www.discoverdinarides.

com DEFINICIJA ZATIENIH PODRUJA, KATEGORIJE UPRAVLJANJA I VRSTE UPRAVE PREMA IUCN-u

Definicija zatienih podruja, kategorije upravljanja i vrste uprave prema IUCN-u

Autori: Sue Stolton i Nigel Dudley Revidirana verzija objavljena u listopadu 2012., WWF (World Wide Fund for Nature) Tiskano u okviru projekta "Parkovi Dinarskog luka" koji provodi WWF Mediteranski program uz financijsku podrku Ministarstva vanjskih poslova Norveke i Mava Fondacije. Tekstovi ne odraavaju slubene stavove WWF-a, Ministarstva vanjskih poslova Norveke i MAVA Fondacije.
Tiskano na ekoloki prihvatljivom papiru

Sadraj
4 I Definicija zatienih podruja, kategorije upravljanja i vrste uprave prema IUCN-u IUCN kategorije zatienih podruja IUCN vrste uprave O projektu Parkovi Dinarskog luka

7 9 11

I I I

Definicija zatienih podruja, kategorije upravljanja i vrste uprave prema IUCN-u

IUCN daje smjernice o: Definiciji zatienog podruja (ZP) Kategorijama upravljanja: spektar opcija upravljanja unutar zatienog podruja Vrstama uprave: razliiti naini na koje se moe upravljati zatienim podrujima Kada se definicija, kategorije upravljanja i vrste uprave promatraju zajedno, one opisuju spektar pristupa koji se mogu usvojiti unutar sustava zatienog podruja te pomoi u izgradnji konsenzusa o vjerojatnim prioritetima i nainu ostvarivanja viestrukih ciljeva. DEFINICIJA ZATIENOG PODRUJA PREMA IUCN-u Jasno definirano geografsko podruje s utvrenom namjenom koje je zatieno i upravljano, zakonski ili drugi uinkovitim sredstvima, s ciljem dugotrajnog ouvanja prirode, i pripadajuih usluga ekosustava te kulturnih vrijednosti.

Tablica 1: Detaljnije obrazloenje definicije zatienog podruja

POJAM

OBRAZLOENJE

Jasno definirano geografsko podruje

Ukljuuje zemljine povrine, kopnene vode, morska i priobalna podruja. Pojam jasno definirano ukazuje na dogovorene, obiljeene granice (koje se ponekad definiraju fizikim obiljejima koja se s vremenom mijenjaju, kao to su obale rijeka). Pojam podruje ima tri dimenzije, odnosno znai zatitu zraka iznad ZP-a od letjelica u niskom letu ili kada je zatita morskog podruja ograniena do odreene dubine ili do morskog dna; za razliku od toga, podzemlje ponekad nije zatieno (npr. u odnosu na rudarstvo).

s utvrenom namjenom

Ovaj pojam ukazuje na to da zatita moe ukljuivati cijeli spektar vrsta uprava kako ih proglasi lokalno stanovnitvo i drava, premda bi takvi lokaliteti trebali biti priznati, pa i njihovim uvrtavanjem u Svjetsku bazu podataka Zatienih podruja (WDPA).

zatieno

Ovaj pojam podrazumijeva preuzimanje obveze u odnosu na dugorono ouvanje i to temeljem: meunarodnih konvencija i sporazuma; nacionalnog, podrunog i lokalnog regulatornog okvira, obiajnog prava; ugovora nevladinih udruga, politika privatnih zaklada i trgovakih drutava; ili sustava certificiranja.

upravljano

Aktivni koraci s ciljem ouvanja prirodnih (a mogue i drugih) vrijednosti u koju svrhu je ZP proglaeno; upravljanje moe ukljuivati i odluku o tome da se neko podruje ostavi nedirnutim.

