzaja, Straemanka, itd.) u svojim viim predjelima bogate su pastrvom, grgeom i klenom, dok su u nizinama bogate aranom, amurom, somom i smuom. Riblji fond se pojaava dodatno i umjetnim ribnjacima na podruju LAG-a, od kojih su svi mali ribnjaci, prikladni za portski ribolov (Vetovo, Rajsavac, Luka, Velika, Eminovci, Kutjevo...). Akumulacijsko jezera na lokaciji Zveevo (u Parku prirode Papuk) je poznato po svojoj velikoj turistikoj vanosti u prolim vremenima, dok je danas u potpunosti uniteno i devastirano. Ouvana priroda i velike povrine pod umama omoguile su i ouvan ivotinjski svijet to je preduvjet za razvoj lovstva (divlja svinja, jelen, srna, fazan, prepelica, divlji zec, lisica, itd.) i ribolova. NATURA 2000 je ekoloka mrea ouvanih podruja u cijeloj Europi. Nastala je kroz provedbu dviju vanih europskih direktiva (Direktiva o pticama i Direktiva o stanitima), koje zajedno predstavljaju vrlo ambicioznu inicijativu u cilju ouvanja vrijednih stanitva i vrsta diljem svih zemalja EU. NATURA 2000 je namijenjena ouvanju vie od tisuu rijetkih, ugroenih i endeminih vrsta divljih ivotinja i biljaka, te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanita nabrojenih u dodacima spomenutih direktiva. U ovu asocijaciju je do sada ukljueno oko 25.000 podruja, to je ini najveom mreom ouvanih podruja na svijetu. 20

U trenutku pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska e na svom teritoriju morati provesti direktive o pticama i stanitima (to je dijelom ve uneseno u hrvatsko zakonodavstvo). Isto tako, morat emo predloiti podruja koja e se uvrstiti u mreu Natura 2000, i to za vie od 250 vrsta i 70 staninih tipova koji se pojavljuju u Hrvatskoj i za koje se smatra da su vani za EU. Ve je napravljena inventarizacija rasprostranjenosti tih vrsta i stanita, te je odreeno cca 1000 podruja koja e biti predloeni za ekoloku mreu Natura 2000. Odabir se temelji na standardnim znanstvenim kriterijima koji se jednako primjenjuju u svim dravama EU. Konani popis tih podruja se prosljeuje na Vladu RH, prije nego li se preda Europskoj komisiji u Bruxellesu. to se tie podruja LAG-a, inventarizacija je utvrdila da e se prostor postojeeg Parka prirode Papuk u potpunosti predloiti za uvrtenje u mreu NATURA 2000, ime e njegova zatita postati jo snanija (slubene granice Parka prirode nisu predloene kao granice NATURA 2000 podruja, jer slubene granice ne prate logiku potrebne zatite i vrijednosti na terenu). Prednosti uvrtenja u NATURA 2000 mreu su zasigurno vee mogunosti financiranja iz fondova EU za projekte zatite i ouvanja okolia, ali i razvoja odrivog turizma koji se temelji na ouvanoj prirodi, ali s druge strane e se pojaviti odreena ogranienja po pitanju aktivnosti koje mogu natetiti okoliu, vrstama i stanitu.

Slika 6. Prijedlog NATURA 2000 prostora (Poeko-slavonska upanija)

Izvor: www.natura2000.hr

21

STANJE DRUTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

CESTE Podruje LAG-a je meusobno povezano upanijskim cestama, dok je sa ostalim dijelovima upanije i drugim upanijama povezano dravnim cestama. Ostalo su lokalne ceste, koje za razvoj lokalnog podruja imaju veliku vanost. Ukupna gustoa cesta u upaniji je 40,6 km / 100 km 2, to je za 18% nie od dravnog prosjeka, a neusporedivo nie od prosjeka razvijenih dijelova Europe. Stanje cestovne infrastrukture na podruju LAGa je dodatno oteano velikim brojem naselja i njihovom relativno velikom udaljenou. Zato je izgradnja i odravanje oteano i skupo, te teko opravdano (izmeu ostalog i zbog malog broja vozila koji prolaze tim prometnicama). Najvanije ceste su: Poega-(Ferovac)-Naice; PoegaVelika-Slatina (7,6km neasfaltirani dio gdje je nasuti kameni materijal); Poega-Brestovac-Pakrac, te cesta Velika-Kaptol-Kutjevo. Osim navedenih kategoriziranih cestovnih pravaca postoje i nekategorizirani cestovni pravci (umske ceste, poljski putovi, ceste u naseljima i slino). Bez obzira na manja unapreenja posljednjih godina, itava mrea cesta trai dodatnu modernizaciju i bolje odravanje kako bi se omoguio policentrini razvoj LAG-a i na taj nain postupno smanjile razlike u razvijenosti s ciljem postizanja uravnoteenog razvitka podruja. ELJEZNICA Samo je jedna postojea eljeznika linija na podruju LAG-a, i to Poega-Velika, duljine 24,9 km. Pruga prolazi kroz brdovitu turistiku regiju, te spaja opinu Velika sa gradom Poegom, sreditem upanije, to nikako nije dostatno a da bi predstavljalo razvojni potencijal ovog kraja. Izgraena je pred Prvi svjetski rat te putena u promet 02. prosinca 1894. godine. Najvea doputena brzina kretanja vlakova je 60 km/h, no posljednjih godina je zbog dotrajalosti brzina vlakova u postojeem voznom redu pala na svega 20 km/h (kroz kolodvor u Poegi tek na 15 km/h). Tijekom 2012. godine zapoela je temeljita rekonstrukcija (zamjena gornjeg prunog ustroja), to treba omoguiti ponovno konkurentan prijevoz tereta i putnika u dnevnim migracijama, to e doprinijeti revitalizaciji prostora. Spomenuta pruga se u nastavku spaja na eljezniku prugu Naice-Nova Kapela, te predstavlja jedinu poveznicu prema Zagrebu i dalje.
Slika 7. Radovi na obnovi pruge Poega-Velika

Izvor: www.mppi.hr

ZRANI PROMET Iako nema meunarodnih zranih luka na podruju LAG-a, izvan LAG-a su lako dostupne dvije meunarodne zrane luke (Zagreb i Osijek), do kojih se moe doi za prosjeno 1,5 h vonje. Meutim, u blizini mjesta Trenkovo, Tretanovci, te Kula-Darkovac (prema opini aglin) postoje mala uzletita koja se koriste iskljuivo u poljoprivredne svrhe. RIJEKE Na podruju cijelog LAG-a nema plovnih vodenih puteva. to se tie vodotoka, veina vodotoka na podruju LAG-a su, zbog svog podplaninskog poloaja, bujinog tipa, to znai da u kratkom vremenskom razdoblju nakon jaih padalina brzo formiraju bujine tokove, koji su (ovisno o obliku i veliini slivnog podruja i ureenosti sliva) esto vrlo velike razorne moi. Donji dijelovi slivova veih vodotoka prelaze iz prigorskog u dolinski dio i tu se zbog nedovoljnog kapaciteta korita vodotoka esto izlijevaju i uzrokuju poplave u uem podruju, koje je u tome dijelu ureeno kao naselje sa stambenim i gospodarskim objektima, a ostalo su poljoprivredne povrine (oranice i vonjaci). S obzirom da korita vodotoka Orljave, Londe i pritoka nisu dovoljno iroka da bi primila svu vodu s podpapukih padina, predviene su izgradnje akumulacija s vienamjenskom primjenom. Uz ovo rjeenje kombinira se i klasina zatita od poplave izgradnjom spojnih i lateralnih kanala, ureenjem korita vodotoka i izgradnjom nasipa. Poslove izgradnje objekata koji su u funkciji zatite voda samostalno vodi lokalna samouprava. TERMALNI IZVORI Na podruju LAG-a, u opini Velika nalazi se termalni izvor koji se nadovezuje na rasjed uz vodotok Duboanka, a prije pritoka Velianke. Voda se koristi u bazenima otvorenog tipa. Prisutno je nekontrolirano odlijevanje tople vode zbog ega ovaj termalni izvor nije maksimalno iskoriten. Takoer je potrebno pristupiti daljnjem istraivanju i buenju izvora na veim dubinama u svrhu mogueg terapeutskog koritenja vode, jer je prisutan interes mogueg koritenja termalne vode u zdravstveno-rekreativne svrhe. Dosadanja dva bunara ne pokazuju veu izdanost, a relativno su niske temperature vode. Buotine raspolau temperaturom vode od cca. 23,2C-25,6C kapaciteta od 0,71-5 l/s. VODOOPSKRBA Vodoopskrbni sustav LAG-a Papuk-Krndija je neadekvatan i zahtijeva znaajna poboljanja. Situacija u smislu prikljuenosti na

organizirani javni vodoopskrbni sustav je sljedea: U Jakiu je tek 41% stanovnitva prikljueno na vodoopskrbu, u Brestovcu 47%, Kutjevu 65%, Kaptolu 65%, Velikoj 87%. Tzv. Poeki vodoopskrbni sustav ima svoje izvorite upravo na podruju LAG-a Papuk-Krndija, iz nekoliko izvora u podpapukoj regiji, iz podzemnih tokova, te iz Kutjevake Rike. Ukupna duljina ovog sustava iznosi 380km prijevozno distribucijskih cjevovoda, dok je ukupna godinja potronja oko 2,8 milijuna m 3. Javnu vodoopskrbnu djelatnost obavlja komunalno poduzee Tekija d.o.o., Poega. Osnovna znaajka javnog vodoopskrbnog sustava su nedovoljne koliine pitke vode u ljetnom periodu zbog poveane potronje i smanjenja izdanosti te neizgraenosti javnih vodovoda za veliki broj naselja. Ostatak populacije koji nije prikljuen na javnu vodoopskrbu koristi vlastite bunare, upitne zdravstvene ispravnosti i kvalitete vode. ODVODNJA Kako je podruje LAG-a ruralno podruje, ija su naselja dislocirana i znaajno udaljena jedno od drugog, na veini podruja nije bila izgraena, niti se planira u skoroj budunosti, odgovarajua kanalizacijska mrea. Uglavnom su koritene septike jame, premda se procjenjuje da postoji cca 20% domainstava koji nemaju niti septike jame. Postojei odvodno-kanalizacijski sustavi na podruju LAG-a tretiraju otpadne vode samo lokalno, a netretirana se voda u veini naselja isputa u okolna rijena korita. Neadekvatni odvodno-kanalizacijski sustavi predstavljaju trajnu prijetnju za okoli. OTPAD Prema procjenama na podruju LAG-a se proizvede godinje oko 25.000 tona komunalnog otpada. Sustav upravljanja otpadom na podruju cijele upanije je openito nezadovoljavajui, napose zbrinjavanje komunalnog otpada. Otpad se zbrinjava na odlagalitu Vinogradine, te se predvia da e se tu definirati i regionalni centar za gospodarenje otpadom. Zbog nesavjesnih graana, na podruju LAG-a Papuk-Krndija, posebno na rubnim dijelovima umskih podruja, brojni su divlji deponiji otpada, koje pojedine lokalne samouprave nastoje periodino sanirati. ELEKTRINA ENERGIJA Opskrba elektrinom energijom je openito prilino dobro rasprostranjena i kvalitetna. Na podruju LAG-a djeluje Elektra Poega, kao jedini dobavlja elektrine energije. Distribucijska mrea elektrine energije iznosi 110 kV i/ili 35 kV i pokriva podruje cijelog LAG-a. PLIN Na podruju LAG-a postoji distributer plina (koncesionar) HEP-PLIN Osijek, koji osim Poege pokriva i podruje Kutjeva, Jakia, Brestovca i Kaptola. Opina Velika nema potpisanu koncesiju za koritenje plina. 2010 godine je dovrena projektna dokumentacija izgradnje plinovoda PodgorjeKaptol-Velika, ime bi se i ostali dio glavnih naselja podruja LAG-a prikljuio na plinsku mreu. Plin je omoguen u veim naseljima, dok se za sva udaljenija naselja (posebno slabije naseljena) ne procjenjuje opravdanim ulaganje u izgradnju plinovoda. Na razini upanije postoje planovi kako bi se poveala potronja i poboljala opskrba plinom kao ekonomski i ekoloki prihvatljivog energenta u odnosu na druge energente, te nastojati ga pretvoriti u glavni energent iroke potronje, uz

praenje pouzdanosti i sigurnosti postojeih instalacija. Ulaganje u plinifikaciju je dodatno vano zbog vanosti plina kao energenta u smislu kvalitetnije turistike ponude i smjetaja. TELEKOMUNIKACIJE Pokrivenost telekomunikacijskom mreom na podruju LAG-a je relativno dobro, zahvaljujui snanom angamanu postojeih telekomunikacijskih tvrtki koje premreavaju svojim uslugama cijelu Hrvatsku. Intenziviran je razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omoguuje bre uspostave veze, veu pouzdanost i brzinu prijenosa. Mobilna mrea pokriva sva urbana podruja, dok je u ruralnim dijelovima pokrivenost 90%, te je zadovoljavajua.

1.2. Gospodarske znaajke podruja

GLAVNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Premda je smjetena u podruju Slavonije (Panonske regije), koju openito obiljeava bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom (te zbog konfiguracije terena preteita djelatnost je ratarstvo), isto se ne moe ustvrditi i za podruje LAG-a Papuk-Krndija. LAG predstavlja blago brdovito podruje, bogato umom, rijekama i raznolikom kvalitetom tla (najpovoljnijom za radno-intenzivne kulture: voarstvo, povrtlarstvo uz obvezno navodnjavanje, stoarstvo, pelarstvo, vinogradarstvo, podrumarstvo, lov, ribolov, ruralni turizam temeljen na proizvodnji tradicijske hrane). Zbog velikog rudnog i umskog bogatstva, desetljeima je podruje LAG-a bilo znaajno eksploatirano u smislu vaenja kamena, te umarstva. Postojanje termalnih voda odredilo je podruje (posebno Veliku) kao podruje znaajno za zdravstveni turizam, te popratno veliko izletniko i planinarsko sredite. Osim spomenutih aktivnosti, sporadino se razvijaju i ostale gospodarske aktivnosti, uglavnom kroz djelovanje malih gospodarskih subjekata. Od velikih tvrtki, na podruju trenutno djeluje samo Kutjevo d.d. (vinogradarstvo, vinarstvo, ratarstvo). Na slici 8. prikazan je pregled gospodarskih djelatnosti na podruju cijele Poeko-slavonske upanije, 2003. godine. Kada bi postojali toni podaci za podruje LAG-a Papuk-Krndija, 2012. godine, oni bi u potpunosti iskljuili aktivnosti: poslovanja nekretninama, financijskog posredovanja, te opskrbe elektrinom energijom (te aktivnosti su centralizirane u Poegi).
Slika 8. Pregled gospodarskih djelatnosti u Poeko-slavonskoj upaniji

Izvor: DZS, 2003.

