Prevod 1 poglavlja knjige Crisis, HANDBOOK First Contacts With People In Crisis & Spiritual Emergencies ( Studenti: Plava

va Bojana 209/11 i Kaluerovi Jovana 206/11)

VRSTE KRIZE Kriza se definie kao pojava:...kada se osoba suoi sa preprekom za svoje ciljeve koja je, tokom odreenog vremena, nesavladiva putem primjene (njezinih) uobiajenih metoda za reavanje problema. Slijedi period dezorganizacije, period uznemirenosti tokom kojeg se deavaju mnogi pokuaju reavanja krize koji se prekidaju. Kaplan: pristup mentalnom zdravlju zajednice

U vrste krize ubrajamo: Smrt roditelja, djeteta ili bliskog lana porodice, duboku alost Iznenadan gubitak: posla, doma, uloge, statusa, finansija, braka/ veze, integriteta, slike u sopstvenim oima, slike u oima drugih. Ozbiljni fiziki problemi; operacije, hronine bolesti, nesposobnost Ozbiljne promjene u mentalnoj/emocionalnoj stabilnosti: depresija, shizofrenija,dvopolnost, poremeaj karaktera, epizodne psihoze, granini sluajevi, prikrivena sjeanja. Uznemirenost usled oekivanja: adolescencije, menopauze , penzionisanja Incidenti i katastrofe: ljudi koji se suoavaju sa katastrofama uglavnom primaju savjete. Fiziko nasilje: silovanje, nasilje,obmanjivanje, vraanje sjeanja na ; Zloupotreba supstanci: droge, alkohol, cigarete, ostale supstance Pokuaji samoubistva ili samopovrijeivanja Drutveni nemiri; ekonomska depresija, rat, nemiri Via sila; poar, poplava, zemljotres, oluja, glad, kuga Kriza u porodici, zlostavljanje djece, smrt u porodici, razvod, prekid meusobne zavisnosti. Faktori promjena stanja; preseljenje i nova beba i... Egzistencijalna kriza-gubitak osjeaja za sebe, pravo postojanja, ili duhovna ugroenost
1

Upamtite: blaga kriza je vjerovatno sutinska za bilo koju formu glavne emocionalne, psiholoke i promjene u duhovnom razvoju. Ona nam moe pomoi da se podignemo iznad kolosjeka u koji smo se uvalili i inspirisati nas da odrastemo. Najkorisnija stvar koja se moe dogoditi jeste da se kriza identifikuje to je prije mogue. Ovo omoguava da nae krizne strategije stupe na scenu i na taj nain je manje vjerovatno da e se efekti krize uslonjavati; mogu biti identifikovani i mobilisani odgovarajui sistemi za podrku. Sistemi normalne podrke su onda spremni za aktivaciju. Sve ove stvari se mogu desiti bilo kome od nas: i mnogi od njih e se desiti na jedan ili na drugi nain. ivot je u sutini teak. Ponekad emo se suoiti sa jednim od njih, ili sa nekim od njih, prilino dobro, ali onda e neto doi, oigledno neoekivano, i bacie nas potpuno izvan nae baze: na svijet e se promijeniti. Nita vie nee biti isto. Da li mi radimo kao Grupa (Biblija) i samo oplakujemo svoje muke, ili emo se suoiti sa izazovom, pogledati gdje smo mi tu i odrasti?

HITNE SITUACIJE Postoje odreene stvari sa kojima se vi, ili bilo ko drugi bez vrlo specijalizovane obuke, ne moete , ne bi trebali ili ne bi smjeli baviti. To su stvarne HITNE situacije i one ukljuuju; PREDOZIRANJE DROGAMA ili MEDIKAMENTIMA FIZIKO NASILJE UNITAVANJE IMOVINE SAMO-IZAZVANE POVREDE ili POKUAJ SAMOUBISTVA

ODMAH neko treba da nazove policiju, ambulatu ili doktora. To su prave osobe za bavljenje hitnim situacijama. Ne pokuavajte da nadomjestite njihovu obuenost i isksutvo. Nije od znaaja da li je u pitanju samo minorni incident, samo nazovite. Osobe koje su ukljuene u hitnu
2

situaciju vjerovatno e biti nepredvidljive i mogu ponoviti ovo ponaanje ( ponovljeni pokuaj) istog trenutka, ili im vi okrenete lea. Vi i dalje moete pomoi osobi u stanju opasnosti poto e reakcija hitnih servisa esto biti ograniena na hitne sluajeve. Vi moete pomoi tako to ete dati precizan opis situacije; odlazak sa osobom u bolnicu ili policijsku stanicu; koristiti mogunost pristupa mobilnom telefonu ili kreditnoj kartici ili biti pristutan kao advokat. Takoe, vjerovatno e od vas biti potrebna naknadna njega, u velikom obimu. Pozivanjem Hithe pomoi ne znai da ste se vi predali po pitanju mogue pomoi, ili da e vas izdvojiti iz mree za pomo. U stvari, kao lan porodice, ili prijatelj, vi ete vjerovatno biti nezamjenljivi. Vaa odluka da nazovete hitnu pomo osigurava pristup pravim obuenim sobama u pravo vrijeme, osobama koje imaju vjetine i svijest za bavljenje sa ovim veoma posebnim i potencijalno opasnim situacijama.

U HITNOJ SITUACIJI : Ne ostavljajte osobu samu, ako je mogue, ak ni za trenutak. Pokuajte da obezbijedite da i druge osobe budu prisutne i da vre obilazak u svakom trenutku. Postoji veoma visoka mogunost da e se nezgodna situacija ponoviti ili pogorati u bliskoj budunosti. To je ono zbog ega se i zove hitna situacija. Shodno tome, pozovite im prije bude mogue. Apsolutno je na vama odgovornost da obezbijedite da Hitna pomo bude pozvana. Ne pretpostavljajte da e neko drugi pozvati. Djelujete upravo sada. ak i ako osoba u krizi moli i preklinje da to ne radite, koliko god to bilo teko, pozovite. Dio njihove krize moe biti i u tome da oni ne shvataju u potpunosti da je u pitanju kriza, to predstavlja veoma opasnu situaciju; moe se ponoviti u bilo kom momentu, uprkos njihovim uvjeravanjima. Pozovite. Ako niste sigurni da li je u pitanju bilo koja od pomenutih pojava, ipak pozovite. Hitne slube vie vole da vi pogrijeite i da se ispostavi da nije rije o hitnoj situaciji, nego da ne pozovete a da se ispostavi da jeste hitna situacija. Pozovite. Ako je u pitanju samo minorni incident u vidu jedne od etriri pomenute situacije, ipak pozovite. Ona se moe ponoviti i biti gora sledei put. Zovite sada!
3

IDENTIFIKOVANJE OSOBE U KRIZI

Postoji niz indikacija koja vas mogu informisati da je neko u krizi ili stremi ka njoj. To su uglavnom emocionalni/psiholoki aspekti. Moda nee biti posebno znaajno ako je prisutan samo jedan tip ( poto svi mi imamo udne momente); meutim, vie tipova ili indikacija koje su oigledne, ili koje mogu biti indikacija mjere ili dubine krize osobe. Na sledeih devet situacija treba obratiti panju;

1. ZLOUPOTREBA DROGA ILI MEDIKAMENATA 2. NEMOGUNOST ODRAVANJA KONTAKTA SA SVJESNOM REALNOU 3. NEDOSTATAK SVJESNOSTI O & ODGOVORNOSTI ZA SOPSTVENI PROCES 4. NEOBINO ILI NEODGOVARAJUE PONAANJE 5. NEDOSTATAK OZBILJNIH GRANICA ILI NEODGOVORNOST U ODNOSU NA DOGOVORE 6. NEOBIAN NIVO POTREBE ILI ZAHTJEVA 7. NASTAVLJENA EMOCIONALNA KATARZA ILI NASTAVLJENO POVLAENJE 8. NEDOSTATAK KONTAKTA SA REALNOU 9. ZANEMARIVANJE BIA ( Za detaljnija objanjenja ovoga pogledati naredne stranice) Prvo pravilo koje je vezano za emocionalnu ili fitziku krizu jeste da je osoba u krizi sve manje u stanju da odrava normalan emocionalni ili racionalni kontakt. Drugo pravilo je da, ako se neko drugi suoi sa istim ili sa slinim reakcijama na razliite situacije u vezi sa tom osobom, sve vae reakcije su vjerovatno tane i da je ta osoba u ili se pribliava krizi.

Tree pravilo je da, ako osoba upada u krizu i sve manje je u stanju da se bori, onda je mnogo vjerovatnije da e se kriza pogorati nego da e se poboljati. etvrto pravilo je da osoba u krizi esto osjea da se na njene signale (ponekad nesvjesne, esto vapaji za pomo) nije odgovoreno kako treba tako da ih ta osoba pretjerano ponavlja. Te osobe same nisu svjesne ta se deava. One ne znaju kako da se izbore. One moda ne z naju kako da trae pomo, direktno ili indirektno.

