Litosferu izgrauju

STIJENE
MAGMATSKE SEDIMENTNE METAMORFNE

Stijene su sastavljene od jednog ili vie MINERALA. polimineralne su

monomineralne su izgraene od jedne vrste minerala (npr. mramor koji ini mineral kalcit) izgraene od vie vrsta minerala (npr. granit kojeg ine ortoklas, kvarc, plagioklasi, biotit i hornblenda)

Minerali su prirodne, vrste, anorganske tvari odreenog kemijskog sastava, stabilne unutar odreenih granica temperature, tlaka i kemijskog sastava okolia. Pravilne su unutarnje grae koju izraava njihova kristalna reetka te stoga predstavljaju kristale.

Kristalinitet
Prema definiciji, mineral je kristal (veina krutih tvari su kristali). Kristalasta tvar je ona u kojoj su atomi ureeni u trodimenzionalnoj kristalnoj reetci, uz pravilno ponavljanje.

Halit (ili kuhinjska sol) je kristal

4

Kao posljedica pravilnosti unutranje grae, pojavljuju se i pravilnost u vanjskom izgledu kristala. Nju promatramo kroz pojavljivanje pravilnih ploha (formi) na kristalu, te kroz odreene elemente simetrije koje kristali imaju.

Pravilne plohe prizme na kristalima ALBITA

Ponekad se pravilnost kristala ne moe uoiti prostim okom nego tek kad pogledamo minerale lupom ili mikroskopom

Minerali u stijeni mikroskopski izbrusak stijene

MINERALI
Prema ranije postavljenoj definicji, postoje etiri uvjeta koje je potrebno zadovoljiti da bi za tvar rekli da je mineral: 1. 2. 3. 4. mora biti kristalasta kruta tvar; mora biti prirodan; mora biti anorganski mora imati odreen kemijski sastav.
8

Prirodne i anorganske tvari Umjetni, tj. ljudskom rukom stvoreni kristali ne smatraju se mineralima. To se takoer odnosi i na organske tvari koje se sastoje od ugljika, kisika i vodika, a nastale su u organizmima. Neki organizmi izgrauju ljuture ili skelete koje se smatraju mineralima. Ljuture izgraene od minerala kalcita este su u sedimentnim stijenama.

Odreen kemijski sastav -potreban je zbog ureenosti kristalastih tvari - znai da e kemijska analiza bilo kojeg uzorka odreenog minerala uvijek dati iste omjere elemenata (u kvarcu, na primjer, dva atoma kisika na svaki atom silicija) -sastav svakog minerala moe se izraziti kemijskom formulom

10

- Kvarc i halit imaju jednostavne formule, SiO2 i NaCl. Neke su formule puno sloenije jer atomi nekog elementa mogu biti zamijenjeni drugim elementima u odreenom omjeru. Na primjer, fomula minerala olivina glasi (Fe,Mg)2SiO4. Zbog toga to su eljezo i magnezij priblino iste veliine, oni se mogu tzv. IZOMORFNO ZAMJENJIVATI bez naruavanja kristalaste strukture, pri emu se znaajno mijenjaju svojstva minerala. Neke su kemijske formule jo sloenije, jer se u njihovim kristalastim strukturama i po nekoliko elemenata moe zamijeniti. Tu pojavu zovemo IZOMORFIJA
11

IZ MINERALA PRIMARNE STIJENE, NASTAJE

TLO KOJE SE
TAKOER, JEDNIM DIJELOM, SASTOJI OD MINERALA STIJENA

12

99 vol % svih minerala, a time i veinu stijena u Zemljinoj kori gradi osam elemenata: Kisik - 46 % Silicij - 28 % Aluminij - 8 % eljezo - 6 % Kalcij - 3.5 % Natrij - 3 % Kalij - 2.5 % Magnezij - 2 %
13

Od NEKOLIKO TISUA poznatih minerala, one koji najee sudjeluju u tvorbi stijena nazivamo petrogenim mineralima.