Podruje LAG-a (a posebno istoni dio kutjevakog dijela podruja) poznato je po dugoj tradiciji uzgoja vinove loze na pitomim, junim padinama Krndije, gdje su podignuti brojni vinogradi, a koji su poznati po kvalitetnim vrstama groa i vina, te su uz njih nastali i brojni vinski podrumi, i na taj nain obiljeili ukupan gospodarski razvoj ovog prostora, a u zadnje vrijeme i turistiki razvoj. Tradicija vinogradarstva je zapoelo jo u srednjem vijeku, u vrijeme cistercita, koji su zasadili i prvu lozu, a 1232. godine sagraen je i poznati Kutjevaki podrum, koji se ubraja meu najstarije u Europi. U njemu se i danas ovo kvalitetno vino uva u drvenim bavama, a meu kojima se izdvaja i velika hrastova bava u koju stane vie od 54.000 litara vina. Danas je Kutjevo poznato kao veliki centar proizvodnje vina, a posebno je posjeen njegov vinski arhiv osnovan 1873. i stari podzemni vinski podrum, koji su za mnoge atrakcija koja se mora vidjeti. Ruralni turizam predstavlja ogromni potencijal za zadovoljavanje potreba urbanog stanovnitva za mirom i prostorom za rekreaciju na otvorenom. Ruralni turizam ukljuuje posjet parku prirode, te ostaloj batini u ruralnom prostoru, panoramske vonje, uivanje u ruralnom krajoliku i boravak na samim poljoprivrednim gospodarstvima. Ipak, poraavajui je podatak da na podruju LAG-a 2007. godine nije bilo niti jednog registriranog turistikog seljakog obiteljskog gospodarstva (podaci HGK, oujak 2007, kada je u Republici Hrvatskoj ve bilo registrirano 352 seljaka domainstva, sa ukupno 886 kreveta). Turistiki potencijal podruja LAG-a temelji se na mogunosti razvoja rekreacijskog sredita, s obzirom na vrlo posjeeno i prepoznato (brendirano) vinsko podruje Kutjeva, termalno kupalite u Velikoj (ljekovita topla voda, pomae kod reumatskih bolesti, 28, osposobljeno od rimskih vremena), ljepotu i ouvanost zatienog podruja parka prirode

Papuk (UNESCO-ov geopark, brojne turistike atrakcije), tradiciju i razvijeno planinarstvo (vrh Papuka od 954m u ravnoj Slavoniji, brojni planinarski domovi i odmorita), veliki potencijal lovnog i ribolovnog turizma, i slino.
Slika 9. Vinski podrum Kutjevo d.d.

Izvor: www.savus-hotel.hr

Obrtnitvo na podruju LAG-a, nekada vrlo zastupljeno kao tradicionalna gospodarska djelatnost, danas se nalazi u vrlo loem stanju. Ovaj oblik poduzetnikog organiziranja u proteklim godinama biljei tendenciju pada. Prema podacima sa promotivnog portala obrtnici.info, na podruju LAG-a nalazi se tono 102 obrtnika na podruju Kutjeva, 67 obrtnika na podruju Velike, 38 obrtnika na podruju Brestovca, 47 obrtnika na podruju Jakia i 44 obrtnika na podruju Kaptola. Kao i ostali gospodarski subjekti, obrtnici su pogoeni globalnom gospodarskom krizom, te se broj obrta smanjuje kontinuirano posljednjih 3-5 godina. Primjerice, poetkom 2009. godine je u Poeko-slavonskoj upaniji bilo registrirano 1200 obrta, a sredinom 2011. godine ih je bilo oko 1.000, od ega je ak 40% obrtnika bilo u financijskoj blokadi rauna, ime se ogranienih mogunosti poslovanja. Opi loi uvjeti poslovanja onemoguuju izgradnju konkurentnog obrtnitva, kako zbog nelojalne konkurencije, tako zbog pretjerane birokratiziranosti i prereguliranosti u poslovanju. Na podruju LAG-a posluju uglavnom obrti s prosjeno malim brojem zaposlenih koji, na alost, ne mogu dosei razinu konkurentnosti potrebnu za izazove sve zahtjevnijeg trita. Usluge javnog sektora su uglavnom locirane u upanijskom sreditu Poegi, tako da na podruju LAG-a najvei dio bruto dodane vrijednosti stvaraju djelatnosti industrije (preteito zbog tvrtke Kutjevo d.d.),

rudarstva (Veliki kamen d.o.o.), poljoprivrede (vinogradarstvo, voarstvo), umarstva, lova, ribolova, trgovine. Udio turistike aktivnosti je limitiran ispod 2%, to je iznimno malo s obzirom na prirodne ljepote i ouvanost okolia, te kulturno-povijesnu batinu. Poduzetnika zona Kamenjaa - Kutjevo smjetena je na povrini od 19,74 ha. U zoni posluje 9 poduzetnika koji zapoljavaju 104 djelatnika (stanje 2011). Ponuene olakice za investitore su: oslobaanje plaanja dijela komunalnog doprinosa, oslobaanje od plaanja komunalne naknade u vremenu do etiri godine od poetka rada, oslobaanje poreza na tvrtku etiri godine, druge olakice iz nadlenosti lokalne samouprave. Na podruju LAG-a nema poduzetnikih potpornih institucija (poduzetnikih centara ili inkubatora za poduzetnike poetnike).

Tablica 2. Turizam na podruju LAGa 2011

stanje 31.8.2011 . Postelje staln e 58 102 160 pomon e 1 22 23 ukupn o 802 2719 3521 Dolasci doma i 643 2490 3133 stranc i 159 229 388 ukupn o 1508 8869 10377 Noenja doma i 1202 8237 9439 stranc i 306 632 938

Kutjevo Velika LAG

Izvor: DZS

Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. na podruju cijele Poeko-slavonske upanije bilo je 13.531 poljoprivredno kuanstvo i 37 poslovnih subjekata koji se bave poljoprivredom. Meutim, od tolikog broja poljoprivrednih kuanstava u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu dravne uprave u upaniji za 2008. upisano je tek 5.686 poljoprivrednih gospodarstava (od kojih je 5.554 OPG-a, 8 zadruga i ostali). Prosjena veliina gospodarstva je 7,2 ha.
Tablica 3. Povrine vinograda i broj trsova prema Popisu poljoprivrede 2003.
Skupine poljoprivrednih kuanstava prema koritenome poljoprivrednom zemljitu ukupna povrina ha

Vinogradi Ukupno
rodna povrin a ha ukupan broj trsova, 000 broj trsova rodnih 000 ukupa povrin a ha

od toga: plantani
rodna povrin a ha ukupan broj trsova, 000 broj trsova rodnih 000

1
LAG Papuk-Krndija Brestovac Jaki Kaptol Kutjevo Velika 393,86 10,94 4,92 72,42 226,73 78,85

2
341,69 8,09 4,92 64,06 196,11 68,51

3
1489 38 19 259 891 282

4
1301 27 19 227 781 247

5
336,94 6,44 4,1 63,48 209,49 53,43

6
288,84 3,79 4,1 55,42 179,56 45,97

7
1258 23 17 224 805 189

8
1084 12 17 193 699 163

izvor: dzs.hr

Na podruju LAG-a, velike su povrine pod vonjacima i vinogradima. Voarska i vinogradarska proizvodnja su prije gospodarske krize 2009. pokazivale pomak navie. Vinogradarska proizvodnja, povezana s proizvodnjom i prometom vina, osnaena je i sve je vie afirmiranih proizvoaa vina. Proizvodnja mlijeka, mesa i jaja predstavlja takoer vaan gospodarski segment. Uzgoj goveda je zbog mnogostrukih koristi potencijalno veoma vana grana stoarstva za podruje LAG-a. Sustavno je razvijaju poljoprivrednici i kroz udruivanje u zadruge i kooperacije. Ipak, najvei broj poljoprivrednika spada u skupinu malih proizvoaa kojima je proizvodnja hrane na vlastitom imanju dodatno zanimanje i izvor prihoda, a ne glavni nain stvaranja egzistencije. Staraka domainstva su takoer brojna, no zadiru vie u segment socijalne skrbi, nego to je rije o gospodarskoj konkurentnoj proizvodnji. Na podruju LAG-a posebno se moe istai djelovanje velikog proizvodnog sustava Kutjevo d.d., koje izrasta iz nekadanjeg sustava kooperacija i kombinata. Kutjevo d.d. raspolae s najveim brojem i najveom povrinom okrupnjenih i objedinjenih parcela, ime je postignuta vea razina konkurentnosti ovog privatnog poduzea. Kutjevo d.d. je desetljeima nosilo ulogu pokretaa razvoja proizvodnje hrane u Poetini. Danas djeluje u 3 segmenta: PJ Vinogradarstvo i vinarstvo, Biljna proizvodnja (PJ Ratarstvo i stoarstvo, PJ Poeanka mlin i pekarnice, PJ Sjemenarstvo), te Stoarska proizvodnja (PJ Papuk klaonica i mesnica). Ostali proizvoai poljoprivrednih proizvoda na podruju LAG-a nisu dostatno postigli razinu konkurentnosti u ovom smislu. Politika razvoja nije pomogla adekvatno mala i rastua obiteljska gospodarstva kroz organski rast okrupnjavanjem zemljita (rijetki manji uspjeni poljoprivrednici su iznimka, a ne pravilo). Osim vinogradarske i voarske proizvodnje u podruju LAG-a, moe se istaknuti i znaajan udio ratarske i stoarske proizvodnje. Podruje je obiljeeno kontrastnom situacijom u kojoj postoje zaputene i neobraene

povrine koje su iste i nezagaene, pa sve do povrina koje su zbog dugogodinjeg intenzivnog i neselektivnog koritenja mineralnog gnojiva i izostankom prirodnog stajskog gnojiva (i plodoreda) postale vrlo istroene, sa iznimno niskim udjelom humusa, te u potpunosti neotporne na sune uvjete. Sve su ovo injenice kojima treba sustavno pristupiti, te nastojati otkloniti utvrene nedostatke ukoliko se eli postii razina konkurentnosti kakva se moe vidjeti u razvijenim zemljama EU.

Tablica 4. estice poljoprivrednog zemljita po poljoprivrednim kuanstvima (izvor: ROP)

Tablica 5. Veliina stada mlijenih i kombiniranih pasmina krava u 2011. (izvor: HPA)

STANJE GOSPODARSTVA

Gospodarstvo podruja LAG-a Papuk-Krndija nije dostatno razvijeno. Niski BDP po stanovniku (ispod 65% hrvatskog prosjeka), visoka stopa nezaposlenosti (cca 30%), visoka stopa neaktivnog stanovnitva, iznimno mali broj aktivnih pravnih osoba i niska stopa poduzetnitva, obiljeavaju LAG kao podruje slabe razvijenosti. Na dan 31.3.2012. godine, na podruju cijele upanije zabiljeeno je tek neto vie od 1.000 trgovakih drutava (od kojih je tek 655 aktivno), 1149 registriranih ustanova i udruga, te 25 aktivnih zadruga. Takoer, evidentirano je i 1.186 aktivnih subjekata u obrtu. Kada se ove brojke primjene na podruje LAG-a (koje po broju stanovnika ini tek 30% ukupnog upanijskog stanovnitva, te 40% ukupne povrine upanije), moemo procijeniti da je na podruju LAG-a aktivno tek 200-njak trgovakih drutava. Prema podacima iz Registra udruga, na dan 10.08.2012. registrirano je 129 udruga (Kutjevo 33, Brestovac 10, Jaki 14, Kaptol 19, te Velika 53). Unapreenje konkurentnosti zahtjeva tehnoloku obnovu gospodarstva a jedan od moguih naina je poticanje inovacija, povezivanje gospodarstva s istraivakim institucijama te transfera tehnologije. Samo poduzea temeljena na znanju mogu ostvariti pozitivne efekte na konkurentnost, rast, razvoj izvoza, zapoljavanje, ali moraju proizvesti i pozitivne socioekonomske uinke kroz poveanje ivotnog standarda cjelokupnog stanovnitva. Za poveanje konkurentnosti potrebna je modernizacija poljoprivrede i ruralnih podruja kroz vei stupanj koritenja prirodnih resursa od poljoprivrednog zemljita te poveanje udjela proizvodnje dohodovnijih poljoprivrednih kultura (voe, povre, vino, ekoloka proizvodnja), preko iskoritavanja poljoprivredne proizvodnje i prirodnih resursa u stvaranju prepoznatljivog turistikog proizvoda LAG-a. Na podruju poduzetnitva, nedostaju horizontalne i vertikalne mree malih i srednjih poduzea koje e biti sposobne realizirati uinkovito istraivanje i razvoj, marketing i financije. Analizirajui stanje konkurentnosti podruja LAG-a (temeljeno na podacima o konkurentnosti upanije), gospodarstvo LAG-a znatno zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske, te je pri samom dnu to se tie veine relevantnih pokazatelja: nedovoljan rast BDP-a i BDV-a, mali broju aktivnih poslovnih subjekata, nepostojea i nedovoljno iskoritena poduzetnika infrastruktura, itd. Na podruju ljudskih resursa visoka je stopa nezaposlenosti, posebno mladih, isplaene mjesene neto plae znatno zaostaju za prosjekom RH. Prometni poloaj ne doprinosi razvoju jer nema odgovarajueg izlaska na autocestu, nema prometnog koridora dravnog i europskog znaaja, izgraenost i stanje upanijskih i lokalnih cesta zaostaju u odnosu na hrvatski prosjek, a eljeznika pruga je zastarjela i nedovoljno razmreena. Sukladno podacima regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske Nacionalnog vijea za konkurentnost (2007.

