2. TO JE SVETSKA BANKA?

ivimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godinji prihod prelazi preko 31 bilijun americkih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosjecni zaposlenik zaraduje vie od 40000 USD godinje te u istom svijetu ivi takoder 2,8 milijardi ljudi koji zaraduju manje od 700 USD godinje. Od toga njih opet 1,2 milijardi ivi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake minute umire jedna ena koja donosi dijete na svijet. Vie od 100 mil. djece, u vecem broju djevojcice, ne mogu ici u kolu zbog toga jer su siromani. Ovakvu mjeru bijede odnosno siromatva smanjiti, gdje se istovremeno u sljedecih 50 godina ocekuje rast stanovnitva zemlje za otprilike 3 milijarde predstavlja veliki izazov. Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokuava utjecati na rast siromatva u zemljama. Kao jedna od najvecih svjetskih institucija koje nude pomoc, Svjetska banka pomae zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u kolstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zatiti okolia. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' vec posebna organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje clanice. Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za nacin na koji se njena sredstva koriste. Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Medjunarodne banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development IBRD), a zbog svojeg obujma poslovanja vec je u samom pocetku nazvana Svjetska banka .Pored medjunarodne banke za obnovu i razvoj u Svjetsku banku spadaju jo i Medjunarodno udruenje za razvoj (International Development Association IDA), Medjunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency MIGA) te Medjunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju (The International Centre for Settlement of Investment Disputes ICSID) . U zadnjih nekoliko godina Svjetska banka je uloila znatna sredstva u podrucja njenog djelovanja koja bi trebala imati globalni utjecaj. Jedno od tih podrucja je opratanje dugova najsiromanijim zemljama koje ce zbog tog oprosta moci svoja sredstva uloiti u razvoj kolstva, zdravstva, obnovu domacinstava kao i sam napredak siromanih. Svjetska banka sa jo 189 zemalja te brojnim organizacijama sudjeluje u borbi protiv siromatva to moemo smatrati primjerom globalnog partnerstva. Jedna od najvanijih potpora koja stoji vrlo visoko na dnevnom redu takve jedne institucije kao to je Svjetska banka je borba protiv virusa HIV. Iznosi koje ona izdvaja za programe u borbi protiv tog zasad smrtonosnog virusa krecu se oko 1,3 milijarde USD od cega polovica odlazi africkim dravama juno od Sahare kojima ta sredstva jako dobro dodu.

2.1 Povijest Svetske banke

Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woodsu na sjednici kojoj su prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedite joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Europe nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoci pri obnovi je vano teite u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka vie obraca pozornost na smanjivanje siromatva u svijetu. Prije je Svjetska banka imala stoer u kojem su bili tehnicki strucnjaci kao i strucnjaci zadueni za financijsku analizu te su iskljucivo radili u Washingtonu. Danas raspolae jednim znatno vecim stoerom koji ima strucnjake iz ekonomije, vanjske politike, strucnjake za pojedina podrucja te strucnjake za socijalna pitanja, 40 % tih strucnjaka danas radi u uredima smjetenim u dravama s kojima ta svjetska institucija ima odnose. Svjetska banka je danas puno veca i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju cine vec navedena Medjunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Medjunarodno udruenje za razvoj (IDA), Medjunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (MIGA) te Medjunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju (ICSID). U 80-im godinama djelovala je u razlicitim smjerovima; pocetkom tih godina bila je suocena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zatitu okolia. Tijekom suocavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim nacelima u projektima koji su privlacili vie pozornosti. Kako bi se suocili sa dvojbama oko kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je prezentirano izvjece o radu. Nedugo poslije toga pocela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se trebalo ustanoviti dali su prigovori upuceni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve veci i dosegli su vrhunac 1994. na godinjem zasjedanju u Madridu. Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije ucinili znatan korak prema naprijed. Svaka organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim time je dolo do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro dole, a i neki su priznali kako su zadovoljni ucinjenim. Vie nego ikad prije, Svjetska banka je dobila na znacenju na svjetskoj politickoj sceni. Zajedno sa partnerima uspjeno je se angairala u razlicitim kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i Hercegovini nakon rata, pomoci Istocnoj Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje Amerike nakon jakih vjetrova i oluja, pomoci Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd.