14

Kako nastaju minerali? - proces kristalizacije: rast krute tvari iz taljevine, otopine ili plina iji konstitutivni atomi dolaze zajedno u pravilnim kemijskim omjerima i u kristalnom ureenju - kristalizacija poinje formiranjem jednostavnih mikroskopskih kristala, tj. tijela ije su granine plohe ravne povr povrine - za vrijeme kristalizacije inicijalni kristali (kristalne klice) sve vi vie rastu i ukoliko imaju dovoljno prostora razvijaju se u kristale pravilnih, vidljivih kristalnih formi

a) Mikroskopska slika povr ) s rezolucijom atoma. Jasna povrine galenita (PbS (PbS) je pravilna struktura galenita. Svjetle toke - olovo, tamne toke - sumpor. b) Kristali galenita.

15

Kada se formiraju minerali? - sni snienje temperature ispod toke tali talita - nain poetka procesa kristalizacije - npr. kod vode ispod 00 C poinje kristalizacija minerala leda - slini proces kod magme: vrua magma kao rastaljena tekua stijena hlaenjem kristalizira u krute minerale; minerale; kada temperatura magme padne ispod tali talita (ni (nie od ca 10000 C), poinju se formirati kristali.
- postanak minerala procesom precipitacije: KRISTALIZACIJA iz

zasiene otopine; otopine; npr. kristalizacija soli iz vode ako se smanji koliina otapala (vode) npr. evaporacijom, koncentracija soli mo moe postati toliko visoka da otopina postaje prezasiena. Iz prezasienih se otopina poinju izluivati minerali u obliku kristala. Primjer je precipitacija kuhinjske soli halita.

- kristali nastaju i kada atomi i ioni u krutim tvarima postanu pokretljivi. Kristalna se re reetka tada pod visokom temperaturom i tlakom restrukturira; temperatura mora dosei najmanje 2500 C prije nego to pone preureenje u drugaiju kristalnu strukturu;
16

Svaki mineral ima svoju kemijsku formulu i svoje ime. Ime minerala ne ovisi o kemijskom sastavu ve je dodjeljeno nekom mineralu u ast njegovog pronalazaa, u ast nekoj osobi, obzirom na neko fiziko svojstvo itd. Npr. Mineral formule CaCO3 (kojeg bismo u kemiji zvali kalcijev karbonat) u mineralogiji zovemo KALCIT Minerale meusobno razlikujemo po njihovim fizikalnim svojstvima
17

FIZIKA SVOJSTVA MINERALA

18

FIZIKA SVOJSTVA MINERALA Za identifikaciju minerala koriste se fizika svojstva minerala, a to je skup karakteristika koje odreuju neki mineral i odraavaju kemijski sastav, kao i tip veze i kristalnu strukutru tog minerala.

19

HABITUS - Vanjski oblik kristala

Kvarc

Feldspat

Granat u bijelom kvarcu

Oblik kristala ovisi o njegovoj pravilnoj unutarnjoj grai. Moe se definirati kristalnom formom koja prevladava na kristalu, npr. oktaedarski ili prizmatini, habitus. U opisu habitusa kristala sluimo se jo izrazima kao to su: igliasti, listiasti, kratkoprizmatski, vlaknasti. Idealni kristali su oni koji su nastali u idealnim uvjetima rasta i imaju pravilni poliedarski vanjski oblik. Deformirani kristali nastaju za vrijeme rasta kristala zbog neravnomjernog pritjecanja mineralne tvari kristalnim 20 plohama.

10

BERIL ima dugoprizmatski habitus

TURMALIN ima......

21

BOJA Prva karakteristika koju veina ljudi zamjeuje na mineralima je njihova boja. Za neke minerale, boja je vrlo vano svojstvo. Ti su minerali uvijek specifine boje. Npr. mineral malahit kem. formule Cu2(OH)2CO3 je uvijek ZELEN. To je zato to je sastavni dio formule malahita element bakar. Za takav mineral kaemo da je IDIOKROMATSKI. Bakar se smatra jednim od elemenata koji su nosioci specifine boje. To su tzv. KROMOFORI. Najei kromofori su: vanadij-narnastocrven; krom-zelen, bakarzelen i modar, eljezo (trovalentno)-crveno, mangan-ruiast
22