Shodno tome, pozivanje profesionalca da pomogne nije pokazatelj neuspjeha, ali je vjerovatno sredstvo za uspjenu intervenciju i korisnu posledicu. Nemogue je pretjerano isticati znaaj pravovremene intervencije. Rana intervencija esto NE rezultira znaajnim periodom u psihijatrijskoj bolnici. Zakasnele intervencije moda rezultiraju time a onda se osoba u krizi mora oporavljati i od toga. ZATO , MOLIMO DA UINITE NETO RANIJE A NE KASNIJE MOGUE INDIKACIJE ILI SIMPTOMI OSOBE U DUHOVNOJ KRIZI ILI U PSIHIKOM PROBLEMU Molimo da upamtite- sledei primjeri su samo primjeri. Ovo nije iskljuiva lista. Takoe, svako ko se ponaa na nain iz bilo koje od ovih kategorija moda samo ima teke trenutke. Provjerite. Samo pitajte. Mnogo puta ljudi e cijeniti vae obzire i brigu. esto je osoba savreno svjesna onoga ta se deava ili ta se upravo desilo i nalazi se na znaajnom nivou kontrole tako da vam moe dati jasan, adekvatan i zadovoljavajui odgovor. Ovo onda nije kriza. To podrazumijeva sasvim drugaiji osjeaj prema tome nego neke forme potvrivanja, izbjegavanja, odbrane ili pokuaja zatakavanja krizne situacije.

1. ZLOUPOTREBA DROGA ILI MEDIKAMENATA Primjeri ponaanja u ovoj kategoriji ukljuuju:

a) Uzimanje (psihotropnih) medikamenata bez odgovarajue zatite ili nadzora, ili iznenadno i bez pune saglasnosti ljekara. Ovo ak moe ukazivati na psihozu: na primjer, kada se uzima Litijum, Valijum, Anti-depresanti. b) Mijeanje homeopatskih, biljnih i aternativnih ljekova i farmaceutskih medikamenata bez saglasnosti ili bez konsultacije sa kvalifikovanim strunjakom ili doktorom. Ponekad se oni NE slau dobro. c) Oigledna bezbrinost u vezi uzimanja (ili neuzimanja) medikamenata, u vezi doza, ili kombinovanje medikamenata (kao to je pomenuto), posebno u kombinaciji sa nekim drutveno odobrenijim drogama kao to je alkohol, to moe omoguiti neke psihotropske meditacije. d) Pretjerana slabost na droge ili medikamnete ili ljekove ili alkohol overdose jeste klasini ekstremni sluaj a pijanstvo je takoe veoma est primjer. esto puenje ili zavisnost od duvana moe biti indikativno za prikrivenu krizu: uzimanje pilula je drugi primjer. 2. NEMOGUNOST ODRAVANJA KONTAKTA SA SVJESNOM REALNOU

U ove primjere ubrajamo: a) Izlazak iz prostora i nemogunost vraanja u prostor ili povratka na zemlju kada se to trai ili kada se toj osobi direktno obraa. b) Pojava iluzija, vizija, izmijenjenih stanja, kao na primjer, bez mnogo kontrole i bez stvarnog shvaanja da su to iluzijska ili izmijenjena stanja. c) Ako se neko veoma ljuti ( ili plai), ili ako njegove prikrivena ljutnje ( ili strah) od prolih iskustava, koja nisu tretirana, budu pobueni sadanjom situacijom, onda te osobe moda nee biti u stanju da vide da je njihova sadanja ljutnja ( ili strah) neadekvatna u odnosu na sadanju greku ( ili prijetnju). d) Veoma pretjerano stanovite, esto u vezi znaaja sebe samog, druge osobe ili drugih dogaaja, koje nosi malo veze sa vienjima mnogih drugih ljudi oko njih. Ovi aspketi mogu ukljuiti iznenadno apsolutno neadekvatno zaljubljivanje, ili opsesiju sa nekim, pozitivnu ili negativnu, i naputanje uobiajenog naina ivota bez imalo pripreme, kao

to je sluaj sa ulanjenjem u sektu, fanatini klub navijaa , ili ako osoba postane lovac. e) Klasina paranoja je jasan primjer kada osoba nije u stanju da ostvari koncenzus o realnosti ali se rijetko sree. Ono to je mnogo uobiajenije jeste forma kontinualnog okrivljavanja ljudi i situacija drugih ljudi; kada je osoba konstatna rtva; i kada se ove kritike odravaju uprkos razuvjeravanju ili dokazima koji govore suprotno; ili oigledna nesposobnost da se prihvati odgovornost za neije sopstvene aktivnosti. Ovo se vee za...

3.NEDOSTATAK SVJESNOSTI O PROCES U primjere ubrajamo:

I ODGOVORNOST ZA NJIHOV SOPSTVENI

a) Konstantno okrivljavanje. Osoba ne moe ili nee da prihvati odgovornost na svojoj strani. Ona uvijek krivi druge za greku. b) Klasina izjava rtve: to se meni dogodilo - i bilo je strano. Onda se dogodilo meni i bilo je ak jo gore. Ovo se esto ponavlja bez odreene vrste prisvojne izjave: Ja sam ovo uradio ili onda sam ja napravio greku. c) Sindrom ponavljanja; ta god uradim, ovo se deava. , Ovo je etvrti put ovog mjeseca..., Niko nikada.... d) Postoji znaajna razlika izmeu odgovornosti za, i odgovornosti prema (takoe pogledati nastavak teksta). Ljudi treba da budu odgovorni za njihove sopstvene aktivnosti i treba da budu odgovorni prema svakoj drugoj osobi. e) Oigledno totalna indiferentnost ( nezaintersovanost) prema efektima sopstvenih aktivnosti, ili neaktivnostima, prema drugim ljudima ili njihovim normalnim odgovornostima prema prijateljima, porodici, obavezama itd. 4.NEOBINO ILI NEADEKVATNO PONAANJE: Primjeri neadekvatnog ponaanja , kao i u svim ovim klasifiakcijama, nisu znaajni sami za sebe poto se vrlo esto deavaju veini ljudi. Oni su znaajni samo ako se nau u vezi sa drugim primjerima. Svi mi imamo svoje momente. U primjere ubrajamo:

a) osoba otkriva duboko povjerljive ili intimne detalje tokom prvog upoznavanja ili u neintimnim situacijama. b) Osoba je spremna da se previe ukljui, esto u neiji privatni ivot, kao i u relativno sluajna poznanstva. c) Osoba ima slabije ili jae emocionalne reakcije na situacije koje ukljuuju emocije kao to su ljutnja, tuga, entuzijazam, defanzivnost itd, gdje su emocije odgovarajue ali njihov nivo nije, ili moda gdje vremenski interval pokazivanja nije adekvatan ( ili suvie kratak ili suvie dugaak).. d) Osoba ne radi (ili radi) neto to ostatak grupe radi ( ili ne radi) bez obznanjivanja njezinih namjera, razloga ili bilo kojih drugih informacija o svom emocionalnom stanju, ili mjeri devijacije. e) Pretjerana ili produena aktivnost osobe (spavanje, ispijanje alkohola, post, igranje, troenje novca, meditiranje itd) sa ustezanjem ili odbijanjem da se zaustavi, i esto i sa odbranom ili nemogunou objanjenja zato se suvie usteu da prekinu. f) Suoavanje sa osjeajem konfuzije ili zabrinutosti kada je u kontaktu sa nekom osobom kada izgleda kao da je osoba preokupirana njihovim ponaanjem i da je ovaj osjeaj takoe prisutan i kod drugih u razliitim situacijama sa tom istom osobom. g) Odsustvo bilo kakvih emocija, afekta, ili osjeaja povlaenja od drugih ljudi ili ivota, posebno ako razlog za ovo nije adekvatno obznanjen. VRSTIH GRANICA ILI ODGOVORNOSTI PREMA

