Hardware i sklapanje raunala BIOS Prekidi (Interrupt) Priprema tvrdog diska za instalaciju OS-a Instalacija operativnog sustava Administracija

acija operativnog sustava Optimizacija raunala Raunalne mree Internet Instalacija i konfiguriranje Windows Server 2003 Standard Edition

Kuite i napajanje Matina ploa Mikroprocesor (CPU) Memorija Ureaji za pohranu podataka Grafika kartica Zvuk na raunalu

Napajanje (PSU Power Supply Unit)

Pretvara ulaznu izmjeninu struju u istosmjernu struju nie voltae Snaga napajanja izraava se u vatima (W):
Potrebna snaga napajanja ovisi o tome koliko troi svaka pojedina komponenta raunala Primjerice: pentium IV min. 64W, tvrdi disk 25W, ATI X800 grafika kartica 85W, USB ureaji 5W, PCI kartice 5W, mi + tipkovnica 5W Starija raunala imala su napajanja od 150 do 200W Danas napajanja obavezno moraju biti preko 300W - 400W, 550W

Uobiajene voltae su 3.3, 5 i 12 volti 12 volti koristi motor tvrdog diska i ventilatori a 3.3 i 5 volti digitalni krugovi raunala Pritiskom na tipku power aljemo raunalu 5-voltni signal da se ukljui Najpoznatiji proizvoai: Antec, AOpen, Thermaltake Jeftiniji proizvoai: MSI, Codegen, Smartbox

Napajanje je sastavni dio kuita

Razlikujemo dvije vrste kuita, s time i napajanja, koja odgovaraju odreenim vrstama matinih ploa:
AT (Advanced Technology)
Stariji format matinih ploa, standard kroz osamdesete i poetkom devedesetih godina AT standard napajanja: napajanja dvojni 6 pinski konektor za napajanje matine ploe Prekida spojen direktno na napajanje

ATX (Advanced Technology Extended)

Format matinih ploa razvijen 1995 godine sa strane Intela, i danas je najkoriteniji Bolja izrada, dizajn, bri i stabilniji, te jeftiniji za izradu od AT formata ATX standard napajanja: jedan veliki konektor s 20 kontakata za napajanje matine ploe Dodatni 4pinski konektor za matinu plou uveden dolaskom pentiuma 4

Lijevo: AT kuita; desno: ATX kuita big i midi tower

Standardno ATX napajanje

AT dvojni 6 - pinski konektor (P8 i P9)

ATX 20 pinski konektor

ATX dodatni 4 pinski konektor

Molex konektor (tvrdi disk)

Berg konektor (3.5 floppy)

Konektor za SATA tvrdi disk

U kuitu se nalaze i kablovi preko kojih se na prednje konektore matine ploe (front panel connectors) spajaju:
Gumb za paljenje (power switch) Gumb za resetiranje (reset switch) Interni zvunik (speaker) LED indikator ukljuenog raunala (power LED) LED indikator za tvrdi disk (HDD LED)

Kablovi prednjeg dijela kuita

BTX (Balanced Technology Extended) format matinih ploa:

Novi Intelov standard s ciljom potpunog zamjenjivanja ATX ploa, objavljen 2003 Potreba proizlazi iz problema hlaenja raunalnih komponenti koje su sve bre i trae bolje hlaenje Promijenjen je rapored djelova Procesor se nalazi na poetku ploe blizu termalnog otvora kako bi bio prvi na udaru hladnog zraka kojeg ventilator vue izvana Procesorski utor okrenut je za 45 stupnjeva kako bi se hladile dvije strane prcesora i zrak bolje prolazio do ostalih komponenti ATX format ostaje i dalje industrijski standard za samostalno sklapanje raunala BTX format polako pronalazi put prema brand raunalima; Dell, HP

 Matina

ploa

Formati matinih ploa Prikljuci i utori na matinoj ploi Sabirnica (Bus) Brzine: sabirnica, procesor i memorija Chipseti

Glavna komponenta u raunalu bitno odreuje njegovu namjenu, performanse i mogunosti proirenja Tiskana ploa meusobno povezuje sve komponente raunala (mikroprocesor, memoruju, grafiki podsustav, diskovi) Niz utora za dodatne kartice grafike, zvune, mrene kartice lako i jednostavno proirivanje raunala Nova matine ploe mnotvo integrirane elektronike integrirani grafiki ili zvuni podsustav, ugraena podrka za mreu ili modem