zakonski ili drugim uinkovitim sredstvima

Zatiena podruja trebaju se ili proglasiti u slubenom glasilu (npr. priznata na temelju obveznog graanskog prava), priznata na temelju neke meunarodne konvencije ili sporazuma ili se istima treba upravljati na neki drugi uinkoviti nain, npr. priznatim tradicionalnim pravilima ili politikama etabliranih nevladinih udruga.

s ciljem

Ukazuje na odreenu razinu uinkovitosti. Meutim, kratkorone varijacije uinkovitosti ne smiju utjecati na definiciju (ili kategoriju upravljanja).

dugotrajnog

Upravljanje se mora odvijati kontinuirano, a ne kao kratkorona ili privremena strategija.

ouvanja

Ovdje se pojam ouvanja poglavito odnosi na odravanje ekosustava i stanita divljih vrsta na samoj lokaciji. Nadalje, moe se odnositi i na domae ili uzgojene vrste na mjestima na kojima su razvile svoje jedinstvene znaajke te na usluge ekosustava i kulturne vrijednosti.

prirode

U ovom se kontekstu pojam prirode uvijek odnosi na bioloku raznolikost, na genetskoj razini, na razini vrsta i ekosustava, a esto se odnosi i na geoloku raznolikost, reljefne oblike i ire prirodne vrijednosti.

i pripadajuih usluga ekosustava

Ovaj pojam ovdje oznaava usluge ekosustava koje su vezane uz ouvanje prirode ali se ne kose s ouvanjem. One ukljuuju osnovne usluge kao to su opskrba hranom i vodom; regulirajue usluge, npr. zatita od poplava, sua i bolesti; popratne usluge kao to su formiranje zemljita i kolanje hranjivih tvari; i kulturne usluge kao to su rekreacija, duhovne i nematerijalne koristi.

te kulturnih vrijednosti

Sve to se ne kosi s ouvanjem prirode: osobito ako pomae u ouvanju prirode (tradicionalno upravljanje koje podupire divlje vrste); ili su same izloene prijetnji.

Definicija se primjenjuje u kontekstu niza naela, od kojih se neka kljuna predstavljaju u nastavku:

Biti usmjerena prema trajnom odravanju vrijednosti koje su im pripisane Voditi se temeljem plana upravljanja te plana praenja i ocjenjivanja Posjedovati jasan i pravian sustav uprave:

Samo se ona podruja u kojima je ouvanje prirode glavni cilj mogu smatrati zatienim podrujima; to moe ukljuivati mnoga podruja s drugim ciljevima na istoj razini, ali ouvanje prirode predstavlja prioritet u sluaju ikakvog sukoba; Zatiena podruja moraju sprijeiti, odnosno ukloniti, iskoritavanje ili tetne prakse upravljanja; Zatiena podruja obino trebaju biti usmjerena prema odravanju, ili u idealnom sluaju poveanju prirodnosti ekosustava; Definicije i kategorije zatienih podruja ne smiju se koristiti kao izgovor za liavanje stanovnitva njihovog zemljita ili drugih prava.

Gdje je to prikladno, sva zatiena podruja trebaju imati sljedee ciljeve: Ouvanje znaajnih krajobraznih znaajki, geomorfologije i geologije, Pruanje regulacijskih usluga ekosustava, ukljuujui ublaavanje klimatskih promjena, Ouvanje prirodnih i estetskih podruja od kulturne, duhovne i znanstvene vrijednosti, Pruanje dobrobiti stanovnicima i lokalnim zajednicama u skladu s ciljevima upravljanja, Pruanje rekreacijskih dobrobiti u skladu s ciljevima upravljanja, Primjena prilagodljivih strategija upravljanja u svrhu poveanja uinkovitosti i kvalitete upravljanja, Pomo u omoguavanju obrazovnih prilika i izgradnji podrke javnosti.