5.NEDOSTATAK DOGOVORIMA U primjere ubrajamo:

a) osoba sve ee kri pravila, granice, ritmove, ogranienja ili sporazume. Ona moe pokuavati da ukljui druge u ovo, ili moe biti sve ee nagla (plahovita), agresivna ili odbrambeno raspoloena kada su u pitanju njezina prava ili opravdanja. b) One alternativno mogu biti veoma apologetini ili konstantno daju obeanja (da to nikada vie nee uraditi) kojih se nikako ne dre. c) Nevoljnost ili nemogunost odravanja ili sklapanja dogovora tako da izgleda da nema reenja osima ako neko (vi) ne bude morao da napravi kompromis oko njegove (vae) sopstvene pozicije
8

ili da napravi kompromis za tu osobu. (vi treba da imate dobar nivo objektivnosti za ovu kategoriju.). e) Osjeaj da kada je neko sa tom osobom ona je rasijana ili nesuzdrana, neobuzdana ili pretjerano euforina ili hiper-manina, a to takoe i ostali osjeaju kada su sa tom osobom. 6. NEOBINI NIVOI POTREBA ILI ZAHTJEVA U ovu kategoriju ukljuujemo: a) Troenje neumjereno dugog intervala vremena sa osobom ili poklanjanje previe panje toj osobi bez sticanja osjeaja reenja sa ili zadovoljstva od strane te osobe. b) Osoba koja kreira specijalne sluajeve za sebe u skoro svakim okolnostima. Ovome je esto pridruen pojaani osjeaj da su ona ili njezine potrebe te koje su znaajne i da niko drugi nije stvarno vaan (Sebinost). c) Osjeaj potpune ispranjenosti kad god je neko u bliskom kontaktu sa tom osobom a isti osjeaj imaju i drugi u razliitim situacijama sa tom sobom. d) Osoba je sve vie ukljuena u bjesomune ili konstantne nivoe aktivnosti tokom vremena bez umanjenja i to obino u okviru odreene sfere ili projekta, ali se totakoe moe primijeniti i na rad. Ovo se ponekad zovemanic. e) Osoba koja je zainteresovana za probe svih moguih terapija; pokuavajui pristup zvani smorgasbord( pomalo od svega) i ali ipak izgledaju kao da se nikada ne veu za jednu stvar ili da je adekvatno zadovoljna. Razlozi za njihovo nezadovoljstvo mogu biti znaajni ili beznaajni. 7. KONTINUALNA EMOCIONALNA KATARZA ili POVLAENJE Ponaanje u ovoj kategoriji je stvarno znaajno samo kada se primijeni prva rije Kontinualno. a) Neko ko se uvali u emocionalno stanje-rana sjeanja i slino i poinje da plae, podaje se, ljuti se ili je u depresiji itd. A nakon toga izgleda kao da ne moe izai iz toga stanja ili zaustaviti taj koncept ponaanja. Dobro je kada to nestaje. Nije dobro kada osoba ne moe prestati i poeti drugaije ponaanje.

b) Fino je kada je neka osoba povuena-pogotovo ako ona moe rei da se osjea pomalo povuena i moda moe dati jasan i jednostavan razlog. To je mogue indikativno za neto drugo ako osoba ostane povuena. c) Neko ko je izvan kontakta, moda samo odlutala u mislima, povuena u potpunosti ili nesposobna da sebe izrazi jasno i, Bog zna da se to ponekad deava ili je neophodno i/ ili korisno. Ako ona ostane izvan kontakta, to moe ukazati na problem.

8. NEDOSTATAK STVARNOG KONTAKTA Primjeri u ovoj grupi mogu ukljuiti ( takoe pogledati nastavak): a) Osoba koja izbjegava pitanja koja su oigledna za one oko nje i ipak odbija da odgovori na njihovu brigu ili pitanja. b) Osjeaj da ova osoba ne ini odgovarajui kontakt na dnevnoj osnovi, koja samo pravi gestove i stvarno ne postoji niko sa kim bi govorila o realnim pitanjima. c) Redovnost stanja povuenosti tako da postoji eliminacija bilo kog nivoa kontinuiteta. d) Neko ko konstantno skree ka nekim nevezanim temama, ili ko pria o pitanjima na veoma otuen nain. e) Neko ko konstantno pria sa jednog odreenog stanovita ( na primjer; sa stanovita posla) , ili na jednom odreenom nivou ( na primjer; na nivou drutva) i izgleda kao da nikada nije u stanju da, ili nije voljna, pria o bilo emu drugom ili na bilo kom drugom nivou. f) Osoba koja je veoma preokupirana sopstvenim mislima i emocijama i izgleda kao da za nju vi ili neko drugi stvarno ne postojite tako da ne postoji kontakt izmeu vas.

9. ZANEMARIVANJE SEBE U primjere iz ove kategorije ubrajamo: a) Osoba se ne kupa, ne spava, ne jede, nije ista, nema istu odjeu u duem vremenu uz izgled da e se to nastaviti b) Sve intenzivnije povlaenje od svakodnevnih aktivnosti uz objanjenje nisam raspoloen za to i uz este izjave koje ukazuju na manjak sopstvene vrijednosti. c) Pretjerana ili dua aktivnost u jednoj ogranienoj zoni sa ustezanjem ili odbijanjem prestanka a kada ta aktivnost izgleda tetna po tu osobu.
10

d) Osjeaj depresije ili tuge ili zanemarenosti koji se vidi kod te osobe a to primjeuju i druge osobe u razliitim situacijama. e) Sve vee praktikovanje povlaenja uz TV, meditaciju, uenje, slobodne aktivnosti, hobije ili droge poput alkohola, duvana ili sredstava za umirenje itd, gdje nivo upotrebe postaje oigledno tetan a osoba obeava da e to promijeniti ali ih ne ispunjava ili snano odbacuje tvrdnje da postoji bilo kakav problem. f) Neko ko radi previe naporno i sve ee biva iritiran ili eksplozivan i nesposoban da nae izlaz iz svojih dilema-zanemarivanje potie od toga da se posao po znaaju stavlja ispred same osobe. Ovo je klasini sindrom izgaranja. Sindromi izgaranja su; iscrpljenost u svakom momentu bez obzira koliko ste vremena proveli u krevetu; osjeaj izolovanosti od drugih ljudi do mjere kada osoba postaje usamljenik; nizak nivo vrednovanja sebe samog, nedjelotvornost bez obzira koliko se vremena provodi na poslu; osjeaj emocionalnog mrtvila ili zarobljenosti, hronine ili iznenadne provale bijesa; gubitak saosjeaja za probleme ljudi; poveanje sarkazma, cinizma ili opteg poniavanja; gubitak osjeaja za humor; manjak seksualne elje u vezi ali poveanje elje za usputnim seksom ili drugim vrstama zavisnog ponaanja; poveanje fizikih problema ukljuujui bolove u leima i srcu, glavobolje, ukoena lea, hronini zamor, problemi sa adrenalinom ili titnom lijezdom, sindrom iritacije sindroma, post-virusne bolesti i ostale bolesti, ponekad i jake bolesti poput sranog udara koji su u sutini zazvani stresom.

______________________ Ponovo se mora istai da vi vjerovatno moete klasifikovati svakoga koga znate u jednu od ovih aktegorija u jednom ili u drugom momentu. Shodno tome, to moe biti znaajno smao kao indikator da je osoba u krizi pod sledeim setom okolnosti: a) ako vi (ili drugi) osjeate da se osoba moe svrstati u vie od jedne kategorije, ili b) ako izgleda da je ponaanje iz te kategorije prilino konstantna i da eskalira. UPOZORENJE-Imajte u vidu kulturoloke razlike. Ono to je adekvatno u jednoj kulturi esto nije adekvatno u drugoj i slino. Mnoge kulture imaju odreena pravila ponaanja i nepokoravanje tim pravilima moe biti znaajan indikator za pripadnika te kulture; dok u drugoj
11

paralelnoj kulturi iz toga se nebi mogao izvui nikakav zakljuak. Shodno tome, u multi kulturalnom drutvu, iji su standardi na osnovu kojih donosite zakljuke?.

KRIZA ILI URGENTNOST Prije daljeg objanjenja, neophodno je napraviti osnovnu distinkciju izmeu urgentnosti i krize. Emergentna situacija jeste ona koja bi trebala biti rijeena u okviru 36 sati. To je situacija sa kojom bi osoba trebala samostalno da se nosi, ili pak da rijei problem tako to e ui u izvjestan sistem normalne podrke. Krizna situacija je ona koja se najee produava i nakon 36 sati i nema tendenciju prestanka sve dok osoba ne pone da se nosi sa problemima jednako dobro, ili ak bolje nego ranije. U najveem broju sluajeva obje situacije dogaaju se istovremeno. Aktuelna kriza moe iznenada eskalirati u emergentnu situaciju. Kriza se moe desiti svakome i to u bilo koje vrijeme. Sve su prilike da emo ih imati nekoliko tokom ivotnog ciklusa. Te krize mogu biti viene i doivljene kao neto sasvim prirodno, neizbjeno (kao sto su ivotne krize), kao neto emu smo sami doprinijeli (line krize), kao neto to treba prevazii (prirodne krize ili katastrofe), kao neto iz ega moemo izvui pouku, i kao neto to treba izdrati i pevazii. Stvari prerastaju u krize zato to nae normalne tehnike preivljavanja vie ne funkcioniu. Moemo preivjeti, ali isto tako, stvari moda vie nece biti iste. Emergentnom situacijom smatramo onu u kojoj postoji opasan rizik po ivot, ili rizik da stvari vie nikada nee biti kao prije. Poeljno je u krizoj situaciji potraiti pomo, prventsveno zbog toga to nije lako izboriti se sa krizom samostalno. U emergentnim situacijama ljudima je neosporno potreban neki vid specijalizovane pomoi. Ovo je jo jedna distinkcija izmeu emergentne situacije i krize.