2.2 Strateki smjer

Bez obzira na beskrajni napredak koji je ucinjen proteklih 20 godina u smanjivanju siromatva jo uvijek ivi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1USD kao i 2,8 milijardi ciji je prihod manji od 2USD. U svakom slucaju je broj siromanih u tom razdoblju smanjen za 200

mil. ljudi. U sljedecih 50 godina, predvida se da ce svjetsko stanovnitvo porasti sa 6 na 9 milijardi ljudi od cega ce skoro 95% tog rasta pripasti zemljama u razvoju. Milenijski razvojni ciljevi oko kojih su se 2002. 189 zemlje Ujedinjenih naroda dogovorili zrcalo su jedne jedinstvene sloge oko toga to je potrebno napraviti kako bi se smanjilo siromatvo. Ti ciljevi predstavljaju odredene zadace na kojima ce raditi i oni koji nude novac odnosno pomoc kao i oni koji tu pomoc primaju. Neki od ciljeva su : - Istrebljivanje ekstremnog siromatva i gladi - Osnovna kola za sve - Jednakopravnost i prava ena - Reduciranje djece koja umiru - Poboljanje zdravlja majki - Borba protiv virusa HIV-a, Malarije i ostalih bolesti - Ustrajnost u zatiti okolia - Razvoj globalnog partnerstva za razvoj Zadnji cilj izmedu ostalog definira uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju. Da bi se spomenuti ciljevi ispunili potreban je golemi trud i briga od strane razvijenih zemalja oko gospodarske politike, ucinkovitog i nekorumpiranog menadmenta javnog sektora to bi pridonosi ulaganju dodatnog kapitala. Pitanje koje se postavlja je, koju ulogu tu ima Svjetska banka? Ona podupire kako industrijske tako i zemlje u razvoju na podrucju davanja zajmova, garancija, analiza i savjeta, opratanje dugova, povecanje kapaciteta kao i pravnom zastupanju. Strategija Svjetske banke za smanjenje siromatva se bazira na izradi povoljne klime za investiranje te investiranje u siromane. Pocetkom 2003. vodstvo Banke je odredilo 7 teinih podrucja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS, zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen odvod, klima za investiranje i financije, trgovina i ustrajnost u zatiti okolia. Ta podrucja, u svim regijama, za koja Banka izdvoji financijska sredstva su ona u kojim ce Banka teiti kako bi u najkracem roku poboljala projekte. Kada je 1944. Medjunarodna banka za obnovu i razvoj osnovana, Razvoj nije bila zadaca koja je bila na prvom mjestu. Tada je glavni cilj Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno nacelo je bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljale ivotni standard u siromanim.

2.3 Poslovna djelatnost

Svjetska banka je jedna od mnogih institucija koje nude pomoc i financijska sredstva zemljama u razvoju, njihovo financiranje cini 7 % ukupnog kapitala. Ostatak od 93 % cini veliki broj izvora od kojih investicije u privatni sektor kao i sredstva te zajmovi cini veci dio kolaca.Zadnjih 20ak god. je pri tome dravni udio smanjen dok je istovremeno privatni porastao. Svjetska banka na razlicite nacine financira projekte cija svrha je smanjenje siromatva i postizanje Milenijskih ciljeva. Tako Medjunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) odobrava zajmove, a Medjunarodno udruenje za razvoj (IDA) kredite i doprinose. Nacin financiranja koji je dostupan

nekoj zemlji u razvoju ovisi prvenstveno stupnju potrebe za financijskim sredstvima. Medjunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ciji je kreditni rejting ocijenjen najvecom mogucom ocjenom AAA financira se davanjem zajmova. U poslovnoj godini 2002. takvim je nacinom na financijskom tritu ubrala 23 milijarde US dolara. Drukcija od ostalih financijskih institucija ne tei iskljucivo maksimalizaciji dobitka vec koristi svoj izvrsni rejting kako bi niske kamate koje placa prenijela na zemlje u razvoju koje se korite njenim zajmom. U tu grupu spadaju opcenito zemlje sa srednjim prihodom. Dva su osnovna nacina davanja zajmova koje odobrava Svjetska banka. Jedan nacin su investicijski zajmovi za robu, radove i usluge koji slue za potporu projektima namijenjenih za razvoj u velikom broju sektora, a drugi prilagodavajuci zajmovi, brzo dostupni za politicke i institucijske reforme. Cim jedan zajmoprimac predstavi projekt, Banka provjerava njegovu valjanost i provedljivost Tijekom pregovaranja o zajmu, zajmodavac i zajmoprimac se dogovaraju o zajednickom cilju, pojedinim komponentama zajma, rezultatima koji se ele postici, planu realizacije i vremenu u kojem ce zajam biti isplacen. Cim Banka odobri zajam i stavi ga u funkciju, zajmoprimac pocinje sa projektom onako kako je dogovorio sa Bankom. Tijekom realizacije zajma, Banka prati kako se sve to odvija. Svjetska banka je uglavnom poznata kao financijer, ali ona se takoder bavi i uslugama analize te savjetodavnom funkcijom cija svrha je dugotrajno poboljanje na politickoj razini. U svakoj zemlji djelatnici Banke provode gospodarstvene analize to cini osnovicu za jedan veliki dio programa u tim zemljama. Neke od analiza koje su dostupne : - procjena siromatva - analize javnih trokova - izvjeca socijalne i politicke strukture - izvjeca sektora Povecanje kapaciteta unutar zemlje kako bi se podrali programi za smanjenje siromatva jedna je manje poznata zadaca Svjetske banke. Savjetodavna funkcija Banke stavlja na raspolaganje informacije i znanje bilo za socijalni razvoj, pitanja koja se ticu zdravstva, prehrane, stanovnitva, financijskog sektora te zakonodavstva.

