SKULPTURA

Bili su ukraeni portali, prozorski okviri, tranzene (kamene reetke), vijenci i stupovi. Ukraavan je i crkveni namjetaj:oltari, ciborij, oltarne ograde Ograde vuku porijeklo iz starokranske arhitekture, a sastoje se od pluteja, kamenih ploa i od stupaca u koje su te ploe ugraene. Stupci su u donjem dijelu prizmatini a u gornjem su okrugli s kapitelom.. u donjem dijelu sa strane imaju ljebove u koje su usaeni pluteji. Na kapitele stupaca naslanja se arhitrav. Ograda u sreditu ima vrata sa zabatom. Pluteji na gornjem dijelu imaju zadebljanje. Glavna ploha pluteja ima i ornamentalni tepih pleternih mrea ili motiv lukova na stupovima koji uokviruju krieve flankirane dvjema paletama. Pleterne mree su karakteristini reljefni motivi. Reljef je esto ravne pozadine i izdignutog ornamenta prepleta trolane vrpce. Vrlo je est motiv krunica meusobno povezanih vorovima, a unutar njih se javljaju rozete, grozdovi i ptice. Ponegdje su vrpce s petljama rasporeene tako da etiri tvore krug. U nekim sluajevima imamo kvadrate koji su povezani na isti nain. Susree se i motiv povezanih dvostrukih pereca, motiv friza osmica, motivi vegetabilnog ornamenta, motiv virovite rozete Mogu se javiti i dijagonalno postavljeni ljiljani, kriolika petlja unutar krunice Kapiteli su imitacija korintskih kapitela. Na arhitravima se nalaze ukrasi nizova kuka, a vrlo esto se kao ukrasi nalaze i natpisi na latinskom jeziku, esto posvetni. Trokutasta je povrina esto ispunjena kriem, a sa njegovih strana nalazi se prikaz vrlo stiliziranih ptica (kranski golubovi, a rijetko paunovi). Oltari su jednostavni stolovi, stupac koji nosi plou ukraen je pleternim motivom, a ukras postoji i na rubu ploe. Ciborij je na 4 stupa, sastoji se od 4 strane, ima krov oblika etverostrane ili osmerostrane piramide. Lukovi su mu obrubljeni frizovima a slobodne povrine ispunjene pleternim ili biljnim kompozicijama. Ploe piramidalnog krova mogu biti ukraene ljuskama ili krievima, a na vrhu je hrbat piramide i akroterij. Kapiteli stupova slini su onima na ogradama. Te ukraene kamene ploe bile su bojene:crvena plava, rijetko uta, ponekad pozlata. Sarkofazi tog doba esto s prednje strane imaju reljefe s ukrasnim motivima slinim plutejima. Razne kamene posude (krstionice, kropionice) ukraene su na isti nain.

Okviri portala imaju ukrase reljefnih pletenica ili biljne vitice. Tranzene na prozorima ili su obrubljene pletenicom ili im je mrea pleterni motiv.