12

Treba imati na umu da je jo jedan dobar indikator krize i podatak da li osoba i u kojoj mjeri moe zadrati razuman i racionalan odnos sa drugim ljudima. Ukoliko ne moe, sa sigurnou se radi o osobi koja je upala u krizu. U emergentnim situacijama, osoba esto nije sposobna da pomogne sama sebi, a u isto vrijeme moe biti mentalno nedostupna za druge ljude, pri emu se javlja nemogunost ostvarenja adekvatnog kontakta. Sve ovo, vodi nas u sledei dio prie koji bismo mogli nazvati dijagnostikim. Uspostavljanje i odravanje kontakta Situacije koje ukljuuju neosporan manjak kontakta su sledee:

1. Osoba djeluje veoma udaljeno, odsutno, rasijano, kao da se bori sa svojim mislima, i niste sigurni da li je ono to izgovaraju zaista tako ili nije. 2. Osoba djeluje apatino, ne dri se poente razgovora, sklona je prianju dugih, komplikovanih pria sumnjivog znaenja, konstantno mijenja subjekte prie, igra se sa rijeima, tako da mi u sutini moemo dobiti samo neke naznake njihovog stanja ali ne i istu, koherentnu sliku njih samih. 3. Osoba tvrdi da je neko drugi ili da posjeduje specijalno znanje o tome ta neko drugi misli, ili da pak ima direktan i apsolutan kontakt sa nekim mistinim biem. Ono to pravi razliku izmedju ovog stanja i stanja zdravog spiritualnog otkrivanja (koje se ponekad takoe deava) jeste injenica da su osobe u prvom sluaju u nemogunosti da odre osjeaj povezanosti sa osobom koja se nalazi preko puta nje, a imaju osjeaj jake povezanosti sa svojim specifinim znanjem o nekome li neemu. 4. Osoba moe biti veoma depresivna i sklona umanjivanju sopstvenog znaaja, to se izraava reenicama: nije bitno, nije vano ta ja mislim, koje mogu ii do te mjere da jednistavno pomislite da ste u kontaktu sa oklopom, ljuturom, a ne ovjekom. Moete uhvatiti sebe kako ih pokuavate ohrabriti i pokuati da razgovarate sa njima kad su u ovakvom stanju. To se takoe oznaava kao nedostatak komunikacije. 5. Osoba je veoma ospesivna po pitanju pojedinih dogaaja, incidenata, tema i konstantno se vraa na subjekte i teme koji joj zaokupljuju panju, nezavisno od toga da li su te teme

13

aktuelne u sadanjosti, tako da je komunikacija sa osobama u ovom stanju prilino ograniena. 6. Osoba sa kojom ste izraava emocije koje su validne, u skladu sa okolnostima, ali prenaglaene ili preumanjene (poricanje). Ove osobe svoj nivo emocija tumae kao normalan, to on u sutini nije. 7. Osoba u izjavama djeluje koherentno, ali od momenta do momenta, dok ve u sledeem trenutku moe u potpunosti opovrgnuti sopstveno miljenje, ili zaboraviti da je neto rekla, sloiti se sa suprotnim miljenjem, tako da tu nema kontunuiteta. Osobe u ranim stadijumima Alchajmerove bolesti pokazuju hronini porast ovog stanja. Kod ljudi u krizi, ovakve nekoherentnosti miljenja javljalju se s vremena na vrijeme, dolaze i prolaze. 8. Postoji kontakt jednim aspektom linosti, ali nema kontakta sa drugim ili bilo kojim preostalim aspektom. Djeluje kao da se dvije linosti nalaze u jedno te istom tijelu, to zapravo i moe biti sluaj. Nekad se nedostatak kontakta uoava upravo izmeu ova dva aspekta linosti. Vi moete biti u kontaktu sa oba, ali oni nisu u kontaktu jedan sa drugim. 9. Postoji nedostatak kontakta po pitanju onoga to se smatra konsenzusom realnosti. Ono to te osobe kau moe zvuati divno, ali je poenta u toma da svijet ne funkcionise tako. Mogu se javiti grandiozne ideje poput toga da je Nelson Mendela zainteresovan za njihove ideje mirovnog plana,da su mu upravo proslijedili fax sa tim idejama i da nestrpljivo ekaju odgovor. Usput, uradili su to preko vae fax maine i moraju saekati u vaoj kancelariji dok odgovor ne stigne. 10. Upravo su odluili da naprave znaajnu promjenu u ivotu: da se razvedu od partnera, napuste posao, prestanu sa korienjem medikamentozne terapije, uprkos tome to nemaju kontakt ni sa partnerom, ni sa efom, kao i uprkos svemu to kae njihov doktor koji ne zna nita, ne moe da razumije i tome slino. Sve ovo je na bazi itanja Tarot karata. 11. Osobe mogu iznenada prekinuti sve odnose sa odreenim lanom porodice, prijateljem ili saradnikom. Medjutim, kontakt sa tom osobom za osobu u krizi moe biti neophodan i esencijalan (bar u nekom trenutku), tako da se bar neka forma kontakta mora povratiti (razlozi mogu biti roditeljske, logistike ili finansijske prirode). Pobrinite se da se ne
14

naete izmedu dvije osobe u njihovoj specifinoj kriznoj situaciji. Advokat ili pregovara je bolja uloga, iako to od vas zahtijeva da budete u kontaktu sa konsenzusom realnosti, racionalnou, i svjesnou. Kada jednom identifikujete osobu i potvrdite sumnju da se nalazi u krizi, treba pratiti sledee korake. ta raditi na poetku? Ukoliko se sa nekom osobom naete u prethodno opisanim situacijama, a pri tom nemate nikakvu vrstu terapijskog ugovora sa njom i nedovoljno terapeutskog iskustva u ovom podruju, morate pozvati nekoga ko moe pomoi u terapeutskom smislu. Ovo su prikladne akcije:

1. Trebate ili morate obavijestiti: nekoga ko je u direktnom kontaktu sa osobom koja se nalazi u krizi (lana porodice, cimera), ukoliko je prikladno, nekoga iz radne organizacije (najbolje jednu osobu), nekoga ko ima iskustva u radu sa ljudima u krizi. Pretjeranim nainima ponaanja ljudi obino zahtijevaju dobijanje odreenog odgovora, i nastavie sa istim ponaanjem (moda ak i gorim) sve dok isti ne dobiju. Prikladan odgovor esto mogu dobiti jedino od ljudi koji posjeduju odreene vjetine i koji su obueni za pruzanje intervencija u kriznim situacijama. 2. to prije osobi damo prikladan odgovor, bre i bolje e doi do razrjeenja, na olakanje svih ukljuenih. Ovo se prije svega odnosi na objelodanjivanje prethodnih mentalnih bolesti, slomova, psihoza, psihijatrijskih tretmana, i na pitanje da li je osoba koristila psihijatrijske ljekove. Nekad ljudi poriu da im se kriza zaista deava i ele je iskljuiti. Blaga eskalacija njihove situacije moe izazvati krizu, ali osoba svojim karakternim obrascima nastoji to da porekne i negira. Osoba mora to prije biti suoena sa ovim aspektom svoje linosti i tada e biti u mogunosti da prihvati svoju krizu. Adekvatan odgovor osobi u krizi, jeste upoznati je sa osobom koja posjeduje vjetine i znanje po pitanju kriza. To moe biti skoro svako, a zavisi od karakteristika same krize. Ponekad, osoba u krizi nije dovoljno jaka da bi pogla sama sebi, te je zato najbitnije da bude