11

Na alost, boja nije jedinstveno identifikacijsko svojstvo. Ako promatramo brojne kristale kvarca, mogu se pronai uzorci bijele, ruiaste, crne, ute ili ljubiaste boje. Boja je ekstremno varijabilna kod kvarca (i mnogih drugih minerala) jer su nosioci boje kvarca primjese KROMOFORA elemenata u tragovima, koji su u min reetci inae bezbojnog kvarca-SiO2 sadrani u neznatno malim koliinama. Kvarc je stoga ALOKROMATSKI MINERAL Slino je i sa razliito obojenim varijetetima minerala Korunda Al2O3 koji su nam poznati kao drago kamenje: Crveni rubin, Plavi safir,
23

OGREB Minerali smrvljani u prah daju pravu boju minerala. Prakasti trag minerala na neglaziranoj porculanskoj ploici predstavlja fizikalno svojstvo minerala koje se zove OGREB. OGREB je puno pouzdanij nego boja samog uzorka i moe se koristiti za dijagnosticiranje minerala. Na primjer, hematit uvijek ostavlja crvenkasto smei ogreb, dok uzorak moe biti smei, crveni ili srebrni. Neki minerali koji su tvri od porculanske ploice ne ostavljaju identificirajui ogreb

24

12

SJAJ Kvaliteta i intenzitet svijetla koje se reflektira s povrine minerala naziva se sjaj. (Fotografija ne moe pokazati ovu znaajku). Sjaj minerala se opisuje njegovim usporeivanjem s drugim tvarima. Sjaj je jai s ravnih i glatkih ploha nego s neravnih. Prema jaini razlikuju se : Votani, smolasti, svilenkasti, dijamantni i metalni sjaj sedafasti, masni, staklasti,

Metalni sjaj daje izgled kao da je tvar sainjena od metala. Metalni sjaj je vrlo blistav (sjajan), kao kromirani dijelovi vozila. Najei je staklasti sjaj, slino kao kod stakla ili porculana. Mineral kvarc se odlikuje staklastim sjajem.
25

TVRDOA
Svojstvo tvrdoe predstavlja relativnu tvrdou u odnosu na tvrdou nekog poznatog predmeta ili drugog minerala. Za ispitivanje relativne tvrdoe, tvrim mineralom ili predmetom potrebno je zagrebati glatku, svjeu povrinu mekeg minerala. Na primjer, Cu iljkom moe se zaparati kalcit. Tvari se mogu usporeivati prema Mohsovoj ljestvici tvrdoe u kojoj je navedeno deset minerala na temelju njihovih standardnih relativnih tvrdoa. Najmeki mineral, talk, oznaen je brojem 1. Dijamant, kao najtvra prirodna tvar, oznaen je brojem 10.
Mineral Mohsova skala relativne tvrdoe 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Paraju staklo Relativna tvrdoa

talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvarc topaz korund dijamant

Para ga nokat Para ga nokat Para ga Cu iljak Para ga elini no Para ga elini no Para ga turpija

26

13

Nokat obino ima tvrdou oko 2,5. Ukoliko je mogue zagrebati glatku povrinu minerala noktom, tvrdoa minerala mora biti manja od 2,5: GIPS

27

KALAVOST Kalavost je pravilno lomljenje minerala na koje djeluje vanjska sila du kristalnih ploha. Imaju je minerali kod kojih je kohezija razliita u razliitim smjerovima. Mineral se slama du odreenih ploha zbog veza meu atomima koje su oslabljene du tih smjerova. U kvarcu su veze u svim smjerovima jednake, tako da kvarc nema kalavost. Tinjci se, meutim, lako kalaju du ploha baznog pinakoida na vrlo tanke listie. Kada bismo mogli pogledati ureenje atoma u kristalnoj strukturi tinjca, vidjeli bismo pojedine Si-O tetreaedre koji su jako povezani jedan s drugim unutar jedne ravnine. Suprotno tome, veza meu susjednim ravninama je vrlo slaba; pa je stoga lako slomiti (kalati) mineral paraleleno ravnini ploe. Zato kalavost ovisi o strukturi kristala. Minerali se mogu kalati jednom plohom ali i po vie ploha.