STARIJE SKULPTURE (kraj 8 i poetak 9.st.) Plie su modelirane, reljef je jednolinije obraen, ivotinjski su likovi vie grafiki oblikovani bez osjeaja za volumen i dosta primitivno. U kasnijem periodu pletenice se vie izdvaja a ivotinjski se likovi na odreeni nain stiliziraju pa im se i oblikuje volumen i modeliraju detalji. Postoji samo nekoliko primjera reljefa iz tzv prelaznog perioda od starokranstva odnosno od skulpture Justinijanovog doba do predromanike. Karaman je izdvojio neke u Splitu i Zadru. Od splitskih bi po Rapaniu trebalo sarkofag nadbiskupa Ivana Ravenjanina datirati u poetak 9.st. (to je doba ve razvijene pleterne skulpture). Zadarski je primjer portal crkve Sv. Lovre i bez sumnje proizvod je 11.st. Samo je jedan luk u Splitu te jedan sarkofag i nekoliko ulomaka iz Zadra koji se u poreenju s primjerima takve skulpture u sjevernoj Italiji mogu datirati u 8.st., a mogu im se dodati i nalazi u crkvi Sv. Donata i nalazi u zadarskoj katedrali. Spomenute drvene grede s rovaenim ukrasima naene su na podu galerije crkve Sv. Donata. One su izvorno bile krovne grede. ljebovi su obojeni crvenom bojom, a motivi su srodni onima iz 8.st i poetka 9.st (motiv vitice s pticama i kanelure). Ostali su motivi: ukrtene krunice, vitice zaobljena lia, pletenice jednostruke vrpce) Meu najstarije skulpture 9.st ubrajaju se one iz zadarske katedrale, koje se mogu povezati sa linou biskupa Donata koji je od bizantskog cara Nikifora dobio relikvije (pepeo) sv. Anastazije-Stoije i dao izraditi mramorni sarkofag za te relikvije. Na tom sarkofagu nema reljefnih ukrasa, uklesani su samo natpisi. Tri natpisa s njegovim imenom istih osobina pronaene su u zadarskoj katedrali. Skulpture koje se mogu datirati u 9.st najtemeljitije je obradio N. Jaki i grupirao ih je u nekoliko skupina: -prva skupina obuhvaa reljefe iz Bola na Brau i Bijaa i one su produkt iste radionice a pokazuju osobina ranije pleterne skulpture. -druga je skupina povezana sa ulomkom iz Riinica gdje je uklesano ime hrvatskog kneza (vojvode) Trpimira, pa ga se datira u vrijeme njegove vladavine (845-864)

-trea skupina povezuje se sa Trogirom (veoma rustini pluteji sa krievima) povezuje se s imenom kneza (vojvode) Branimira (879-892) ije je ime uklesano na ulomcima oltarne ograde iz opota kraj Benkovca i vjerojatno na ulomcima iz drapnja. Na drugim se javljaju natpisi dvojice upana Pristine (u drapnju) i Gastike (sv. Spas na vrelu Cetine). Velike su srodnosti sa arhitravima i lukovima oltarnih ograda u ovim sluajevima: kuke su dosta izduene, ptiji su likovi primitivno i grafiki izraeni. U tu grupu spada i arhitrav naen u Rapovinama u Livanjskom polju, kao i mali ulomak iz Vrbe kraj Glamoa. Po miljenju . Rapania, splitska je klesarska radionica djelovala u 9.st i iz nje su potekla dva sarkofaga. Jedan je s natpisom Ivana Ravenjanina a drugi je s natpisom priora Petra,,,,te ulomci pluteja na kojima se javlja isti motiv dijagonalno postavljenih ljiljana unutar kvadrata. Taj je motiv poznat samo u dalmatinskom materijalu Splita. Krstionica s imenom kneza (vojvode-dux) Viseslava u starijoj se literaturi smatra kao predmet koji svjedoi o pokrtenju Hrvata. Smatra se da potie iz Nina a da je Vieslav prvi pokrteni vladar Hrvata (oko godine 800). Ipak, sporno je i njeno porijeklo i datacija na osnovu ornamenata. Jednostavan ornament, plitko klesani stupii sa jednostavnim kapitelima, pleterni kri sa volutama, bili su element za dataciju u godinu 800-tu. Jedan kameni spomenik sa imenom vojvode Drislava ima pored natpisa pleternu mreu koja ima osobine reljefa 9.st to dokazuje da se ni u 10.st skulptura nije bitno mijenjala. Tri arhitrava na kojima se vidi ime kneza Branimira (iz Mua, Nina i Otresa) imaju motiv troprute petlje u nizu (tzv pereci), a takav je motiv isklesan na zabatima ograde oltara u crkvi na Stupovima. Pluteji iz esterolisne crkve sv. Mihovila u Pridrazi pokazuju slinost sa predmetima iz 9.st. jedan je plutej s likom konjanika Jedan je bio ukraen etvrtastom mreom unutar koje su prikazi ivotinja i ljudi Na drugom su pod lukovima takoer bili ljudski likovi. Ulomci crkvenog namjetaja iz june Dalmacije znatno se po obradi razlikuju od onog iz srednje i sjeverne Dalmacije. Odlikuju se veom pravilnou i stroijom stilizacijom. Plutej iz crkve sv. Nikole (kod Dubrovnika) imao je vertikalni friz, lijevo motiv prepletenih krunica s grafiki obraenim pticama i malim grozdovima, a desno je pravilno isklesana mrea biljnih vitica s virovitom rozetom. (datira se u 9.st).

