MEDUNARODNO PRIVATNO PRAVO I

1. Koje pravne odnose podrazumijevamo pod privatno pravnim odnosima?

Privatno pravni odnosi kao svojevrstan tehnicki termin koji u medunarodnom privatnom pravu predstavlja jednu zbirnu oznaku ili genus proximus za statusnopravne, porodicnopravne,nasljednopravne,stvarnopravne,obligacionopravne i jednim dijelom radnopravne i privatnopravne odnose.

2. Nacini pojavljivanja stranog elementa?

Ako je jedan od subjekata pravnog odnosa stranac i fizicko ili pravno lice strani element je prisutan u subjektu i vezuje se za personalni suverenitet drzave Ako se stvar koja je predmet(objekt)privatnopravnog odnosa nalazi u inostranstvu, strani element se vezuje za objekat-vezuje se za teritorijalni integritet drzave Ako je pravni odnos nastao ili se treba realizirati na stranoj teritoriji strani elemet postoji u sadrzini takvog pravnog odnosa-vezuje se za teritorijalni suverenitet drzave

3. Hijerarhija pravnih izvora MPP-a

Medunarodno pravno(komunitarno pravo)ima prioritet u onosu na unutrasnje zakonodavstvo. Medutim, ako je jedno pitanje razlicito regulisano bilateralnim i multilateralnim ugovorom koji obavezuju jednu zemlju(tzv.sukob konvencija)bilateralni ugovor nije nuzno lex specialis u odnosu na multilateralni ugovor jer mogu regulisati putpuno isti predmet(pitanje). Stoga vrijedi maxima lex posterior deragot legi priori dakle treba primjeniti sporazum kasnije zakljucen bez obzira na to da li je bilateralan ili multilateralan. Za domace organe postoji duznost pronalaska relevantnog konvencijskog prava radi njegove primjene(da utvrdi da li postoji medunarodni ugovor koji je in corecto na snazi i da utvrdi kako glasi odgovarajuca pravna norma iz tog izvora.

4. Haske konvencije koje su na snazi u BIH

Haska konvencija o gradanskom sudskom postupku Haska konvencija o formi testamenta Haska konvencija o ukudanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava Haska konvencija koje se primjenjuju na saobracajne nezgode Haske konvencije ciji je cilj da osigura laksi pristup pravosudu na medunarodnom planu

5. Cilj i metod rada Haske konvencije za MPP

Haska konferencija za MPP je najznacajnija svjetska institucija koja se bavi MPP-om. To je stalna meduvladina organizacija koja djeluje u okviru Haske akademije za MPP. Statut ove Konferencije je na snazi od 1955 godine. Cilj ove institucije je - Internacionalna regulacija privatnopravnih odnosa sa inostranim elementom

Harmonizacija materijalnog,procesnog i kolizionog pravadrzava clanica i drugih clanica Medunarodna sudska i administrativna pomoc,jednoobrazno rjesavanje kolizije zakona u oblasti ugovornih i vanugovornih obligacija, izdrzavanja zastite djece bracnih odnosa, nasljednopravnih odnosa, statusa pravnih osoba Priznavanje i izvrasavanje stranih sudskih odluka

Osnovni metod rada Konferencije je donosonje multilateralnih medunarodnih konvencija, cemu naravno prethodi pregovaranje, izrada pripremnih materijala, prednacrta odnosno nacrta odgovarajuce konvencije koja se potom usvaja na zasjedanju konferencije te nakon dobijanja utvrdenog broja ratifikacija stupa na snagu. 6. U Medunarodnom privatnom pravu postoje 2 opsta principa u

odrdivanju mjerodavnog prava za regulisanje privatnopravnog odnosa sa inostranim elementom.

Odgovor na pitanje koje je pravo mjerodavno za regulisanje privatnopravnih odnosa sa inostranim obiljezjima daju uvijek i samo norme MPP-a(kolizione norme)drzave u kojoj se pitanje i postavlja Mjerodavno moze biti samo jedno od zakonodavstava sa kojima je slucaj povezan i to ono sa kojim je ta povezanost najznacajnija a to suvereno odreduje drzava u kojoj se pitanje postavlja i to upravo sa svohjim kolizionim normama

