Professional Documents
Culture Documents
Logistika U Saobracaju
Logistika U Saobracaju
DOBOJ
SKRIPTA
LOGISTIKA U SAOBRAAJU
Sadraj:
Logistika
predstavlja
proces
planiranja,sprovoenja
i
kontrole:nabavke,odravanja,skladitenja,transporta,informacija i prodaje sa ciljem
njihovog poboljanja.
- Primjena logistike datira duboko u prolosti jo od vremena pojave
prvobitnog
organiziovanog zanatstva.
- Rije logistika u smislu kakva se danas primjenjuje upotrijebljena je oko
ZADACI LOGISTIKE
Zadaci poslovne logistike kao nauke se sastoje u:
4
1. Identifikacija i praenje kretanja svih elemenata ciklusa reprodukcije,kao i svih inilaca koji
ova kretanja uslovljavaju.
2. Istraivanju i analizi identifikovanih kretanja tj.tokova sa stanovita ciljeva poslovnih sistema.
3.Teorijskom uoptavanju zakonitosti principa odvijanja identifikovanih tokova.
4. Definisanje odgovorajuih modela,metoda i tehnika ijom se primjenom u praksi ostvaruje
prevazilaenjem vremenske i prostorne dimenzije poslovnih tokova u cilju unapreenja
efikasnosti sistema.
5. Evakuaciji rezultata ostvarenih primjenom logistikih modela,metoda i
tehnika rada i njihovom daljem usavravanju.
Zadaci poslovne logistike kao specifine poslovne funkcije:
1. Snabdjevanje radnih mjesta sa svime to je potrebno za uspjeno izvrenje radnog zadatka.
2. Efikasnom korienju faktora vrijeme.
3. Primjeni logistikih modela,metoda i tahnika rada u oblasti saobraaja
(skladitenja,pakovanja,transporta i distribucije).
4. Praenju i analizi podobnosti primjenjenih logistikih modela,metoda i tehnika rada.
5. Obezbjeenju povratnog uticaja primjene
logistikih modela i metoda i
tehnika rada na dalji razvoj logistike kao
nauke.
UTICAJ LOGISTIKE NA OEKIVANE REZULTATE
Preduzea sa razvijenom logistikom koncepcijom poslovanja i konstituisanom funkcijom
logistike mogu raunati na dva vida ekonomskih efekata:
1).Snienju trokova poslovanja koje proizilazi iz smanjenja prosjene sume angaovanih
sredstava i optimiranja logistikih trokova.
2).Sa poveanjem obima prodaje (saobraajne usluge)zahvaljujui prednostima koje prua
logistiki servis.
Da bi funkcija logistike mogla da ostvari svoj zadatak u oblasti smanjivanja trokova
poslovanja neophodno je:
- Kontinuirano praenje dinamike primarnih i sekundarnih logistikih trokova (dopuna
org.knjig.evidencije)
- Optimiziranje trokova itavog logistikog sistema (primjena kvantitativnih
simulacionih modela i raunarske tehnike).
- fleksibilnost i
- inovativnost
KOOPERATIVNOST:Sloeniji oblik organizacione strukture preduzea kao i
primjenu savremenih metoda rukovoenja (kooperativne i participativne metode).
FLEKSIBILNOST:Uslovljena je u obezbjeenju pruanja saobr.usluge uz najnie
mogue angaovanje obrtnih sredstava.(Ostvaruje se potpunom debirokratizacijom
menadmenta tj.delegiranjem nadlenosti i odgovornosti koje se nalaze to blie
kupcu.Fleksibilnost takoe podrazumijeva dobro poznavanje korisnika usluge,univerzalno
obuene radnike i timski rad na pripremi i donoenju odluka.
INOVATIVNOST:Da svi nosioci aktivnosti u oblasti logistike budu ukljueni u
kontinuirani proces inovacije znanja iz sledeih razloga:
- poslovna logistika,kao ekonomska disciplina je mlada tako da se veina strunjaka iz
prakse nije upoznala s njom tokom kolovanja.
- logistika se veoma brzo razvija pa je neophodno kontinuirano
savladavanje novih
logistikih metoda i tehnika rada.
- primjena logistikih metoda i tehnika donosi krupne ekonomske efekt
:
( , )
(),
;
( );
;
( ), );
(, ,
- );
( );
, ( );
();
, ( , ,
, ,
;
;
; , );
6
,
(, , , , );
(, , , ,
) .
()
.
.
, , , ,
, .
