NACIONALNA EKONOMIJA 1.

KOLOKVIJ

1. DUGORONE RAZVOJNE PERFORMANSE HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Gosp. razvoj kao iri i gosp. rast kao ui pojam kojim se opisuje sveukupan napredak nac.gosp. i iv.standarda individualnih kuanstva od iznimnog je javnog interesa Ek.rast prvorazredna gosp. tema iz koje se izvode svi ostali elementi makroek. analize (zaposlenost, proizvodnost, cijene, teaj nac.valute) 4 kljune makroekonomske varijable: rast, zaposlenost, cijena, teaj

Povijesna dinamika hrv.ekonomskog rasta Novo ili suvremeno doba u svjetskom gosp. razvoju od Velikih otkria (Amerike 1492.) Italija tada bila najrazvijenija zemlja, zaetnik renesanse 1100 am.dolara BDP per capita, a u RH 577 PPP Povijesna dinamika hrvatskog BDP-a prikazana u poredbenom nizu sa 4 zemlje: Italija, Nizozemska, V. Britanija/Engleska, SAD 2 za RH znaajna momenta: 1. Razina razvijenosti prigodom ulaska u rani kapitalistiki razvoj zaostajala za Italijom, ali na razini sa VB i Nizozemskom; ivotni standard cca. 400 PPP dolara; regionalne razlike u razvijenosti Hrvatske 2. Razvidna divergencija u razvojnoj dinamici; na ovakva gibanja utjecala dva initelja: prvo, velika geo.otkria premjestila trg.puteve sa Mediterana na Atlantik, drugo, Hrvatsku unazadio sukob Austrijskog i Turskog carstva, bila je poprite ratnih sukoba; 1500-1820. razvojna regresija i padanje iv.standarda, tek u dr.pol. 19.st prodorom kapitalizma poinje ekonomski rast; najpropulzivnija razdoblja: izmeu 1870. i 1913, te 1950. i 1980., od 1980. ponovno zaostajanje RH

RH u 2000. imala BDP per capita 6632, SAD 28129, UK 21591, Nizozemska 21591, Italija 18740 PPP dolara iz 1990. iv.standard se u pet stoljea poveao 70 puta u SAD-u, 28 u UK i Nizozemskoj, 17 puta u Italiji, 11 puta u RH Od poetka 80-ih do kraja 20.st. hrvatska su gosp.gibanja inverzna procesima razvijenog svijeta RH je tijekom 20.st uveala BDP 9 puta, prosjena god.stopa rasta 2,19% Puanstvo je poveano za 1,4 puta, BDP po stan. porastao za 6 putaprosjena god.stopa rasta per capita BDP 1,85% U razdobljima kriza npr 1932., stopa rasta negativna -9%, negativne god.stope preko -20%, -4,2 u 1956, pa rast od 19% u 1957. 1960-e razdoblje gosp.prosperiteta, stope rasta: 7%, 2%, 10% i 3% Jedina stabilna veliina je kontinuirano smanjenje stope porasta stanovnitva 50-ak mirnih godina koje obuhvaaju prvo i tree desetljee, osobito od 1950-1980. (god.stopa rasta 3,5%) Uspjeno je i razdoblje nakon I.svj.rata do depresije 1929., i razdoblja izmeu 1952. i 1980. Drugo, vei dio etvrtog (velika depresija 1929-33.), peto (II.svj.rat 41-45), deveto (desetljee stagnacije) i posljednje desetljee 20. st (domovinski rat) negativne stope rasta (nulte) -0,77 RH tijekom 20.st poprite tri ratna sukoba koja su dimenzionirala gosp.aktivnosti i razvojne mogunosti

Meunarodna poredba dinamike i razine razvijenosti u odnosu na SAD

Solow model rasta sa i bez tehnologije za zakljuke u vezi konvergencije RH je u odnosu na zemlje zap.Europe, sj.Amerike, Australije i N.Zelanda imala jednu od tri najvee stope rasta od 4 promatrana razdoblja tijekom zadnjih 130 god.