7. Koji su kriteriji vezivanja prisutni kod odredivanja personalnog prava pravne osobe?
Kriterij drzavljansta clanova pravnog lica- danas pevaziden kriterij obziromna multinacionalni sastav vecine pravnih kao i dionickih drustava sa dionicma na donosioca ciji su vlasnici kapitala anonimni. Kriterij osnivanja upucuje na pravo drzave u kojoj je pravna osoba registrirana kao pravni subjekt. Ono je vladajuce u angloamerickim zemljama gdje se naziva sistem registracije ili inkorporacije. Glavna prednost je sigurnost jer se pouzadno zna gdje je mjesto osnivanja a time i mjerodavno pravo a glavni nedostatak je sto zanemaruje porijeklo kapitala, mjesto djelovanja i sl. On je takoder pogodan i za zloupotrebu u vidu fiktivnih registracija Kriterij sjedista zasniva se na shvacanju da se kod odredivanja pripadnosti pravne osobe mora uzeti u obzir sredina u kojoj se njena aktivnost odvija. Taj kriterij je relativno stabilan, lako se ustanovljava i nije pogodan za fraus legis. Osnovno je stanoviste da je sjediste pravne osobe u mjestu gdje je sjediste uprave. Sjediste moze biti: statutarno sjediste (koje je navedeno u statutu pravnog lica),realno (vecina zakonodavstava se opredjeljuje za realno). Nas ZMPP prihvata kriterij mjesto reg. Ali ce se smatrati da pravna osoba pripada drzavi u kojoj je njeno stavrno sjediste ako tu pripadnost ima i po pravu te drzave

Kriterij kontrole pravne osobe javio se u 1. Svjettkom ratu u vezi sa sekvestracijom neprijateljske imovine. Tako je uoceno da se polazeci od kriterija sjedista sekvestraciji izmicu mnoge prevne osobe koje su po porijeklu kapitala ili nacionalnosti drzava bile njemacke ili austrijske. Primjena ovog kriterija je napustena nakon 1. Svjetskog rata ali se primjenjivao u 2. Svjetskom ratu.

8. Objasni princip karakteristicne prestacije kod odredivanja mjerodavnog prava za ugovorne odnose
ZMPP utvrduje primjenu prava najtjesnije veze u odsustvu sporazumnog izbora stranaka. Ovaj princip se realizira posredstvom karakteristicne prestacije i to vezivanjem za prebivaliste duznika karakteristicne prestacije (radnje) u vrijem prijema ponude. Zakon veoma detaljno daje odgovarajuce presumpcije za pojedine tipova ugovora. Pravo predvideno na osnovu presumpcija ce se primjenjivati ako oklonosti slucaja ne upucuju na drugo pravo cl20ZMPP. Teorijom karakteri. Prestacije kao tacka vezivanja preobrazena je unjesto izvrsenja karakteristicne obaveze. Ta karakteristicna ili tipicna radnja iz ugovora je prema ovoj teoriji ona koja je svojstvena za pojedine vrste ugovora. To je cinjenje koje identificira ugovor:predaja stvari ili isporuka robe kod ugovora u prodaji, uskladistenje robe kod ugovora o skladistenju i sl.

9. Nacelo najtjesnje povezanosti

Najtjesnja(najuza) povezanost je nacelo MPPa prema kojem na privatnopravne situacije sa internacionalnim obiljezjima treba primjeniti pravo one drzave s kojom ta pravna situacija ima onaj kontakt ili one kontakte koji su sa apekta MPP zemlje u kojo se pitanje postavlja, unaprijed odredeni kao najznacajniji za taj tip pravne situacije.

10. Dva osnovna metoda utvrdivanja najtjesnje veze

Aprioristicki, deduktivni ili sinteticki metod koji dominira u klasicnom MPPu(gdje se mjerodavno pravo odreduje unaprijed)zakonodavac unaprijed, pomocu generalnih apstraktnih kolizionih normi fiksira najtjesnju povezanost za datu vrstu privatnopravnih odnosa utvrdujuci tipicne tezisne kontakte i obavezujuci domaci _______ da na takve odnose primjeni pravo drzave s kojom postoji tezisni kontakt Posterioristicki, induktivni ili analiticki metod gdje semjerodavno pravo odreduje za jedan konkretan slucaj odlukom suda-u sebi sadzi izvjesnu krutost sto dolazi u slucajevima koji su apsolutno internacionalni i koji su vezani sa vise drzava manjevise ravnomjerno.

