JEAM

AGROTEHNIKA PROIZVODNJE OZIMOG JEMA

Najvanija primjena ozimog jema jest u:

ISHRANI STOKE nakon kukuruza prva itarica u ishrani stoke PIVARSKOJ INDUSTRIJI najkvalitetnija je sirovina u proizvodnji piva

za proizvodnju slada dvoredni jeam za ishranu stoke esteroredni jeam krupnoa sjemena masa 1.000 zrna = 38-55 g i vie minimalna kvalitetna svojstva jema za proizvodnju slada: sortno ist 95 % zdrav i neoteen izjednaene klijavosti vie od 95 % izjednaene frakcije sjemena I. klasa 90 % vie od 2,5 mm svijetlouta boja i sjaj karakteristini miris slame bez primjesa urodice i loma min. 2 % sadraj vode manji od 14 % hektolitarska teina vea od 66 kg teina 1000 zrna vea od 38 g sadraj bjelanevina do 10 % sadraj ekstrakta vie od 75 % sadraj kroba vei od 58 % sadraj pljevica do 8 % branava zrna vie od 80 %

OBILJEJA

ZAHTJEVI PREMA KLIMATSKIM UVJETIMA I TLU PLODOSMJENA

Skromnih je zahtjeva prema vlazi i toplini u odnosu na penicu. Tijekom vegetacije za nesmetan razvoj dovoljno je do 450 mm pravilno rasporeenih oborina. Klijanje se odvija i pri temperaturi 1-2 C, optimalna temperatura za porast jest 15 C, a takoer podnosi i niske temperature do -20 C nakon to proe proces kaljenja. Ima slabije razvijeniji korijen od drugih itarica i ne podnosi tla slabije kvalitete (naruito pivarski) te kisela tla. Takva tla treba izbjegavati dok se ne popravi stupanj njihove kiselosti. Optimalan pH = 6,5-7,2. Za uzgoj jema treba izabrati tla na kojima nema zadravanja suvinih oborinskih voda i visokih podzemnih voda. O plodosmjeni osobito treba voditi rauna ako se sije pivarski jeam. Najbolji rezultati postiu se ako se sije nakon: krumpira industrijskih kultura (suncokret, uljana repica, eerna repa) zrnatih mahunarki (grah, graak, soja) Takoer je vano da se etva kasnijih pretkultura (kukuruz, eerna repa, suncokret, soja ...) okona prije optimalnih rokova sjetve ozimih sorata. Treba izbjegavati sjetvu nakon kultura intenzivno gnojenih duinim gnojivima te nakon DTS zbog opasnosti od polijeganja. NIKADA NE SIJATI NAKON STRNIH ITARICA O pretkulturi ranija ili kasnija, ovisit e i osnovna obrada. Nakon ranih pretkultura obino se obavljaju dva oranja, plie nakon etve pretkulture i dublje osnovno 2-3 tjedna prije sjetve (do 25 cm) uz zaoravanje mineralnih gnojiva predvienih za osnovnu gnojidbu. Dopunskom pripremom tla (tanjuraa, drljaa, sjetvosprema rotodrljaa) treba stvoriti usitnjeni povrinski sjetveni sloj grakastomrviaste strukture do dubine sjetve, a ispod neto krupniju i malo sabitu strukturu da bi se potaknuo to bri i izjednaeniji proces nicanja jer jeam voli dobro slegnuto tlo.

OBRADA TLA

NAJSIGURNIJU, NAJTONIJU I NAJRACIONALNIJU

gnojidbu odredit emo ako obavimo analizu tla.