Izmeu 1870. i 1913. samo je Kanada imala sa 2,27% veu prosjenu stopu rasta od hrvatskih 1,93%, od 1950.-1987. samo su Grka i panjolska sa 4,38% i 4,33% imale veu prosjenu stopu od hrvatskih 4,16, a u razdoblju 1993.-2000. samo Irska sa 8,37% i Poljska sa 5,35% nadmaili hrvatskih 4,71% RH je u razdoblju prije I.svj.rata, izmeu II.svj.rata i domovinskog rata i tijekom tranzicije imala jednu od najveih stopa rasta BDP per capita, ali nije konvergirala razvijenim zemljama, RH je uslijed ratova i kriza gubila znaajne koliine kapitala, pa bi kroz mirnodobska razdoblja rasla bre odostalih zemalja jer je stopa investicija bila vea od amortizacije ratom razorene koliine fizikog kapitala, stopa rasta iv.standarda je bila vea od stope rasta tehnologije rast je bio neuravnoteen RH u smislu konvergencije pripada mediteranskom konvergencijskom krugu Grka, Irska, Portugal (velika slinost s RH kroz 20.st.), panjolska Najdui razvojni jaz ostvaren tijekom 1970-ih, da bi se u 80-im i 90im opet produbio U 20.st SAD je startala sa 4253, a RH sa 670 USD BDP per capita, to je razlika od 4,49 puta u stupnju razvijenosti Kraj 20.st. RH 4201 BDP per capita, SAD 34884, to je razlika od 5,79 puta 1979. razvojni jaz najmanji (razlika 3,26 puta), u 21.st razlika smanjena na 4,58 puta (RH 5782 BDP pc, SAD 38207) etiri razdoblja ubrzane konvergencije iv.standarda RH ka razvijenim zemljama i tri razdoblja dugorone divergencije i ek.zaostajanja Ulazak u 20.st karakterizirano prvom hrvatskom industrijalizacijom i suavanjem razvojnog jaza, hrvatski BDP pc je bio 16% amerikog 1948. sukob bive Jugoslavije sa bivim Sovjetskim Savezom rezultira jednom od najdubljih recesija, a nakon toga uspjeno razvojno razdoblje do 1980. (22% SAD-ove) 1982. naftni okovi, indeksiranje cijena i plaa u odnosu na teaj, prezaduenost Od 80-ih do stabilizacijskog programa iz listopada 1993. iv.standard u odnosu na SAD padao (1993.-10% SAD-ovog standarda)

Odrednice kljunih makroek. varijabli u hrv.gospodarstvu od 1952.-2007.

U modelskom makroek. pristupu koriste se 4 makroek. varijable : 1. Kretanje proizvodnje/outputa kojeg mjerimo veliinom bruto domaeg proizvoda BDP, bruto nacionalnog proizvoda BNP ili nacionalnog dohotka Y (svaki od njih mjeri vrijednost proizvedene koliine roba i usluga u nac.gosp. u jedinici vremena, na razliitim punktovima krunog toke ek.aktivnosti od proizvodnje do potronje i s razliitih aspekata nunih za razumijevanje cijeline gosp.zbivanja) 2. Zaposlenost odnosno nezaposlenost praena mjerenjem proizvodnosti rada (pokazateljem uinkovitosti koritenja rada kao oskudnog resursa) 3. Inflacija mjerena indeksima kojima se biljei promjena kako ope razine cijena tako i promjena relativnih cijena 4. Teaj nacionalne valute, uz analizu platne bilance i njenih podrauna biljei aspekte ek.razmjene nac.gosp. sa meunarodnim/globalnim okruenjem