11.Uzvracanje i upucivanje dalje(renvoi)

Pojava u MPP koja se moze dovesti do toga da se umjesto domacem koalizionom normom odredenog mjerodavnog prava ipak primjeni domace ili pak neko drugo strano pravo umjesto onog koje je oznaceno kao mjerodavno. Ishod ce biti pozitvan ako se trece pravo samo proglasava mjerodavnim ili ako se takvim proglasava bilo koje pravo do kojeg se dolazi u lancu sukcesivnih upucivanja. Podrucje na kojem ustanova renvoi moze djelovati je podrucje osobnog statusa,porodicnih i nasljednih odnosa, zbog konkurencije drzavljanskog i domicilnog principa jer tu ova ustanova

pokazuje svoju pozitivnu internacionalisticku stranu-miri drzavljanski i domicilni princip.

12.Kod ugovornih odnosa koja su tri nacina rjesavanja sukoba zakona odnosno izbora mjerodavnog prava?
Vezivanje voljom stranaka prisutno na podrucju kolizionog regulisanja ugovornih odnosa. Stranacki izbor ima potpuno koliziono dejstvo- predstavlja tacku vezivanja koja odobrano pravo cini mjerodavnim ukljucujuci njegove imperativne norme Vezivanje posredstvom mjesta poduzimanja pravnih radnji-vezivanje in abstractoobjektivne tacke vezivanja. One imaju drugorazredan znacaj. Danas preovladava misljenje da je ugovorne odnose obzirom na njihov intelektualni karakter tesko a priori lokalizirati i podvrgnuti pravnom poretku koji vazi na jednoj teritoriji. Mogucnost takve lokalozacije vezana je samo za dva momenta u kojima je obligacija vidljiva: moment nastanka i moment izvrsenja. Utvrdivanje najtjesnje povezanosti uzimajuci u obzir sve vezane okolnosti i njihovo balansiranje u konkretnom slucaju bez obzira da li se govori o najtjesnjoj povezanosti,hipotetickom izvoru prava ili o klauzulama odstupanja smisao je isti: izbjeci fiksno vezivanje a priori i omoguciti da svaki ugovor tretira individualno tj. Da se u razmatranje uzme sve relevantne vezanosti i donese odluka a posteriori. Nas ZMPP takode utvrduje primjenu prava najtjesnje veze u odsustvu sporazumnog izbora stranaka.

13.Kod unutrasnjih(nacionalnih) izvora navesti nacine reguliranja medunarodnih privatnopravnih odnosa u uporedom pravu:
Kada su u drzavi norme MPPa kodificirane u posebnom zakonu Kada norme nisu kodificirane u posebnom zakonu negose nalaze u uvodnim ili zavrsenim odredbama gradanskog zakonika Kda su norme MPPa fragmentirano rasporedene u zakonima koji se ticu pojedinih privatnopravnih odnosa

14.Lex loci delicti- prednosti i nedostaci

Objektivno vezivanje loci delicti mjesto izvrsenja delikta kao tezisni kontakt ima najznacajniju ulogu na podrucju kolizionog regulisanja deliktne odgovornosti za naknadu stete. Princip lex loci delicti je suvereno vladao kod odredivanja deliktnog statusa kako u evropskom tako i u americkom pravu. U danasnjem MPPu je dopunjen ili potisnit na mjesto dopunskog rjesenja a u nekim zakonodavstvima je sveden samo na jednu od indicija za pronalazenje najblizeg prava odnosno prava sa kojim je odnos najtjesnje povezan. Nedostatci: -uticaj tehnickih sred(posebno prevoza i komunikacije), - deliktna radnja je u danasnje vrijeme cesto prostorno razdvojena od osobe i njenih fizickih akata

- danas su cesti tzv dislocirani delikti kod kojih radnja izvrsenja prostorno ne koindicira sa mjsetom nastanka stete . Postavlaj se pitanje da li je u takvoj situaciji cjelishodnije primjeniti pravo drzave u kojoj je izvrsena proivpravna radnja ili one u kojoj je nastupila steta Prednost:- veza izmedu delikata i pravnog poretka se uspostavlja na logican nacin, aktom povrede pravnog poretka pocinilac mu se istovremeno podvrgava vezuje se za njega. Radi se o solidnoj vezi cije utvrdivanje in correcto najcesce nije problematicno.