godine), Poeko-slavonska upanija, pa onda i podruje LAG-a PapukKrndija je na zaelju svih pokazatelja o konkurentnosti. Na podruju LAG-a postoje 3 opine koje djeluju u teim uvjetima gospodarenja u poljoprivrednoj proizvodnji i upravljanju i to: opina Brestovac i opina Velika kao podruja od posebne dravne skrbi (kategorija II), te opina Kaptol, kao brdsko-planinsko podruje. Poljoprivredna proizvodnja nije konkurentna zbog rascjepkanih parcela i neujednaene kvalitete zemljita. Osim toga, poljoprivreda je prilino ranjiva zbog visokog rizika od poplava na podruju LAG-a. Takoer, prisutni su i esti gubici uzrokovani tuom i drugim vremenskim nepogodama. Kako bi se ovaj negativan utjecaj otklonio, bilo bi nuno unaprijediti prevenciju razvijanjem sustava ranog obavjetavanja o elementarnim nepogodama. Aktualno stanje poljoprivrede LAG-a u svim svojim sektorima (stoarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, voarstvo) slijedi negativne trendove koji se dogaaju na nacionalnoj razini (gaenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, propadanje proizvodnje, drastino smanjenje broja goveda i svinja, veliko kreditno optereenje proizvoaa i njihova nelikvidnost, naputanje ruralnih prostora i emigracija...). Zbog svoje ruralne prirode i ope nerazvijenosti podruje LAG-a ih osjea jo intenzivnije. Pozitivan primjer interesnog udruivanja u poljoprivredi predstavlja zajednica uzgajivaa goveda, udruena u Uzgojno-poslovno-obrazovni centar Simentalac (zadrugu) koja svojim lanovima pomae u svim segmentima poslovnog ciklusa. U nastavku je prikazan izvadak iz predloene Platforme za uspostavu temelja nove politike govedarstva u RH, koja bi imala snanog odjeka na sektor poljoprivrede i na podruju LAG-a Papuk-Krndija. TEMELJI NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA (izvadak)
Kako u takvoj situaciji zaustaviti unitavanje ljudskih i gospodarskih potencijala sela? Kako ih sukladno hrvatskim stratekim interesima razvijati i uklopiti u uvjete koji se stvaraju predstojeim ulaskom u Europsku uniju? I kakva je specifina i kljuna uloga govedarstva u tom procesu? Primarni cilj nae poljoprivredne politike mora biti da potencijalima svoga ivog sela osigura vlastite prehrambene potrebe (samoodrivost) u zadanim opim EU-okvirima, a da se u europsku i meunarodnu podjelu rada na tom sektoru uklapa dinamikom i na nain koji zadovoljavaju glavni cilj. To se posebice odnosi na kljuni sektor govedarstva. Govedarstvo u okviru malih i srednjih, postupno rastuih seljakih gospodarstava, treba jaati kao moda najvaniji sektor u kome se mogu ostvariti nae relativne prednosti i tako ukloniti barem jedan od razloga deviznog krvarenja zemlje. Predloene teze za rjeenje teke situacije u govedarstvu su: (1) stvaranje klime dijaloga umjesto konfrontacije, (2) postizanje ireg konsenzusa oko naela organizacije proizvodnje i trita mesa i mlijeka, (3) pregovaraka usklaenost malih proizvoaa, (4) mjere zajamenog otkupa mlijeka i stabilnost cijena, (5) mjere kontrole uvoza i trita, (6) mjere obveznih isplata za mlijeko u roku, (7) poticaji u mljekarstvu na razini koja osigurava snabdijevanje hrvatskog trita domaim mlijekom, (8) promocija i podrka jaanju lokalne proizvodnje hrane, (9) zabrana klanja podmlatka, (10) zemljite povoljan zakup, zatita i racionalno koritenje, okrupnjavanje, kupnja, najam, komasacija, (11) povoljni kreditni uvjeti, (12) izgradnja vrstih temelja uzgoja kao zaloga sigurnosti budue proizvodnje akcijski planovi,

Tumaenje:
A Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i TRITE RADNE SNAGE vaenje ruda C Preraivaka industrija D Opskrba elektrinom Tablica 6. Broj zaposlenih u pravnim osobama u LAG-u, prema NKD-u 2007, stanje energijom, plinom 31.03.2011. E Opskrba vodom, odvodnja, otpad, sanacije Prema podrujima F Graevinarstvo Ukupno G malo, F A B CTrgovina D na E G H popravak motornih vozila Kutjevo 878 401 0 0 i 0 29 48 7 H 208 Prijevoz skladitenje
Brestovac Jaki Kaptol Velika LAG 177 123 117 385 1.680 15 1 0 46 463 0 0 0 63 63 54 18 8 6 294 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 5 16 52 37 28 32 15 160 11 10 3 12 43

Izvor: DZS

Od 1.680 zaposlenih osoba u pravnim osobama tek je 724 zaposlenih ena (43%), to predstavlja poseban problem u strukturi stanovnitva, s obzirom da je ukupni broj ena i mukaraca na podruju LAG-a uravnoteen.
Slika 10. Broj registriranih nezaposlenih osoba na podruju LAG-a u svibnju i lipnju 2012

Izvor: HZZ Poega

Uzrokovano dijelom i gospodarskom krizom (2009-2012), povean je broj nezaposlenih osoba i to u svim dobrim strukturama. Veliko poveanje je vidljivo u mlaim dobrim skupinama svih obrazovnih struktura.

Nezaposlenost mladih i neadekvatni poslovi suava mogunosti budueg zaposlenja, te dodatno stvara pritisak prema migracijama i iseljenju iz kraja, to se u narednim razdobljima mora zaustaviti.

slika 11. karta Poekoslavonske

(izvor:TZPS)

Turistika upanije

1.3. Demografske i socijalne znaajke podruja

BROJ I GUSTOA STANOVNIKA

Zbog svoje raznolikosti prirodne osnove i specifinog povijesnog razvoja, podruje LAG-a obiljeava veliki broj naselja, relativno malih, sa gustoom stanovnitva ispod 300 st/km2, to je znatno ispod dravnog prosjeka. Podruje LAG-a je specifino i po razvoju izduenih naselja du prometnica, kao i blagom porastu stanovnitva u naseljima smjetenim uz glavne koridore (cestovne). Primjetan je dugoroni trend preseljenja ljudi iz brdsko-gorskih podruja i tenja za naputanjem poljoprivredne djelatnosti. Stanovnitvo se nastanjuje u suburbanizirana naselja, uz vanije prometnice.

Tablica 7. Broj stanovnika LAG-a Papuk-Krndija

Stanovnitvo LAG-a Papuk-Krndija 2001 1991 Ukupn o 1564 55.35 1 16.73 7 Udi o 64 % 64 % 64 % 65 % 61 % 64 % 69 % prosj. st 2011 2011/199 1

0-14 16.96 6

65+ 13.51 4

PSZ

99.83 1 26.54 1

85.831

38,2 22.99 4

LAG P/K Brestova c

25.832

5.578

3.517

36,9

86,63%

5.395

4.028

722

2.559

747

40,2

3.752

69,55%

Jaki

4.113

4.437

960

2.879

598

35,8

4.020

97,74%

Kaptol

3.566

4.007

1.005

2.458

544

34,8

3.449

96,72%

Kutjevo

7.366

7.472

1.608

4.801

1.063

36,7

6.168

83,74%

Velika Izvor: DZS

6.101

5.888

1.283

4.040

565

37,1

5.605

91,87%

to se tie oekivanog trajanja ivota na podruju LAG-a, za muke osobe ono iznosi 71 godina , dok se za ene oekuje da e ivjeti do svoje 79

godine. Prosjena starost majki pri porodu na podruju LAG-a je oko 25 godina (za upaniju: 28 godina). to se tie migracijskog salda u godini 2008., on za mukarce iznosi -223, dok za ene iznosi -258 (za upaniju).

DEMOGRAFSKA KRETANJA

Opadanje broja stanovnika posljedica je dijelom ratnih zbivanja izmeu 1991. i 1995. godine, migracija iz ruralnih u gradska podruja posebice u vee gradove u upaniji ili izvan upanije, ali prvenstveno niskom razinom gospodarskih aktivnosti i slabim mogunostima za pronalazak radnog mjesta. Depopulacija nije ublaena niti injenicom da se poetkom 90-tih godina 20-tog stoljea veliki broj obitelji iz Bosne i Hercegovine doselio na podruje LAG-a. Manje povrine se jo uvijek navode kao minsko-sumnjiva podruja (posebno podruja opine Brestovac, Velika i Kutjevo), na svojim sjevernim stranama. Mine su posljedica tragova Domovinskog rata.

Tablica 8. Pokazatelj prirodnog prirasta u 2011

prirodni prirast sklopljeni brakovi razvedeni brakovi
vitalni indeks (roenih na 100 umrlih)

2011

roeni

umrli

Kutjevo Brestovac Jaki Kaptol Velika LAG Izvor: DZS

57 30 46 26 51 210

70 50 37 42 89 288

-13 -20 9 -16 -38 -78

26 21 19 14 31 111

7 2 8 3 6 26

81,4 60 124,3 61,9 57,3 76,98

LAG Papuk-Krndija ima obiljeja emigracijskog, egzodusnog tipa kretanja stanovnitva. Mladi stanovnici odlaze, ostaju stari. Mladi ne mogu nadoknaditi ovako veliki gubitak stanovnitva. Smanjen je broj aktivnog stanovnitva na ispod 40%. Na podruju LAG-a postoji 10-tak potpuno naputenih naselja. Kako je upravo stanovnitvo osnovni imbenik razvoja, najtei razvojni problem podruja LAG-a upravo je depopulacija i odlazak ljudi, to i ova strategija mora nastojati targetirati i rjeavati.

OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA

Obrazovna struktura LAG-a bitno je ispod prosjeka Republike Hrvatske. Osnovnu kolu na podruju LAG-a, po jedinicama lokalne samouprave nije zavrilo ak 33,87% (Brestovac); 26.62% (Kutjevo); 23,45% (Kaptol); 17,58% (Velika) i 17,25% (Jaki) stanovnitva (prosjek RH je 15,76%). Srednju kolu nije zavrilo ak 60,90% (prosjek RH je 37,51%). Premda su ovi podaci iz 2001. godine, u meuvremenu se nisu dogodili socijalni i ekonomski pomaci koji bi znaajno promijenili ovu sliku. Na drugoj strani sa zavrenom barem viom kolom na podruju LAG-a je svega 3,91% (prosjek RH je 11,90%).

Tablica 9. Obrazovna struktura starijih od 15 godina (popis 2001)

udio bez srednje kole udio visokoobrazova nih

stariji od 15g

bez skole

visa skola

fakulte t

magiste rij

doktor at

LAG Brestov ac

20254

1233 5

60,90 % 64,67 % 53,15 % 63,59 % 62,89 % 59,76 %

317

461

14

3,91%

3306

2138

48

46

2,87%

Jaksic

3477

1848

79

109

5,46%

Kaptol

3002

1909

29

61

3,10%

Kutjevo

5864

3688

84

146

3,99%

Velika
Izvor: DZS

4605

2752

77

99

3,93%

KOLSTVO, KULTURA I PORT

PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Na podruju LAG-a usustavljeno je 2 djeja vrtia i 3 zasebna predkolska programska jedinica u redovnoj osnovnoj koli. Osnivaka prava nad ustanovama imaju upanije, opine, odnosno gradovi. Djelatnost se financira iz prorauna jedinica lokalne samouprave i samouprave, te participacije roditelja. Sustav predkolskog odgoja ine: primarni ili redoviti program, program za djecu s tekoama, program predkole, vjerski programi i ostali krai programi (igraonice). Djeji vrtii na podruju LAG-a su: Djeji vrti Velika, Velika Djeji vrti Kutjevo, pri O Zdenka Turkovia, Kutjevo predkola u sklopu O V.Korajca, Kaptol predkola u sklopu O Mladost, Jaki, te predkola u sklopu O Vladimir Nazor, Trenkovo.

OSNOVNOKOLSKO OBRAZOVANJE Na podruju LAG-a djeluje 6 osnovnih kola, od kojih u svima osnivaka prava ima Poeko-slavonska upanija. Osnovne kole su O Zdenka Turkovia (Kutjevo), O Mladost (Jaki), O Vilima Korajca (Kaptol), O Vladimir Nazor (Trenkovo), O Ivan Goran Kovai (Velika), O Dragutina Lermana (Brestovac). Na podruju LAG-a nema glazbenih kola. Na podruju LAG-a nema srednjokolskih ustanova, premda znatan broj uenika svakodnevno putuje u srednju kolu i dulje od 10km. Takoer, na podruju nema ni popratnih uenikih domova, ni samostalnih visokokolskih ustanova. Iznimka je ispostava Veleuilita u Poegi, koje na podruju Kaptola ima nastavni objekt sa 7,5 ha nasada vinograda. Nasad njeguju studenti strunog studija Vinogradarstvovinarstvo voarstvo, a ubrano groe prerauju u podrumu. Svaki student proizvede jedno ili vie razliitih vina, te u pravilu posjeduje svoju bavu. Ovaj nastavni objekt je na usluzi svim zainteresiranim posjetiteljima, a u dogovoru su mogui struni posjeti i kuanja iroke palete vina.

KULTURA Podruje LAG-a povijesna je i prirodna cjelina u kojoj se stoljeima odvijao intenzivan ivot razliitih civilizacija koje su ostavile kulturne tragove svog postojanja i trajanja na ovim prostorima. Brojni raznorodni materijalni

dokazi graditeljske batine od arheolokih lokaliteta, povijesnih i ruralnih cjelina, utvrenih gradova, sakralnih graevina do pojedinanih stambenih i javnih zgrada govore o kontinuitetu naseljavanja i kulturi ivljenja i stanovanja u razliitim stilskim, oblikovnim i vremenskim razdobljima. Kulturni habitus LAG-a nezamisliv je bez permanentne brige u podruju zatite, spaavanju, prezentaciji i revitalizaciji kulturnih dobara. Bogata kulturna batina LAG-a donosi odgovornost za njeno ouvanje i za stvaranje boljih uvjeta za zatitu kulturnih dobara, ponajprije onih najvie spomenike kategorije. Radi to uinkovitijeg djelovanja i bolje strune brige o zatiti spomenika kulture, osnovan je i djeluje Konzervatorski odjel u Poegi iji se upravni i struni poslovi odnose na skrb o 30-tak registrirana spomenika kulture i 70-tak preventivno zatiena spomenika. Spomenika je i vie, ali jo nisu svi evidentirani i registrirani ve su u fazi istraivanja. Brojni su kulturni spomenici na podruju LAG-a, koji su razliitog stupnja zatite i vrijednosti, od kojih su neki iznimno stari i vrijedni, dok su drugi iz doba 2. svjetskog rata i mlai, ali vrijedni zbog svoje ljepote i arhitekture. Moe ih se podijeliti u skupine sakralnih objekata, profano-sakralnih, arheolokih, NOB spomenika, etnolokih, itd. Samo neki od spomenika kulturne batine su: Veliki grad, Stari grad Kaptol, Kutjevaki dvorac, i slino. Na podruju LAG-a od knjininih ustanova najznaajnija je Narodna knjinica i itaonica u Kutjevu. Veina stanovnika gravitira prema Poegi kao svom kulturnom sreditu, gdje konzumiraju razliite kulturne sadraje tijekom cijele godine. Tijekom godine na podruju LAG-a odravaju se brojne kulturne, glazbene, knjievne, likovne i druge priredbe, a potporom njihova daljnjeg odravanja nastavlja se i njeguje tradicija i bogatstvo kulturnih dogaanja na ovim prostorima. Neke od znaajnijih su: uvajmo obiaje zaviaja (Velika), Doi diko veeras na sijelo (Brestovac), Bekteki susreti (Bekte), Pjesmom u jesen (Jaki), Zlatni glas Zlatne doline (Kaptol), Dirty Old Festival (Velika), Sajam VINO-KAP (Kaptol), Smotra folklora Pjesmom u jesen (Jaki), Nae jaro (Kaptol), i druge. Unato velikim naporima lokalne zajednice, nije prisutna masovnost u aktivnostima za ouvanje kulturnog identiteta (folklorna drutva i manifestacije), te je potrebno uloiti dodatni trud oko angamana mlaih generacija, kako bi se sauvala vrijedna i bogata tradicija podruja.