Rast prosjene stope BDP-a od 1,48% u 90-ima, do 6,29% u 60-im, od 1952.-1980 proces ubrzanog razvoja, 80-e desetljee stagnacije, a rast u dr.pol. 90-ih nije uspio nadoknaditi gubitke tranzicije i rata, 21.st biljei visoku stopu rasta od 4,26% Visoka inflacija 1953-90. s prosjenom god.stopom 59,72%, kratak tranzicijski period: 1991-93 (709,65%) Inflacija u 50-im ispod 10%, u 60-im 12,35%, 1968. - 5,38%, 1975. 25%, 1976. poinje novi proces akceleracije inflacije, u 70-im je iznosila 17,56% Stabilizacijski programi iz 1981./82. i 1990. uspjeli nakratko zaustaviti akceleraciju inflacije, 1993. iznosila rekordnih 1486% na godinjoj razini Visoke stope rasta su praene niskom inflacijom, a niska inflacija nije stvorila okruenje za poeljno visoke stope rasta

Broj zaposlenih je konstantno rastao tijekom predtranzicijskog razdoblja, tijekom 80-ih BDP je stagnirao, rast zaposlenosti je smanjivao produktivnost rada (BDP po zaposlenom) Razina zaposlenosti iz predtranzicijskog razdoblja od preko 1,6 milijuna jo nije dostignuta (2007. 1,37 mil.), tranzicijske reforme su rezultirale padom broja zaposlenih koje je trajalo do 2000. (jobless growth) Kretanje br.zaposlenih su rezultirala obrnuto proporcionalnim kretanjem br.nezaposlenih u tri iznimke: domovinski rat (migracije i demografska tranzicija,starenje i opadanje br.stan.), zatvaranje 500 tisua radnih mjesta, promjena definicije nezaposlenosti (nakon 2000.) Nezaposlenost se kree ispod 7%, poetkom tranzicije raste na 18%, 2002. iznosi 24%, 2007. iznosi 17% Phillipsovom krivuljom predstavljen odnos inflacije i nezaposlenosti odnos meu varijablama je suprotan Nominalni teaj je ostao jedan od najvanijih instrumenata voenja ek.politike (nakon II.svj.rata 50 dinara za 1 dolar) Prva devalvacija izvedena 1952. teaj dolara povean na 300 dinara U 60-im se naputaju multilateralni teajevi, u 1966. nakon denominacije teaj dolara dosegnuo je vrijednost od 1250 RH 1992. ostala u reimu fiksnog teaja Uzrok stalnih devalvacija treba traiti u fenomenu nazvanom utrka devalvacije i inflacije, rast teaja je unapreivao konkurentnost i poveavao pokrivenost uvoza izvozom, nuspojava je bila smanjenje plaa U prosincu 1991. uveden je hrvatski dinar po teaju 1:1, teaj marke je bio 55 HRD, a dolara 88,19 HRD Listopad 1993. deklarirano je teajno sidro od 4444 HRD za jednu marku (8690 HRD za 1 euro), kuna je zamjenjena 1:1000 za HRD, sidro je u kunama iznosilo 4,4kn za marku (8,69 za euro) Kretanje realnog teaja kune, 3 razdoblja: 1. 1952.-1980. realni teaj dolara je aprecirao, teaj lire neto manje, a marke je bio stabilan

2. Tijekom 80-ih realni teaj snano devalvirao kako bi se potaknuo neto izvoz 3. Slino i od 90-e do 95-e kada su posljedice rata i stabilizacije na konkurentnost postale razvidne od turizma i suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim republikama bive drave Stabilizacija je rezultirala snanom aprecijacijom realnog teaja, a priljev stranog kapitala omoguio je potronju veu od mogunosti, kronini deficit tekueg rauna i gomilanje vanjskog duga