U posebnu grupu spadaju spomenici u Boki Kotorskoj: -etvrtasta kamenica i ciborij u Kotoru -plutej i ulomci ciborija u B. kotorskoj -ulomak ciborija u Rijeci Dubrovakoj -ciborij u Ulcinju Ukras na svim ovim primjerima izraen je u plitkom reljefu, bogat je pleterni ukras a likovi lavova su na svim objektima gotovo isto prikazani. Najvjerovatnije ovu grupu moemo datirati oko polovine 9.st mada je neki svrstavaju i u 11.st.

SKULPTURA 11.st. Ciborij u Zadru na kome je uklesan zavjetni natpis (na latinskom) zadarskog prokonzula Grgura (on je u Zadru vladao tridesetih godina 11 st.). ornamentalni motivi pletenica na tom spomeniku razliiti su od uobiajenih, a figuralne kompozicije (paunovi, lavovi, grifoni) pokazuju specifinu modelaciju. Najzanimljivije su lavlje njuke koje se skoro doimaju poput ljudskih lica. Sline karakteristike nalazimo na plutejima i reljefima iz crkve sv. Nediljice u Zadru jer tamo pluteji nose niz arkada unutar kojih su kompozicije iz Kristova djetinjstva i mladosti (navjetenje, vizitacija, kristovo roenje, poklonstvo mudraca) Na drugom pluteju: prizor pokolja djece, bijeg u Egipat, krtenje. Kompozicije su uklopljene u arkade. Prikazani likovi imaju jednake stilizirane fizionomije, ivih su kretnji, izraajni iako nespretno modelirani. Na gornjem rubu oko pluteja unutar pleternih ukrasa prikazani su razni ivotinjski likovi (slino modelirani kao oni na Grgurovom ciboriju). Slian ciborij (ovima gore spomenutim) naen je u crkvi sv. Tome u Zadru. Iz zadarske crkve sv. Lovre potiu ulomci dva pluteja od kojih je jedan takoer ukraen figuralnim kompozicijama iz Kristova djetinjstva, ali su one za razliku od Nediljice, ovdje poredane u dva reda pa su figure manjih dimenzija. Prva je kompozicija navjetenja, zatim vizitacije, trea je Kristovo roenje, slijedilo je vjerojatno Posjet mudraca Herodu. Zatim vjerojatno slijedi Poklonstvo mudraca Kristu ali nije sauvano. Oko kompozicije su tekli natpisi koji su komentirali njihoiv sadraj. Na gornjem rubu je motiv ptice i pletera kao i u sv. Nediljici. Modelacija i proporcije likova: male figure velikih glava, u zvonolikim haljinama. Ruke su im kratke a ake velike. Sauvan je i vei ulomak zabata. Tranzena iz tzv crkvine u Biskupiji: Lik Bogorodice koja na krilu dri Krista a tu su i simboli evanelista i drugi likovi: Orao-simbol Ivana Krilati ovjek-simbol Mateja

Krilati vol- simbol Luke Krilati lav-simbol Marka Ovi su se simboli nalazili na kutovima romba u kojem je bila predstavljena Bogorodica s Kristom. Spomenici 11.st i poetka 12.st. imaju ranoromanike osobine to se vidi u izraenijem volumenu i tu imamo i uticaja bizantske skulpture. N. Jaki je obradio neke ulomke oltarnih ograda iz crkvine u Biskupiji kod Knina i u samom Kninu-tvravi. Jedni pokazuju kvalitetnu modelaciju, a drugi neto grublju, ali su specifini ornamentalni motivi na svima isti. Ulomci iz crkve sv. Petra kod Benkovca imaju ve osobine rane romanike. To je reljef s prikazom dva pauna, stilizirana na poseban nain. U Koloepu (juna Dalmacija) uvaju se tri pluteja, dva su mramorna. Iz crkvice sv. Sra na koloepu imamo zabat oltarne ograde s prikazom arhanela.