2.4 Ocjena djelovanja

Da bi financijska pomoc imala smisla mora imati dugotrajnu korist koja je mjerljiva. Davaoci novaca ele dokaz da sredstva koja su stavili na raspolaganje i djeluju dok primaoci ele vidjeti osjetno poboljanje ivotnog standarda. U 2002. Svjetska banka provela je istraivanje djelotvornosti pomoci u razvoju zadnjih 50 godina. U zakljucnom izvjecu moglo se vidjeti da su u tom vremenskom razdoblju postignuti zamjetni rezultati ; - Proteklih 40 godina povecala je se ivotna granica za 20 godina u zemljama u razvoju - Proteklih 30 godina u istim je se zemljama nepismenost odraslih skoro prepolovila, sa 47% pala je na 25%

- Proteklih 20 godina broj ljudi koji ive u ekstremnom siromatvu, tu se misli na one koji ive sa manje od 1$ dnevno, pao je za oko 200 milijuna

Tek nakon 1990. raste narodno gospodarstvo u zemljama u razvoju prosjecno za 1,9 % per kapita s usporedbom od 1,6 % u zemljama koje pripadaju organizacijama za gospodarsku suradnju i razvoj. To je uglavnom posljedica bolje politike, vece orijentacije na trita to je dovelo do bolje okoline za rast privatnog sektora. Djelovanje Svjetske banke u podrucju zdravstva i obrazovanja pokazuje uspjeh. S pomoci od 30 milijardi americkih dolara za projekte obrazovanja, Svjetska banka je jedna od najvecih davaoca sredstava na tom podrucju. Projekti su postigli zamjetne rezultate te su tako bili primjenjivani i na podrucjima koji su izvan izvornih projekata.

2.5 Odredjivanje cilja

Neki od slogana Svjetske banke : - Sanjamo o svijetu koji je osloboden siromatva - Pomoci ljudima te pomoci u zatiti okolia kroz resurse, prijenos znanja, izgradnju kapaciteta a i kroz partnerstva u javnom i privatnom sektoru - Biti prvorazredna institucija koja ce privuci djelatnike s izvanrednim mogucnostima koji znaju sluati i uciti Nacela Svjetske banke su orijentiranje na korisnika, zajednicki rad s partnerima, odgovornost za visoke ciljeve, angaman.

2.6 Organizacija Svetske banke

Svjetska banka se sastoji od 5 medusobno povezanih institucija koje su sve u posjedu zemalja clanica i na kraju krajeva koje odlucuju. Kako ce biti u nastavku objanjeno, svaka od institucija ima tocno odredenu ulogu u realizaciji ciljeva, borba protiv siromatva i poboljanje ivotnog standarda u zemljama u razvoju. Pojam ''Grupacija svjetske banke'' objedinjuje svih pet institucija dok se pojmom ''Svjetska banka'' misli na dvije od pet institucija IBRD i IDA . Medjunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD - osnovana je 1945g. - 184 zemlje clanice Cilj Medjunarodne banke za obnovu i razvoj je smanjene siromatva u zemljama sa srednjim prihodom te u siromanim zemljama koje su kreditno sposobne i to kroz unapredjivanje davanjem zajmova, garancija, usluge analize i savjetovanjem. IBRD-u nije cilj maksimalizacija neto dobitka. Taj dobitak slui za financiranje razvojnih aktivnosti i jamci financijsku snagu kojom se na tritu kapitala pribavljaju povoljni krediti kako bi se mogli proslijediti dunicima po povoljnim uvjetima.