Slika 12. Stari grad Kaptol

izvor: Wikipedija.hr

PORT Na podruju LAG-a djeluju brojne portske organizacije: nogometni klubovi, boarski klubovi, portsko-ribolovno drutvo, taekwondo klubovi, malonogometni klubovi, ahovski klubovi, i slino. Veinom se financiraju iz gradskih i opinskih prorauna, te u pravilu svoju djelatnost zahvaljuju entuzijazmu pojedinaca iz podruja LAG-a. Rad im nije samoodriv, ali vrijednost koju unose u kvalitetu ivota u ruralnom podruju je nemjerljiva. Kako su i portski klubovi u domeni udruga, odnosno civilnog drutva, moe se ustvrditi da je upravo ovaj segment civilnog drutva najsnaniji, te ini oko jedne treine ukupnog broja udruga na podruju LAG-a. Nove kolsko-portske dvorane su u funkciji u Brestovcu, Kaptolu, Velikoj i Jakiu, dok je starija dvorana dostupna u Kutjevu. U Velikoj se nalazi ve spomenuti otvoreni bazenski kompleks. Na podruju cijelog LAG-a ima i par teniskih igralita. Velika se moe pohvaliti i izgraenim nogometnim stadionom, koji je u skladu sa zahtjevima UEFAe, za odravanjem meunarodnih nogometnih utakmica (pa i Lige prvaka). Iako navedeni podaci mogu znaiti relativno kvalitetnu opremljenost portskom infrastrukturom, potrebno je kontinuirano provoditi aktivnosti unapreenja i izgradnje portskih objekata, prvenstveno zbog podizanja kvalitete ivota mladih na podruju LAG-a, kao i unapreenja zdravlja stanovnitva.

Slika 13. Planinarke na Kutjevakom gorju (Martinje 2011)

Izvor: www.planinarimo.info

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Zdravstvena zatita na podruju LAG-a organizirana je u pravilu u zdravstvenim stanicama, tj. ambulantama. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima ugovoreno provoenje primarne zdravstvene zatite i s privatnim zdravstvenim djelatnicima. U naseljima sreditima opina i grada nalaze se i u pravilu po jedna ljekarna. Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba socijalno ugroenim, nemonim i drugim osobama koje one same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Takve su osobe u stanju socijalne potrebe i mogu biti korisnici socijalne skrbi. Sukladno odredbama lanka 7. Zakona o socijalnoj skrbi, opine i gradovi obvezni su u svom proraunu za potrebe socijalne skrbi osigurati sredstva kojima osiguravaju pomo za podmirenje trokova stanovanja, kao i za ostvarivanje prava utvrenih propisima u veem opsegu, te za pruanje i drugih vrsta pomoi. Zbog skromnim proraunskih mogunosti, opine na podruju LAG-a ulau u projekte socijalne skrbi neznatna sredstva, te se socijalna skrb uglavnom oslanja na sredstva Republike Hrvatske, koja svoju djelatnost u toj oblasti obavlja putem Centara za socijalnu skrb i drugih ustanova. Za podruje LAG-a nadlean je Centar za socijalnu skrb Poega. U opini Velika postoji Dom za starije i nemone osobe, u kojemu je smjeten 141 korisnik, a koji umirovljenicima i drugim starijim osobama prua usluge organiziranog stanovanja, prehrane, pomoi i njege, socijalnog rada, zdravstvene zatite, odmora i rekreacije te drugih aktivnosti. Na podruju LAG-a u ukupnom broju stanovnika, veliki je broj osoba koje nisu u stanju zadovoljiti najosnovnije ivotne potrebe svojim radom ili prihodima od imovine te su korisnici pojedinih prava iz sustava socijalne skrbi. Isto tako, poveava se broj samakih domainstava starije ivotne dobi, to u pravilu znai i stanovnitvo, u prosjeku, s razmjerno niskim primanjima (mirovina). Osim toga, izrazita je dnevna migracija prema ostalim gradovima i opinama upanije, i to prvenstveno vezano za rad, srednjokolsko i visoko obrazovanje, te zadovoljavanje zdravstvenih, kulturnih i drugih potreba stanovnitva. Sredstva javnog prometa koristi vei broj stanovnika koji sudjeluje u dnevnoj migraciji, a u najveoj mjeri koriste osobe koje to moraju, znai uenici, osobe slabijeg imovnog stanja i starije osobe.

PERCEPCIJA PROBLEMA STANOVNITVA LAGa

Kako bi se istraila percepcija problema stanovnitva na podruju LAG-a, prikupljeni su podaci upanijskog tima za zdravlje. Ispitanici su upitani za dob, spol i mjesto ivljenja, te su im postavljena pitanja otvorenog tipa: Koje probleme uoavate kao najvanije'. Ispitanici su podijeljeni po principima dobi, u skupine do 19 godina, od 20 do 64 godine, te vie od 65 godina. Analiza dobivenih odgovora utvrdila je, prema dojmu ruralnog stanovnitva Poetine, najvee probleme stanovnitva, to je prikazano u tablici lijevo.

Tablica 10. Prikaz najee navedenih problema stanovnika u ruralnoj Poetini

(izvor: zdravi-gradovi.com)

Tablica 11. Umirovljenici s nedostatnim primanjima u Poeko-slavonskoj upaniji u 2005. godini

RB 1 2 3

GRAD/OPINA Kutjevo Brestovac Jaki

Umirovljenici s primanjima do 500 kn 72 54 46

Umirovljenici s primanjima 5001000kn 1.129 895 693

4 5 6

Kaptol Velika LAG

43 74 289
Izvor: zdravi-gradovi.com

510 891 4.118

2.SWOT analiza podruja LAG-a

SWOT analiza je metoda koja se koristi prilikom procesa definiranja strategija razvoja. Kroz SWOT analizu se identificiraju snage i slabosti odreenog podruja (strateki imbenici), te prilike i prijetnje (elementi vanjskog okruenja) koje su od utjecaja za razvoj svakog od kljunih drutveno-gospodarskih obiljeja podruja. Unutarnji elementi su segment koji podruje moe, kroz djelovanje svog stanovnitva mijenjati, dok su vanjski elementi (u pravilu) dio na koji se nuno priviknuti, ili mu se prilagoditi. Kombinacijom varijabli dobiva se kontekst u okviru kojeg odreeno podruje postoji, te na koji nain se razvija. Pri definiranju SWOT elemenata, radna tijela za izradu strategije vodila su se sljedeim pitanjima: Postoje li jedinstvene razlikovne prednosti koje ine da se podruje LAG-a razlikuje od konkurencije? Zato stanovnici podruja LAG-a vole ivjeti u njemu? to su pozitivne asocijacije vezane uz podruje LAG-a? to znamo dobro raditi? Postoje li segmenti ili sektori djelovanja na podruju LAG-a koja bi se mogla bolje organizirati? to druga podruja rade bolje od nas? Postoje li sektori koji su nepravedno zanemareni? Koje su postojee trine prilike u kojima bi se stanovnitvo LAG-a moglo adekvatno pronai? Koji su novi trendovi relevantni za LAG? to potencijalno ugroava razvoj LAG-a? tete li promjene u drutvu ili tehnologiji LAG-u? Snage treba jaati i razvijati. Slabosti uklanjati i umanjivati. Prilike koristiti, a vanjske prijetnje izbjegavati. SWOT analiza vodi do jednog od etiri glavna zakljuka: a. ukoliko snage nadvladaju slabosti, a prilike prijetnji, podrana je strategija rasta; b. ukoliko snage nadvladaju slabosti, a prijetnje nadvladaju prilike, to je strategija odravanj; c. strategija etve oznaava zakljuak u kojem slabosti nadvladaju snage, no prilike nadvladaju prijetnje; d. ukoliko pak slabosti nadvladaju snage, a prijetnje prilike, podrana je strategija ograniavanja. SWOT analiza LAG-a Papuk-Krndija je izraena tijekom mjeseca druge polovice 2012. godine od strane lanova LAG-a te svih ostalih zainteresiranih sudionika, koji su dali svoj dragocjeni doprinos kroz provedenu pismenu anketu, ali i kroz inpute dostavljene putem e-maila, facebook profila, te preko web stranice LAG-a. Konano, dostavljeno je 28 popunjenih anketnih upitnika (slika 14.) koji su znaajno pomogli u jasnijoj formulaciji SWOT analize. Takoer, definirani elementi SWOT analize usklaeni su sa svim vanijim odrednicama analize podruja LAG-a (gospodarske, demografske, socijalne, i dr.). Konana verzija SWOT analize potvrena je na sjednici Skuptine LAG-a, 08. sijenja 2013. godine.

Slika 14. Anketni listi za izradu SWOT analize (izvor: administracija LAG-a)

Tablica 12. SWOT analiza (izvor: administracija LAG-a)

SNAGE
- Prirodno okruenje prua mogunost za zdrav ivot - Duga tradicija vinogradarstva i voarstva je snaga podruja - Obilje prirodnih resursa (ume, vode, rude) su ouvane i vrijedne - Hrana koju proizvodimo je zdrava i to je naa velika prednost - Ljudi su veliki potencijal naeg podruja, u smislu marljivosti, velikodunosti i snalaljivosti - Gostoprimstvo je obiljeje kojim se ponosimo i kojeg nai gosti cijene - Kulturno-povijesna batina je iznimno vrijedna i temelj za turizam

SLABOSTI
- Ogroman je udio naputenih i zaputenih poljoprivrednih povrina - Neiskoriten potencijal ekoloke i integrirane proizvodnje u podruju koje je isto i sauvano - Poduzetniki duh nije razvijen niti je svijest o vanosti poduzetnitva na visokoj razini - Poljoprivreda nije razvijena niti konkurentna kako bi to bilo mogue - Turizam se kao gospodarska grana tek poinje razvijati - Poslovne zone nisu dostatno afirmirane (ili ne postoje) - Nema poduzetnikih potpornih institucija da bi pomogle razvoj - Ekoloki nismo dovoljno svjesni i odgovorni - Gospodarske aktivnosti trpe zbog nae neorganiziranosti - Naselja u LAG-u nemaju kvalitetne centralne prostore za okupljanje (trg) - Nezadovoljavajui je stupanj finalizacije proizvoda -proizvode se sirovine

PRILIKE
- Geopark kao zatieno jedinstveno podruje trebamo iskoristiti - Turistiki potencijal je ogroman, ali ga treba iskoristiti - Treba pokrenuti ekonomske veze s drugim podrujima Hrvatske - Velike su mogunosti za sport i rekreaciju na podruju - Poljoprivreda je nae najvanije obiljeje i tu su velike mogunosti - Strane investicije mogu biti veliki poticaj razvoju LAG-a - EU fondovi predstavljaju veliki potencijal koji e utjecati na razvoj kraja - Potencijali obnovljivih izvora energije postoje ali nisu iskoriteni - Obrazovni sustav tek treba razvijati da bi izravno pomogao razvoj gospodarstva - Broj poduzetnika i samostalno zaposlenih e se poveavati - Ulazak u EU znait e veliku pozitivnu prekretnicu u naem razvoju - Imamo mogunosti za kvalitetnu edukaciju

PRIJETNJE
- Depopulacija i odlazak mladih s podruja LAG-a je velika prijetnja - Uvoz poljoprivrednih proizvoda unitava lokalno gospodarstvo - Neadekvatno zbrinjavanje otpada i proiavanje voda predstavljaju prijetnju zdravlju ljudi - Populacija je sve starija i na tom se ne moe bazirati razvoj - Loa prometna povezanost s drugim dijelovima Hrvatske nas koi - Nema dovoljno novca za obnovu kulturnopovijesne batine - Odljev mozgova nee biti kvalitetnih kadrova za razvoj kraja - Domainstva nisu prikljuena na vodovod i odvodnju u dostatnoj mjeri - Zemljite je preusitnjeno da bi stvarno znailo razvojni potencijal - Na kulturni identitet nestaje i suava se, i prevladava nejasan osjeaj pripadnosti - Zagaenje podruja (uma, voda, tlo) se ini sve vee i vee - Nisu jo sva podruja razminirana pa to

na podruju

blokira napredak

3.Razvojna vizija

Zajednikim radom radne skupine za izradu Lokalne razvojne strategije utvrena je razvojna vizija za podruje LAG-a Papuk-Krndija. Premda LEADER program i platforma LAG-a ne mogu adekvatno pokriti sve postojee gospodarsko-razvojne potrebe podruja (zbog ogranienih kapaciteta i sredstava), strategija se fokusirala na one aspekte ruralnog razvoja koji najbolje reflektiraju interese i sposobnosti partnerske organizacije i podruja LAG-a. Pri izradi strategije i vizije razvoja, partnerstvo se vodilo osobnim iskustvima dionika, nalazima socio-ekonomske analize podruje, stavovima dionika o snagama, slabostima i prilikama koje obiljeavaju podruje, te stavovima pojedinih dionika o relevantnim temama i prioritetnim aktivnostima. Konano, LAG Papuk-Krndija je definirao sljedeu razvojnu viziju koju e strategija nastojati ostvariti, a to je da: ... je do 2015. godine LAG Papuk-Krndija podruje prepoznatljivo kao kontinentalna turistika destinacija, koja svoju jedinstvenu ponudu temelji na proizvodnji zdrave, domae hrane, bogatstvu i ljepoti prirodnih resursa, konkurentnoj poljoprivrednoj, vinogradarsko-vinskoj i ekolokoj proizvodnji visoke dodatne vrijednosti. Razvijena drutvena, socijalna i komunalna infrastruktura osiguravaju razvoj ruralnog poduzetnitva, te pruaju mogunost za vrlo kvalitetan ivot u ruralnom podruju. Do 2015. godine, stanovnici LAG-a Papuk-Krndija (izraeno kroz stavove dionika LAG-a) ele da LAG postane prepoznatljiv na irem podruju po svom nastojanju da promovira ujednaeni ekonomski prosperitet na odrivi nain. LAG treba svoj razvoj bazirati na koritenju specifinih prirodnih bogatstava, ouvanim prirodnih ljepotama i kvalitetnoj plodnoj zemlji koja daje zdrave proizvode, te na vjetinama stanovnitva da proizvede i KREIRA INOVATIVNE proizvode. Kulturno-povijesno naslijee postat e temelj snane turistike aktivnosti, koja se naslanja na proizvodnju zdrave i autohtone hrane. Dobro usmjereno obrazovanje i prekvalifikacije u svrhu razvoja nunih vjetina potrebnih za stvaranje konkurentne poljoprivrede i malih specifinih industrija bit e posebno naglaeni, u procesu postizanja navedene vizije.