28

14

Kalavost tinjaca

29

Kalavost

30

15

LOM

Nepravilno pucanje minerala pod djelovanja vanjske sile zove se lom. Prema obliku slomljene plohe razlikujemo: nepravilni lom, koljkast lom, iverast lom itd. Mineral kvarc nema kalavost, ve se nepravilno lomi.

31

Specifina teina Gustoa se najee izraava kao specifina teina, omjer mase tvari i mase jednakog volumena vode. Tekua voda ima specifinu teinu 1. (Led, koji je laki, ima specifinu teinu oko 0.9). Veina silikatnih minerala tei su dva i pol puta vie od jednakog volumena vode: kvarc ima specifinu teinu 2.65; feldspati u rasponu 2.56-2.76. Za precizno odreivanje specifine teine postoje posebni postupci. Meutim, ovjek moe u ruci razlikovati vrlo guste materijale kao to je mineral barit BaSO4 (poznat pod imenom TEAC) sa specifinom teinom 4,5) od puno manje guih silikatnih minerala. Zlato, sa specifinom teinom od 19.3 je puno tee od galenita. Zbog velike gustoe zlata, njega je mogue traiti ispiranjem: estice gline i praha lako se ispiru, a zlato zaostaje na dnu posuda zbog svoje teine.
32

16

BARIT (TE (TEAC) velika specifina te teina

33

Optika svojstva Dvolom svjetlosti - iz jedne zrake svjetla nastaju dvije

(svjetlost se dvolomi), pa vidimo duplu sliku.

34

17

Glavna karakteristika kalcita: kalavost po plohi romboedra, romboedra, dvolom svjetlosti

35

Arsenopirit FeAsS

36

18

KVARC nepravilan lom - staklast sjaj - velika tvrdoa (para eki) - razliite boje (proziran, ruiast, crn...) FELDSPATI prizmatski habitus - mlijeno bijel ili ruiast, - mutni sjaj - kalavost po plohi prizme KALCIT izrazito dobra kalavost po plohi romboedra - mala tvrdoa (moe se zaparati iglicom) - otapa se u razrijeenoj solnoj kiselini uz oslobaanje CO2 (umi) TINJAC (MUSKOVIT) listiasti habitus - bezbojan, proziran - mala tvrdoa - sedefasti sjaj HORNBLENDA tamna, crna, tamno zelena
37

- dugoprizmatski habitus

MINERALI
-Graa -Skupine minerala -Kemijske formule -Petrogeni minerali -Ostali minerali

38

19

Svi minerali svrstani su u osam skupina prema njihovom kemijskom sastavu Minerali koji formiraju stijene
- PETROGENI MINERALI - najva najvanije skupine minerala koji formiraju

stijene:

Silikati Oksidi i hidroksidi Sulfidi Karbonati Sulfati

39

Silikati
-najzastupljeniji minerali u Zemljinoj kori i ine vi vie od 75% 75% litosfere; -izgraeni su od silicija i kisika koji su najzastupljeniji elementi u kori, u kombinaciji s drugim elementima -odlikuju se razliitim rasporedom i meusobnom vezom skupina SiO4 tetraedara meu kojima su razmjeteni ioni metala i drugih elemenata; -svaka skupina ima SiO4 tetraedre razmje razmjetene na odreeni nain; - tetraedri: izolirani ili stvaraju prstenove, lance, dvostruke lance, listie ili prostorne strukture

40

20

Osnovna jedinica u grai SILIKATA je SiO4 tetraedar

SiO4-4

41

Da bi bio stabilan unutar strukture kristala, Si-O tetraedar mora:

(1) biti uravnoteen s pozitivno nabijenim ionima; ili (2) dijeliti atome kisika sa susjednim tetraedrima ime se smanjuje potreba za pozitivno nabijenim ionima.

42

21

Pet grupa SILIKATNIH minerala: nezosilikati, jednostruki inosilikati-pirokseni, dvostruki inosilikati-amfiboli, filosilikati i tektosilikati ine oko 90% Zemljine kore.