Unutar IBRD-a, cije su zemlje clanice ujedno i vlasnici, pravo glasa odredeno je ulogom zemlje clanice koji se bazira na jacini gospodarstva jedne zemlje. Neke od clanica : - Srbija i Crna Gora, 25. veljace 1993. - SAD, 27. veljace 1945. - vicarska, 29 svibanj 1992. - vedska, 31. kolovoz 1951. - Japan, 13. kolovoz 1952. - Italija, 27 oujak 1974. - Njemacka, 14. kolovoz 1952. - Francuska, 27. prosinac 1945. - Egipat, 27. prosinac 1945. - Bosna i Hercegovina, 25. veljace 1993. - Belgija, 27. prosinac 1945. - Australija, 5 kolovoz 1947. - Austrija, 27. kolovoz 1948.

Republika Hrvatska postala je clanicom Medjunarodne banke za obnovu i razvoj 25. veljace 1993 godine. Medjunarodno udruenje za razvoj IDA - osnovana 1960. god. - 162 zemlje clanice Prinosi IDA-e stavljaju Svjetsku banku u poloaj da godinje 6 do 7 milijardi americkih dolara izdvaja za beskamatne kredite namijenjene najsiromanijim zemljama u kojima ive 2,5 milijuna ljudi. Ta potpora je jako vana kako te zemlje mogu teko ili nikako privuci kapital na tritu po uobicajenim trinim uvjetima. U vecem broju tih zemalja godinji prihod je manji od 500 US dolara i mnogi ljudi moraju ivjeti i od daleko manjeg prihoda. IDA pomae na razlicitim podrucjima, u obrazovanju, zdravstvu, vodoopskrbi, podrava investicije za povecanje produktivnosti i u stvaranju novih radnih mjesta. Neke od clanica : Afganistan, Albanija, Argentina, BiH, Brazil, Kamboda, Kolumbija, Egipat.. Medjunarodna financijska korporacija IFC - osnovana 1956. god. - 175 zemalja clanica IFC ima zadacu potpomagati gospodarski razvoj u privatnom sektoru. U suradnji s poslovnim partnerima investira u privatna poduzeca u zemljama u razvoju i odobrava svojim dunicima, misli se na poduzeca kojima je odobrila zajmove, dugorocne zajmove, garancije, usluge kriznog menadmenta i savjetovanja. Medjunarodna financijska korporacija investira u projekte u sektorima u kojima ima jako malo privatnog kapitala. Hrvatska je postala clanicom 25. veljace 1993 godine.

Agencija za multilateralno garantiranje investicija MIGA - osnovana 1988. god. - 157 zemalja clanica MIGA potpomae medjunarodne investicije u zemljama u razvoju i daje garancije u slucaju gubitaka koji bi bili posljedica razlicitih rizika unutar zemlje u kojoj se investira. Agencija za multilateralno garantiranje prua tehnicku podrku kako bi pomogla zemljama proiriti informacije i mogucnosti investiranja. Republika Hrvatska postala je clanicom 19. oujka 1993 godine. Medjunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju ICSID - osnovan 1966. godine - 134 zemlje clanice Dosad je zabiljeeno 103 slucaja u kojima je reagirao ICSID. Medjunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju potpomae investicije u kojima na medjunarodnoj razini prua mogucnost izmirenja i poravnanja u slucaju izbijanja sporova pri investiranju. Na takav nacin pridonosi stvaranju povjerenja izmedu drave i medjunarodnog investitora. Hrvatska je postala clanicom 22. listopada 1998 godine. **

2.7 Opce informacije o clanstvu

Jedna zemlja moe postati clanicom Medjunarodne banke za obnovu i razvoj IBRD samo onda ako je i clanica Medjunarodnog monetarnog fonda MMF-a. Tako je clanstvo u IBRDU-u preduvjet za clanstvo u Medjunarodnoj financijskoj korporaciji IFC, Medjunarodnom udruenju za razvoj IDA i Agenciji za multilateralno garantiranje investicija. Dobro je znati da se za pristup fondu i grupi Svjetske banke svi potrebni koraci vie ili manje mogu obaviti istovremeno.