Za svakih 100 kg zrna usjev usvoji - potroi: 2,2-3,0 kg N 1,1-1,2 kg P2O5 2,0-2,9 kg K2O Za prinos od 5 t/ha potrebno je osigurati: 110-120 kg N 70-80 kg P2O5 100-120 kg K2O

PRAVILO GNOJIDBE
GNOJIDBA
1. za osnovnu gnojidbu formulacije s povienim sadrajem P2O5 i K2O (NPK 7:20:30, 10:30:20, 6:18:36, ...) 2. predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadrajem svih hraniva (NPK 15:15:15, 18:18:18 i sl.) 3. prihrana iskljuivo duinim (N) gnojivima (KAN) I. u samom poetku kretanja proljetne vegetacije 40-50 kg/ha N II. poetkom vlatanja (maks. 20-30 kg/ha N)
Primjer gnojidbe u osnovnoj obradi zaorati 300 kg/ha NPK 7:20:30 u predsjetvenoj pripremi s 150 kg/ha NPK 15:15:15 I. prihrana 150 kg KAN-a II. prihrana 100 kg KAN-a ukupno N 21 22,5 40,5 27 111 82,5 112,5 P 60 22,5 K 90 22,5

OPREZ S DUINIM GNOJIVIMA ZBOG POLIJEGANJA I POVEANJA SADRAJA BJELANEVINA PIVARSKOG JEMA

Optimalni rok za sjetvu od 1. listopada 10. listopada. Nakon 15. listopada NE SIJATI. Za sjetvu obvezatno treba koristiti deklarirano sjeme, po mogunosti to krupnije frakcije, jer je to garancija uspjene proizvodnje. Gustoa sklopa iznosi 300500 klijavih sjemenki/m2, a sije se na dubinu 35 cm. Sjetvena norma nikad nije ista Ovisi ponajvie o fizikim svojstvima sjemena i sjetvenom sklopu sorte, te o roku sjetve, klimatskim uvjetima i sjetvenoj pripremi. Primjer izraunavanja sjetvene norme: sorta Zlatko (sjetveni sklop 450 klijavih sjemenki/m2) masa 1000 sjemenki = 45 g klijavost = 95 % istoa = 99 % 450 x 45 20250 sjetvena norma = -------------------------------- = --------------- = 215 kg/ha (95 x 99) / 100 94,05 Sjetvenu normu treba poveati do 10 % ovisno o kvaliteti predsjetvene pripreme tla. SORTIMENT Dvoredni Rex Zlatko Gaelic Sladoran Erih Vieredni Lord Favorit Plaisant Baranjac

SJETVA

NJEGA
PREPARAT Dicuran Forte 80 WP NAMJENA uskolisni i irokolisni korovi uskolisni i irokolisni korovi uskolisni i otporni irokolisni korovi otporni irokolisni korovi otporni irokolisni korovi FAZA RAZVOJA a) nakon sjetve b) od 2 lista do kraja busanja a) nakon sjetve b) od 2 lista do kraja busanja od poetka busanja do pojave zastavice od poetka busanja do pojave zastavice od 2 lista do kraja busanja od 1 lista do pojave zastavice od busanja do poetka vlatanja od sredine busanja do poetka vlatanja od sredine busanja do poetka vlatanja od 3 lista do pojave zastavice od sredine busanja do poetka vlatanja od sredine busanja do pojave prvog koljenca od punog busanja do pojave prvog koljenca od 2 lista do pojave zastavice DOZA a ) 2 kg/ha b) 1,5 kg/ha a ) 1,5-1,75 l/ha b) 1,25-1,5 l/ha

Cougar

Hussar

0,1-0,2 kg/ha

Sekator

0,2-0,3 kg/ha

Satis 18 WP

0,2 kg/ha

ZATITA OD KOROVA

Puma Super

uskolisne korovi

0,6-1 l/ha

Dikocid ili Deherban A Deherban Combi MD ili Deherban special

otporni irokolisni korovi otporni irokolisni korovi irokolisni korovi irokolisni korovi otporni irokolisni korovi otporni irokolisni korovi otporni irokolisni korovi otporni irokolisni korovi

1,5-2,5 l/ha

1,5-2,5 l/ha

Lentagran plus

4 l/ha

Starane 250

0,6-1,2 l/ha

Lontrel 418 C

4-5 l/ha

Starane 250 + Lontrel 418 C Starane 250 + Basagran DP-P Granstar 75 DF + Grodil + okvaiva

2,5 l/ha + 0,4 l/ha 0,4 l/ha + 1,5 l/ha 15-20 g/ha + 20-30 g/ha

PREPARAT Bayleton EC 125 Tilt 250 Impakt ili Impakt 25 SC Bavistin FL Tilt CB Impakt C Duet Alto Combi Folicur BT Flamenco