To su minerali ija se imena najee pojavljuju u petrologiji (znanosti o stijenama)

43

Strukture silikatnih minerala

Struktura izoliranih SiO4 tetraedara

Primjer Grupa olivina

Jednostruka lanasta struktura

Grupa piroksena

Struktura izoliranih SiO4 tetraedara NEZOSILIKATI

Graevne jedinice SiO4 tetraedri nalaze se razmje razmjeteni izmeu pozitivno nabijenih iona kao otoci u moru (nesos gr. = otok)

Dvostruka lanasta struktura

Grupa amfibola

Prstenasta (plona) struktura

Grupa tinjaca

Struktura prostorne reetke

Grupa feldspata
44

22

Strukture silikatnih minerala

Struktura izoliranih SiO4 tetraedara

Primjer Grupa olivina

Nezosilikati

Jednostruka lanasta struktura

Grupa piroksena

Dvostruka lanasta struktura

Grupa amfibola

Prstenasta (plona) struktura

Grupa tinjaca

Struktura prostorne reetke

Grupa feldspata

PRIMJER: Mineral Olivin (Mg,Fe)2 SiO4

45

LANASTI SILIKATI INOSILIKATI (is, is, inos gr.= vlakno, nit)

Jednostruki lanasti silikati PIROKSENI Dvostruki lanasti silikati - AMFIBOLI
Minerali s lanastom strukturom imaju tendenciju rasta u izduenim prizmatinim, tapiastim ili vlaknatim oblicima. Izduena struktura vanjske forme u skladu je s linearnom strukturom lanca SiO4 tetraedara iz kojih su izgraeni.
46

23

Strukture silikatnih minerala

Struktura izoliranih SiO 4 tetraedara

Primjer Grupa olivina

Jednostruka lanaasta struktura Minerali: PIROKSENI

Jednostruka lanasta struktura

Grupa piroksena

Enstatit Mg2 (Si2O6) Hipersten (Fe, Mg)2 (Si2O6)

Dvostruka lanasta struktura Grupa amfibola

Augit (Ca,Mg,Fe)2 (Si,Al,)2 O6

Listi asta (plona) struktura

Grupa tinjaca

Struktura prostorne reetke

Grupa feldspata
47

Strukture silikatnih minerala

Struktura i zoliranih SiO4 tetraedara

Primjer Grupa olivina

Dvostrukai lanasti silikati AMFIBOLI

Jednostruka lanasta struktura

Grupa piroksena

Dvostruka lanasta struktura

Grupa amfibola

pirokseni
Prstenasta (plona) struktura Grupa tinjaca

Struktura prostorne reetke

Grupa feldspata
48

24

Strukture silikatnih minerala

Struktura i zoliranih SiO4 tetraedara

Primjer Grupa olivina

Dvostruki lanasti silikati Minerali: AMFIBOLI

Jednostruka lanasta struktura

Grupa piroksena

Tremolit Ca2Mg5 (OH) Si4 O11 Aktinolit Ca2 (Mg,Fe)5 (OH) (Si4O11) HORNBLENDA Ca2 (Mg,Fe)4 (Al,Fe) (OH)(Si,
Al)4 O11

Dvostruka lanasta struktura

Grupa amfibola

Prstenasta (plona) struktura

Grupa tinjaca

Struktura prostorne reetke

Grupa feldspata

49

Strukture silikatnih minerala

Struktura izoliranih SiO4 tetraedara

Primjer Grupa olivina

Listiasti (ploni) silikati FILOSILIKATI (gr. phyllon = list) Kada svaki tetraedar dijeli po tri iona kisika sa susjednim tetradrima, a plohe svih tetraedara se nalaze u jednoj ravnini, nastaje prstenasta (plona) silikatna struktura, koja je znaajka ove grupe. Pozitivni ioni- kationi i hidroksilni ioni nalaze se izmedju pojedinih prstenastih ploha i spajaju ih (kao u sendviu). Veze izmedju iona pojedinih ravnina su slabe i zato se du tih ravnina filosilikati listaju odakle im potjee ime. 50

Jednostruka lanasta struktura

Grupa piroksena

Dvostruka lanasta struktura

Grupa amfibola

Prstenasta (plona) struktura

Grupa tinjaca

Struktura prostorne reetke

Grupa feldspata

25

Osnovna osobina tinjaca: kalavost kalanje u tanke listie.