15

otvorena prema drugima koji e joj pomoi da pronae adekvatnu pomo. Traenje pomoi je esencijalno. Dobijanje prave pomoi je poeljno. 3. Suprotstavite im se paljivo, pogotovo ukoliko ste u poziciji autoriteta i odgovornosti, ukoliko sa osobom u krizi imate poseban odnos i pokuajte da od osobe dobijete to vie detaljnih informacija, pa ih zatim provjerite. Dobra i tana informacija je od vitalnog znaaja u ovoj fazi. Moe vam pomoi da utvrdite ko vri uspjenu intervenciju, kada, kako i gdje. Postavljaju se pitanja: Da li e to biti psihijatar, socijalni radnik, savjetnik, svetenik ili neko drugi? Da li je za osobe u krizi bolje da ostanu gdje jesu ili treba da budu na nekom drugom mjestu? Koje izvore i izbore imaju (novac, kreditne kartice, dostupno sklonite, line stvari, karte, podrku, prijatelje, porodicu i sl)? Moe biti neophodno da postavite konkretna pitanja o prethodno navedenim stvarima, kao i o istoriji njihove krize, pogotovo ukoliko ima naznaka da se ustvari radi o emergentnoj situaciji, prije nego o krizi. Naznake o njihovoj linoj istoriji, tretmanu, osteenjima mogu biti oprezno izvuene iz same osobe ili dobijene od drugih ljudi. Pitajte osobu, a potom i druge ljude da li su ispriane informacije u skladu, da biste utvrdili da li su prie komplementarne a samim tim i istinite. 4. Otkrijte jo informacija od osoba koje okruuju osobu u krizi, kao i od nje same, i pokuajte da stvorite iru sliku. Raspitajte se o njima kod njihovih cimera, saradnika i ostalih u radnoj grupi. Uvijek je znaajno sakupiti dodatne inforamacije u udnim situacijama. Nekad morate sjesti sa osobom koja je u krizi- oni moraju biti prisutni i vidjeti da radite za njih. Osoba u krizi esto je oajna i teko joj je da govori sama o sebi. Sve to osoba u krizi kae je vjerovatno prilino relevantno, ali zbog njihovog preuvelianog emocionalnog stanja moe biti nepotpuno, ili ak po malo rastrzano. Pomoi ete im u sticanju povjerenja ukoliko ih paljivo sluate. Kada neobavezno govorite osoba se esto opusti i manje je oprezna i stegnuta, nego kada je ispitujete, pa ima osjeaj da mora da se brani. 5. Sada obavite poziv! Kratko nakon to ste u okviru razumnog vremenskog perioda sakupili neophodne informacije, vrijeme ja da obavite poziv, ili pozive. Pokuavate da naete specijalizovanu osobu koja bi mogla pomoi osobi u krizi. Vi niste specijalizovani, nemate odgovarajue resurse za pruanje pomoi. Specijalizovani ljudi su negdje u okolini, i va zadatak je da ih pronaete i obezbijedite osobi u krizi adekvatnu
16

pomo. U ovim trenutcima trebae vam neko da sjedi sa osobom u krizi , zato to je teko priati o nekome pred tom osobom. Moda ete morati obaviti vie poziva. Budite precizni i jasni to je vie mogue. Zapisujte ta vam osoba koju ste pozvali govori, njihov broj i sl. Uvijek upitajte osobu sa kojom razgovarate da sluajno nema ideju ko bi jo bio referentan za pruanje pomoi o ovakvim situacijama. Pokuajte da uskladite ideju vremena, dostupnosti, plaanja i sl. Nemojte se dovoditi u situaciju dugog ekanja, dovedite nekog odmah, to je prije mogue. To je kriza i vi obavljate poziv za nekoga ko je u krizi. Time ne postajete odgovorni za spasavanje njihovo ivota, niti due. Ne trebate izlagati sebe niemu za ta niste pripremljeni i u stanju da uradite, bez tre e osobe. Osobe koje zovete su profesionalci i sa sobom nose odreenu dozu autoriteta i odgovornosti. 6. Dajte osobi u krizi povratnu informaciju. Objasnite osobi u krizi ta se deava, ta ste uradili i ta eventualno moe da se desi. To znai da ste iskreni sa tom osobom koliko je to u datoj situaciji mogue. Ne treba da opravdavate svoje postupke, ali fraze kao to su: Mislim da u ovom trenutku prolazi kroz krizu i da bi bilo dobro da ti potraimo strunu pomo, te sam s toga to i uradio. Osoba moe reagovati rijeima: To je Ok. Donio si odluku za koju, na osnovu okolnosti, misli da je ispravna i to je u redu. Naravno, postoje razlike u miljenje, koje e se ve uobliiti. Podijelite neophodne podatke sa osobama koje su ukljuene u situaciju. Nekim ljudima je dovoljno da znaju da ste pozvali nekoga i da taj neko dolazi da pomogne. Drugima e trebati detaljnije i odreenije informacije. Ne obavezujte sebe na pouzdanost, vi niste profesionalac. Ovo se ne odnosi na vas. Morate osobi dovesti profesionalnu pomo. Oni moraju biti upueni i sve datelje i dobiti sve informacije. 7. Odravajte kontakt sa osobom u krizi. Osoba u krizi e povremeno ulaziti i izlaziti iz kontakta sa vama, a isto tako e biti i sa kontaktom konsenzusa realnosti. Ovo je normalno ponaanje za nekoga ko se nalazi u krizi. Obratite panju kada ta promjena nastaje i ta je okida iste. Pobrinite sa da ostanete u kontaktu sa osobom, i odravate kontakt sa njom, iako ona nije u potpunom kontaktu sa vama. Pobrinite se, da ako morate negdje otii, sa osobom u krizi ostavite drugu osobu koja e preuzeti vau ulogu. Prije nego to odete, zapiite toj osobi potrebne informacije. 8. Kreirajte to oputeniju situaciju. Odbijte bilo kakvu paniku. Uklonite iz prostorije djecu i anksiozne osobe. Neobavezno razgovarajte. Zatraite nekome da napravi aj za sve.
17

Djelujte normalno. Ne moete nita uraditi dok ekate. Zapamtite da esto va strah ili anksioznost mogu dovesti do eskalacije situacije. Osoba u krizi e to osjetiti i vrlo vjerovatno na to i reagovati. Zato, mirno saekajte onoga koga ste pozvali da doe, i postarajte se da osoba u krizi ne ide nigdje sama. Uvijek idite sa njima. 9. Skoro uvijek je djelotvorno biljeiti bitne stavke. Kao prvo, ovo vam pomae da stvari odravate razumnim i jasnim. Kao drugo, ovo e vam pomoi da ne previdite ili zaboravite neke stvari. Tree: moda ete biti u situaciji da ove napravite nekom etvrto: moete imati izvjestan stepen drugom, pa e vam iste pomoi u tome.

odgovornosti, bilo prema drugima, ili iz potovanja prema osobi u krizi, a biljeke vam mogu pokazati kako da uvjebate tu odgovornost. Peto: moda ete morati da zabiljeite situaciju. esto: biljeke vam omoguavaju pregled i reviziju situacije, pogotovo ako ste napravili greku iz koje neto elite da nauite.

Dovoenje osobe u krizi do take uspjene intervencije Ukoliko niste obavezani, ili ne moete obavezati sebe da nastavite proces sa osobom u krizi, dovedite nekoga ko je na to spreman. Moda se upravo spremate za praznino putovanje, imate djecu koju treba pokupiti iz kole, imate poslovnu prezntaciju i tome slino. U tom sluaju pozovite nekoga, bilo koga, a onda idite i radite ono to treba. Objasnite ta se dogodilo, onome ko preuzima vau ulogu dajte ovaj prirunik (ukoliko je prikladno) i postarajte se da adekvatno prenesete problem. Moete pitati osobu u krizi koga bi voljela da vidi, ko da doe, s kim da bude i da se dogovara. Neke osobe moda ve imaju terapeuta, ili bar afinitet da budu sa nekim u toj situaciji. Objasnite im zato morate otii i da ete se moda/ vjerovatno vratiti kasnije. Tako ete biti slobodniji, imati vie vremena i prostora, i moi ete da se vratite kasnije i pomognete bez ikakvog konflikta. Osoba u krizi bi trebala da bude u stanju da ovo razumije. Budite jasni u vezi svojih standarda i nemojte obeavati nita to sa sigurnou ne moete ispuniti.

18

Razmotrite da se zahvalite osobi na privilegiji da budete dio procesa u kojoj se njoj pomae. Osnovni koraci i ciljevi za razrjeenje krize 1. Zasluite povjerenje osobe u krizi kao i ostalih osoba koje se tu nalaze. 2. Jasno definiite problem. 3. ta je ve uinjeno od strane osobe, drugih, teraputa? 4. Fokusirajte se na razliite percepcije realnosti. 5. Kakva je osobina lina percepcija i dinamika? 6. ta su mogui ciljevi tretmana, ili ciljevi koji se lagano mogu postii?