Formati matinih ploa

AT, baby AT
koristio se na IBM-ovom PC AT raunalu jo 1984. godine ploe se vie gotovo uope ne izrauju u ovome formatu zahtjevaju odgovarajue AT kuite i napajanje

Formati matinih ploa

ATX
sve dananje matine ploe koriste ATX format postoji nekoliko verzija primjerice mini ATX i micro ATX koritenje u malim, kompaktnim stolnim kuitima ili u prijenosnim raunalima) zahtjeva ATX kuite i napajanje

Prikljuci i utori na matinoj ploi

raspored konektora sa stranje strane raunala na boku matine ploe Raspored je standardiziran

Prikljuci i utori na matinoj ploi

utori i konektori na matinoj ploi mogu se podijeliti u sljedee skupine:

Utori za proirenja (ISA, PCI, PCIe, AGP, AMR, ACR, CNR) Konektori za diskove, disketne pogone i optike pogone Utor ili podnoje za mikroprocesor Utori za memorijske module Ostali utori utori za prikljuivanje ATX naponskog prikljuka i raznih drugih naponskih prikljuaka

Utori za proirenja

PCI (Peripheral Component Interconnect)

Standardni utor za razne vrste kartica modemi, mrene, grafike i zvune kartice PCI sabirnica (bus) sa svojim PCI utorima standardna je na svim matinim ploama namjenjenim pentium procesorima i novijima, ukljuujui pentium 4 Jedno raunalo moe imati do dvije PCI sabirnice PCI sabirnica podrava plugnplay automatsku konfiguraciju PCI kartica Brzina komunikacije s PCI utorom (takt sabirnice) je 33.33 ili 66 Mhz, veliina podatkovne sabirnice je 32 ili 64 bitna, dok je propusnost od 133 533 MB/s Propusnost (takt 33.33 Mhz, veliina 32-bitna): 33.33 x 32 bita / 8 bitova u bajtu = 133 MB/s

Utori za proirenja

ISA (Industry Standard Architecture)

Negdje do 2000. godine gotovo su sve matine ploe podravale i ISA utore ISA sabirnica omoguava malu propusnost podataka s obzirom da je njena podatkovna propusnost 16-bitna Brzina komunikacije s ISA utorom je 8 ili 16 Mhz, veliina podatkovne sabirnica je 8 ili 16 bita, propusnost je 8 33 MB/s Za modernije komponente (kartice) to je jako slab protok podataka Iz tog razloga nestala je potreba za ISA utorima, sve su se kartica javile u PCI verzijama

Utori za proirenja

AGP (Accelerated Graphics Port)

Bio je namjenjen spajanju brzih grafikih kartica Postoje etiri standarda (AGP 1x, 2x, 4x i AGP Pro) Ovisno o standardu takt sabirnice kree se od 66 533 Mhz, veliina podatkovne sabirnice je 32 bita a propusnost od 266 2133 MB/s AGP utor ima samostalnu sabirnicu s kojom direktno komunicira s procesorom, te odvojene adresne i podatkovne sabirnice, to omoguava mnogo bru komunikaciju Dananje grafike kartice su prevazile i maksimalne brzine AGP sabirnice, te je AGP zamjenjen PCI Express utorima

Utori za proirenja

PCI-E (PCI Express)

PCI-E rjeava mnoge probleme PCI standarda U osnovnoj 1x verziji PCI-E ima propusnost od 250 MB/s Postoje 2x, 4x, 8x, 16x i 32x verzije Za grafiku je prihvaen 16x standard propusnosti oko 4GB/s Svaka kartica PCI-E sabirnice ima svoj kanal za komunikaciju s procesorom Svaki PCI-E utor je povezan s matinom ploom s parom serijskih (1-bitnih) veza zvanih i staza eng. lane Propustnost svake staze je 250 MB/s max. propusnost 250MB/s x 32 = oko 8 GB/s

Utori za proirenja

AMR (Audio Modem Riser)

Razvijen sa strane Intela Utor namjenjen prikljuivanju modema, bez plugnplay mogunosti Funkcionalnost vrlo ograniena slui samo za spajanje modema Nepotrebno zauzima mjesto na matinoj ploi gdje bi mnogo korisniji bio jo jedan PCI utor

Utori za proirenja

CNR (Communications and Networink Riser)