15. Mjerodavno pravo za zakljucenje braka sa inostranim elementom

Kada je rjec o materijalnim pretpostavkama za zakljucenje braka razlikuju se dva nacina vezivanja tj. Izborna mjerodavna prava: - Vezivanje za mjesto zakljucenja braka- doktrina koja je smatrala da lex loci actus upravlja rormon pravnih pislova i njegovim materijalnimsadrzajem. Prema ovome brak koji je valjano zakljucen na jednom mjestu valjan je svugdje. Na ovoj doktrini stoji americko pravo - Vezivanje za personalno ravo buducih supruznika- nas ZMPP stoji na stanovistu uvjeti zakljucenja braka ocjenjuju se za svaku osobu prema zakonu drzave ciji je ona drzavljanin u vrijeme stupanja u brak. Smisao ovog dvostrukog vezivanja je da se osigura priznanje braka u obje drzave ciji su drzavljani bracni drugovi. Nas ZMPP utvrduje da su uslovi za sklapanje braka nacelno prosuduju po nacionalnom zakonu buducih supruznika ali bez obzira na to brak pred nasim organima nece biti zakljucen ako postoje smetnje kojes eodnose na apsolutne smetnje:bracnost, krvno srodstvo i nesposobnost za rasudivanje. MJERODAVNO PRAVO ZA FORMU BRAKA: Problem se pojavljuje u dva oblika: - Koje pravo primjijeniti u pogledu forme braka koji se zakljucuje pred domacim organom a postoji strani element u subjektu - Po kojem pravu treba procijeniti da li je brak zakljucen u inostranstvu formalno valjan, moze li kao takav biti registriran u domacim knjigama gradanskih stanja(maticna knjiga vjencanih) i proizvoditi pravno dejstvo na domacoj teritoriji. Postoji univerzalni standard a to je primjena legis loci celebratioris_prava drzave na cijoj se teritoriji brak zakljucuje.

16.Obicna i distributivna kumulacija

Obicna kumulacija znaci da se pitanje postojanja uvjeta za stupanje u brak svakog od nupturijenta u stvari ocjenjuje prema dva zakona: prema njegovom nacionalnom zakonu i istovremeno prema nacionalnom zakonu njegovog buduceg bracnog druga. Brak prem atome ne bi mogao biti zakljucen ukoliko npr. Buduca supruga ispunjava uvjetekoje trazi njeno domovinsko pravo ako ne ispunjava i one koje propisuje domovinsko pravo njenog buduceg muza. Distrubutivna kumulacija znaci da bracne smetnje predvidene u nacinalnom zakonu jednog od supruznika imaju uticaja samo na njegovu sposobnost za stupanje u brak.

17.Washingtonska konvencija o jednobraznom zakonu o obliku medunarodnog testamenta 1973. Godine

Konvencija cilja na to da clanice ugrade u svoja zakonodavstva pravila jednoobraznog zakona o obliku medunarodnog testamenta koja su sastavni dio konvencije. Cilj dakle je unifikacija nacionalnih pravila. Za formalnu punovaznost testamenta nije vazno gdje je sastavljen, gdje se nalazi imovina, kojeg je drzavljansta ostavilac i gdje je njegovo prebivaliste ili boraviste(cime se prakticno iskljucuje funkcijaa tezisnih kontakata i kolizionog regulisanja). Potrebno je samo da je ostavilac postupio u skladu sa relativno jednostavnim jednoobraznim pravila konvencije. Testament treba biti sacinjen u pismenom obliku na bilo kojem jeziku, rukom ili na neki drugi nacin ostavilac ga nemora tada cak ni svojerucno potpisati. Nakon toga, on u prisustvu dva svjedoka i ovlastene osobe izjavljuje da je doticno pismeno njegov testament te dga tada potpisuje i priznaje potpis za svoj. Potom ovlastena osoba izdaje potvrduo tome da se kod sastavljanja testamenta postupalo u skladu s jednoobraznim pravilima. Time testament stice svojstvo medunarodnog i priznaje se u svim zemljama clanicama.

18.Haska konvencija o mjerodavnom pravu o drumskim saobracajnim nezgodama

Pocetno odreduje koji se zakon primjenjuje na gradansku neugovorenu odgovornost nastalu iz saobracajne nezgode a bez obzira na vrstu suda koji je nadlezan za rjesavanje. Po polju primjene je odredena kao konvencija koja se odnosi na gradansku neugovornu odgovornost za stetu koja natsane kao posljedica saobracajne nezgode na drumu iskljucujuci iz polja primjene druge slucajeve saobracajnih nezgoda. Takode se primjenjuje u slucaju kada zakonodavstvo odredeno njenim kolizionim pravilima nije pravo jedne od drzava ugovornica lex loci delicti je zadrzan kao osnovno rjesenje ali je predviden veliki broj izuzetaka. Principijalna mjerodavnost lex loci delicti ali tjesnjom pa time i odlucnom vezom smatra vezu sa mjestom reg. Vozila ukoliko za lex loci delicti ne vezuje istovremeno i redovno boraviste ostecenog koji se nalazio u vozilu. ?