Adekvatne akcije Cilj ove knjiice jeste pokuaj pronalaenja prikladnog seta odgovora to je prije moguc, za nekoga ko se nalazi u stanju psiholoke, emocionalne, ili duhovne krize. Krajnji cilj jeste pomoi osobi da povrati normalno funkcionisanje do onog nivoa koji je postojao prije krize ili ak i boljeg, i to to je prije mogue. Dakle, kao to smo spomenuli, ukoliko je neko identifikovan kao osoba u krizi, treba se kontaktirati sa nekim ko ima iskustva u ovom podrujuu rada, ko e doi, pomoi u pristupu situaciji na brz i diskretan nain. Ovo je esencijalno. Ukoliko ne postoji mogunost da obuena osoba doe do osobe u krizi, alternativna prikladna akcija odnosi se na pomo osobi da formira oko sebe tzv kriznu grupu. Gurpe za pomo u krizi take djeluju i preko telefona, i mogu biti prikladne u ovakvim sluajevima. Takozvane prikladne akcije prvenstveno se odnose na podravajui odnos osobe u krizi i kreiranju takve atmosfere oko njih. Ukoliko ih vi vidite kao disfunkcionalne, to im nee pomoi. Ukoliko moete da se prisjetite situacija u kojima ste i sami bili u krizi, i onda pokuate saosjeati sa njima imajui u vidu njihovu perspektivu, moete biti od vee koristi. Moi ete im pruiti pomo samo ako budete u ulozi nekoga ko podrava njihov proces, a ne ukoliko im govorite da su u krivu i ta bi bilo ispravno uiniti. Ovo nikada nisu polarizovane situacije koje se mogu podijeliti na dobre- loe, ispravne- neispravne. Nasuprot tome, ovo je rad orijentisan na proces i stvaranje pomaka. Kako moemo pomoi osobi da doe u jedno blago bolje stanje?
19

Ne tvrdimo da, u odreenim situacijama, ne moete pomoi osobi da kognitivno bolje obrade svoju situaciju, ako je to ono to im treba, niti je sporno pitanje pruanja pomoi korak po korak i asistencije ovim osobama u pranalaenju boljeg naina raenja stvari, ukoliko je to ono to bi oni voljeli da rade, ili trebaju da rade. Takoe, mogu postojati razliiti sistemi miljenja ili jasno definisanih perspektiva koje mogu biti prikladne za razmatranje i stvaranje uvida u to da li su te perspektive komplementarne osobama ili ne. Povremeno, osobi moe biti od pomoi ako sama sebe identifikuje kategorijom alkoholiara, zavisne linosti, ili zavisnika, a veoma rijetko joj moe biti od pomoi ako to uradite vi. Budite veoma oprezni ovdje: veina ovih ponovnih procjena zavisi od novih perspektiva koje daju iru sliku situacije osobe u krizi. Iako ovo moe predstavljati formu reedukacije kako za osobu u krizi tako i za osobe oko nje, postarajte se da ne nameete osobama u krizi neke nove perspektive, koje su, uzgred, slinije vama nego to su relevantne za konkretnu osobu. Ovo je posebno vano u situacijama kada se dvije osobe ne slau oko toga da li se osoba nalazi u duhovnoj krizi, ili pak u emergentnoj krizi. Naglaava se i znaaj kulturnih razlika, koje takoe utiu na proces.

Doktori i psihijatri duhovnu krizu smatraju kategorijom DSM IV. Ono to prati cjelokupan proces jeste razliit set ideja koji moe pomoi u promjeni nekih fiksiranih ili konzervativnih stavova koji nisu od pomoi osobi u krizi. Veoma esto krizna stanja mogu biti poziv za pomo. Jedan od najboljih odgovora u ovoj situaciji jeste reagovati na bazine potrebe prije nego na simptome krize.Veoma esto moemo biti od pomoi samo ukoliko uz pomo prethodnog iskustva i vjebe identifikujemo bazine potrebe osobe. Da biste obezbijedili uspjenu identifikaciju, savjetovanje ili psihoterapija se smatra esencijalnim rekvizitom. Timski rad je od kljcnog znaaja u bilo kojoj formi krizne intervencije. Moe biti da je za osobu u krizi od bitnog znaaja da i ubudue ostanete u kontaktu sa njom, ali naravno uz prikladnu potporu i podrku par drugih ljudi. Malo je vjerovatno da ete vi kao individua uspjeti
20

da obezbijedite sve to je potrebno da se osoba u krizi vrati u okvire prethodnog funkcionisanja i prebrodi odreenu krizu. Kako bilo, timski rad veoma je znaajan, i ako ste dio neije krize, trebaete potraiti pomo od spolja da biste uspjeli da se adekvatno organizujete. Krizne situacije nekada mogu trajati 36-72 sata bez prestanka. Koliko dugo moete ostati budni? Postoje takoe i neka organska stanja, kao to je odreeni deficit minerala, upotreba droga, kao i odreeni tipovi epilepsije koja mogu dati psihijatrijske simptome ili ekstreman emocionalni distres. Iako je veoma vano napraviti razliku izmeu organskih (medicinskih) i psiholoskih situacija, simptoma emocionalne ili duhovne krize, odreen nivo medicinske i psihijatrijske procjene igra veoma vanu ulogu u otkrivanju najadekvatnijeg odgovora. Osoba obuena za rad u kriznim situacijama najee e znati kada da potrai medicinsku dijagnostiku i u kom trenutku, kao i to da li je medicinski tretman primjenjivan na datoj osobi prije. Prevaziite svoje predrasude o medicinskoj i psihijatrijskoj profesiji: one obuhvataju mnogo veoma ljubaznih, posveenih, i ljudi punih znanja. Takoe, imaju pristup izvorima. Kontaktirajte nekoga. Ukoliko se pojavi pitanje da li kontaktirati nekoga? Da li pozvati psihijatra, psihoterapeuta? uvijek se postarajte da to zaista i uinite. Sama misao o tome upuuje na to da se kriza pojaava i da vi poinjete da je prepoznajete, ili misao moe biti produkt vae unutrasnje mudrosti ili intuitivan rad na rjeenju problema sa kojim va kognitivni um ima problema da se izbori. Kontakt koji traite moe vam pomoi u vidu supervizije, podrke i savjeta kako da postupite razumno i adekvatno u datoj situaciji. Ovakve situacije se prije poboljanja pogoraju. Povremeno, intervencija ili prikladna akcija moe zaista pomoi osobi i suzbiti krizu, biti im znak da smo ih shvatili ozbiljno i da zbog toga nema potrebe za razvijanjem dublje krize da bi dobili panju i potrebnu pomo. Meutim, ako zakasnimo sa adekvatnom akcijom, situacija e se najee pogorati i kotati osobu mnogo skuplje u emocionalnom, vremenskom, a i finansijskom pogledu. Nekad, naprikladnija akcija jeste ne raditi nita, ali i ova akcija mora biti specificirana, i upotrebljena tek nakon to su sve ostale mogunosti odbaene.

21

Uvijek informiite osobu o tome ta se deava : zato ste odluili da primjenite ovaj postupak i ta oekujete da se desi sledee- ak i ako im se to ne svia. Nema potrebe da ih tretirate sa manje ljudskosti samo zato to su u krizi. Krize obino ukljuuju i nivo paranoje koja moe biti pogorana aputanjem u prisustvu osobe u krizi, kao i iznenadnom pojavom nepoznatih ljudi. Ukoliko je potrebno, pozovite se na na vlasti, pravila, procedure kao opravdanje za pozivanje nekog drugog, ak i ako se osoba u krizi tome opire. To im takoe daje mogunost da kau Ne i predloe neku drugu prikladnu alternativu. Uvijek imajte nekog ko e ostati sa osobom u krizi. Nije poeljno ostavljati osobu u krizi samu, ak ni na minut. Uvijek imajte nekog drugog prisutnog, ili ako ne prisutnog, onda pripravnog, da se moe pojaviti nakon telefonskog poziva u svako doba. Osoba u krizi moe napraviti iznenadne i udne stvari bez prethodnog upozorenja. Naalost, ova injenica se najee ui iz iskustva. Vrata kupatila uvijek trebaju biti otvorena. Osobi se treba omoguiti privatnost, ali isto tako moraju biti dostupne. U kupatilo postoji dosta stvai koje bi osoba u krizi mogla zloupotrebiti i nakoditi sebi. Budite jasni i direktni. Potrebno je da budete vrsti, usredsreeni na injenice i kaete stvari onako kako one stoje. Ovo se deava: to i to se desilo, i veoma je vano da ti (osoba u krizi) ostane ovdje dok se te i te stvari dese. Ovo izgleda kao kriza i ja sam preuzeo potrebne mjere. Takoe sam pozvao policiju/ambulantu/psihoterapeuta ili ta god. Moda grijeim, ali smatram da je to najbolji nain da budemo sigurni. Pokuajte da saraujete sa procesom kroz koji osoba prolazi. Pokuajte da razgovarate sa osobom njenim jezikom, i njenim terminima. Pokuajte da ih uvijerite da ste iskreno na njihovoj strani i da radite za njihovo dobro. Ukoliko postoji sukob interesa onda moete zauzeti drugaiju ulogu i podravati ih i dalje na neki nain, a istovremeno ostati dosledan svojim interesima. Saradnja sa procesom kroz koji osoba prolazi je dubok i iskren pokuaj pomci osobi da ne ispata zbog svoje krizne situacije, koja moe biti znaajna taka njihovih ivota ukoliko se doivi sa potovanjem od strane drugih i protumai kao ansa.