2. DEMOGRAFSKI KAPITAL

Proizvodni resursi/faktori proizvodnje zemlja, rad, kapital U stacionarnim postind.ekonomijama agrarnog tipa resurs bio zemlja, nakon ind.revolucije u 19.st resurs je postao kapital u fizikom i financijskom obliku; u postind. drutvu 20. i 21.st ljudski faktor (pojmovi radne snage zamjenjuju se pojmom intelektualnog kapitala ukupnost ljudskih sposobnosti sintetiziranih u akumuliranom ljudskom znanju i novim sposobnostima (know how))

imbenici populacijskih gibanja

Demografska ili analiza stanovnitva podruje najpreciznije gosp.ralambe i podruje najtonijih prognoza buduih kretanja u analizi ostalih resursa dominiraju metode procjene ukupnih veliina temeljem veih ili manjih uzoraka, zatim posredne metode kojima se traene veliine procjenjuju putem nekih drugih veliina indirektne-posredne metode direktne-neposredne metode jer posrednim nije bilo mogue sabrati potpune podatke -> cenzusi-popisi stnovnitva ukupno kretanje stan. rezultat je imbenika (natalitet, mortalitet, migracije, ratovi) koji oblikuju dinamiku i strukturu populacijskih

gibanja, temeljne determinante ovog procesa mogue je opisati kao prirodnu i mehaniku komponentu ukupnih promjena stan. 2 koncepcije popisa stan.: 1. Koncepcija prisutnog stan. stanovnik podruja je svaka osoba koja se u trenutku popisa zatekne na tom podruju, bez obzira da li je tu stalno prebivalite ili ne 2. Metoda stalnog (rezidencijalnog) stan. ukupno stalno stan. neke zemlje ine sve osobe koje imaju stalni boravak na odreenom podruju u trenutku popisa Ukupan br.stan. neke zemlje stalno prisutno stan. + privremeno odsutne osobe -privremeno prisutno stan. Do II.svj.rata naelo prisutnog stan., nakon II.svj.rata popisi rezultat stalnog stan. (u RH 2001.-metoda prisutnog stan., 4.437.460, 226.151 izvan granica, 1.travnja-4.214.452) Meupopisna promjena stan. najjednostavnija mjera promjene br.stan. ( ukupan br.stan. u kritinom trenutku popisa t2 - ukupan br.stan. u kritinom trenutku popisa t1), slabost ne uzima u obzir duljinu vrem.razdoblja izmeu dva popisa Stopa prosjene god.promjene puanstva izmeu dva popisa moe se izraunati iz pokazatelja stope ukupne meupopisne promjene, koristi se aritmetika stopa promjene kao jednostavniji ali manje precizan pokazatelj, te geometrijska stopa promjene kao precizniji pokazatelj Prirodno kretanje stan. razlika izmeu rodnosti i smrtnosti u odreenom vrem.razdoblju Rodnost natalitet, fertilitet; broj roenja u stanovitoj populaciji u odreenom vrem.razdoblju; prvi pokazatelj je stopa ukupnog nataliteta pokazuje ukupan broj poroda na 1000 stan. neke zemlje; stopa nataliteta (ea) broj ivoroenih na 1000 stan. neke zemlje Relevantne dobne skupine za reprodukciju: predfertilni (0-14 g.), fertilni (15-49), postfertilni (50+); fertilni kontigent se tijekom 20.st kretao na razini od 50% ukupnog stan. Stopa ukupnog fertiliteta prvi pokazatelj; odnos broja ivoroenih naspram mukog i enskog puanstva u fertilnoj dobi

