UZGOJ JAGODA

Danas se jagode mogu brati od poetka ljeta pa do prvih mrazeva. Jagode svrstavaju u pojedine skupine po vremenu zrenja, pa ih poznajemo kao "rane", "srednje rane" i "kasne" koje dozrijevaju tijekom cijele jeseni. Ako imate prostora, bilo bi dobro da svoju gredicu s jagodama isplanirate tako da imate sezonu to rodniju. Jagode nije teko uzgajati. Ako ih uzgajate na gredici, trebat e vam malo vie mjesta, ali moete ih uzgajati i u obinim loncima ili specijalnim visokim loncima - niz lonaca postavljenih jedan iznad drugoga. Mogu se uzgajati i u stakleniku, ali njihov okus nije tako dobar kao okus plodova uzgojenih na otvorenom. Biljke rode samo oko tri godine, pa je potrebno planirati obnovu tako da se svake godine obnovi treina biljaka. Naalost treba ih presaditi u svjeu zemlju, tako da nije dovoljno jednostavno uzeti jedan red i zamijeniti ga drugim, bilo bi idealno nove biljke presaditi na neko drugo mjesto u vrtu. Drugi je nain da tree godine oblikujete posve nove gredice i napustite one stare im plodovi dozre. Za uzgoj jagode trebaju otvoreno i sunano stanite. Zemlja treba biti plodna i dobro ocjedita. Biljke treba presaditi krajem ljeta ili poetkom jeseni, na razmak od 40 cm u redove razmaknute 75 cm. Kad sljedee godine biljke ponu dozrijevati, ispod listova i plodova stavite iste slame kako plodovi ne bi leali na zemlji. Istoj svrsi moe posluiti crna folija ili putena prostirka. Zalijevajte ih tijekom sunih perioda. Jagode se orezuju i njihov se rast ne ravna u pravom smislu rijei, ve je uobiajena praksa nakon berbe odrezati stare listove i spaliti ih ili unititi, zajedno sa slamom odnosno

slamnatim mlaem jer se tako uklanjaju mogui tetnici i bolesti. Uklonite i nove vrijee ukoliko ne elite zadrati nekoliko novih biljaka. Meu jagode posadite i bijeli luk. Tjerat e tetnike iz vaih jagoda.

TEHNOLOGIJA UZGOJA

IZBOR ZEMLJITA ZA JAGODU Jagodu uzgajamo na zemljitima koja su dobro propusna za vodu s dosta humusa ( 3-5 % ) i s malo primjesa gline. Optimalna pH vrijednost tla je izmeu 6,5 i 7,5 .Dobra predkultura za uzgoj jagoda su itarice ( jeam , zob i sl. ) te leguminoze , a nepovoljne kulture su krumpir i rajica. Dezinfekcija zemljita kemijskim sredstvima proizvoai rijetko rade, zato treba voditi rauna o plodoredu. Na istu povrinu jagoda dolazi tek nakon 3 godine . Voda za navodnjavanje je faktor broj jedan bez kojeg je gotovo nemogua intenzivna proizvodnja i visok prinos dobre kvalitete. Priprema zemljita za jagodnjak Pripremu zemljita odvija se u nekoliko faza: Unitavanje viegodinjih korova prije oranja Oranje na dubinu 30 cm

Dezinfekcija kemijskim sredstvima ukoliko je potrebna Razbacivanje stajskog i mineralnog gnojiva Frezanje

Postavljanje gredica s folijom i sustavom za navodnjavanje

Na povrinama koje se pripremaju za jagodnjak esto mogu biti problem viegodinji korovi kao npr.: troskot , slak i osjak. Stoga prije oranja 1- 2 mjeseca treba izvriti kemijsko unitavanje korova herbicidima na bazi

glifosata ( Cidokor ). Nakon pricanja korova zemljite se ne ore 30-35 dana da korovi uginu. Oranje se vri na dubinu 30-35 cm max iz razloga to jagoda ima plitak korijen i najee se uzgaja na gredici te je dublje oranje nepotrebno. Ukoliko je zemljite ve koriteno za proizvodnju jagode i nekih povrtnih kultura kao npr. krumpir i rajica, poeljno je zemlju dezinficirati kemijskim sredstvima kao npr. Basamid granulat. Prije sadnje treba napraviti kemijsku analizu tla da se odredi PH vrijednost i sadraj osnovnih elemenata N,P,K, te ukupni i aktivni karbonati . Analiza je neophodna da se tono izabere sorta i da se odredi potrebna koliina gnojiva . Jagoda se nekad gnojila velikim dozama hranjiva prije sadnje , ali se to pokazalo jako loe jer je otean prijem sadnica zbog visoke koncentracije soli u tlu . Ukoliko se koristi sustav za navodnjavanje kap po kap , onda gnojidbu vrimo 30 -40% od ukupni potreba prije sadnje , a ostatak vie puta u toku vegetacije i to lako topivim gnojivima zavisno od potrebe biljke u odreenoj fenofazi uzrasta. Ukoliko je nizak sadraj humusa u tlu , potrebno je dodati stajsko gnojivo dobro zgorijelo i to od goveda i svinja. Ne preporuuje se stajnjak od ovaca i kokoa. Iza razbacivanja stajskog gnojiva dodaju se male koliine umjetnog gnojiva i to bez klorida ( Multikomplex , Hidrokomplex ,NPK 5-20-30 ili 7-14-21 i sl.). Orijentacione koliine su 50-80 kg na 1000 m2 zavisno od sorte. Vee koliine gnojiva trae sorte koje daju vei prinos kao npr. Marmolada , a manje sorte koje bujno rastu ,a daju manji prinos kao npr. Madeleine .Nakon razbacivanja stajnjaka i mineralnog gnojiva treba izvriti frezanje ili usitnjavanje zemlje. Jagoda se uzgaja na gredicama irine 70-90 cm i visine 15-20 cm. Gredice su prekrivene folijom ispod koje se postavlja sustav za navodnjavanje kap po kap. Na malim parcelama postavljanje gredica i folije s sustavom navodnjavanja obavlja se uglavnom runo. Na velikim parcelama to se obavlja koritenjem strojeva ( grediara polagaa folije ).Grediari mogu dodatno na sebi imati deponatore za gnojivo ili za granulirane insekticide. VRIJEME SADNJE Jagoda se moe saditi itavu godinu osim ukoliko imamo odgovarajue

sadnice . Najee sadnja frigo i zelenim sadnicama poinje u srpnju mjesecu pa sve do polovice rujna. Ranije se sade sorte koje trebaju dui period za formiranje cvjetnih pupoljaka kao npr. Elsanta , a kasnije sorta Marmolada ,koja bi u ranijoj sadnji formirala previe cvjetnih pupoljaka. Isto tako sadnice loije kvalitete sade se do 15 dana ranije od normalnih sadnica klase A i A+. TIP SADNICA Sadnice mogu biti frigo smrznute na temp. -2oC dobivene posebnom tehnologijom koje su klasirane po krupnoi i kvaliteti, pa tako imamo: A- , A , i A+ sadnice. Neke sorte su pogodne za uzgoj u kontejnerima pa imamo tzv. zelene sadnice koje imaju daleko bolji prijem. Ovom tehnologijom dobivaju se sorte Madeleine, Raurica i Clery.