Takoer razvijen sa strane Intela Utor koji je bolji od AMR utora utoliko to prua podrku za plugnplay Proizvedeno je vrlo malo modema i zvunih kartica za ovaj utor Takoer nepotrebno zauzima prostor matine ploe

Utori za proirenja

ACR (Advanced Communications Riser)

Razvijen sa strane ostalih proizvoaa mikroprocesora, chipseta i matinih ploa (poput AMD-a i VIA-e) Izgleda poput obrnutog PCI utora Na tritu gotovo da i ne postoje ACR kartice

Konektori za diskove, disketne i optike pogone

Na desnom rubu matine ploe nalaze se obino dva IDE/ATA konektora za spajanje tvrdih diskova i optikih ureaja i jedan prikljuak za disketni pogon Svaki IDE/ATA konektor odgovara jednom IDE kanalu obino su dva, moe ih biti i vie Crni IDE/ATA konektor (33 MB/s) spajanje sporijih ureaja (optiki ureaji) Konektori u bojama (plava, naranasta) (66, 100, 133 MB/s) spajanje brzih tvrdih diskova Na dananjim se matinim ploama osim paralelnih ATA konektora (PATA) mogu nai i serijski (SATA) konektori za spajanje SATA diskova SATA propusnost od 150, 300 i 600 MB/s

Utori za procesore (slot, socket)

S obzirom na pakiranje modela procesora, postoje oni koji se umeu u podnoje (socket) i utor (slot) Podnoje (socket) etvrtastog je oblika i posjeduje rupice u koje sjedaju pinovi (noice) procesora
Socket PGA (Pin Grid Array) podnoje etvrtastog oblika s rupicama za pinove procesora Socket LGA (Land Grid Array) podnoje za novije Intel procesor s pinovima

Utor (slot) slian ostalim utorima na matinoj ploi u koji se umee procesor napravljen u slot izvedbi

Utori za procesore (slot, socket)

Socket PGA Slot 1

Socket LGA

Slot A

Utori za procesore (slot, socket)

Utor Socket 1 Socket 2 Socket 3 Socket 4 Socket 5 Socket 6 Socket 7 Socket 8 Socket 370 Slot 1 Br. pinova 169 238 237 273 320 235 321 387 370 242 Procesor Intel 486 Intel 486SX,DX Intel 486SX,DX Intel Pentium 60/66 MHz Intel Pentium 75 300 MHz Nije uao u primjenu Intel Pentium 75 300 MHz Intel Pentium Pro Intel Celeron, Pentium III Intel Pentium II, III, Celeron

Utori za procesore (slot, socket)

Utor Slot A Socket A Socket 423 Socket 478 Socket 603 Socket 754 Socket 939 Socket 940 Socket LGA 775 (Socket T) Socket LGA 1366 (Socket B) Br. pinova Procesor 353 462 423 478 603 754 939 940 775 AMD K7 AMD Athlon, Duron Intel Pentium IV Intel Pentium IV, Celeron IV Intel Xeon AMD Athlon 64, Sempron AMD Athlon 64 (2004), 64-FX AMD Opteron, Athlon 64-FX Intel Pentium IV, Core 2 Duo, Core 2 Quad, Core 2 Extreme Intel Core 2 Extreme QX9775 Intel Core i7

Socket LGA 771 (Socket J) 771 1366

Utori za memorijske module

Memorijski utori na matinoj ploi mogu primiti odreene vrste memorijskih modula SIMM moduli
Format modula RAM memorije koriten od ranih 1980-ih godina do kasnih 1990-ih godina Najraniji modeli imali su ili 256 KB ili 1 MB memorije Prva izvedba SIMM memorija imala je 30 pinova i 8-bitnu podatkovnu sabirnicu koriteni u 286, 386 i 486 raunalima Druga izvedba SIMM memorija imala je 72 pina i 32-bitnu podatkovnu sabirnicu koriteni u 486, Pentium, Pentium Pro i u nekim Pentium II raunalima

DIMM moduli
Trenutno najkoriteniji format memorijskih modula Mnotvo tipova, 64-bitna podatkovna sabirnica

RIMM moduli
Format memorijskog modula koriten za RDRAM (Rambus DRAM) memorijske ipove Danas vrlo mali broj matinih ploa podrava RDRAM DDR SDRAM je bri i jeftiniji za izradu