, : (
), ( ,
) .
:
- (-) ().
- :
.
()
, , .
.
.
,
,
. ,
.
.
. ,
GIS GPS .
.
Struktura nosilaca
menadmentskih funkcija
(,
, , )
() .
, ,
() .
.
() .
,
, . ,
.
,
.
() ,
.
.
,
. .
.
" "
, ,
-
, ,
, , ,
,
, :
( );
;
;
.
-- (Input-Throughput-Output).
.
.
.
, , .
- ,
,
.
- . ,
,
:
.
9
, : ,
, ,
( ),
, , ,
.
,
:
, ,
.
: ,
, , , ,
(), ,
, .
, :
,
, ;
. ;
,
.
:
,
;
,
;
,
.
,
,
;
, ,
;
,
,
.
10
:
;
,
10% 25%,
.
:
, AGVS ,
, ,
,
.
;
() ,
.
;
.
11
,
3:
;
.
.
4:
;
,
.
.
:
;
;
-;
;
().
, ,
.
.
.
-
.
.
. ,
, , .
, , .
12
4. Logistika transporta
Unutranji transport
Unutranji transport prcdstavlja logistiki proces od izuzetnog znaa-ja ne samo zato
to je on, u stvari, kao krvotok organizma preduzea, ve i zato to u velikoj meri utie na
poslovne rezultate.
Pod unutranjim transportom podrazumevamo dizanje, prenoenje i odlaganje svake
vrste materijala i proizvoda, bez obzira na veliinu, oblik i teinu u proizvodnom procesu.
U unutranji transport spadaju i radovi oko planiranja i organizacije te delatnosti i
usklaivanje potpune povezanosti izmeu proizvodnje i transporta.
Poto su trokovi transporta direktno proporcionalni s vremenom, treba to vreme to vie
skratiti. No, to skraenje transportnog vremena.moe se postii organizacijom i mehanizacijom.
Skraenje vre-mena kod mchanizacije postie se upotrebom najprikladnijih transportnih sredstava.
Transportna sredstva omoguuju utedu na prostoru u radionicama i skladitima, bilo
poveanjem brzine kretanja materijala, bilo osloboenjem povrine tla u radionici kao kod krunih
prenosa. Mehanizacija unutranjeg transporta omoguuje poveanje uinka kod proizvodnje i
znatno poveanje proizvodnosti.
Poto u transportu ima dosta praznih hodova, potrebno je rad transportnih sredstava
racionalno koristiti putem detaljne studije pute-va transporta, lokacije skladita i organizacije
proizvodnih radionica i radnih mesta.
Spoljni transport
Osnovni tipovi spoljnog transporta:
Kopneni - prema mestu gde se odvija (koji ini drumski i elezniki i neki_drugi);
Vodeni - brodski (koji ine plovne reke, jezera, mora i okeani);
Vazduni - avionski ili svojevremeno i putem cepelina
Potanski, telegrafski i telefonski (PTT),
Transport sc deli na sledee oblike:
suvozemni
vazduni
vodeni i
izdvojeni oblik: cevni i iare
karakteristike
Da bi se obavljale saobraajne radnje vezane za prenos rei, vesti i slike koristimo
sledea sredstva: telefon, radio, telegraf i televiziju, pa prema tome razlikujemo sledee vrste ovog
saobraaja:
telegrafski,
radiotelegrafski,
telefonski (web),
televizijski.
Prednosti pojedinih oblika transporta
ELEZNIKI velika transportna sposobnost nezavisanje od klimatskih prilika
niski trokovi na prevoznom putu
niski ukupni trokovi za prevoze na srednja i velika
odstojanja
visok stepen bezbednosti
pouzdan, uredan, taan i masovan prevoz
energetska tedljivost, ckoloka tolerantnost mogunost primene automatizacijc
DRUMSKI velika gustina saobraajne mree prevoz od vrata do vrata" male,
elastine transportne jedinice
niski terminalni trokovi
visoka ukupna elastinost
14
Vodeni
najnii trokovi
najvea transportna sposobnost
velika (neograniena) propusna mo plovnih puteva
masovan prevoz jeftinih roba na velike udaljenosti
mala brzina, vcliki teret
terminal-terminal
dominira U internacionalnom prevozu
mali koeficijent odnosa vlastitc teinc i nosivosti
Vazduni
najvea brzina prevoza
prevoz u nedostupne reone
visoka bezbednost
smanjivanje dmgih trokova logistikc (zaliha i skladitenje)
dobra frekventnost
sigurnosl roba
terminal-terminal (prctovar)
Cijevni
\visoka pouzdanost
veliki kapacitet prevoza
visoka produklivnost
visoki stepcn inehanizacije radova
visok stepen hermetinosti
neprekidnost toka
niski operativni trokovi
masovan transporl tenih i gasovitih energetskih
sirovina
brzina i sigurnost
mala potronja goriva
visok stcpcn zatite rohe
15
pogranini,
meuteritorijalni i
tranzitni.