Stopa fertiliteta stavlja se u odnos broj ivoroenih prema enskom stan. u fertilnom razdoblju (ensko puansktvo u fertilnoj dobi je kljuni imbenik) U analizi fertiliteta znaajni su specifini koeficijenti fertiliteta za pojedine dobne skupine tijekom fertilnog razdoblja, temelji se na empirijskim nalazima diferenciranog kretanja mukog i enskog fertiliteta po dobnim skupinama Raa se vie muke djece, smrtnost muke djece u prvim godinama vea; prosjeno trajanje ivota ena dulje od mukaraca; porastom ivotne dobi maskulinitet pada, a raste feminitet Analiza plodnosti/rodnosti koristi se i kategorijama fekonditeta (fizioloki kapacitet/potencijal plodnosti enskog puanstva) i steriliteta (bioloki faktor + kontrola raanja) Totalna stopa fertiliteta (TFR) opisuje razinu plodnosti; prosjean br. djece koji bi rodila jedna ena u svom fertilnom razdoblju (2,1 prosjeno djece po eni); konstantno se smanjuje od 60-ih Smrtnost (mortalitet) broj umrlih u stanovitoj populaciji u odreenom vrem.razdoblju; nije dinamika kategorija; 2 kljuna faktora: 1. opi napredak karakteriziran industrijalizacijom, urbanizacijom, med.otkriima, zdrav.zatitom, utjee na smanjenje mortaliteta dojenadi i djece; 2. Produljene prosjenog/oekivanog trajanja ivota utjee na poveanje mortaliteta Sirova stopa rasta puanstva odnos nataliteta i mortaliteta; razvojni potencijal dem.kapitala iskazuje se kao potrebno vrijeme udvostruenja br.stan. neke zemlje Migracija prostorna pokretljivost, mobilnost ili mehaniko kretanje stan. (mobilnost iri pojam od migracije); sastavnice: imigracija (useljavanje) i emigracija (iseljavanje); migracijska kretanja zbog gosp. i drut. imbenika; gospodarski imbenici djeluju kao potisni ili push faktori (u ishodinom mjestu migracije) i privlani ili pull faktori (u odreditu migracije) U zadnja tri stoljea Europa ima negativan migracijski saldo, a RH pozitivan; u 20.st Europa ima pozitivan mig.saldo a RH negativan Pouzdaniji se saldo migracija saznaje prigodom popisa-inventure stan., kao razlika izmeu ukupne promjene stan. i prirodnog kretanja stan.

ukupna promjena stan. zbroj prirodnog kretanja i salda migracija, zbroj razlike nataliteta i mortaliteta te imigracije i emigracije -> predstavlja demografsku bilancu (pozitivni procesi-aktiva su natalitet i imigracija, negativni-pasiva mortalitet i emigracija)

Demografska analiza ekonomske aktivnosti puanstva radni kontigent stan. stan. u dobi ivota, koju s obzirom na fiziolokusposobnost rada u odreenom radnom vremenu i s odreenim stupnjem intenzivnosti, nazivamo radna snaga ili radno sposobno stan. (15-64 g.); u RH muko 15-64, ensko 15-59 g. Kontigent radne snage je samo fizioloki demografski okvir za formiranje radne snage Predind. ekonomije karakterizira visoka stopa iskoritenosti radnog kontigenta RH pokazuje nizak stupanje participacije radne snage od cca. 40% snage Opi gosp. napredak praen opadajuim prirodnim priratajem utjee na odnos radnog i neradnog odnosno aktivnog stan., a time i posredno na visinu javnih izdataka, na odnos dr.prorauna i BDP-a, na oblik i visinu porezne presije Koef.demografske optereenosti radnog kontigenta omjer stanovnitva u postradnoj dobi (1971.-2001. 15,6%) i radnoj dobi (66,9%) Izmeu 1971.-2001. koef.ulaska u radnu dob smanjen s 12,05 na 9,04, koef.izlaska iz radne dobi povean sa 7,78 na 8,82; koef.zamjene (razlika izmeu apsolutne vrijednosti priljeva u radnu dob i odljeva iz radne dobi) smanjen sa 154,9 na 102,05; tendencija pada koef.zamjene upuuje na sve manji demografski pritisak mladih narataja na zapoljavanje, to implicira opadajuu reprodukciju radnog kontigenta, tj. smanjenje potencijalnog obujma radne snage u narednom razdoblju Koeficijent ukupne dobne ovisnosti sumarna mjera keoficijenata dobne ovisnosti mladih (0-14) i koeficijenata dobne ovisnosti starih (65+) i pokazuje stupanj optereenosti stan. u radnoj dobi mladima i starakim kontigentom