Sva zatiena podruja trebaju: Biti usmjerena prema ouvanju kompozicije, strukture, funkcije i evolucijskog potencijala bioloke raznolikosti Doprinositi regionalnim strategijama ouvanja Odravati raznolikost krajobraza ili stanita povezanih vrsta i ekosustava Biti dovoljno velika kako bi osigurala integritet i dugorono odravanje ciljeva ouvanja

IUCN kategorije zatienih podruja

Definicija je dodatno proirena prepoznavanjem est kategorija koje se u saetku predstavljaju u Tablici 2. One predstavljaju tipologiju upravljakih pristupa koji se mogu primijeniti u zatienim podrujima. Kada se navedene kategorije primjenjuju, vano je prije svega odluiti uklapa li se odreeno podruje u definiciju zatienog podruja, a zatim utvrditi u koju se kategoriju najbolje uklapa. Kategorije upravljanja mogu pomoi u:
Tablica 2: IUCN Kategorije zatienih podruja Br. Naziv Opis Strogo zatiena podruja izdvojena zbog zatite bioloke raznolikosti, ali mogue i geolokih/geomorfolokih znaajki, gdje su posjeivanje, koritenje prostora i drugi utjecaji kontrolirani Obino velika neizmijenjena ili vrlo malo izmijenjena podruja, bez znaajnih i stalnih ljudskih naselja, kojima se upravlja na nain da se ouva njihovo izvorno stanje Velika prirodna ili gotovo prirodna podruja s karakteristinim vrstama i ekosustava, koja podupiru prihvatljive duhovne, znanstvene, edukacijske, rekreativne i posjetiteljske aktivnosti Podruje izdvojeno u svrhu zatite specifinog prirodnog spomenika, npr. reljefnog oblika, morske hridi ili pilje, speleoloki objekt ili ive pojave kao to su stabla visoke starosti. Podruja namijenjena zatiti tono odreene vrste ili stanita, i upravljanje njime je usmjereno prema tom cilju. Mnoga takva podruja zahtijevaju provoenje redovnih aktivnosti usmjerenih prema ouvanju vrste ili odravanju stanita, premda to ne predstavlja zahtjev kategorije Podruja gdje je dugotrajna interakcija ovjeka i prirode proizvela osebujne ekoloke, bioloke, kulturne i estetske vrijednosti, i gdje je odravanje tog odnosa nuno da bi se ove vrijednosti sauvale Podruja namijenjena ouvanju ekosustava i stanita, a usporedno s tim i prateih kulturnih vrijednosti i tradicionalnih naina upravljanja prirodnim resursima. Ta su podruja povrinom uglavnom velika, njihov vei dio nalazi se u prirodnom stanju, dok se dio koristi na odriv nain
7

Upravljanju informacijama o zatienim podrujima Planiranju zatienih podruja i sustava zatienih podruja Reguliranju aktivnosti u zatienim podrujima Mogu pomoi i u: utvrivanju zakonodavstva; odreivanju prorauna; razjanjavanju vlasnitva nad zemljitem; posluiti kao alat za argumentiranje.

Ia

Strogi rezervat prirode

Ib

Podruje divljine

II

Nacionalni park

III

Prirodni spomenik ili obiljeje

IV

Podruje upravljanja stanitem ili vrstom

Zatieni kopneni/morski krajobraz

VI

Zatieno podruje s odrivim koritenjem prirodnih resursa

Neka se naela mogu primijeniti i ovdje:

se dozvoljavaju druge namjene, npr.: Turistika prenoita ili sela u nacionalnim parkovima II. kategorije, Podruja u kojima se dozvoljava ribolov u inae strogo zatienim morskim zatienim podrujima. U nekim sluajevima preostalih 25 posto podruja moe biti promjenjivo: npr. tono utvrena podruja na kojima lokalno stanovnitvo moe prikupljati nedrvne umske proizvode.