19.Reciprocitet
Podrazumjeva jednako ponasnje izmedu dviju suverenih drzava . moze biti rjec o ponasanju u pogledu tretmana stranaca, priznavanju sudkih i drugih odluka te o pruzanju medunarodno pravne pomoci. Moze biti diplomatski,zakonski (DZF) ili fakticki (po nastanku). Po obimu ili sadrzini formalni(FME), materijalni ili efektivni.

20.Retorzija
Negativni reciprocitet tj. Nepozeljno uzajamno ponasanje dviju drzava. U medunarodnom privatnom odnosno procesnom pravu retorzino ponasanje drzava moguce je zato sto jedna od njih ustrajno odbija primjeniti pravo one druge iako bi to prema svojim kolizionim pravilima trebala uciniti pa onda isto ponasanje nastupi i s druge strane.

21.Unifikacija kolizionog(medun.priv) prava

Postalo eje jasno da se nemoze doci do univezalnog kodeksa medunarodnog privatnog prava cije bi kolizione norme obavezivale sve zemlje. Osnovni razlog su razlike na kojima posebno u oblasti statusnog i orodicnog prava insistiraju s jedne strane zemlje Common law tradicije i kontinentalne zemlje civilne pravne tradicije. Najocigledniji primjer su sigurno kolizione norme koje reguliraju status osoba i porodicnbe i nasljedne odnode sa stranim elementom. Angloamericke zemlje insistiraju na tome da za ova pitanja bude mjerodavno domicilno pravo osoba dok vecina kontinentalnih zemalja preferira pravo drzavljanjstva osoba. Mada su postignuti krupni rezultati donosenjem Haskih konvencija kao i bilateralnih i multilateralnim ugovorima 22. Problem drzava sa slozenim pravnim poretkom princip jednostepenosti i

princip dvostepenosti
Problem se sastoji u odredivanju mjerodavnog stranog prava kada domaca koliziona norma ukazuje na pravo slozene drzave. O tome postoje dva stanovista. Jednp, prema kojem izbor prava u tom slucaju treba prepustiti unutrasnjim kolizionim normama doticne strane drzave(princip dvostepenosti), i drugo prema kojem neposredan izbor vrsi koliziono pravilo koje je i uputilo na slozeni pravni poredak(principi jednostepenosti). Ako je pravo slozene drzave na koje ukazuje koliziona norma MPP mjerodavno kao pravo mjesta gdje se dogodio delikt onda bi prema principu jednostepenosti trebalo pravo teritorijalne jedinice na cijoj se teritoriji delikt i dogodio. Prema drugom stanovistu uloga kolizione norme MPP iscrpljena je time sto je ona ukazala na pravo doticne slozene drzave a zadatak izbora mjerodavnog prava preuzimaju unutrasnja koliziona pravila doticne slozene drzave. Princip jednostepenosti ima prevagu u doktrini a i prakticno prednost izuzev u slucaju kad je pravo slozne dr5zave indicirano kolizionom normom u kojoj je tezisni kontakt drzavljanstvo.

23.Objasnite princip kaskadnog vezivanja kod ozbora mjerodavnog prava na dejstvo braka s inostranim elementom
Naprimjer svicarski MPP polazi od mjerodavnog legio fori ukoliko je locus celebrationes u svicarskoj, a potom primjenjuje kaskadno vezivanje in favorem matrimoni:pravo zajednockog domicila ili zajednickog drzavljanstva buducih supruznika a ako tkva tacka vezivanja ne postoji onda pravo drzave porijekla ili prebivalista jednog od njih. To sto se polazi od primjene domaceg prava rezultat je tradicije posto je prema ranijim propiima stranac morao ispunjavati uvjete za brak i prema svicarskom i prema svom nacinalnom zakonu.

24.Kako se odreduje mjerodavno pravo kod forme ugovora ciji su predmet nekretnine
Sama priroda nekretnina, njihova nepokretljivost i ocigledna povezanost s teritorijom odredene drzave bez sumnje daje nepobitan osnov za njihovo podvrgavanje pravu

drzave na cijoj teritoriji one leze. Nekretnine su naime dio drzavne teritorije a time u odredenom smislu i dio drzave same. One su tako trajno i tijesno povezane s drzavom u kojoj se nalaze i njenim pravomn da se moze reci da sva prava povodom njih imaju svoj prirodni centar gravitacije.