Koef.zamjene radnog kontigenta odnos broja osoba koji pristiu u radni kontigent kao zamjena za one koji izlaze iz njega Suvremena ek.analiza u ek.aktivne radne osobe ubrajaju se svi koji stvarno rade ili bi eljeli raditi -> radna snaga (u aktivi bilance su koji rade i bi eljeli raditi, u pasivi oni koji nisu aktivni bez obzira ostvaruju li prihod ili ne); stalno puanstvo saldo bilance, razlika aktive i pasive Opa stopa ek.aktivnosti odnos aktivnog prema ukupnom stan. Koeficijent ek.ovisnosti odnos neaktivnog puanstva u uem smislu (bez prihoda) i aktivnog u irem smislu (s prihodom)

Dugorone implikacije strukturnih promjena demografskog kapitala

Efekt naratajnog pomaka starenje stan. u duljem razdoblju izaziva starenje fertilnog kontigenta, to utjee na pad ope stope nataliteta, ime se demografsko starenje ubrzava Nizak natalitet implicira manji priljev stan. u fertilnu i radno sposobnu dob; poveava se osobna i javna potronja; u RH 2001. stan. do 14 god. 15,5%, od 65 i vie god. 17,2%; prosjena starost 30 g. (29 m, 31 ) Pri analizi starenja tj pomlaivanja upotrebljavanju se dva analitika pokazatelja procesa starenja: indeks starenja (najbolji pokazatelj starosti) i koef. starosti (rezulati su u skladu s indeksom starenja) Stanovnitvo RH srednje stara populacija (1953.-1961.), 1981.staro stanovnitvo nadmauje djecu, 90-e uravnoteenje djece i starih

3. PROIZVODNI KAPITAL proizvodni kapital kapital u smislu raspoloivih strojeva, tehnologije, opreme, zgrada, inovacija, patenata itd., bitan imbenik poslovne aktivnosti, definira potencijalni nacionalni proizvod tranzicijsko gosp. kao Hrvatsko karakterizirano intenzivnim investiranjem u ind.postrojenja; problem valorizacije i djelotvornosti proizv.kapitala ima i 2 dodatna obiljeja: postojanje velikih zaliha

proz.kapitala (zastarjelost visoka), procjena vrijednosti proiz.kapitala kao pretpostavke usojenosti projekta privatizacije (realna vrijednost vea/manja od procjenjene)

Proizvodni kapital i nacionalno bogatstvo

nacionalno ili drutveno bogatstvo sveukupno raspoloivi materijalni resursi nekog gosp.; sastoji se od prirodnog i proizvedenog bogatstva/kapitala Prirodno bogatstvo zemljite, obnovljivi (ume) i neobnovljivi (elj.ruda) prirodni izvori (prirodni izvori se ne obraunavaju/iskazuju vrijednosno) Proizvedeno bogatstvo svi proizvodni i drugi potencijali neke nac.ekonomije, sve ono to je stvoreno radom sadanje i svih prethodnih generacija; sastoji se od kulturnih spom., proizv.fondova javnih dobara, neproizv.fondova javnih dobara, proizv.fondova odnosno proizv.kapitala Svako poveanje proizvedenog bogatstva istodobno je smanjenje prirodnog kapitala; razliku kojom se u procesu transformacije prirodnog u proizvodni kapital uveava ukupno nac.bogatstvo ini ljudski rad Prirodni kapital uz ljudske resurse je preduvjet stvaranja i veliine proizvedenog bogatstva, odnosno proizv.kapitala pod pretpostavkom zatvorenog nac.gosp. Nacionalni kulturni kapital kul.spomenici i umjetnika djela Javni kapital proizvodni (ceste, eljeznice, pruge, postrojenja za prijenos el.energije, ne sudjeluje izravno u proizvodnji ali je njihovo postojanje materijalna/infrastrukturna pretpostavka) i neproizvodni fondovi javnih dobara (intelektualni; od kapitala stvorenih ljudskom aktivnou koji ne ulazi u obraun proizvodnog potencijala; kole, bolnice, vojarne, zatvori, sportski objekti, kazalita) Privatni kapital neproizv.fondovi privatnog kaopitala ine stambene zgrade, stanovi, kue za odmor, pomone zgrade, garae i dr.objekti koji ne slue poslovnoj aktivnosti