22

Krizne situacije kroz koje prolaze drugi uticae i na vae emocionalno stanje. Ovakav uticaj je takoe indikator krize. Vi pratite i motrite na svoje emocionalne reakcije cijelo vrijeme. Kako bilo, kada se situacija smiri, odvojite malo vremena za sebe, istuirajte se, popriajte sa prijateljem ili se isplaite, naljutite se i uradite sve to vam je u tom trenutku potrebno. Niko drugi to nee uraditi za vas. Obavite ovo prije nego to se prihvatite neeg znaajnijeg. Koristite liberalno tehnike proiivanja. Istuirajte se, upalite svijeu, bavite se batom (biljke su dobre). Proetajte plaom ili uz rijeku ako ste u mogunosti. Sunce, vjetar i kia su zaista dobri proiujui agensi. Pogledajte smijean film. Naite osobu od podrke. Vritite, viite, smijte se, plaite, meditirajte i radite sve to djeluje na vas kao umirujui faktor.

Formiranje krizne grupe

Komponente krizne grupe Postoje 4 osnovne komponente krizne grupe koje su uzajamno iskuljuive i ne mijeaju se jadna sa drugom. Prijatelj ili saradnik. Osoba u krizi treba dodatnu pomo ili podrku. Ta pomo ili podrka moe biti pruana u okviru razliitih vremenskih nivoa: to moe biti 24 asa na dan, a ponekad trideseto minutni razgovor par puta na dan. Osoba koja ima ovu ulogu nije terapeut, njena uloga je da bude prijatelj. Njihova pomo treba da dolazi iz srca, da bude ista i jednostavna. Ova osoba moe pospjeiti terapeutski rad, ali samo ako osobu u krizi usmjerava na pozitivne snage. Ova osoba ima ulogu privrenosti, a ne vjetina. Facilitator ili terapeut. Ova uloga takoe moe biti pozitivna, ali ova osoba je obavezna da kod osobe u krizi izazove stavove i podstakne proces. Veoma je teko, a u u ekstremnim sluajevima ak i nemogue istovremeno pruati podrku i izazivati promjene i proces. Mnogo je lake razdvojiti ove dvije uloge. Facilitator ima uvid u proces osobe u krizi i na taj nain moe direktno pomoi kriznoj grupi. Ova uloga zahtijeva odreen stepen vjebe i iskustva. Naravno, ovo je takoe demokratski proces. Osoba u krizi mora se sloiti sa ovim procesom i donijeti

23

odluku da li ce uestvovati u radu ili ne. Prve dvije uloge koncentrisane su oko osobe u krizi i njene dinamike. uvar. Uloga ove osobe jeste titi proces osobe u krizi i da se postara da on protekne

neometano. Ova osoba kreira siguran prostor. Ovo takoe moe biti i administrator koji e upravljati finansijama osobe, ili osoba koja e organizovati kretanje. Informacije koje dolaze od spolja filtrira osoba sa ovom ulogom i tako preraene ih prenosi osobi u krizi. Ovo je veoma teka uloga. Osoba koja podrava proces. To je osoba koja podupire proces, koja prua podrku davaocima podrke, koja radi sa ostatkom familije na kreiranju drugaije i prigodnije sredine u koju e se osoba u krizi ukljuiti. Ovo je veoma vana uloga budui da se davaoci podrke takoe tokom cijelog procesa mogu iscrpiti do te mjere da im samima postaje potrebna pomo. Takoe, djelotvornim nalazimo i voenje dnevnika tokom krizne situacije u koje osoba u krizi treba da zabiljei svoje snove, dogaaje, impresije, osjeanja, trenutke uznemirenosti, ljekove itd.

FORMIRANJE ZAJEDNICE OKO OSOBE KOJA JE U KRIZI Ponekad je takoe nemogue raditi sa nekom osobom samo kao terapeut. Osoba zahtijeva ili

iskazuje svoje potrebe za irom zajednicom u kojoj bi iskazala krizu. Kao primjer mogli bi navesti osobu koja i dalje ivi u kui u kojoj je imala emocionalni ras kid. U ovoj instanci, vjerovatno ostajanje u kui okruenju u kojem je dolo do krize, moda nee biti najbolja solucija; ove osobe moda trebaju neko vrijeme i prostor izvan kue da bi se otkrilo ta su njihovi sledei koraci; i dalje to treba da bude ralativno siguran prostor. Jedan klijent sa kojim sam radio putem telefonskih konsultacijama u ovakvoj situaciji sjetio se da roaci koji ive u oblinjem gradu imaju slobodnu sobu u svom stanu. Ja sam je ohrabrio da ostvari tu ideju i sugerisao joj da roaku objasni neke stvari o kojima smo priali, i to bi trebao da bude kontekst njezinog stanja i podrka za tu osobu koja je u krizi. Ja sam tu osobu takoe ohrabrio da iskoristi ovu priliku da sprovede i drugu ideju koju su imali: odlazak na asove umjetnosti; ideja koju su
24

njezini roditelji odbacivali. Osjeao sam dodatnu podrku koju bi ona mogla ostvariti u toj situaciji i nove ljude koje bi mogla upoznati, uz proirivanje njezinih granica i uz novi poetak kao i lina interesovanja, to se sve potvrdilo kao potpora za te osobe. U stvari ja sam je ohrabrivao da kreira zajednicu oko sebe i svoje krizne situacije; zajednicu koja je bolje podrava. U drugoj instanci, lan nae proirene Findhorn zajednice je uao u krizu dok je ivio na Zapadnoj obali kotske. U ovoj instanci, on je osjeao da mu treba vie podrke i mnogo blii porodini osjeaj u cilju izlaska iz krize; ovo je bilo nakon to sam ponovo razgovarao sa njim telefonom. Stoga smo se mi sloili da on treba da doe u Findhorn zajednicu i poto je bio veoma kolebljiv i skoro ogranien, u ovoj instanci, ja sam zapravo otiao kolima u kotsku da ga sretnem na feribotu i da ga vratim u zajednicu gdje smo mi samovoljno uzimali prazne bungalove i uspostavljali dnevna deurstva sa onim ljudima koje je on odreivao, i koji su bili saglasni da pomognu. Za tri nedjelje smo svi mi radili sa ovom osobom poto je on dublje upao u krizu; najcrnje strahove i najmranije momente. Mi smo sve zapisivali u neku vrstu dnevnika sve ta smo radili, ta smo uoili i osjeali dok smo bili sa tom osobom, kakva god uloga bila, njegovatelj, terapeut, osoba za podrku, drug i slino. Ovo se pretvorilo u pravljenje bistorije krize ove osobe koja bi kasnije bila od velike koristi u njenom integrativnom procesu. Niko nije bio preoptereen; niko nije bio pod stresom a ipak je postojao kontinuitet i zajednica koji su omoguavali dubok rad koji sam ja ve obavljao u mojim 20-tim godinama kao psihoterapeut. U jednom aspektu ovog posebnog rada sa osobom, ona je pomenula da je brinula da ne pravi previe buke poto je, iako je bungalov bio relativno skrovit , smatrala da e zbunjivati ljude oko nje pa je stoga iala u beumne prostorije studija i tamo je istraivala zvukove koje je planirala da pravi. Otkrie njezinog glasa je takoe omoguilo da se vrati na mjesto gdje gdje bi se njezina staloena linost mogla pojaviti i gdje bi poela da biva prepoznata u punoj mjeri. Postoje drugi naini u kojima neko moe razmatrati kreiranje zajednice oko osobe koja je u krizi. Ponekad su tu podrka i personal ali nema razumijevanja. Shodno tome, ovdje je bio zadatak da se edukuju ljudi oko njih u vezi koncepta rada tokom krize i procesa rada na njihovom ohrabrivanju na prihvatanju neke od ovih uloga i ogranienja. Ovo okupljanje oko zajednikog cilja sa edukativnim inputom bilo je dovoljno da se kreira vrsta zajednice oko ljudi koji su u krizi da bi se oni osjeali da su u kontaktu i da je podrka koju primaju korisna i konstruktivna; i sa tim u vezi, imamo i stremljenje ka samo-usmjerenim strategijama i procesima. Ove osobe su bile u stanju da se sa krizom uspjeno izbore.
25