Odabir kategorije treba se temeljiti na primarnom cilju, odnosno ciljevima, svakog zatienog podruja Namjera nije da sustav bude hijerarhijski ustrojen Sve kategorije pridonose ouvanju prirode, ali se ciljevi moraju odabrati u odnosu na konkretnu okolnosti; nisu sve kategorije jednako korisne u svim okolnostima Poeljno je primjenjivati raznolike upravljake pristupe, te se takvo to treba poticati gdje je to prikladno Kategorija se treba promijeniti ako se dugoroni ciljevi upravljanja ne podudaraju s dodijeljenom kat egorijom, ali takvo to treba se podvrgnuti strogim postupcima a ne izvesti stihijski Kategorija nije odraz uinkovitosti upravljanja

Zatiena podruja koja se nalaze u okviru veih zatienim podruja mogu imati vlastitu kategoriju, a to se odnosi i na zatiena podruja koja sainjavaju prekogranina zatiena podruja. Razliite zone u zatienim podrujima mogu imati vlastitu kategoriju, ako se zone opisuju i definiraju zakonom. Nazivi nisu vezani uz neku osobitu kategoriju: konkretno, naziv nacionalni park ne odnosi se uvijek na nacionalni park II. kategorije; nacionalni parkovi postoje u svih est kategorija. Odabir kategorija treba se voditi potrebama i urnosti u smislu ouvanja prirode, prilikama za usluge ekosustavav, potrebama, eljama i miljenjima zajednica, vlasnitvom nad zemljitem, snagom upravljanja i razinom stanovnitva.

Kategorija se treba primjenjivati na podruju od najmanje tri etvrtine zatienog podruja pravilo 75 posto. Zatiena podruja u svojim okvirima mogu imati posebne zone gdje

IUCN vrste uprave

Kategorije upravljanja primjenjuju se u skladu s nainom uprave opis toga tko ima ovlasti i odgovornosti za zatieno podruje i koga se moe pozvati da podnese raun u skladu s pravnim, obiajnim ili drugim legitimnim sredstvima. IUCN definira etiri vrste uprave.

Tablica 3: IUCN Vrste uprave

Vrsta

Naziv

Opis Nadleno je savezno ili dravno ministarstvo/agencija Nadleno je upravno tijelo/agencija podrune ili lokalne samouprave Upravljanje koje je drava prenijela na tree strane (npr. nevladinu udrugu) Upravljanje u suradnji (razliite razine utjecaja)

Dravno upravljanje

Zajedniko upravljanje

Zajedniko upravljanje (pluralistika uprava) Prekogranino upravljanje (razliite razine preko granica) Gospodari privatni vlasnik Gospodari neprofitna organizacija (udruge, sveuilita, zadruge) Gospodare profitne organizacije (pojedinci ili poslovni subjekti) Zatiena podruja i teritoriji uroenikih naroda

Privatno upravljanje

Upravljanje uroenikih naroda i lokalnih zajednica

Podruja koja uva zajednica podruja koja je lokalna zajednica proglasila i kojima upravlja

Ovdje su kljuna naela sljedea:

Svaka kategorija moe se primijeniti u odnosu na bilo koji sustav upravljanja, i obratno.

Vrste upravljanja opisuju razliite vrste tijela nadlenih za upravljanje, ali se ne odnose nuno na vlasnitvo. U nekim vrstama npr. dravnim i privatnim zatienim podrujima pitanje upravljanja i vlasnitva esto e biti jedno te ista stvar. U nekim drugim sluajevima to e ovisiti o nacionalnom zakonodavstvu: mnoga zatiena podruja uroenikih naroda i lokalne zajednice nalaze se na dravnom zemljitu. U velikim i sloenim zatienim podrujima, osobito onima koja spadaju u V. i VI. kategoriju, moe se primjenjivati vie vrsta upravljanja na jednom zatienom podruju. U veini morskih zatienih podruja vlasnitvo pripada dravi, koja e u nekim sluajevima poslove upravljanja prenijeti na lokalne zajednice, nevladine udruge i ostale, ali u mnogim morskim podrujima ire drutvo prepoznaje i potuje obiajno pravo uroenikih naroda.