Proizvodni kapital i obrtni fondovi

Nacionalni proizvodni kapital ine fiksni i obrtni fondovi Temeljni kriterij distinkcije fiksnih, osnovnih ili kapitalnih fondova od obrtnih je funkcija prema gotovom proizvodu Obrtne fondove moemo motriti kao izravne/direktne i neizravne/indirektne; izravni (poslovni) su zalihe sirovina, materijala koji se stvarno koriste u proiz.procesu-inputi, proizv.inputi; neizravni (potroni) su zalihe potronih sredstava koji se posredno uporabljuju u proizv.procesu, neophodne su za funkcioniranje ljudskog kapitala -> obrtni kapital definira se kao zbroj poslovnih (zalihe sirovina, zalihe nedovrene proizv., zalihe gotovih proiz., zalihe gotovog novca) i potronih obrtnih fondova (zalihe netrajnih hrana,pie ogrijev, polutrajnih odjea, obua i trajnih vozila, namjetaj, aparati potronih dobara) Fiksni ili trajni kapital (osnovni) sastoji se od strojeva, alata, posl.zgrada, gra.zemljita i opreme; oskudan resurs Najei pokazatelj mjerenja efikasnosti uporabe kapitala kao oskudnog resursa koristi omjer uporabljenog kapitala i stvorene dodane vrijednosti u nac.gospodarstvu; on nam omoguuje uvid u intenzivnost kojom sadanje generacije koriste ukupno raspoloive fondove proiz.kapitala u stvaranju nove, dodane vrijednosti, stavili smo u pdnos ukupnu vrijednost proizv.kapitala kojeg su stvorile prethodne generacije ukljuujui i posljednju nau sa dodanom vrijednou proizvodnje u naoj tekuoj godini ->prosjeni kapitalni koeficijent Marginalni/granini kapitalni koeficijent odnos stope investicija i stope rasta (icor) Amortizacija iznos novane protuvrijednosti utroenog/ugraenog u vrijednost gotovog proizv. proizv.kapitala

Tehnoloko/funkcionalno zastarijevanje razvitak novih tehnologija i lanac inovacija postojeih tehnologija uvjetuje otpis i stavljanje izvan funkcije strojeva i opreme i prije nego se fiziki istroe Vrijeme amortizacije/amortizacijsko razdoblje odnos ukupne vrijednosti proiz.kapitala i ukupnog godinjeg iznosa amortizacije