Utori za memorijske module

SIMM utori

DIMM utori

RIMM utori

Sabirnica

Sabirnica (eng. bus) veze za razmjenu podataka unutar raunala (izmeu komponenti) ili izmeu raunala Skup vodia za razmjenu elektrinih signala koji predstavljaju podatke izmeu sastavnih dijelova raunala (procesora, RAM memorije, kartica za proirenja, ureaja,...) Unutarnje i vanjske sabirnice Unutaranje sabirnice raunala
Izvedene kao vodii na povrini tiskane ploice spojene s chipsetom matine ploe i na prikljunice za dodatne sklopove u raunalu Dodatni sklopovi (npr. kartice) moraju biti izraene tako da se mogu prikljuiti na prikljunicu (npr. utor) koja je spojena na sabirnicu odreenog tipa Dogovoreno je nekoliko normiranih sabirnica ISA, PCI, AGP, PCI-E Procesorska sabirnica (FSB Front Side Bus) Memorijska sabirnica

Sabirnica

... tri glavne vrste unutarnjih sabirnica (s obzirom na podatke koje prenose):
Podatkovna sabirnica (eng. data bus) skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju podatke broj vodia jednak je broju bitova koje odjednom moe obraditi CPU (32-bitna raunala 32 vodia podatkovne sabirnice) Adresna sabirnica (eng. address bus) skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju adrese njihov broj ovisi o grai raunala 32-bitna adresna sabirnica procesorski je standard od 2004. godine Nadzorno upravljaka sabirnica (eng. control bus) skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju nadzorne i upravljake signale njihov broj i funkcije uvelike ovisi o procesoru

Vanjske sabirnice raunala

Veze koje omoguuju razmjenu podataka izmeu raunala i vanjskih (prikljunih) ureaja USB (Universal Serial Bus), IEEE 1394 (FireWire)

Sabirnica - shema

Sabirnica Procesorska sabirnica (FSB Front Side Bus)

Komunikacijski put izmeu procesora i ipseta Takt FSB sabirnice kree se izmeu 66 i 1024 MHz Takt FSB sabirnice na odreenim je matinim ploama mogue mijenjati ili preko BIOS setup programa ili preko kratkospojnika (jumpera) na matinoj ploi Propusnost FSB sabirnice ovisi o veliini podatkovne sabirnice (Pentium III/IV i Athlon/Duron 64-bitna) i njenom taktu Primjer izrauna propusnosti: Pentium 4 s taktom FSB sabirnice od 400 MHz:
400 MHz x 64 bita / 8 bita u bajtu = 3200 MB/s

Intel Core i7 umjesto FSB sabirnice koristi se Intel QuickPath Interconnect (QPI) takta od 4.8 GHz do 6.4 GHz chipset mora podravati QPI
6400 Mhz x 32 bita (16 bita u oba smjera dvosmjerni parovi vodia) / 8 = 25.6 GB/s

Memorijska sabirnica
Prenosi podatke izmeu ipseta i RAM memorije Ovisno o vrsti memorije koju ipset podrava razliite brzine i propusnosti sabirnice Idealno bi bilo da njena brzina odgovara brzini FSB sabirnice Primjerice Pentium IV s FSB sabirnicom takta 400 Mhz i DDR SDRAM memorija sa sabirnicom takta 400 MHz

Brzine: sabirnice, procesor i memorija

Brzine sabirnice, procesora i memorije izraavaju se u megahercima (MHz), a dananjih procesora i u gigahercima (GHz) Tonije od brzina je rei takt Matine ploe projektirane su da podravaju niz razliitih procesora unutar jedne porodice primjerice Celerone razliitih taktova (brzina) Brzine FSB sabirnice kreu se od 66 do 1600 MHz (Intel Core 2 Extreme) Memorijska sabirnica najee mora raditi na istom taktu kao i FSB
Mogu je i omjer taktova primjerice 4:5 to znai da je takt memorijske sabirnice (500MHz) 5/4 bri od takta FSB sabirnice (400MHz) asinkroni sustav

Na veini matinih ploa o taktu FSB sabirnice ovisi i takt PCI sabirnice sinkrone i asinkrone matine ploe

Brzine: sabirnice, procesor i memorija

Sinkrone matine ploe

Brzina PCI sabirnice ovisi o brzini FSB sabirnice PCI brzina nikada nije jednaka FSB brzini koristi se djelitelj FSB takt dijeli se s cjelobrojnim djeliteljem kako bi se dobila brzina PCI sabirnice FSB takt (MHz) 50, 60, 66 100 133 Djelitelj 2 3 4 PCI takt (MHz) 25, 30, 33 33,3 33,3