NAMJENA rani napad pepelnice i ra bolesti lista i stabljike bolesti lista i stabljike bolesti lista i stabljike bolesti lista, stabljike i klasa bolesti lista, stabljike i klasa bolesti lista, stabljike i klasa bolesti lista, stabljike i klasa bolesti lista, stabljike i klasa bolesti lista, stabljike i klasa

FAZA RAZVOJA od busanja u poetku napada pepelnice u proljee u vrijeme pojave bolesti (vlatanje) do cvatnje od busanja do poetka cvatnje u vrijeme busanja od poetka klasanja do poetka cvatnje od poetka klasanja do poetka cvatnje od poetka klasanja do poetka cvatnje od poetka klasanja do poetka cvatnje od poetka klasanja do poetka cvatnje od poetka klasanja do poetka cvatnje

DOZA 1 l/ha 0,5 l/ha 1 l/ha 0,5 l/ha 0,25-0,35 l/ha 2 l/ha 1,2 l/ha 1 l/ha 0,5 l/ha 1 l/ha 1,25-1,5 l/ha

ZATITA OD BOLESTI

Populacije mieva i voluharica prate se i ako je potrebno suzbijaju rodenticidima:

ZATITA OD TETNIKA

Brodilon Mamak Faciron Forte Faciron uljni koncentrat

Klerat pelete Baraki pelete i dr.

Zatita od leme provodi se kada se na zastaviaru nalazi u prosjeku 1-1,5 liinka i kad je barem 10-15 % liinki izilo iz jaja.

Insekticidi:
Fastac 10 SC 0,1-0,12 l /ha Karate 2,5 EC 0,2-0,3 l/ha Talstar 10 EC 0,1-0,15 l/ha Sumi Alfa 5 FL 0,1-0,2 l/ha Alfa combi EC 0,75-1,5 l/ha Fury 10 0,075-0,2 l/ha Chromorel D 1-1,5 l/ha

ETVA

etva ozimog jema dolazi oko 8 dana prije etve penice, da bismo izbjegli suenje, anje se kad vlaga zrna bude manja od 14 % - osobito je to vano za pivarski jeam. Realno oekivani prirodi ozimog jema uz provoenje svih agrotehnikih mjera iznose 5 i vie t/ha.

PROIZVODNJA JAROG JEMA

Jari jeam karakterizira relativno kratka vegetacija s intenzivnim rastom. Jari jeam ima iste agrotehnike zahtjeve i zahtijeva istu tehnologiju proizvodnje kao i ozimi jeam, no ipak se razlikuje u nekim elementima proizvodnje i u tehnolokim operacijama: 1. osnovna obrada tla moe se provoditi i u proljee, no ipak prednost ima jesenska osnovna obrada tla; 2. sjetva je od poetka veljae do kraja oujka u svakom sluaju sjetvu treba zapoeti to je mogue ranije u travnju ne sijati; 3. sjetvena norma iznosi od 450-500 klijavih sjemenki/m2; 4. sortiment: Jaran Astor Lunar Erih Trojanac Effekta

5. prihrana se obavlja samo jednom s 30-50 kg/ha N u fazi busanja; 6. etva se preklapa sa etvom kasnih sorata penice a prinosi su uglavnom dosta nii od prinosa ozimog jema, priblino oko 3-4 t/ha, no uz vrlo ranu sjetvu i intenzivnu tehnologiju proizvodnje ti se prinosi mogu pribliiti razini prinosa ozimog jema.
Autor: SINIA HRGOVI, dipl. in. agr.

Za podrobnije informacije obratite se savjetniku HZPSS

Odgovorni urednik: dr. sc. Ivan Katalini Grafika priprema: Damir Ravli Tisak: FiLeDaTa, Zagreb Nakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Ulica grada Vukovara 78 10000 Zagreb telefon: (1) 61 06 190 fax: (1) 61 09 140 e-mail: hzpss@agr.hr http://www.agr.hr/hzpss/