3.1. Razvojni ciljevi

Razvojni ciljevi za podruje LAG-a Papuk-Krndija definirani su u skladu sa (prve) 3 osi1 integriranog ruralnog razvoja sukladno strategijama i politikama ruralnog razvoja. Prva os integriranog ruralnog razvoja je definirana kao KONKURENTNOST, kroz koju se nastoji restrukturirati i osuvremeniti poljoprivredni sektor. Sukladno tome definiran je i prvi specifini cilj Lokalne razvojne strategije LAG-a Papuk-Krndija, a to je: I. konkurentna i razvijena poljoprivreda, sektor proizvodnje hrane, vinogradarsko-vinske i ekoloke proizvodnje u funkciji turistike ponude u podruju

to predstavlja suavanje teme konkurentnosti na konkretno podruje u domeni koja je specifina za podruje LAG-a, te u kojoj ve postoje odreene prednosti i potencijali za razvoj. Detaljnije se ovaj specifini cilj definira kroz razraene provedbene mjere i konkretne aktivnosti. Sukladno ovom principu, na tragu druge osi integriranog razvoja (ZATITA OKOLIA), za podruje LAG-a drugi specifini cilj strategije je: II. izgraena drutvena, socijalna i komunalna infrastruktura koja doprinosi kvalitetnom i poeljnom ivotu u ruralnom podruju.

Trea os integriranog razvoja je definirana kao GOSPODARSKA RAZNOLIKOST I KVALITETA IVOTA u ruralnom prostoru, a specifino je definirana za podruje LAG-a kao trei specifini cilj: III. ljudski potencijali koji su u mogunosti primijeniti znanja i vjetine u smislu poduzetnikog razvoja i stvaranja identifikacije s prostorom.

Ukupno su definirana ova 3 specifina cilja, te iz njih proizlaze 9 provedbenih mjera, sa jasno definiranim rezultatima. Svaka od pojedinih mjera jo se dodatno razrauje sa prikazom prioritetnih aktivnosti, koji puno jasnije odreuju prihvatljiva ulaganja i trokove, koje ova strategija podrava u vremenskom okviru za kojeg je izraena.

etvrta os ruralnog razvoja je LEADER pristup kao glavna metodoloka odrednica ruralnog razvoja.
1

3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva

Sukladno definiranim prioritetima razvoja podruja LAG-a, detaljno su definirane i mjere, unutar pojedinog prioriteta. PRIORITET (DUGORONI CILJ) 1. Konkurentna i razvijena poljoprivreda, sektor proizvodnje hrane vinogradarsko-vinska i ekoloka proizvodnja u funkciji turistike ponude u podruju MJERA 1.1. Poticanje proizvodnje autohtonih, tradicijskih, ekolokih proizvoda, te uzgoja visokodohodovnih poljoprivrednih i vinskih kultura MJERA 1.2. Umreavanje proizvoaa hrane, turistikih subjekata, dobavljaa i kupaca, povezivanje poljoprivredne ponude sa turistikom potranjom, lokalno i nacionalno MJERA 1.3. Poticanje izgradnje preraivakih kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju, ukljuujui proizvodnju energije iz obnovljivih izvora Projekti u sklopu ovog prioriteta (i navedenih mjera) mogu ukljuivati otvaranje novih trgovina za poljoprivredne proizvode, poboljanje ekoloke uinkovitosti na farmama, osuvremenjivanje poljoprivrednih gospodarstava, poveanje gospodarske vrijednosti prirodnog okolia (livade), preradu i trini plasman poljoprivrednih proizvoda, prilagodbu standardima EU, poboljanje i razvoj infrastrukture, razvoj poslovnih vjetina, pruanje savjetodavnih usluga i organizacija strukovnog usavravanja u ruralnim podrujima te potporu novim, mladim poljoprivrednicama (ukoliko je u cilju umreavanja i stvaranja sinergije djelovanja u sektoru proizvodnje hrane i drugih proizvoda zemlje. Projekti mogu ukljuivati i nabavku odgovarajue opreme, instrumenata, softwara, elektronikih ureaja, te sve radove i usluge u skladu sa navedenim mjerama (kao i ope trokove vezane uz navedeno).

PRIORITET (DUGORONI CILJ) 2. Drutvena, socijalna i komunalna infrastruktura doprinosi kvalitetnom i poeljnom ivotu u ruralnom podruju MJERA 2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustava, plinoopskrbnog sustava i sustava odvodnje i proiavanja vode MJERA 2.2. Izgradnja drutvenih domova, djejih igralita i ljetnih kulturnih pozornica MJERA 2.3. Usklaivanje zemljinih i katastarskih knjiga u cilju bolje valorizacije i koritenja poljoprivrednog zemljita

Projekti u sklopu ovog prioriteta (i navedenih mjera) mogu ukljuivati aktivnosti koje podupiru zatitu okolia u irem smislu (kroz ouvanje ekolokih poljoprivrednih i umskih sustava i tradicionalnih poljoprivrednih krajolika), ouvanje voda te mjere usmjerene na smanjenje efekta klimatskih promjena (neizravno). Konkretnije za podruje LAG-a, projekti u sklopu ovog prioriteta tiu se i trokova u unapreenje estetskog izgleda sela (fasade, izmjene krovita, zamjena prozora), unapreenje javne infrastrukture, renoviranje i sanacija javnih zgrada i prenamjena prostora (davanje nove funkcije prostorima tradicijske radionice, lokalne trnice, isl.), te s tim povezani opi trokovi i trokovi promocije projekta. Zbog velikog problema sa stanjem zemljinih knjiga i katastra na podruju LAGa, ovaj prioritet stvara preduvjete za konano rjeenje imovinsko-pravnih nejasnoa, to e stvoriti nove investicijske prilike u narednom razdoblju. PRIORITET (DUGORONI CILJ) 3. Ljudski potencijali su unaprijeeni za primjenu znanja i vjetina u smislu poduzetnikog razvoja i stvaranja identifikacije s prostorom MJERA 3.1. Razvoj i provoenje programa, edukacija i treninga za razvoj primjenjivih poduzetnikih vjetina na podruju LAG-a MJERA 3.2. Definiranje i promocija jedinstvenog vizualnog identiteta podruja LAG-a, kroz razvoj zatitnog znaka i oznake kvalitete MJERA 3.3. Poticanje meumjesne, meuregionalne i meunarodne suradnje, kroz studijska putovanja i zajednike manifestacije Projekti u sklopu ovog prioriteta (i navedenih mjera) ukljuuju aktivnosti koje openito podupiru raznolikost ruralnog gospodarstva i kvalitetu ivota u ruralnim podrujima. Mjere ovog prioriteta namijenjene su otvaranju mogunosti za zapoljavanje i stvaranje uvjeta za rast i gospodarske promjene u ruralnim podrujima. Da bi ruralna podruja ostala atraktivna i buduim naratajima, projekti se trebaju i mogu baviti pitanjima edukacije, stjecanja vjetina, informiranja, te umreavanja. Ovaj prioritet doputa i projekte sa primarnim aktivnostima marketinga, izgradnje male informativne infrastrukture (oznake, table, informativne ploe, isl.), ali i nabave opreme i radovi koji su u skladu sa svim navedenim. Takoer, opi trokovi i trokovi promocije su doputeni.

Korisnici navedenih mjera mogu biti sva poljoprivredna gospodarstva, pravne i fizike osobe sukladno Zakonu o poljoprivredi, ali i subjekti malog gospodarstva prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva. Ukoliko se radi o projektima od ope drutvene koristi, koji nisu neprofitnog tipa, prihvatljivi korisnici mjera su i registrirane i aktivne udruge. Svi projekti moraju se razvijati na podruju LAG-a Papuk-Krndija. Kriteriji prihvatljivosti: Prihvatljivi korisnici moraju dokazati svoju urednu registraciju i uredno prethodno poslovanje. Sukladno istovrsnim natjeajima za potpore (IPARD, MINPO, i sl.) korisnik mora imati podmirene

obveze prema radnicima i proraunu RH, te zadovoljavati sve potrebne standarde poslovanja i kriterije. Prednost e imati projekti koji doprinose to veem broju zaposlenih djelatnika, koje iniciraju mladi poduzetnici ili ene, koji podrazumijevaju to vee sufinanciranje od strane korisnika, koji doprinose razvoju ruralnog turizma (kao nadogradnje ostalim aktivnostima, te koji ima veliki multiplikativni efekt), te koji smanjuju socijalnu iskljuenost u zajednici.

III.3.

Oekivani rezultati provedbe Strategije

Radna skupina za izradu Strategije, izradila je i sukladno definiranim prioritetima razvoja podruja LAG-a, i definiranim mjerama, indikatore ostvarivanja rezultata (po preciznim brojanim pokazateljima). MJERA 1.1. Poticanje proizvodnje autohtonih, tradicijskih, ekolokih proizvoda, te uzgoja visokodohodovnih poljoprivrednih i vinskih kultura MJERA 1.2. Umreavanje proizvoaa hrane, turistikih subjekata, dobavljaa i kupaca, povezivanje poljoprivredne ponude sa turistikom potranjom, lokalno i nacionalno MJERA 1.3. Poticanje izgradnje preraivakih kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju, ukljuujui proizvodnju energije iz obnovljivih izvora MJERA 2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustava, plinoopskrbnog sustava i sustava odvodnje i proiavanja vode MJERA 2.2. Izgradnja drutvenih domova, djejih igralita i ljetnih kulturnih pozornica MJERA 2.3. Usklaivanje zemljinih i katastarskih knjiga u cilju bolje valorizacije i koritenja poljoprivrednog zemljita MJERA 3.1. Razvoj i provoenje programa, edukacija i treninga za razvoj primjenjivih poduzetnikih vjetina na podruju LAG-a MJERA 3.2. Definiranje i promocija jedinstvenog vizualnog identiteta podruja LAG-a, kroz razvoj zatitnog znaka i oznake kvalitete MJERA 3.3. Poticanje meumjesne, meuregionalne i meunarodne suradnje, kroz studijska putovanja i zajednike manifestacije
Tablica 13. Indikatori ostvarenja rezultata po mjerama strategije (izvor: administracija LAGa)

1.2.mjera

2.2.mjera

2.3.mjera

mjera 1.3.

mjera 3.2. 1

mjera 1.1.

mjera 2.1.

Broj pripremljenih projekata

10

mjera 3.3. 2

INDIKATORI

3.1.mjera

Broj provedenih projekata Broj korisnika Iznos potpore (000kn) Broj naselja u kojima se projekt provodi

6 7 7.00 0 6

1 20 80 20

3 5 6.00 0 3

5 3.00 0 3.00 0 10

3 600 500 3

4 400 120 4

2 60 50 2

1 2.00 0 100 1

2 1.00 0 100 10

Osim navedenih indikatora, uspjenost provedbe ove strategije ogledat e se i u novootvorenih radnih mjesta (specificirano za mukarce/za ene/za mlade/za ugroene skupine), u karakteru projekata (prednost neprofitnih projekata za opu koristi), u broju novih web stranica lanova LAG-a, u broju odrani sastanaka LAG-a i broju radionica, i slino. Sauvana ruralna batina i ruralni pejza i karakter prostora kljuni su indikatori uspjeha provedbe ove Strategije.