2.8 Izvrni odbor

Izvrni odbor je zaduen za odvijanje sveopce poslovne djelatnosti Svjetske banke. Clanove odbora kojih je 5 biraju 5 zemalja koje imaju najvie glasova, te zemlje su SAD, Japan, Njemacka, Francuska i Velika Britanije. Ostale clanove izvrnog odbora biraju druge zemlje clanice Svjetske bake. Izbor za clanove izvrnog odbora odvija se redovno svake dvije godine u pravilu u okviru godinjeg zasjedanja Svjetske banke.**

2.9 Guvernersko vijece

Zemlje clanice Svjetske banke zastupane su od strane guvernerskog vijeca. Prema odredbama ugovora sa Svjetskom bankom svaka clanica imenuje jednog guvernera i njegovog zamjenika.

Mandat guvernera i njegova zamjenika traje 5 godina i obojica mogu biti ponovo izabrana. To je najvie tijelo koje donosi smjernice politike i usvaja glavne poslovne odluke, sastaje je jednom godinje na zajednickoj Skuptini s MMF-om, svaka clanica ima 250 glasova plus glas za svaku dionicu koju posjeduje.

2.10 Predsjednik grupe Svjetske banke

Iako SAD tradicionalno ima pravo birati efa, sada mnogi trae da se to promjeni. Americki predsjednik George Bush imenovao je Paula Wolfowitza, jednog od najkonzervativnijih politicara iz svoje administracije, za direktora Svjetske banke. Imenovanje zamjenika ministra obrane na ovo mjesto iznenadila je i okirala mnoge, izazvala je nevjericu u Europi te negodovanje u oporbenom demokratskom taboru u Washingtonu. Bush je odmah nakon objave pokuao suzbiti reakcije pa je nazivao svjetske lidere pokuavajuci lobirati za podrku Wolfowitzu. Na konferenciji za novinare Bush je kazao kako je Wolfwitz vrlo posvecen problemu razvoju, da je suosjecajan i pristojan covjek koji ce u Svjetskoj banci obaviti veliki posao. Kako SAD imaju nepisano pravilo i tradiciju da izaberu efa Svjetske banke, sada mnogi napominju da bi se ova praksa trebala prekinuti te da bi celnog covjeka Svjetske banke trebalo birati u procesu koji bi bio otvoren i transparentan. Paul Wolfwitz je na dunost predsjednika grupe Svjetske banke stupio 1 lipnja 2005 godine .

2.11 Stvari koje moda niste znali o Svjetskoj banci

Neke stvari koje moda niste znali o Svetskoj banci : 1. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava na podrucju obrazovanja. Kada je 1963 godine Svjetska banka pocela izdvajati sredstva za financiranje obrazovanja, iznos koji je odobrila za kredite i zajmove popeo je se iznad 31 milijardu americkih dolara. Trenutno financira 158 razlicitih projekta na podrucju obrazovanja u 83 zemlje. U suradnji sa vladama zemalja, Ujedinjenim narodima, nevladinim organizacijama i ostalim partnerima pomae zemljama u razvoju kako bi ostvarili cilj Obrazovanje za sve. Tako se do 2015. treba utvrditi da sva djeca prije svega djevojcice i zaputena djeca, posjecuju osnovnu kolu kako bi bili u poziciji da imaju osnovno obrazovanje. 2. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava u borbi protiv HIV/AIDS. Dnevno se 14000 ljudi inficira virusom HIV-a od toga je polovica u dobi izmedu 15 i 24 godine. Kao co-sponzor UNAIDS-a koordinira borbu protiv virusa, Svjetska banka je na raspolaganje stavila vie od1,7 milijardi americkih dolara za borbu protiv irenja tog smrtonosnog virusa. 3. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava za programe u zdravstvu. Od 11 milijuna djece koji godinje umiru u nerazvijenim zemljama od toga 70% njih umire od zaraznih bolesti i nepravilne ishrane. Svjetska banka u prosjeku godinje troi 1 milijardu US dolara na kredite i zajmove namijenjene projektima u zdravstva i prehrani.

4. Svjetska banka se izrazito zalae za opratanje dugova 5. Svjetska banka je najveci davalac sredstava za mnotvo razlicitih vrsta biljaka, ivotinja 6. Svjetska banka suraduje vie nego ikad sa partnerima 7. Svjetska banka preuzima vodecu ulogu u borbi protiv korupcije 8. Civilno drutvo ima dosta vanu ulogu i radu Svjetske banke 9. Svjetska banka pomae zemljama nakon konflikata 10. Svjetska banka prua mogucnost siromanim da budu sasluani

MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (IBRD) Osnivaki cilj IBRD je bio finansiranje obnove drava-lani ca nakon Drugog svetskog rata. Danas je cilj IBRD finansiranje razvoja manje razvijenih zemalja. IBRD ostvaruje navedeni cilj odobravanjem zajmova, tj. kreditiranjem projekata koji su znaaj ni za nacionalnu privredu, a za koje privatni kapital nije zaintere sovan, poto su vrednost i rizik ulaganja veliki. To su, na primer, objekti infrastrukture. Krediti IBRD su namenjeni zemljama u raz voju na srednjem nivou dohotka (sa bruto domaim proizvodom po glavi stanovnika u rasponu od oko 1.0006.000 USD), mada se u izuzetnim okolnostima krediti odobravaju i siromanijim i napredni jim zemljama u razvoju. IBRD ima 187 lanica. Sedite joj je, kao i IMF, u Vaingtonu. Ima predstavnitva u vie od 80 zemalja sveta. lan stvo u Banci je uslovljeno lanstvom u Fondu. IBRD je organizo vana kao akcionarsko drutvo, poto drave-lanice uplatom kvo te postaju suvlasnici Banke. Na osnovu uplaenog kapitala IBRD odobrava kredite. Iako svaka zemlja ima 250 osnovnih glasova, u sutini uee u odluivanju zavisi od uplaene kvote. Najveu kvo tu i vlasnitvo imaju SAD (16,4%). Kao i u IMF, za najvei broj od luka je potrebna veina od 85% glasova, pa SAD presudno utiu na odluivanje Banke. Najznaajniji izvor sredstava za odobravanje kredita nisu kvote, ve krediti koje sama Banka uzima na meunarodnom finansijskom tritu. Kamatna stopa koju IBRD plaa na uzete kredite je niska, poto Banka uiva visok kreditni rejting (najbolji AAA). Kamat na stopa koja se naplauje duniku jeste via od kamatne stope po kojoj se IBRD zaduuje (dodaje se mara od 0,75 procentnih poena i plaa se provizija od 1%), ali je to i dalje povoljna kamatna stopa za zaduivanje. Drugim reima, zemlje dunici bi mogle da se zadu e na meunarodnom finansijskom tritu samo po vioj kamatnoj stopi od one koju im IBRD naplauje. Iz navedene razlike u kamat nim stopama (stopa pod kojima uzajmljuje i pozajmljuje sredstva) Banka pokriva trokove poslovanja. IRBD odobrava kredite vladama drava-lanica ili preduzei ma i bankama uz dravnu garanciju (ukoliko preduzee/banka nije u stanju da otplati kredit, drava preuzima ovu obavezu). IBRD odobrava srednjorone i dugorone kredite, rok povraaja je 15 do 20 godina, a poek (grace period) 3 do 5 godina. IBRD odo brava dve vrste kredita: investicione i razvojne. Investicionim kreditima se finansiraju konkretni projekti od kojih e imati koristi celokupna privreda lanice koja se uzajmlju je. Oblasti koje se najee finansiraju su: izgradnja infrastrukture (putevi, vodovod, objekti energetike i sl), obrazovanje, zdravstvo, razvoj poljoprivrede i ruralnih sredina, ureenje gradova, razvoj in stitucija (javne administracije, borba protiv korupcije i sl). Razvojni krediti nisu namenjeni konkretnim projektima, ve optem razvoju zemlje dunika. Ranije su se zvali zajmovi za struk tu rno prilagoavanje . Ova vrsta zajma treba da pomogne dravama da promene strukturu svoje privrede kako bi na srednji rok mogle da uspostave ravnoteu platnog bilansa. Neke kritike IBRD se podudaraju sa kritikama IMF: zagova ranje preterane liberalizacije nedovoljno razvijenih privreda, pre komerni uticaj Zapada i, naroito, SAD na strateko i operativno funkcionisanje Banke, preterana zatita interesa zajmodavaca iz raz vijenih zemalja. Banka je kritikovana i zbog toga to u programima finansiranja insistira na zapadnjakim vrednostima i civilizacijskim tekovina ma, pa zanemaruje lokalne, tradicionalne karakteristike duni ka. Banka ugroava nacionalni suverenitet zemalja time to zahteva uvoenje zakonodavstva i izgradnju drutvenog sistema skrojenog po meri razvijenih zemalja.

Nakon implementacije nekoliko projekata koje je finansirala Banka, naruena je ivotna sredina, pa je IBRD kritikovana za nea dekvatnu analizu ekolokih posledica odabranih programa. IBRD je naime, paradoksalno, pogorala kvalitet ivota velikog broja ljudi. IBRD pravda svoj nain rada injenicom da, kao svaka ban ka, i ona odgovara svojim akcionarima, tj. dravama-lanicama i da zbog toga mora da bude stroga pri odobravanju kredita. Uslovi finansiranja su izuzetno povoljni (rok dospea i kamatna stopa) i trebalo bi da zemljama omogue privredni rast i razvoj. Zajmotrai oci koji se obraaju Banci za kredite ne bi mogli da pronau druge zajmodavce koji bi ponudili povoljnije uslove zaduivanja.