Ja, jo jednom, istiem da, je kada se radi sa osobom u krizi , zaista bitno da se saslua njezina pria i pozadina te prie. Ako akteri izvjetavaju, ili je reeno da su proveli tri sata sa osobom A u ( recimo) kuhinji ili grnarskoj sobi imamo: prvo , Hej, to je dobro! Mora da ste stvarno uivali sa njima . i drugo pitanje je ta si dobio to si bio sa njima?. ta je aspekt njihovog procesa koji su sproveli tamo i to ih je zadralo tamo? Ovo je esto znaajan materijal. U kontekstu zajednice, takoe je mogue saznati od osobe A ono ta je njeno trosatno iskustvo sa osobom koja je u krizi ( Uloga uvara). Ovo moe biti veoma korisno ako dio kreiranja njihove zajednice u budunosti moe ukljuiti osobu A u jednoj ili drugoj ulozi. Moe biti neophodno ohrabriti osobu u krizi ( Uloga terapeuta) da sazna od osobe A da li e ponovo ii zajedno; ili je obeshrabriti od ponovnog odlaska ka osobi A, ako se prouje da je uloga uvara negativna. Moda je mogue dobiti neto to su one dobile od osobe A, ili od osobe B u budunosti; ili na neki drugi odgovarajui nain; i stoga se konstantno vraamo u terapeutska istraivanja stanja osobe; ta ta osoba treba i kako bi to mogla ostvariti. Ponekad, mada prilino rijetko, osoba u krizi nije u stanju da se bavi sa produenjima i opsenijim komponentama sa kojima se suoila tokom krize. One su umjesto toga eljele da se izbave iz krize i da obnove elemente koji su ranije postojali. U situaciji kada neko nikada kompletno ne vrati sat unazad, ovdje bi uloga terapeuta bila da podri njihov proces i moda da im pomogne da obnove veze koje su raskinuli, bilo da se radi o vezama prije krize ili koje su moda doprinijele krizi, ili ono to je bilo prekinuto ili poremeeno ekstremima krize. Ponekad je potreban rad sa drugima. Na kraju, kao to sam podsjetio na seminaru u vezi ove teme, ponekad je terapeutski, jedan -na jedan, intimni, nepristrasni i pouzdani prostor koji moe postojati u terapeutskoj sobi ono to je stvarno neophodno za pomo ljudima u krizi. Ovaj aspekt je ponovo uzet u poglavlju o Zen prostoru koje slijedi kasnije. Ali , to pomae u potvrivanju teze koja kae da se neka startegija ne uklapa uopte.

NEKE STRATEGIJE Postoje razliite strategije koje su ponekad korisne za umanjenje nepredvienih okolnosti i pomoi nekome ko je u krizi:
26

1. Pokuajte da ukljuite pogled na svijet osobe u bilo koji koncept. Njihov jezik, strahovi, vrijednosti, percepcije sebe samih i drugih ine njihov svijet. Ako moete komunicirati sa njima po ovim pitanjima ili na njihovom maternjem jeziku- to stvarno moe pomoi. Kriza esto poveava rigidnost stava osobe i njezino otuenje. 2. Probajte da ponovo uspostavite okvir. Ako im moete pomoi da prilagode svoje percepcije u neto to je vie u liniji sa prevlaujuom realnosti, onda one mogu bolje kontaktirati sa vama, drugima i samim sobom. 3. Prihvatite njihovu defanzivnost & inkorporirajte odbojnost u bilo koju intervenciju. Vi interveniete, na neki nain, u njihovim procesima. One mogu postati defanzivne. Izbjegavajte naprasita parnienja. Pokuajte da drite sebe (barem u najmanjoj mjeri) na njihovoj strani a ne protiv njih. 4. Iluzija o alternativama. to je tamo gdje vi nudite prividni izbor ali i oni ukljuuju promjene. Da li elite da idete u bolnicu mojim kolima ili ambulatnim? je pomalo naivno ali esto ima efekat. 5. Pregovarajte o promjenama. Pogledajte da li moete ponuditi manje- vie fer razmjenu ili dobiti dozvole od obje strane. Njihove strategije ne rade. Vaa moda, ali oni ea znaju to. Dajte im ponudu koja izgleda privlano bolje nego ultimatum. Ti uradi ovo a onda emo uraditi ovo. 6. Odloite konanu odluku. Sve to izgleda konano izgleda kao kraj...neega. Ljudi su veoma uplaeni od krajeva-smrti, rastava, izolovanja, naputanja, odlaska. Proces e se svakako nastaviti. 7. Fokusirajte se na njihove procese. Imperativ je da za uspjean ishod, osobe koje su ukljuene u krizu budu u stanju da vide svoj udio u sopstvenom procesu. Fokusiranjem na njihove ukupne ili dublje procese, srednji padovi i usponi ili simptomi mogu biti lake prevladani. 8. Ako uspijeva, primijenite - pod uslovom da to ne znai laganje ili zloupotrebu. Taktike kao to su: odvlaenje panje neim trivijalnim ako prijeti da doe do eskalacije; Pojava zbunjenosti-igranje na elju osobe da bude shvaena; ponovno uokvirivanje kriznog ponaanja u pozitivnijem svijetlu to moe pomoi u eliminaciji odreenog stida; ograniena meditacija; Dajte im kontrolu (
27

ali moda ne i izbor); paradoksalna

intervencija; Kraa stanja osobe-umjesto njih razbijte stolicu, uradite to; Paljiva primjena humora; itd humor moe biti upotrebljen uz oprez. 9. Alternativne strategije mogu biti bolje ne samo za njih. Oni moda imaju unutranju mudrost-doite do nje. Sluajte sopstvenu intuiciju. Provjerite to ako je mogue. Zato o tome jo nije bilo govpora, i zato? ta je preostalo polje?.

ZEN PROSTOR Ponekad je, ili esto, neophodno dozvoliti nekoj osobi da bude u Zen prostoru. Ove osobe mogu eljeti to, ili zahtijevati to, ili pitati za to-na neki nain. A to je apsolutno u redu ako rade tako. I postoje upravo normalni titnici koji trebaju biti uzeti da bi se obezbijedilo da oni ne zloupotrebe prostor, ili da ne postupe loe sa sobom u tom prostoru. Pod Zen prostorom, mi podrazumijevamo volonterski , jedinstveni i posebno dizajniran ekvivalent svetilini, utoini prostor, ili neto izmeu. Zen prostor je tiho, sigurno mjesto gdje osoba koja je u krizi prosto ode da boravi tamo. Kada neko prolazi kroz neke duboke i snane traumatske promjene, postoji niz faktora koji trebaju biti razmotreni sa stanovita onoga to ta osoba osjea. Razmatrajte metamorfozu gusjenice u leptira. Da bi gusjenice ovo uradile, apsolutno trebaju auru. Ovo nije samo nepotreban izum; priroda ne radi na taj nain. Slino kao to Don, ili Meri, imaju transformaciju na sopstveni nain u neto novo, duhovnije, potencijalnije, i to trebaju imati neto u vidu sigurnog mjesta, aure, da bi ovo izveli. Ako su postojala traumatska iskustva; (Kundalini, Life-Death Rebirth, itd) onda je potrebno prilino vremena da bi se upravo iskusili efekti promjena uz pomo ovog procesa. Kako je to biti u novom tijelu? Koje efekte na mene imaju sve ove promjene? Ko sam ja sada? ta u raditi sledee? Zen prostor treba da bude udoban i miran. Trebalo bi da bude jasno pravilo u vezi ulaska, ili neulaska, drugih osoba. Niko nebi trebao da ima mogunost da ue u njihovo sopstveno skrovite, niti da ue bez posebne dozvole, osim u odreenim nepredvienim okolnostima. Moda bi trebao postojati set dnevnih intervala kada se Zen prostor rasputa i kada ima slobodniji ulaz i kada se komunikacija obnavlja. Ove stvari moraju biti paljivo dogovorene,
28

izgraene ili udeene sve dok su dobre. Samo saznanje da takav prostor postoji pomae osobi u krizi da prevazie neke druge loe trenutke. Kontakti sa prirodom mogu biti izuzetni: baraka u umi. Mogunost bojenja, crtanja i pisanja moe biti znaajan, to znai da ove mogunosti trebaju biti pruene. Neki ljudi vole sopstvenu muziku: ostali vole nametnutu tiinu bez bilo kakvog dostupnog aspekta odvaenja panje. TV i radio vjerovatno nisu dobra ideja. Knjige mogu biti dobre ( vidjeti Listu za itanje). Jednostavna hrana i pie trebaju biti obezbijeeni od strane njegovatelja u redovnim intervalima a mogu biti i ostavljani na nekom mjestu u odreeno vrijeme, uz zakljuak da ako nisu konzumirani nakon x sati, to predstavlja upozorenje za njegovatelje. Mogunost da se ustane u toku noi i da se slika, pie ili slino bez uznemiravanja nekoga drugog, skoro beskrajno, i sve u sopstvenom ritmu, esto se cijeni od strane korisnika Zen prostora. Ovo je veoma ljekovito. Terapeutski kontakt u etiri oka sa nekim ko je potpuno neukljuen i apsolutno neutralan, u prostoriji koja nema drugih veza, takoe moe biti forma zen prostora.

29