Ove smjernice u saetom su obliku izvedene iz mnogo veeg dokumenta, koji je dostupan na engleskom, panjolskom, francuskom, njemakom, japanskom i arapskom, i moe se skinuti na sljedeoj adresi: http://www.iucn.org/about/union/commissions/wcpa/wcpa_puball/wcpa_pubsubject/ wcpa_categoriespub/?1662/Guidelines-forapplying-protected-area-management-categories

10

O projektu Parkovi Dinarskog luka

WWF je poetkom 2012. zapoeo projekt Parkovi Dinarskog luka kojim eli stvoriti savez parkova prirode i nacionalnih parkova na podruju Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije. Projekt u trajanju tri godine financiraju Ministarstvo vanjskih poslova Norveke i fondacija MAVA. Kako su sve zemlje koje sudjeluju u projektu, ako ve ne lanice, tad na pragu da postanu lanicama Europske unije (EU), organizirat emo niz radionica i studijskih putovanja o Natura 2000 i ulozi i nainu poslovanja zatienim podrujima u EU. Djelatnicima atienih podruja omoguujemo da se upoznaju s Eurposkom poveljom o odrivom turizmu EUROPARK Federacije kao i praktinoj primjeni u naoj regiji. Kroz projektne aktivnosti, zaposlenici u zatienim podrujima imat e se prilike upoznati s radom EUROPARC federacije, s iskustvom i strunou djelatnika zatienih podruja u Europi, kao i najnovijim pristupima i saznanjima iz podruja upravljanja zatienim podrujima.

Regionalna platforma zatienih podruja Prvi i glavni cilj ovog projekta jest stvaranje platforme zatienih podruja kroz povezanost svih parkova u regiji Dinarskog luka. Predviene konferencije parkova, koje e pomoi upraviteljima i viim slubenicima pojedinih parkova da se upoznaju sa svojim kolegama u regiji, razmijene planove upravljanja i primjere dobre prakse te da potencijalno planiraju suradnju. U planu su i studijska putovanja iz jednog u drugi kraj regije, ime e zaposlenici parkova imati bolji uvid u stanje u drugim parkovima u regiji.

Brend Parkovi Dinaridi Svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima, Dinarski luk ne zaostaje za Karpatima, Alpama ili bilo kojim drugim poznatim svjetskim ekoregijama. Ve kada stvaramo Parkove Dinarskog luka, zato ne stvoriti brend koji bi pritom nau regiju stavio uz bok najpoznatijim svjetskim turistikim odreditima? Uz pomo web stranice, broura i raznih komunikacijskih pomagala te, u konanici, velike reklamne kampanje, nastojat emo od Parkova Dinarida napraviti brend koji e u regiji i ire biti prepoznat do 2015. godine.

Izgradnja kapaciteta za zaposlenike u parkovima Zatiena podruja u svim zemljama Dinarskog luka veinom, ili ak u cijelosti ovise o dravnim financijama. Zbog toga e unutar ovog projekta biti odran niz radionica o izgradnji kapaciteta za suradnju s privatnim sektorom.

11

WWF International Avenue du Mont Blanc CH-1196 Gland vicarska Telefon: +41 22 364 9111 Telefaks: +41 22 364 0640 Internet: www.panda.org

WWF Mediteranski program - regionalni ured Masarykova 22 10000 Zagreb Hrvatska Telefon: +385 1 5509 623 Telefaks: +385 1 4577 229 Internet: croatia.panda.org

WWF je jedna od najveih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zatitu prirode, koja ima gotovo pet milijuna podupiratelja i globalnu mreu aktivnu u vie od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okolia te izgraditi budunost u kojoj ljudi ive u skladu s prirodom: ouvanjem svjetske bioloke raznolikosti, osiguravanjem odrivosti iskoritavanja obnovljivih prirodnih resursa promicanjem smanjenja oneienja i rasipnike potronje.