Prema nainu organizacije drumski transport se deli na:
a)
Linijski drumski transpori je transport koji se vri na odreenoj
relaciji i prevoznom putu, po utvrenom redu vonje i tarifama i deli
sc na:
stalan,
sezonski,
Zelczniki saobraaj:
ncelastinost (krutost),
visoka cena,
Vea potronja goriva po jedinici prevoza,
Manja efikasnost korienja kapaciteta u odnosu na vodeni, a znatno vea u odnosu na
drumski.
Drumski saobraiaj:
velika potronja goriva,
niska produktivnost rada,
Ekonominost/trokovi transporta
17
sredstva i za koje vreme mogu biti obavljeni prevozi. Tanost prevoza podrazumeva obavljanje
procesa pre-voza svakodnevno, u tano odredeno vreme, po redu vonje.
Za vreme vremenskih nepogoda prekidi na eleznici najkrae traju, pa je zbog toga
urednost i tanost eleznikog transporta u prednosti u odnosu na druge saobraajne grane. Reni
saobraaj usled duih prekida rada u zimskom periodu ne moe da prui redovan transport gotovih
proi-zvoda od proizvodaa do potroaa.
Primena principa bezbednosti prevoza
Bczbednost prevoza na pojedinim transportnim sredstvirna je jedan od vrlo znaajnih
tehnikib, ekonomsko-eksploatacionih faktora svih sao-braajnih grana.
Bezbednost transporta se najee iretira kao kriterijum pri izboru grana i prevoznika u
putnikom saobraaju; isto tako u robnom je takoe vana sigumost robe u prevozu, poto svaki
korisnik eli da roba stigne neoteena primaocu.
Saobraajna sredstva su danas, usavravanjem konstrukcije i izgrad-njom specijalnih
transportnih sredstava, u slanju da obezbede siguran prevoz skoro svih vrsta roba.
U savremenim uslovima u svetu najvii stepen bezbednosti realjzuje se u vazdunom i
eleznikom, a najnii u drumskom transportu.
Prtmena principa ekonominosti prevoza
Ekonominost prevoza, tj. cena prevoznih usluga po pojedinim tran-sportnim sredstvima
igra znaajnu ulogu prilikom izbora vida transporta od strane korisnika saobraajne usluge.
Ekonominost prevoza znai tenju da se raspoloivim sredstvima i radnom snagom
stvori to vei uinak, tj. da se jedna odredena vrednost pustigne uz to manji utroak radne snage,
orua za rad i predmeta rada.
Trokovi transporta znatno optereuju cenu robe korisnika saobra-ajne usluge tako da
se uteda na njima pozitivno odraava na njegovu rcntabilnost poslovanja i konkurentnost na
tritu.
Iz ovog se vidi da je pri odluci o izboru vida transporta korisniku u interesu da plati to
manje na ime trokova Iransporta (prevoza).
Primena kooperacije u ciljti unapreenja transporta FCooperacija je oblik zajednikog
rada u istim ili povezanim procesi-ma proizvodnje. U transportnim procesima postoji prosta i
sloena koope-racija najvie se koristi sloena kooperacija. [po uzoru na 17]
Prilikom odluivanja o ostvarivanju koopcracije izmedu pojedinih oblika transporta
potrebno je uzeti u obzir sledee faktore koji utiu na transportne trokove:
gustina (odnos teina/zapremina),
stepen natovarenosti (iskorienje transportnog prostora),
tekoe pri rukovanju (trokovi ruenog pretovara i sl.),
odgovornost (trokovi obezbedenja - osiguranja: skupa roba nakit, novac, opasne materije i dr.),
konkurencija (utic na cenu transporta, npr. ukoliko se povea
potreba za nekom vrstom transporta, onda e izvrioci tih usluga
podii cene),
zakoni i propisi,
sezona transporta (npr. jeftinije-skuplje u odnosu ria ietnji-zimski
period),
mesto (podruje) iransporta (npr. domai ili strani transporl).
20
21