MEUNARODNO UDRUENJE ZA RAZVOJ (IDA) Iako su uslovi kreditiranja IBRD povoljniji nego trini (komer cijalni), najnerazvijenijim zemljama u razvoju su i takvi krediti skupi. Podsetimo se, IBRD krediti su namenjeni zemljama na srednjem nivou dohotka. Da bi se omoguio priliv kapitala i u zemlje sa ni skim dohotkom, 1960. godine osnovano je Meunarodno udruenje za razvoj (International Development Association, IDA), kao afili jacija IBRD koja se bavi kreditiranjem najsiromanijih zemalja sveta pod koncesionalnim (povlaenim) uslovima. Uslovi pod kojima IDA odobrava kredite su povoljniji od uslova kreditiranja IBRD: period otplate je dui, a kamatna stopa nia. Zbog toga se krediti IDA nazivaju meki krediti. Krediti IDA treba da omogue finansiranje neprofitonosnih projekata, od kojih e koristi imati najiri slojevi stanovni tva nerazvijenih zemalja. Krediti IDA treba da omogue privredni rast, smanjenje siromatva i ublaavanje nejednakosti, poboljanje osnovnih uslova za ivot ljudi. Neke od oblasti koje finansira IDA jesu obrazovanje, zdravstvo, zatita prirodne sredine, osnovni infra stukturni objekti, dravne institucije. Finansiranje zemalja posredstvom IDA se obavlja na dva nai na. Prvo, IDA odobrava beskamatne kredite, to znai da drava koja se zaduuje vraa tano iznos uzajmljenih sredstava, bez ika kvog ukamaenja. Jedini troak za dunika jesu provizija i troak obrade kredita koji u zbiru iznose oko 1% odobrenog kredita. Dru go, IDA daje donacije ili poklone (grant), kada drava nije u oba vezi da vraa sredstva koja je dobila; re je, dakle, o bespovratnoj pomoi. Krediti IDA se odobravaju na period od 35 do 40 godina, sa poekom (grace period) od 10 godina. Za drave koje oskudevaju u kapitalu, krediti IDA su veoma atraktivni. Da ne bi dolo do neizdrivog pritiska na ograniene fon dove IDA, mora se utvrditi kriterijum za dobijanje kredita. Da bi se zemlja kvalifikovala za kredite IDA ona mora biti okarakterisa na kao siromana, a najbolja mera za to jeste nivo bruto domaeg proizvoda po glavi stanovnika. Zemlje mogu da koriste kredite IDA ako zadovoljavaju tzv. IDA status domai bruto proizvod po glavi stanovnika manji od 1.025 USD. Zbog karaktera kredita koje odobrava, IDA ne prikuplja sredstva na finansijskom tritu. Prili kom stvaranja IDA, drave-osnivai su uplaivale osnivaki kapi tal, ime se postali akcionari IDA, slino kao u sluaju IBRD. IDA je zapoela sa radom zahvaljujui tim kvotama. Danas najvaniji izvor sredstava za funkcionisanje IDA jesu donacije 40 najbogatijih zemalja sveta, koje svake tri godine odobravaju nova finansijska sredstva (poklone) ovoj instituciji.

MEUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA (IFC) Svetska banka je od svog osnivanja smatrala da su preduzea u privatnom vlasnitvu veoma bitna za razvoj svake privrede. Danas je ova injenica prihvaena u gotovo svim zemljama sveta, ali treba imati u vidu da nije uvek bilo tako. Naime, u periodu nakon Drugog svetskog rata do devedesetih godina 20. veka, veliki broj komuni stikih i socijalistikih zemalja nije dozvoljavao osnivanje preduze a u privatnom vlasnitvu. Sredinom pedesetih godina odlueno je da se posebnom afilijacijom IBRD pomogne razvoj privatnog sekto ra. Osnovana je Meunarodna finansijska korporacija (International Financial Corporation, IFC) 1956. godine, sa ciljem da promovie razvoj i investicije privatnog sektora zemalja u razvoju. Razvoj privatnog sektora bi trebalo da unapredi razvoj itave privrede, a time bi se doprinelo ostvarivanju osnovnog cilja Svetske banke smanjenju siromatva i poboljanju standarda ljudi. U najznaajni je dosadanje rezultate IFC ubrajaju se pomo razvoju finansijskog trita zemalja u razvoju, podrka procesu tranzicije centralno-plan skih privreda, ohrabrivanje privatnih investitora da se upuste u finansiranje infrastrukturnih projekata u zemljama u razvoju. IFC pomae razvoju privatnog sektora na tri naina. IFC, u stvari, ima tri uloge: finansijera, katalizatora (posrednika) i sa vetnika. Prvo, IFC odobrava kredite za razvoj privatnog sektora u zemljama u razvoju. Kredite mogu uzimati dravni organi za potre be razvoja privatnog sektora, ali i preduzea neposredno i to bez dravne garancije. Osim kreditiranjem, IFC finansira preduzea i kupovinom dela njihovog vlasnitva, tj. akcijskim kapitalom. Dru go, IFC pomae privatnim preduzeima u zemljama u razvoju da prikupe kapital na meunarodnom finansijskom tritu. Ovu ulogu IFC ostvaruje tako to povezuje zainteresovane ulagae iz razvije nih zemalja sa privatnim preduzeima iz zemalja u razvoju kojima je potreban kapital. Tree, IFC prua tehniku i savetodavnu pomo preduzeima i vladama u zemljama u razvoju. MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA (MIGA) Uporedo sa jaanjem stranih direktnih investicija u meuna rodnim finansijskim tokovima, sazreva svest o njihovom znaaju za razvoj manje razvijenih zemalja. Ipak, privatni investitori esto oklevaju da ulau kapital u nedovoljno poznate i pouzdane zemlje u razvoju. Zabrinutost investitora je najee prouzrokovana neiz vesnostima koje nemaju veze sa ekonomskim rizicima investicije. Zato je u Svetskoj banci doneta odluka da se priliv stranih direktnih investicija u zemlje u razvoju podri posebnom afilijacijom. Tako je 1988. godine osnovana Multilateralna agencija za garantovanje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency, MIGA), sa zadatkom da unapredi priliv stranih direktnih investicija u ze mlje u razvoju. MIGA svoj zadatak obavlja pre svega pruanjem garancija za nekomercijalne rizike: ukoliko strana investicija u zemlji u razvoju bude ugroena nekim faktorom koji nema veze sa redovnim poslovnim aktivnostima (kao to su rat, raskid ugovora, eksproprijacija imovine, ograniavanje transfera profita i kapitala i sl), onda e MIGA nadoknaditi gubitak investitora. Osim to osigurava investitore od nekomercijalnih rizika, MI GA i na druge naine promovie strane direktne investicije. Prvo, MIGA prua tehniku pomo zemljama u razvoju, domainima in vesticija, kako bi one unapredile svoje kapacitete za promociju svo jih privreda i privlaenje stranih investitora. MIGA finansira razvoj institucija i kadrova koji e se baviti poslovima unapreenja investi cionog ambijenta. Drugo, MIGA posreduje u reavanju sporova koji nastanu izmeu investitora i zemlje domaina u cilju pronalae nja reenja i realizacije zapoete

investicije koju je MIGA garanto vala. Tree, MIGA veliku panju posveuje informisanju investi tora o mogunostima za investiranje u zemlje u razvoju. MEUNARODNI CENTAR ZA REAVANJE INVESTICIONIH SPOROVA (ICSID) Meunarodni centar za reavanje investicionih sporova (Inter national Centre for Settlement of Investment Disputes, ICSID) funk cionie kao afilijacija IBRD od 1966. godine. Osnovni cilj njegovog rada jeste da olaka reavanje sporova izmeu stranog investito ra i drave domaina. Ova uloga posredovanje u investicionim sporovima partnera iz zemalja-lanica Centra trebalo bi da povea tokove stranih direktnih investicija, poto ugovorne strane mogu da raunaju na zatitu u sluaju povrede ugovora. Nadlenosti Centra su vremenom proirene, tako da ICSID danas posreduje u reavanju sporova i kada jedna od ugovornih strana ne potie iz zemlje-lani ce Centra, pa ak i kada predmet spora nisu povrede investicionog ugovora. ICSID se angauje i u organizaciji i nadzoru meunarod nih trgovinskih arbitraa. Danas se esto u bilateralne investicione ugovore, pa ak i u regionalne integracione sporazume, unosi klau zula da e u sluaju spora ICSID biti institucija nadlena za arbitri ranje. Centar pokree postupak pomirenja na zahtev jedne ili vie ugovornih strana.