4.Strategija izrade i provedba

4.1. Znaajke partnerstva

Osnivanje Lokalne akcijske grupe Papuk-Krndija potaknuto je jo tijekom 2010. godine, na inicijativu djelatnika Javne ustanove Park prirode Papuk. Svojim radom na unapreenju zatienog podruja Parka prirode Papuk, zaposlenici i strune slube ove javne ustanove imali su priliku osobno se posvjedoiti izvrsnim efektima postojanja i rada LAG-ova irom Europe (Portugal, Irska, Finska). Inicijativa se idealno poklopila sa stvaranjem kritine mase udruga, ustanova i pojedinaca na nacionalnoj razini koji su intenzivno radili na promociji LEADER pristupa, kao odlinog modela za rjeavanje konkretnih problema ruralnih podruja. Meu inima, tu su Poljoprivredni fakultet Osijek, krovne organizacije za rad LAG-ova (LEADER mrea, HMRR, itd.), te tijela za provedbu IPARD programa, koje su posljednjih godina znaajno intenzivirali informiranje i edukaciju o LEADER-u. Unato nekoliko vrlo efektnih predavanja i radionica organiziranih pod vodstvom Parka prirode Papuk, do samog osnivanja LAG-a Papuk-Krndija kao pravne osobe (udruge pravnih i fizikih osoba s podruja LAG-a) dolo je tek poetkom 2012. godine (19. sijenja 2012.). Na ponovljeni poziv predstavnika Javne ustanove Park prirode Papuk, upuen na 48 adresa, odazvao se veliki broj sudionika, te je tom prilikom odrana i Osnivaka skuptina. Ukupan broj sudionika na skuptini je bio 38, dok je konaan broj osnivaa bio 22 (koji su imali uvjete za lanstvo, potpisali pristupnice, te dostavili svu potrebnu dokumentaciju, rjeenja i odluke). Na Osnivakoj skuptini doneseni su Poslovnik rada, Statut LAG-a, donesene su odluke o imenovanju Upravnog odbora i o visini lanarine. Predanim angamanom, i uz veliki entuzijazam lanova i inicijatora osnivanja LAG-a, tijekom 2012. godine je LAG je stvorio sve pretpostavke da postane relevantan imbenik ruralnog razvoja u podruju LAG-a. lanovi LAG-a su izabrani od samih interesnih skupina s podruja LAG-a kao njihovi predstavnici (te od zainteresiranih graana). Tijekom sijenja i veljae 2012. godine, otvoren je iro-raun za financijsko poslovanje LAGa. Izraen je peat, te je definirana slubena mail adresa LAG-a. U nastavku rada, lanovi i administratori volonteri fokusirali su se na snanu promociju rada LAG-a i LEADER pristupa, pri emu se fokus stavlja na online alate promoviranja. LAG je izradio i postavio svoju web stranicu (lag-papuk-krndija.webstarts.com), te uspostavio facebook stranicu LAG-a (do kraja godine 2012. sa 60 facebook fanova, te povremeno i do 300 dosegnutih itatelja). Facebook platforma je idealan oblik za izravnu promociju i informiranje o svim aktivnostima LAG-a i njegovih lanova. Osim samih aktivnosti LAG-a, facebook stranica LAG-a se bavi i

promoviranjem svih pozitivnih pria s podruja LAG-a informiranjem o razliitim temama vezanim uz EU fondove.

ire,

te

Odlukom Upravnog odbora, LAG Papuk-Krndija je slubeni lan LEADER mree Hrvatske, koja je krovna organizacija svih LAG-ova. Predstavnici LAG-a Papuk-Krndija sudjelovali su na osnivakoj skuptini LEADER mree u Karlovcu (12. travnja 2012.). LAG Papuk-Krndija vodi raunovodstvo i knjigovodstvo (jednostavno knjigovodstvo neprofitnih organizacija), u okviru svog redovnog poslovanja. Izraen je registar lanova, kao i baza potencijalnih lanova, koje se redovno poziva na ulanjenje u LAG. Komunikacija sa lanovima LAG-a, ali i drugim zainteresiranim dionicima za rad LAG-a, odvija se putem facebook stranice, izravno putem sms poruka upuenih predstavnicima, telefonskim pozivima, te rjee potom. Sva relevantna dokumentaciji dostupna je putem online portala za dijeljenje dokumenata (scribd.com). Sve lanove i dionike se redovno podsjea na dostavu informacija, koji doprinose radu i kvaliteti LAG-a. Svaki input, svaki komentar i prijedlog su dobrodoli i ozbiljno shvaeni, te detaljno razmotreni. Administrativni dio posla (priprema sastanaka, moderiranje, izrada prezentacija i dokumenata) preputena je volonterima administratorima LAG-a. Na Godinjoj Skuptini odranoj 08. sijenja 2013. odabrana je i voditeljica LAG-a (ga. Dijana Ferkovi), koja e tu funkciju obavljati putem Ugovora o volonterskom radu, do drugaije odluke Upravnog odbora. Predstavnici LAG-a redovno prate sve novosti vezano za IPARD program i druge programe vezane za ruralni razvoj, i o tome obavjetavaju svoje lanove i druge dionike u prostoru. Sudjelovali su i na informativnim radionicama vezanim za provedbu mjere 202. (IPARD), organiziranim od strane Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (4. lipnja 2012. i 13. prosinca 2012.). Promocija rada LAG-a je na zavidnoj razini prvenstveno zbog velike potpore i interesa lokalnih i regionalnih medija za teme vezane za ruralni razvoj. Nekoliko puta je LAG i njegov rad popraen na portalu 034portal.hr, na portalu Veernjeg lista, te na njegovim tiskanim stranicama, u tisku Poeke kronike, te ak 4 puta u radijskim intervjuima (upanijski radio, radio RVA).
Slika 15. Osnivaka skuptina LAG-a Papuk-Krndija 19. sijenja 2012.

Slika 16. Radionica izrade strategije 23.kolovoz 2012. 9. listopada 2012.

Slika 17. Izrade strategije

Slika 18. Izrade strategije i Godinja Skuptina (Media servis) 8. sijenja 2013.

Slika 19. Medijsko praenje LAG-a

Jedan od primarnih zadataka lanova i dionika LAG-a bio je izraditi relevantnu Lokalnu razvojnu strategiju (LRS). Pri izradi LRS, LAG PapukKrndija je stvorio partnerske odnose meu sudionicima i izraivaima. Izradu je pomoglo formirano administrativno tijelo LAG-a, kao udruga graana i institucija zainteresiranih za osmiljavanje i provedbu lokalnog ruralnog razvoja. lanstvo LAG-a djeluje u potpunosti kao izvrno i savjetodavno tijelo LAGa, organizirano na naelima demokracije, suradnje i konsenzusa. Do dana usvajanja ove Strategije, LAG ima 43 registrirana lana.

4.2. Primjena naela "odozdo prema gore" i sudjelovanje razliitih interesnih skupina, ukljuujui socioekonomske ugroene skupine, ene i mlade u izradi strategije

Lokalnom razvojnom strategijom eli se uspostaviti im vii stupanj motiviranosti za ostvarivanje razvojnih djelatnosti, odrediti razvojne ciljeve podruja, kao plodove suglasja veine stanovnitva, te oblikovati (strunu) skupinu u lokalnoj zajednici, koja e uz pomo razvojnog tima moi provesti i pratiti pojedinane razvojne potprojekte i djelatnosti. Proces ukupnog, dakle gospodarskog i drutvenog razvoja, je u trinom gospodarstvu prije svega zajedniki meusektorski dogovor i zajedniko definiranje razvojnih prioriteta s obzirom da zajednicu ine tri sektora: Privatni sektor gospodarski subjekti koji za cilj imaju ostvarivanje profita, a drava ih kroz poreznu politiku nastoji razvojno usmjeriti. Taj sektor je jedina razvojna komponenta drutva. Javni sektor sve institucije i razine vlasti kojima je prvenstveni cilj stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva. Nevladin sektor prije svega interesni sektor koji je najee balans privatnoga i javnoga sektora. Za provedbu postupka izrade formirana je otvorena radna grupa iz redova predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora koju su inili lanovi Upravnog odbora, lanovi Skuptine LAG-a, ali i drugi relevantni dionici cijelog LAG podruja, koji nisu lanovi LAG-a (informiranje i pozivi putem medija, facebook i web stranica jedinica lokalne samouprave). SVI SU POZVANI (bez iznimki) na otvoreno sudjelovanje u izradi Strategije, kroz bilo koji oblik utjecaja na njenu izradu. U izradi LRS sudjelovali su i zainteresirani dionici sa podruja susjednog LAG-u Papuk-Krndija, bez obzira to jo nisu formalno primljeni u lanstvo LAG-a (primjer su osobe s podruja Poege ili Pleternice), zbog prostorne i socio-ekonomske povezanosti s podruje. Posebna panja posvetila se odnosu zastupljenosti razvojnih sektora, te je veinom prevladavao civilni i privatni sektor, s naglaskom na ene, mlade te predstavnike organizacija koje se bave socio-ekonomski ugroenim skupinama. lanovi otvorene radne grupe su, pod vodstvom administracije LAG-a, lanova Upravnog odbora i angairanog konzultanta za izradu Strategije, proveli postupak izrade koji se zasnivao na prethodnim pripremama svih potrebnih materijala za raspravu koji su se lanovima radne grupe dostavljali elektronikim putem prije sastanka, ukljuivanjem i raspravom sa irim krugom razvojnih dionika oko vanih dijelova strategije te zajednikih sastanaka na kojima su se odluke i zakljuci donosili dogovorom.

Dodana vrijednost LRS je sam postupak procesa izrade i omoguenost rasprave i savjetovanja sa svim relevantnim razvojnim dionicima LAG-a u transparentnom procesu donoenja odluka i ukljuivanjem javnosti. Pripremi izrade Strategije prethodila je i analiza stanja u prostoru koja je dionicima izrade LRS pruila temelj planiranja razvoja. Takoer, iznimno je vana bila i izrada i elektronika dostava jedinstvenog obrasca kreiranog posebno za LAG, za prikupljanje projektnih ideja irokog kruga razvojnih dionika iz svih sektora. Obrazac je bio namijenjen izradi ukupne Baze projektnih ideja, koja je, uz osnovnu i SWOT analizu, bila jedna od polazinih toaka za kreiranje stratekih programskih ciljeva i prioritetnih mjera LAG-a, odnosno, operativnog plana provedbe LRS. Baza projektnih ideja je stalno otvorena za prikupljanje novih projektnih ideja. Cijeli postupak kao i otvorenost LAG-a pokazao je veliku demokratinost i elju za zajednitvom to veeg kruga razliitih razvojnih dionika. U izradu LRS aktivno je bilo ukljueno 11 ena, 7 mladih do 29 godina (od ukupno 46 osoba). Meu njima su zastupljeni i brojni predstavnici ugroenih skupina (nezaposleni, stariji od 65, mladi bez radnog iskustva). Predstavnici ugroenih skupina koji se suoavaju sa diskriminacijom zbog svoje situacije nisu se otvoreno izjanjavali kao predstavnici tih skupina (npr. Romi, rtve obiteljskog nasilja, siromani, i sl.), te LAG ne raspolae podatkom o njihovom ueu, ali ih podrazumijeva zbog irokog spektra svih organizacija civilnog drutva ukljuenih u rad LAG-a. U radu LAG-a i provedbi LRS je iznimno vano da LAG dobije smjernice od, za to osposobljenoga, razvojnoga tima, o lokalnim razvojnim ciljevima. Mora se ostvariti trajno vertikalno institucionalno i neinstitucionalno partnerstvo uprave i struke. Mora se ostvariti suradnja lokalne samouprave te privatnoga i nevladinog sektora u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih projekata. Razvojni projekti koji e biti u skladu sa ciljevima moraju biti sklad investicija u infrastrukturu, socijalne svrhe, u koritenje postojeih izvora, ouvanje i poticanje podrunoga kulturnoga i prirodnoga naslijea, te osobito u plansku izobrazbu i razvoj lokalnih institucija, kako bi uspjeno mogle koristiti vlastite mogunosti. LAG Papuk-Krndija e kontinuirano raditi na uspostavi snanog horizontalnog i vertikalnog partnerstva, kroz mobilizaciju svih postojeih snaga, a poglavito znanja, na zajednikom zadatku: razvoju podruja LAGa. LRS je dokument, u kojemu su implementirane zajedniki definirane i dogovorene aktivnosti, dokument koji je usklaen s odreenim nacionalnim razvojnim strategijama i programima te regionalnim operativnim planovima i mikroregionalnim planovima na razini upanija i mikro-regija (opina). Usklaenost ovih razvojnih dokumenata je vrlo jak argument za dobivanje centraliziranih sredstava, ali i prepoznavanje zajednikih interesa u okruenju, te zajedniki pristup prema meunarodnim izvorima financiranja. Lokalnu razvojnu strategiju kao dokument usvaja Skuptina LAG-a, ime se daje legitimnost poetku procesa ukupnog razvoja podruja LAG-a.

Slika 20. Facebook stranica LAG-a

4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Razvojni projekti koje predvia ova Strategija iznimno su znaajni za podruje LAG-a jer im je krajnji cilj formiranje visokoprofitnih proizvoda i uslunih modela na pojedinim podrujima. To e biti omogueno kroz osmiljavanje djelatnosti koje se upravo na podruju LAG-a mogu odvijati najuspjenije, ostvarujui subjektima ukljuenim u te djelatnosti veu razinu konkurentnosti. Krajnji rezultat tvorbe i provedbe razvojnih projekata je openito ukupan bolji, trajno odrivi ivot puanstva odreenoga podruja. Operativno, LAG ima dodijeljene slubene prostorije za svoj nesmetan rad na provedbi LRS. Zapoljavanjem do 5 strunih osoba i opremanjem prostora stvorili bi se uvjeti za multiplikativne pozitivne efekte kroz daljnju edukaciju ostalih lanova LAG-a za stjecanje sposobnosti za aktivno pisanje programa ruralnog razvoja. LRS je metodologijom svoje izrade i provedbom LEADER pristupa donijela porast svijesti lokalnih dionika o potrebi meusobne sektorske suradnje ali i suradnje na regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini, u cilju cjelovitog i ubrzanog razvoja podruja LAG-a. LRS je, aktiviranjem razliitih sektorskih dionika postigla njihovo sinergijsko djelovanje u postizanju zajednikih ciljeva. LRS nastoji integrirati postojeu tradiciju i znanja s inovativnim idejama strunjaka i mladih s podruja LAG-a, ali i onih koji nisu s podruja LAG-a no s njime dugorono surauju. Vidljiva je valorizacija kulturno-povijesne i tradicijske batine uz ouvanje prirodnih resursa, putem uporabe novih znanja, vjetina i tehnologija te usvajanjem temeljnih naela odrivog razvoja.

Tablica 14. Operativni plan po mjerama LRS

2013 PRIORITETNE MJERE mjera 1.1. mjera 1.2. mjera 1.3. mjera 2.1. mjera 2.2. mjera 2.3. mjera 3.1. mjera 3.2. I-VI VII-XII I-VI

2014 VII-XII

mjera 3.3.