Primjer: minerali grupe TINJACA (LISKUNA): MUSKOVIT KAl2 (OH)2 (Si5O10) BIOTIT: K(Fe,Mg)3 (OH,F) (Al Si3O10) Minerali grupe GLINA: KAOLINIT: Al2(OH)4Si2O5 MONTMORILONIT:
51

Strukture silikatnih minerala

Struktura i zoliranih SiO 4 tetraedara

Primjer Grupa olivina

Struktura prostorne reetke TEKTOSILIKATI (gr. tekton=graditelj)

Jednostruka lanasta struktura

Grupa piroksena

Dvostruka lanasta struktura

Grupa amfibola

-SiO4 tetraedri su povezani u prostornoj reetci preko svoja 4 kisika Najpoznatiji minerali ove skupine su FELDSPATI (GLINENCI). -struktura feldspata je puno sloenija, zbog toga to ponekad aluminij zamjenjuje neke atome silicija u tetraedrima.
52

Prstenasta (plona) struktura

Grupa tinjaca

Struktura prostorne reetke

Grupa feldspata

26

Kristal FELDSPATA u stijeni

Primjer: FELDSPATI koji se dijele na: ALKALIJSKE F. PLAGIOKLASE

53

ALKALIJSKI FELDSPATI: ORTOKLAS K Al Si3O8 SANIDIN K Al Si3O8 MIKROKLIN K Al Si3O8

PLAGIOKLASI: ALBIT NaAlSi3 O8 ANORTIT CaAl2Si2O8 ALBIT Oligoklas Andezin Labrador Bitovnit ANORTIT
54

27

VANI NESILIKATINI MINERALI

ELEMENTI SULFIDI HALOGENIDI OKSIDI I HIDROKSIDI KARBONATI SULFATI FOSFATI NITRATI

55

ELEMENTI
DIJAMANT ZLATO SREBRO SUMPOR

Samorodno zlato
56

28

SULFIDI
Sulfidi - ukljuuju sulfidni ion S2- s metalnim kationom (npr. bakar, cink, nikal) glavne rude mnogih minerala - pirit fools gold gold

pirit FeS2

57

Sfalerit ZnS

58

29

Antimonit Sb2S3

59

HALOGENIDI HALIT Na Cl kuhinjska sol FLUORIT CaF2

60

30

OKSIDI I HIDROKSIDI
OKSIDI: KREMEN ili KVARC SiO2 kvarc ili kremen (SiO2) najei oksid u litosferi (17% mase) -ekonomska vrijednost: oksidi kao vrlo va vane rude metala; eljezo u hematitu i magnetitu - hidroksidi aluminij u zemlji crvenici, boksitu i lateritu; lateritu; eljezo u limonitu
61

HEMATIT Fe2O3

62

31

KORUND Al2O3

63

HIDROKSIDI: MALAHIT Cu2(OH)2 (CO)3

64

32

KARBONATI - KALCIT (CaCO3) jedan od najzastupljenijih minerala u kori i glavni element u stijeni koja se zove vapnenac - DOLOMIT (CaMg (CO3)2) takoer vrlo vaan mineral u (CaMg(CO grupi karbonatnih stijena;

Karbonatni minerali, npr. kalcit (CaCO3) imaju slojnu strukturu. a) Atom ugljika okru okruen trokutom kojeg tvore 3 iona kisika s negativnim nabojem -2. b) Izmjena slojeva iona kalcija i ugljika.
65

SULFATI: GIPS CaSO4 x 2H2O ANHIDRIT CaSO4 x _ H2O

2 1

Sulfati -GIPS - evaporacijom iz morske vode; stabilan na niskim temperaturama i pod niskim tlakom -ANHIDRIT - stabilan na visokim temperaturama i pod visokim tlakom, na ni niim temperaturama upija vodu i prelazi u gips

66

33

to je litosfera? to je kora? ime je odvojena kora od pla plata? Vrste granica izmeu litosfernih ploa su... to je mineral? to je kalavost? Primjer: Koji se minerali nalaze na poetku, sredini sredini i kraju Mohsove ljestvice tvroe? to je lom? Primjer Koji su najei elementi koji sudjeluju u grai Zemljine kore? Nabroji vrste silikata? Nabroji imena min koji se nalaze u grupi glina? Nabrojite neke min iz grupe karbonata i sulfata
67

34