33 MHz bila je maksimalna brzina prve verzije PCI standarda

Asinkrone matine ploe

Omoguava da se FSB i PCI taktovi postave neovisno Primjerice PCI sabirnica uvijek e biti ograniena na 33 MHz, dok se FSB brzina moe podeavati neovisno o tome

Brzine: sabirnice, procesor i memorija

Mnoitelj za brzinu procesora

Dananji procesori na rade na osnovnom FSB taktu - takt procesora dobiva se mnoenjem takta FSB sabirnice s odgovarajuim mnoiteljem procesora Proizvoai matinih ploa podravaju irok raspon mnoitelja podrka za vei broj modela procesora iz pojedine porodice Najei mnoitelji su od 1,5 do 10 Primjer:
AMD Athlon 2200+ (1,8 GHz), FSB takt: 266 MHz Mnoitelj procesora: 6,75 6,75 x 266 MHz = 1.795 GHz Intel Core 2 Extreme QX9775 (3,2 GHz), FSB takt: 1600 MHz (otkljuan mnoitelj) Mnoitelj procesora: 2 2 x 1.600 MHz = 3.200 GHz

Takt procesora moe se promijeniti promjenom osnovnog FSB takta ili promjenom mnoitelja procesora najee pomou jumpera (kratkospojnika) na matinoj ploi OVERCLOCKING Na novijim Intelovim i AMD-ovim procesorima mnoitelj je zakljuan u samom procesoru

Chipseti

ipset (chipset) skup ipova koji upravljaju radom matine ploe Vrsta chipseta odreuje karakteristike i performanse matine ploe Chipset zna:
Kako komunicirati s RAM memorijom Koji taktovi FSB i PCI sabirnica stoje na raspolaganju Kako se komunicira s AGP ili PCI-E grafikim karticama Kako komunicirati s PATA/SATA diskovima ili s vanjskim USB ureajima Vrsta i brzina procesora Brzina sabirnice Broj procesora na ploi Broj i vrsta memorijskih utora, tip i brzina memorije Eksterna grafika AGP, PCI-E

O chipsetu ovisi:

Chipseti

chipset se u veini sluajeva sastoji od dva ili tri ipa najei sluaj danas su dva ipa Northbridge i Southbridge Northbridge (sjeverni most) vei ip na sjeveru
Brine se za komunikaciju s komponentama koje zahtjevaju brz protok podataka Procesor (CPU), grafika kartica spojena na AGP ili PCI-E suelje, RAM memorija te, ako postoji, integrirani grafiki ip MCH (Memory Controller Hub)

Southbridge (juni most) manji ip na jugu

Brine se za komunikaciju s komponentama koje su manje zahtjevne u pogledu brzine prijenosa podataka PCI sabirnica, serijski (COM) i paralelni (LPT) portovi, USB portovi, IDE/ATA suelja za diskove, SATA suelja za diskove, integrirani audio ipovi, PCI-E 1x, mi, tipkovnica,... ICH (I/O Controller Hub)

U nekim izvedbama postoji trei ip Super I/O Controller nadopunjuje funkcionalnost Southbridge ipa

Chipseti

VIA Technologies VT8633 chipset northbridge i southbridge

Chipseti

Razvoj chipseta sloen je i skup posao koji si mogu priutiti samo najvee tvrtke Intel i AMD, te nezavisni proizvoai VIA Technologies, ALi i SiS Ostali proizvoai licenciraju chipsete za koritenje na svojim matinim ploama Broj chipseta (s time i matinih ploa) na tritu vrlo je velik nemogue je na jednom mjestu pobrojati sve postojee verzije chipseta za sve generacije procesora Chipset matine ploe mogue je prepoznati pomou softwarea poput SiSoftware Sandra-e

Chipseti

VIA KT333 chipset za AMD socket A procesore Athlon XP i Duron

Chipseti

Intel 875P chipset za pentium 4 procesor

Chipseti

Intel X58 chipset za Core i7 procesore

Matina ploa - Intel

Matina ploa - AMD

Matina ploa s PCI-E utorima

Matina ploa s ISA utorima

Matina ploa s VLB (VESA Local Bus) utorima

Intel X58 Extreme DX58SO matina ploa s novim X58 chipsetom