4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima

Upravljanje javnim sredstvima, u poetnim godinama djelovanja LAG-a, proizlazit e iz iskustva i znanja djelovanja predstavnika javnog sektora. Meuopinska suradnja i lanstvo jedinica lokalne samouprave jedan su od najvanijih kapaciteta za sposobnost upravljanja javnim sredstvima i pravi institucionalni kapital ruralnih podruja. U poetku se oekuje da ine samu kraljenicu struktura LAG-a (u operativnom i financijskom smislu). Kao udruenje koje spaja predstavnike javnih partnera, LAG e biti u stanju koordinirati opinsko, urbano i okolino prostorno planiranje; optimizirati meusobne tranzitne i prometne veze; voditi rauna o upravljanju skromnim proraunskim sredstvima namijenjenim obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi; pregovarati s dobavljaima opskrbe javnim uslugama i drugim proizvodima (poput procedura javne nabave); uspostaviti jedinstvene kriterije za usmjeravanje izravnih investicija prema najoptimalnijim lokacijama; doprinijeti uinkovitoj zatiti okolia i definiranju specifinih kulturno-povijesnih ili prirodnih lokacija od znaaja; te konano otklanjati socio-ekonomske nejednakosti. Sve ovo zajedno proizlazi iz velikog iskustva u upravljanju javnim sredstvima koje e u LAG unijeti predstavnici lokalne samouprave, ali i predstavnici civilnog sektora (udruga). Partneri javnog sektora kreirat e jasan okvir za lokalni razvoj, te prenijeti svoje znanje i iskustvo na ostale sudionike i lanove LAG-a, te utjecati na rad administracije LAG-a. Izazovi koji e stajati pred LAG-om u narednom razdoblju odnosit e se se na daljnje osnaivanje kapaciteta samoorganizacije lanova LAG-a, njihovo jasnije artikuliranje vlastitih potreba (na to nisu naviknuti), na pronalazak kvalitetnih rjeenja za svako izbjegavanje sukoba interesa, te na prihvaanje koncepta INTEGRALNOG RURALNOJ RAZVOJA. Navedeni operativni ciljevi trait e od ire zajednice posveenost provedbi Strategije i njihovo aktivno sudjelovanje, to upravno predstavlja logiku mjeovitog javno-privatnog partnerskog razvoja. Kontinuirano usavravanje i edukacija svih ukljuenih u rad LAG-a, te koritenje svih raspoloivih dostupnih kanala edukacije bit e prioritet u svrhu kvalitete LAG-a kao relevantnog razvojnog imbenika podruja.

4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoli

Podruje LAG-a je znatno ruralnog karaktera i u njemu nema veih zagaivaa, osim 2 kamenoloma u granicama Parka prirode Papuk, na kojima se redovno vri monitoring (nad eventualnim oneienjima vode, zraka i tla). U irem prostoru nema vee industrije ni zagaivaa od strane gradova Kutjevo, Poega i Pleternica (gdje bi mogle biti tetne emisije). Prostor je ekoloki relativno ist. Sama vrijednost Parka prirode Papuk, kao netaknutog dijela, a i status Geoparka Papuk kao lana europske i svjetske mree Geoparkova (EGN 50 lanova, WGN 95) dodatno podie vrijednost itavog podruja i ini zelenu toku na karti svijeta. U strateke ciljeve i mjere istaknute unutar ove Strategije, ugraeno je odrivo upravljanje prirodnim resursima i zatita okolia s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom. Ouvanje, zatita i odriva uporaba prirodne i kulturne batine prezentirani su kao najvie rangirani prioriteti to pokazuje uvaavanje visoko vrijedne prirodne batine kao znaajne resursne (i konkurentske) osnove, to je i detaljno prikazano u osnovnoj analizi podruja LAG-a. SWOT analiza koja je dio ove Strategije znaajno naglaava vanost ouvanja okolia, kao i odrivi razvoj, ali i potencijal LAG-a za razvoj obnovljivih izvora energije (iz poljoprivredne proizvodnje, od biomase, snage vode ili Sunca). Takoer je naglaena vanost bogatstva prirodnih resursa kao najvanijih prednosti podruja. Suprotno tome, devastacija prirodnih resursa smatra se velikom potencijalnom prijetnjom. Praktino i terensko usklaenje sa principima zatite okolia i odrivog razvoja, se oitava u sve veem broju lanova LAG-a, koji ele razvijati ekoloku proizvodnju (itarice, med, vinogradi) bilo da su u granicama, ili se naslanjaju na sam Park prirode Papuk, to je jedan praktian dokaz i pozitivno ozraje suivota lokalnog stanovnitva sa zatienim podrujem u kojem se odrivo gospodari. Pohvalno je, te e to Strategija i dalje poticati, da pojedinci vide svoju ansu kroz etiketiranje geografskog podrijetla svjetskog znaaja ime vide mogunost u poveanju cijene svojih proizvoda upravo zbog lanstva u spomenutim udrugama i LAG-u. Ova Lokalna razvojna strategija daje veliki naglasak na ouvanje visoko vrijedne prirodne batine i okolia te posebnu strateku potporu razvoju i uporabi obnovljivih izvora energije (i razvoju komunalne infrastrukture u svrhu zatite zraka, voda i tla). Odrivi razvoj se ispreplie i namee kao nadreen cilj kojemu moraju teiti svi drugi izraeni ciljevi Strategije LAGa. Projekti koje e LAG poduprijeti moraju potovati sve odredbe Zakona o zatiti okolia, te ukoliko Zakon to propisuje, bit e u obvezi pribaviti Elaborat ili Studiju utjecaja na okoli od ovlatenih konzultantskih tvrtki.

Niti jedna predloena aktivnost u okviru djelovanja LAG-a NE SMIJE imati negativnog utjecaja na okoli, ve mora znaajno doprinositi senzibilizaciji ope populacije i ouvanju zatite okolia kao apsolutnog prioriteta dugoronog odrivog razvoja LAG-a. Oekuje se da e provedba ove Strategije u potpunosti pozitivno djelovati na razinu svijesti o vanosti odrivog razvoja podruja, kao i na generalno veu razinu zatite prirode i okolia u podruju.

4.6. Izvori financiranja i odrivost strategije bez sredstava javne pomoi

Lokalna razvojna strategija je primjer modela upravljanja razvojem podruja koji (u nekim segmentima po prvi puta) omoguuje da sva tri kljuna sektora razvojnih dionika (javni, civilni i gospodarski) zajedniki definiraju svoje prioritete razvoja, ciljeve i naine postizanja ciljeva. Ona je alat pomou kojeg Lokalna akcijska grupa (kao operativno i provedbeno tijelo) provodi navedeno u Strategiji, a to zasigurno doprinosi integriranom ruralnom razvoju cijele drave. Sama izrada Strategije dovela je do stvaranja snanih i dugoronih suradnikih veza na podruju LAG-a, te izgradnje partnerstava i mrea meu fizikim i pravnim osobama. LAG je tijekom protekle godine dana svog djelovanja uspostavio i snanu suradnju sa institucijama koje imaju utjecaj na razvoj podruja LAG-a, ime se senzibilizira rjeenje problema ruralnih prostora, te indirektno osigurava i implicitna potpora aktivnostima LAG-a, te implementaciji strategije. LAG surauje i sa drugim LAG-ovima, te je i dio LEADER mree. LAG e uspostaviti rad ureda sa strunim zaposlenim osobama, pod vodstvom voditelja sa iskustvom u upravljanju i voenju projekata. Edukacija osoblja ureda, kao i lanova i volontera LAG-a doprinijet e odrivosti Strategije. Oekuje se da e edukacija osoblja i priprema projekata za razliite natjeaje (Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva, IPA fondovi u funkciji partnera, USAID, i slino) osigurati dodatna sredstva za rad LAG-a i ostale aktivnosti koje definira Strategija. LAG e u narednom razdoblju postati relevantan razvojni dionik koji e, poput svojevrsne RURALNE RAZVOJNE AGENCIJE pruati potporu i logistiku potrebu za provedbu poticajnih sredstava iz razliitih izvora i nositelja (s naglaskom na IPARD fond).

Operativni rad LAG-a fokusira se na ukljuivanje ire populacije u provedbu Strategije. To e stvoriti novi socijalni kapital LAG-a. Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LAG-a prikupljaju se lanarinom predstavnika svih sektora i lanova LAG-a (10.000kn godinja lanarina za predstavnike jedinica lokalne samouprave, te po 100kn za sve ostale lanove), kreiranjem vlastitih usluga LAG-a, apliciranjem vlastitih projekata na sve raspoloive izvore financiranja. Potporu radu LAG-a dat e i njegovi lanovi, kroz ustupanje poslovnog prostora (bez naknade), osiguranje odreenih manjih materijalnih trokova (uredski materijal, vozilo, prostor za prezentacije, ustupanje prezentacijske opreme, i sl.).
Slika 21. Poslovni prostor za rad LAG-a Papuk-Krndija, Majstorska bb, Kaptol

4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. 2014.

Tablica 15: Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. 2014.

MJERA

Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2013. 2014. 2013. 2014. 3 1

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013. 2014., kn 2013. 2014.

101 Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice 103 Ulaganja u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja

2 1

1.875.000 2.812.500 3.262.500 3.262.500

standarda Zajednice 301 Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti UKUPNO 3 4 10 4 6 14 14.625.000 19.500.000 4.500.000 6.750.000 24.262.500 32.325.000

Napomena vezana uz IPARD projekte: mjere 101 iznosi do 50% tj. 55% za mlade poljoprivrednike ( 40 g.), 60% za brdsko-planinska podruja, 65% za mlade poljoprivrednike na brdsko-planinskim podrujima i 75% za iskljuivo primjenu Nitratne direktive (91/676/EEC) za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 13.500 EUR, a ne prelaze 900.000 EUR (osim u sektoru jaja do 2.000.000 EUR); mjere 103 iznosi do 50% za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 33.800 EUR (osim u sektoru vina 13.500 EUR), a ne prelaze 3 000 000 EUR (osim u sektoru maslinovog ulja 500.000 EUR) mjere 301 iznosi do 100% ako ne ostvaruju znaajnu neto dobit, a 50% ako ostvaruju znaajnu neto dobit za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 405.000 EUR za sektor nerazvrstane ceste i protupoarne prosjeke s elementima umske ceste, 958.000 EUR za kanalizaciju i pogone za proiavanje otpadnih voda i toplane mjere 302 iznosi do 50% za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 150.000 EUR (osim u sektoru obnovljivi izvori energije 675.000 EUR)

Iznosi se preraunavaju u HRK prema srednjem teaju HNB.

4.8. Praenje provedbe strategije i mjerenje uinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspjenosti i uinkovitosti

LAG Papuk-Krndija e i u buduim razdobljima fokus svog rada staviti upravo na strateko praenje i vrednovanje lokalne razvojne strategije, te cjelokupnom procesu upravljanjem razvoja. LAG administracija e razviti i uvesti moderni i cjeloviti sustav praenja ostvarenih rezultata, kako na razini pojedinih projekata, tako i na razini mjera, odnosno razvojne strategije i drugih razvojnih programa. Praenje provedbe LRS LAG-a obuhvaa stalni MONITORING, mjerenje uinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja, te indikatore za ocjenu uspjenosti i uinkovitosti mjera, odnosno aktivnosti/projekata koji se provode. Praenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni su dio redovnih aktivnosti LAGa. Statut LAG-a te interni pravilnici o radu, definirali su zadae LAG-a, koje izmeu ostalog obuhvaaju zadae praenja, izvjeivanja i ocjenjivanja uinkovitosti rada LAG-a, odnosno provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadae su rasporeene izmeu Upravnog i Nadzornog odbora, Skuptine te operativnih tijela, odnosno, voditelja, administracije i kasnije, buduih zaposlenika LAG-a. Za provedbu praenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG e: 1. uspostaviti aktivnu elektroniku BAZU PODATAKA o stanju u prostoru, o projektnim idejama za realizaciju mjera Strategije, sa obveznim podacima o stanju realizacije projekata. Baza mora na jasan i pregledan nain dati odgovor na pitanja o prijavljenim projektima, provedenim projektima i ostvarenim rezultatima. 2. uspostaviti KRITERIJE ODABIRA i INDIKATORE PRAENJA odabranih projekata za provedbu LRS, te procedure davanja Pisma potpore LAG-a (to opisuje toka 4.9. ove Strategije), 3. osigurati da administracija LAG-a priprema i predstavlja sva bitna IZVJEA (kvalitativna i kvantitativna, odnosno, narativna i financijska). Izvjetaji moraju na saet i jasan nain pruiti informacije o ostvarenju rezultata projekata i LAG-a openito. 4. kontinuirano raditi na EDUKACIJI svojih djelatnika, volontera i lanova, posebno po pitanju evaluacije i vrednovanja provedbe Strategije. Za praenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zaduen voditelj LAGa, te Upravni odbor (predsjednik i zamjenik predsjednika lanovi su UO). Strategiju provode lanovi, administracija (ured), volonteri i partneri LAGa. UO ima zadau razvoja i provedbe kriterija i kontrolu procedura za

odabir aktivnosti/projekata koje e se sufinancirati u okviru provedbe LRS te davanja Pisma potpore projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD programa. Voditelj LAG-a odgovoran je za provedbu zadaa i odluka Upravnog odbora i provedbu odluka lanova Skuptine, kao i uinkovitu provedbu Strategije. Voditelj LAG-a je osim toga odgovoran za prikupljanje, pregled dokumentacije, nadopunu dokumentacije, provedbu procedura izdavanja Pisma preporuke, provedbu LRS i financiranje projekata. Iz Lokalne razvojne strategije e proizai i kljuni izvori podataka za izradu izvjetaja (kriteriji), koji e biti praeni unutar slubenih LAG obrazaca. Svrha ovog procesa je uspostaviti komplementarnost u cijelom sustavu praenja provedbe razvojne politike na lokalnoj (LAG) razini. Sustav praenja aktivnosti, odnosno provedbe LRS ukljuuje: - mjesene sastanke voditelja i predsjednika LAG-a (aktualnosti, biljeke) - kvartalne sastanke UO, osim u sluaju izdavanja Pisma potpore, te po potrebi i NO, koji obuhvaaju narativna i financijska izvjea provedbe LRS i planiranje aktivnosti i financiranja za naredno kvartalno razdoblje - godinja narativna i financijska izvjea koja voditelj LAG-a, UO i NO podnose Skuptini LAG-a s godinjim planom za slijedeu programsku godinu. Godinja izvjea e pored pokazatelja izravnih rezultata na godinjoj razini posebnu pozornost posvetiti tzv. pokazateljima razvojnih uinaka poput dinamike zaposlenosti i nezaposlenosti, dinamike broja poduzea i OPG-a, poveanje broja visokoobrazovanih stanovnika, iznosa investicija u gospodarstvu, broja izdanih graevinskih dozvola u podruju itd. Pokazatelji razvojnih uinaka tek su djelomino pod utjecajem provedbenih aktivnosti u sklopu LRS, te na njih moe snano utjecati i niz drugih, vanjskih imbenika. Ipak, oni su bitni jer predstavljaju najrelevantnije indikatore kvalitete ivota na nekom podruju. - redovnu komunikaciju s javnosti. Sustav praenja i izvjetavanja o uincima provedbe strategije ima za svrhu osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe strategije, ukljuujui Skuptinu LAG-a, Upravni odbor LAG-a, za donoenje ocjena o sljedeim kljunim elementima: uspjenost postizanja postavljenih ciljeva za tekue razdoblje razlozima eventualnog neostvarenja postavljenih ciljeva te definiranju moguih rjeenja adekvatnost planiranja resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za postizanje planiranih ciljeva, odnosno prijedlozima za eventualne realokacije resursa financijskoj uinkovitosti provedbe mjera (troak u odnosu na koristi) uspjenost procesa partnerstva s kljunim socio-ekonomskim dionicima.

