Naslow originale The Secres Life of Plants Copyright © 1975 by Peter Tompkins and Christopher Bird Prevela + engleskoga Maya Mins Likovna oprema Iwo Fristie 7a rr SIL (sore) Le Peter Tompkins eon Christopher Bird Tajni Zivot biljaka PROSVIETA ZAGREB 1977 Ip Becis). Jied Buna Axo rzuzuswo Amopm, na ovo) naloj planeti nema nifta lepie i japhije od evjeea, nta bitno vainije od bilfke. Prava rodnica Tjudskog Jivora jest rclenilo koje preksiva majku-remju. Da nema ze- Tenih biliaka, ne bismo moali dis, ne biemo se mogli Irani, § donje strane evakog zelenog lista miljun po- Keinih osana proidire ugljgni dioksid i inlufuje kisk. Srakoga dana na Etavom svijetu oko 65 miljuna éetvor- ‘nih kdometara povrsine zelenih listova sudjeluje u Eude- snom procesu fovosinteze u kojem se proizvodi kisik i Iwrana ra éovicka ia Bivotine. Danas Jjudi pojedu goditnje orpilike 375 milijardi tona hrane. Najvedi dio te hrane biljnog je posiekla. Biljke hranu sinteezirai iz zraka i zemlje pomocu sun- deve svjelostsostarak hrane su razne namimice fvotinj- skoz porfjekla, koje takoder porjetu od bifjaka. Sve krute namimice, sva pia, sva opojna scedstra, svi liekovi i farmaceutki preparati ~ jednom nijedju sve ito Sovjeka ‘drdava na fivorm i sve 40 ga, 2k0 on ro razamno isko- kava i trofi, fini ndravim poput drena, dagujemo div- nom process fotosinteze. Od biljaih Zedera nastaju sve vaste throbs, sve masnoée, eva ulja, voskovi, eelulore. Od kolijerke do groba Eovjek se siuti celulozam kao alevnim materjalom i sirovinom za stvaranje rkrova nad glsvoms, za proizvedniu odjec, goriva, vakana, koSara- Sih predict, konopaea, glaabols, papa na Kojem 22- Pisuje swoje filorofske meditacije....O tome Koliko ima nogo biljaka koje korisno uporebljavamo, mokda naj- 5bolje govori podatak da su samo njhovi aaziv ispunili gotovo éest stotina stranica Uphofovog »Leksikona eko- nomski korisnih biljakae' Svi se ekonomisti slain a tvrdnji da je polioprivreda osnova i temelj nacionalnog bogatstva svake zemlje. ‘Tjudi_nagonski_osje¢aju ljepot treperenja biliaka. Onc ih duhovno obogacuju i usreéuju. Svatko zna da smo naisretaiji i da se najugednije osjeéamo ut neposred- nom dodiru s bijnim svijetom, Bez cvijeca ne mote ‘zamislti rodenje, svadba, smet, ni bilo koja syctanost ili ritual povezan 3 odsudnim dogedajima Zivota i smati. Crijeéem ukraSavamo stolove 2a sveéane objede i vetere Nema slavlja bez evijeSa. Crijefe poklanjamo kao znak Ijubavi, prijatejstwa, poSovanja, zahvalnosti ra praicno gostoprimstvo. Mjesta naieg boravigta uljepiavamo vito: Vima, gradove parkovima i Setalftima, dréave njeguju svoje nacionalne parkove. Da bi neku. prostoriju utinila ‘udobnom za Zivijenje, Zena ée majprije unijeri w nju dive bilfku ii buker cvijeéa. Raj, zemaljski ili ncbeski, veéina smukaraca opisuje kao vrt pun zclenila ~ i nimfa. ‘Aristorel je nautavao da billke imaja dua, oli da nemaju osjtila. To se uéenje odréalo od Antike do osam- saestog stoljeéa, Kada je Cael von Linné, osnivad suyre- ‘mene boranike, iznio tvrdnju da se biljke w biti razlikuju od Zivotinja i €ovjcka zapravo samo time fro te ne mogu Kretati, Veliki botanigar 19. stoljeca Charles Darwin do- Kazao je, meducim, da svaki izdanak bike, svaka vitica i svaka latica imaju moe i sposobnost samostalnog giba- ja, ali da ntjedu i upotrebljavaju ovu moé samo kad im to ustrebas, Poécckom 20, stoljeéa nadareni betki biolog Raoul Francé prenecazio je suvremene pritodoslovce tezom da bilike pokreén svoje tijelo i sudovee isto tako lako, ne- spurano i skladno kao najsprctaije fivotine li kao éovjel, 1.6. Uphols Dictionary of Economie Plants da mi to ne opadamo samo zato dto su ti pokreti mnogo polaganifi od nag il Sivotinjskih. Korlienje biljaka, wrdio je Francé, istrativatki ruje kroz zemlju, popolje! i grantice penjagica opisuju u svom pibaniu Krugove, listosi i evjetovi reagiraju aa svake promjens t svojoj okolini savijanjem ili podrhtavanjem, tice krate isptivaéki zrakom, pipajadt oko sebe svojim Ublasnim wudovimae. Covjek smatra da su biljke nepo- tmiéne, nesposobne 24 kretanje i da nemaja osjetla samo zato So nema stipljenja da ih paljivo promatra. ‘Neki pjesnic! i filozofi, kao na primjer Johann Wolf gang Goethe i Rudolf Steiner, koji su strpjivo i paaljivo promatrali biljke, otkeili su da pojediai njthovi dijelovi asta u suprotnim smjerovima, da se jednim dijelom uko- pavaja u to, kao da ih priviadi sila tela, dok drugim {ijelom rastu uvis, kao da ih u tom smjeru Yage nekakov oblik santigravitacijes ii slevitaciien 4 Sicni Korjentidi, to th je Darwin usporedivao s moz- ‘gom, ponalaju se. poput crva te. neprestano, neumorno ruju 1 use tlo svojim tankim, bijelim vlaknima, »kuSa- jucie ga na tom svom puta, Male Zuplie komore u kojima kao u kakvoj zveéki poskakuje sitna kuglica skroba, po- Kazuja vricima kosijenja odakle i kojem stnjera djeluje sila tela, Ko je »goree, a ko ndoliew. Kad je tlo suho, koriicaje mijenja smjec rasca i kaece se prema vlazi, pronalazesi, na peimjer, vodovodne cievi, posiZuéi ponckad, kao Sto to éini korijen alfa, i do dva- rmacst_ metara daleko, a ako treba, proizvodi energy Koja bu8i ak i beron. Jo8 nitko nije prebrojio korienje tickog stabla, ali je prebrojavanje samo dijela korijenja i Korjenti¢a jedne stabljike rai pokazalo da ona ima naj- manje 15 milijuna korjenéiéa kojima wkupna duiina iz ‘nosi orprilike 600 kdlomerara. Ni to nije bilo sve. Iz tog Korijenja i korjentica strile su tanane dlaéice, kojima je Pi as iiardi, 2 ukupna dudina na oko "700 kilometara.