Sve aktivnosti tijekom provedbe LRS prate narativna i financijska izvjea s potpisnim listama ciljanih korisnika i medijskom arhivom (foto/video).

4.9. Procedura donoenja odluka o odabiru projekata kojima e LAG izdati Pismo preporuke

U programskom razdoblju do 2014. godine, ne oekuje se da e LAG djelovati putem izravnog financiranja projekata za ruralni razvoj. Najvaniji dio provedbe ove Lokalne razvojne strategije odnosi se na odabir prioritetnih projekata koji e moi raunati na Pisma potpore LAG-a, kao i na tehniku potporu Lokalne akcijske grupe, bilo tijekom faze pripreme ili u fazi provedbe projekta. LAG e uspostaviti elektronsku BAZU PROJEKTNIH IDEJA, koja ima za cilj efikasno planiranje i praenje provedbe Strategije. Baza projektnih ideja predstavlja registar projektnih ideja s podruja LAG-a. U Bazu se unose podaci o svim razvojnim projektima podruja, a posebno oni za koje LAG daje Pismo preporuke. Baza predstavlja objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata koja omoguuje uvid u implementaciju Lokalne razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2013.-2014., te predstavlja temelj za naredno programsko razdoblje 2014.-2020. Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstveni i vrlo jednostavan obrazac putem kojeg se prikupljaju osnovni podaci o projektnim idejama dionika podruja LAG-a. Informativna kampanja o potrebi prikupljanja projektnih ideja provodit e se kontinuirano, putem javnih glasila, elektronikim medijima ili direktnim kontaktom lanova LAG-a s razvojnim dionicima, kao i putem facebook i web stranica LAG-a. Projektne ideje moraju biti usklaene s Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja bit e stalno otvoren ali e se aktivno komunicirati prema javnosti na tromjesenoj bazi. Obrazac za prikupljanje projektnih ideja e biti stalno javno dostupan na facebook stranici LAG-a (kasnije i na web stranici). Putem e-mail-a, otvorena je mogunost elektronikog predlaganja projektnih ideja. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja kojima je potrebno Pismo potpore LAG-a (projekti koji se prijavljuju na IPARD program) biti e stalno otvoren. Administracija LAG-a e provoditi sve aktivnosti javne objave, slanja odluka, izrade pisama potpore, kao to e i pruiti svu raspoloivu tehniku pomo podnositeljima projektnog prijedloga. Nakon dostave projektnih ideja, posebno onih za koje se trai Pismo potpore, administracija LAG-a vri analizu usklaenosti projekta sa stratekim ciljevima i prioritetima, te ocjena razine pripremljenosti projektnih ideja (ili projektnih aplikacija). Odreuje im prioritetnost za razvoj podruja LAG-a i implementaciju strategije. Zadaa LAG-a je da prui operativnu podrku u realizaciji projektnih ideja. LAG takoer moe biti i sam inicijator odreenih projekata, samostalno ili u

partnerstvu s drugim razvojnim dionicima (za natjeaje gdje je LAG prihvatljiv aplikant ili partner). Evaluator projektne ideje ne moe biti i podnositelj zamolbe za pismom potpore, kako bi se IZBJEGAO SUKOB INTERESA. Detaljna procedura izdavanja Pisma potpore obuhvaa zaprimanje prijedloga projekta (na propisanom obrascu, dostupnim putem maila i na facebook stranici LAG-a) i zamolbe za potporom (u slobodnoj formi), dostavljenih pismenim putem ili mailom. Administracija LAG-a provodi procjenu usklaenosti s LRS, te po utvrenosti postojanja usuglaenosti projekta sa Strategijom, saziva Upravni odbor. Voditelj LAG-a podnosi izvjee UO koji, zatim, donosi konanu odluku o izdavanju Pisma potpore u roku od maksimalno 10 dana od zaprimanja zamolbe. Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane predsjednika LAG-a, uz potansku povratnicu. Redovito praenje provedbe LRS provodi se putem godinjih izvjea administracije LAG-a o provedbi aktivnosti i realizacije programskih prioriteta, a prema definiranim pokazateljima uinka, odnosno, indikatorima provedbe. Evaluacija provedbe Strategije mora biti pripremljena najmanje jednom godinje (prigodom Godinje Skuptine LAG-a), kao temelj detaljnog planiranja aktivnosti za narednu godinu. Evaluacijsko izvjee provedenih aktivnosti, odnosno, realizacije LRS, sadri narativno i financijsko izvjee, s preporukama za naredno razdoblje provedbe Strategije. Godinje izvjee, evaluaciju i plan rada za slijedeu godinu izrauje i prezentira Skuptini, voditelj LAG-a nakon konzultacija i prihvaanja od strane Upravnog odbora. Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti e provedena krajem 2014te godine, kako bi se LRS mogla prilagoditi proraunskom razdoblju 2014.2020.

NAINI SPRJEAVANJA SUKOBA INTERESA Mogui sukob interesa koji nastaje ako lan Evaluacijskog odbora ili Upravnog odbora LAG-a Papuk-Krndija odluuje o pitanjima koja se odnose na pravnu osobu iji je lan, u ijem upravljanju sudjeluje i u kojoj ima imovinski interes, sprjeava se na nain da taj lan Evaluacijskog odbora ili drugog tijela LAG-a koji ima utjecaj na odluku, ne moe u tom sluaju glasovati, odnosno odluivati. Sam lan Evaluacijskog odbora duan je odmah nakon to primijeti da moe postojati opasnost od sukoba interesa javno izraziti takvu mogunost, te e u tom procesu ocjenjivanja biti zamijenjen novim (ad-hoc) lanom Evaluacijskog odbora. Svi lanovi LAG-a duni su upozoriti predstavnike Upravnog odbora na mogunost sukoba interesa, ukoliko imaju takove sumnje. Upravni odbor MORA razmotriti ove prijave i obavezno zamijeniti lana Evaluacijskog odbora i kod najmanje mogunosti na sukob interesa.

OBRAZAC ZA PRIJAVU PROJEKTNIH IDEJA (ZA PISMA POTPORE)

1. Organizacija/institucija/tvrtka/udruga koja prijavljuje projekt Adresa Broj telefona/fax e-mail adresa Kontakt osoba 2. Opi podaci o projektu Naziv projekta/projektne ideje Glavni ciljevi projekta (opiite to svojim projektom elite postii/ostvariti) Opis projektne ideje Glavne aktivnosti projekta Oekivani rezultati projekta Potencijalni partneri u projektu 3. Status/pripremljenost projekta Tehnika/projektna dokumentacija (zaokruite ili podcrtajte) Lokacijska dozvola (zaokruite ili podcrtajte) Graevinska dozvola (zaokruite ili podcrtajte) 4. Financijski pokazatelji projekta Procijenjena ukupna vrijednost projekta (bez PDV-a u Kn) Vlastita sredstva do sada uloena u realizaciju projekta (Kn) Ostali izvori financiranja projekta (ministarstva, fondovi, institucije, donatori, fondovi EU) ako postoje Procijenjeno vrijeme trajanja projekta (u mjesecima) U PRIPREMI DA NE NIJE PRIMJENJIVO U ISHOENJU DA NE NIJE PRIMJENJIVO U ISHOENJU DA NE NIJE PRIMJENJIVO IZRAENA DA NE NIJE PRIMJENJIVO ISHOENA DA NE NIJE PRIMJENJIVO ISHOENA DA NE NIJE PRIMJENJIVO

5.

Kako se oekuje da e u proraunskom razdoblju 2014.-2020. biti otvorene mogunosti za raspis natjeaja za financiranje projekata od strane LAG-a, procedura davanja potpora ovim projektima bit e znatno drugaija i sloenija. Detaljni opis procedure bit e opisan u stratekom dokumentu za naredno razdoblje (LRS 2014-2020). Projektni prijedlozi e morati biti u skladu s donesenom strategijom, njenim prioritetima i mjerama. Projekti e se nakon ove provjere razvrstavati prema kriteriju spremnosti (odnosno zrelosti projektne dokumentacije). Nakon toga provodit e se vrednovanje kvalitete projektnog prijedloga, prema sljedeim kriterijima: - RELEVANTNOST projekta u odnosu na strategiju (max 35 bodova) - kvaliteta metodologije projekta, LOGIKA POVEZANOST aktivnosti s ciljevima i rezultatima projekta (max 25 bodova) - TROKOVNA UINKOVITOST, omjer trokova u odnosu na koristi projekta (max 20 bodova) - razina OPE KORISNOG BENEFITA za zajednicu u odnosu na individualnu korist (max 10 bodova) - financijski KAPACITET I ISKUSTVO predlagatelja (max 10 bodova). Za svaki natjeaj za prijavu projektnih prijedloga, imenovat e se tri predstavnika LAG-a iz slubenog lanstva LAG-a u Evaluacijski odbor. lanovi Evaluacijskog odbora vrit e bodovanje, za svaki projektni prijedlog pojedinano. Nakon bodovanja definirat se rang lista projektnih prijedloga, te e se uputiti Upravnom odboru na usvajanje. Cjelokupna procedura prijava na natjeaj, izrada projektne dokumentacije, procedura ocjenjivanja, odabir i ostalo, bit e organizirana na nain da je prvenstveno JEDNOSTAVNA, TRANSPARENTNA I BRZA!

5.Usklaenost s nadreenim stratekim dokumentima

STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2011-2013 (Panonska i Istona Hrvatska) HR02-01-01 Razvoj poljoprivredno-prehrambenih kapaciteta i stvaranje lokalnog trita; HR02-01-02 Razvoj poljoprivrede u zatienim prostorima i ekoloke poljoprivrede; HR0201-03 Unapreenje upravljanja i koritenja poljoprivrednim resursima. HR02-03-05 Razvoj i unapreenje svih vidova turizma UPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA POEKOSLAVONSKE UPANIJE 2011-2013 PR2-MJ3: Poticanje proizvodnje autohtonih, tradicijskih i ekolokih proizvoda, uzgoja visokodohodovnih poljoprivrednih kultura te akvakulture

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-A PAPUKKRNDIJA 2013-2014 MJERA 1.1. Poticanje proizvodnje autohtonih, tradicijskih, ekolokih proizvoda, te uzgoja visokodohodovnih poljoprivrednih i vinskih kultura

PLAN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ IPARD PROGRAM 2007-2013 OPI NACIONALNI CILJEVI poljoprivrede i ruralnog razvoja: Poboljana konkurentnost i efikasnost primarne proizvodnje, prerade i trenja, kvalitete, higijene, okolinih standarda i standarda u zatiti ivotinja. Dodatne mogunosti za zapoljavanje i dohodak poljoprivrednika te svih ljudi koji ive u ruralnim podrujima to dovodi do poboljanja ivotnog standarda i radnih uvjeta. Postii odrivi ruralni razvoj kroz optimiziran i dobro izbalansiran gospodarski razvoj, ouvanje okolia i socijalnu koheziju.

MJERA 1.2. Umreavanje proizvoaa hrane, turistikih subjekata, dobavljaa i kupaca, povezivanje poljoprivredne ponude sa turistikom potranjom, lokalno i nacionalno MJERA 1.3. Poticanje izgradnje preraivakih kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju, ukljuujui proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

PR2-MJ2: Umreavanje proizvoaa hrane, turistikih subjekata, dobavljaa i klijenata, horizontalno i vertikalno, te povezivanje sa trinom potranjom PR1-MJ4: Poticanje uinkovitog koritenja dostupnih prirodnih resursa

HR02-02-04 Energetika (termo-energetski i hidroenergetski sustav, obnovljivi izvori energije)

MJERA 2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustava, plinoopskrbnog sustava i sustava odvodnje i proiavanja vode

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-A PAPUKKRNDIJA 2013-2014 MJERA 2.2. Izgradnja drutvenih domova, djejih igralita i ljetnih kulturnih pozornica

HR02-02-02 Razvoj vodnokomunalne infrastrukture i melioracijskih sustava (sustav javne vodoopskrbe, odvodnje i proiavanje otpadnih voda, navodnjavanje i odvodnja) STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2011-2013 (Panonska i Istona Hrvatska) HR02-02-05 Socijalna, obrazovna, kulturna i zdravstvena infrastruktura

PRIORITET 1: Poboljanje trine uinkovitosti i uvoenje standarda Zajednice

PR2-MJ1: Unapreenje kvalitete ivota u ruralnom podruju; PR4-MJ2: Izgradnja i modernizacija infrastrukture prometne, vodne i druge fizike infrastrukture UPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA POEKOSLAVONSKE UPANIJE 2011-2013 PR4-MJ4: Izgradnja nove i kvalitetno upravljanje postojeom mreom zdravstvenih, obrazovnih, sportskih, kulturnih i drugih ustanova, kao i pratee infrastrukture PR5-MJ5: Usklaivanje zemljinih i katastarskih knjiga u cilju bolje valorizacije, obrade, koritenja poljoprivrednog zemljita PR3-MJ1: Razvoj i provoenja programa cjeloivotnog uenja; PR3-MJ3: Razvoj i provoenje programa edukacija i treninga za poduzetnike

PLAN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ IPARD PROGRAM 2007-2013 PRIORITET 3: Razvoj ruralnog gospodarstva, kroz poboljanje infrastrukture i diversifikaciju djelatnosti.

MJERA 2.3. Usklaivanje zemljinih i katastarskih knjiga u cilju bolje valorizacije i koritenja poljoprivrednog zemljita MJERA 3.1. Razvoj i provoenje programa, edukacija i treninga za razvoj primjenjivih poduzetnikih vjetina na podruju LAG-a MJERA 3.2. Definiranje i promocija jedinstvenog vizualnog identiteta podruja LAG-a, kroz razvoj zatitnog znaka i oznake kvalitete HR02-03-06 Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva; HR02-05-01 Razvoj i unapreenje sustava cjeloivotnog obrazovanja jaanjem programa prema potrebama trita

MJERA 3.3. Poticanje meumjesne, meuregionalne i meunarodne suradnje, kroz studijska putovanja i zajednike manifestacije