Hrvatski proizvodni kapital

Hipoteke na imovinu su najvaniji pojedinani izvor kapitala Izmeu dva svjetska rata RH biljei skromne pomake; industrija, rudarstvo, trgovina i ugostiteljstvo ostvarili pomak od cca. 5% na 10% strukture proizv.kapitala; proizv.kapital poljoprivrede, prometa te stambene zgrade ine preko 80% vrijednosti hrv.proizvedenog bogatstva, a poljoprivreda i promet sudjeluju sa 80% Investicijska aktivnost (50% promet i stamb.izgradnja) pokazuje male pomake u industrijalizaciji jer je u itavom razdoblju bila gotovo izjednaena visina investicija u ind. i polj. II.svj.rat visoki ljudski gubitci i materijalna razaranja najvie promet i poljoprivreda RH trpjela stagnaciju i nazadovanje do 1953. Usluni sektor (turizam, ugo., trgovina) se poinje razvijati 60-ih; kapacitet hrv. turizma i ugo. je u 30-godinjem razdoblju (19601980) povean za 12 puta, a u trgovini za 10-ak Od 1950 do 1990. proizvodni kapital rastao po prosjenoj god.stopi od 6,5%, najdinaminiji rast imali kapaciteti u turizmu (9%), trgovina (8,4%), graevinarstvo (7,5%), industrija i poljoprivreda (6,5%) Preteni dio proizvodnik fiksnih fondova u tranzicijskom razdoblju RH nalazio se u onim sektorima u kojim je u predtranzicijskom razdoblju dominiralo drutveno/dravno vlasnitvo; prijelaz na trini nain poslovanja Vrijednost proizvodnog kapitala RH padala do 1996. 38 milijardi USD Hrvatski nac.proizv.fiksni kapital u 2000. smanjen za 2/3 u odnosu na 1990. Siguran znak gosp.oporavka neke ekonomije rast je outputa u graevinarstvu koje svojim poznatim multiplikativnim uinkom utjee na ubrzanje ukupnog rasta

U poljoprivredi dominira privatni sektor u ijem vlasnitvu je preko 80% zemljita Kvaliteta smjetaja u tur.obrtu je u prosjeku nia nego u tur.industriji Tijekom 10 godina tranzicije 1990.-2000., vrijednost hrv.proizv.kapitala prepolovljena; privatizacija se reducirala na financijske elemente transformacije vlasnitva bez stvarnog uinka na raspoloivi nac.proizv.kapital Analiza hrvatskog proizvodnog kapitala 2001.-2007 . kroz strukturu dugotrajne imovine hrv.poduzetnika kao pokazatelja proizv.potencijala hrv.gosp., kao i u tranzicijskom razdoblju; u strukturu dugotrajne imovine ukljuena je materijalna, nematerijalna i financijska dugotrajna imovina se poveala oko 75%, dominira materijalna imovina (ali se smanjuje), bri rast financijske od materijalne imovine raspoloivi proiz.kapital na materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosio 55,7 mlrd USD (poveanje 50%) u svim sektorima raste proizv.kapital definiran kao vrijednost materijalne i nematerijalne imovine, ali su razlike velike; sektori s najmanjim porastom dugotrajne imovine su poljoprivreda, preraivaka ind., graevina, opskrba energijom, vodom, prijevoz, skladitenje, veze (indeksi od 111 do 119); brz rast imovine imaju sektori za fin.posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, javna uprava, obrana, obvezno soc.osiguranje ( indeksi od 415 do 737) dugorono visoka stopa nezaposlenosti hrv.gospodarstva i niska stopa ek.aktivnosti puanstva ukazuje na strukturni karakter nezaposlenosti kojeg nije mogue rjeavati bez produktivnog zapoljavanja u realnom sektoru, ostvareni rast proizv.kapitala u realnom sektoru je ispod potrebnog za punu zaposlenost i rast proizv.kapitala ne omoguuje rjeavanje dugoronih izazova hrv.gosp. proizv.kapital uz rad predtavlja bitan imbenik posl.aktivnosti, dio je nac.bogatstva; izraun proizvodnih mogunosti kapitala fiksni ili trajni, osobitost fiksnog je kreiranje/investicije i troenje/amortizacija; nac.proizv.kapital i djelotvornost njegova koritenja omeuju stope gosp.rasta i rasta iv.standarda; znaenje veliine i strukture nac.proizv.kapitala raste sa stupnjem njegove

oskudnosti; orjentacijska vrijednost proizv.kapitala u 2007. iznosila 56 mlrd USD

4. STRUKTURNE 1997.-2007

PROMJENE

HRVATSKOG

GOSPODARSTVA

Makroekonomski i razvojni trendovi Bruto domai proizvod (BDP)

RH je 2006. ostvarila ukupni bruto BDP 42,9 milijardi USD (0,089% svjetskog BDP-a) S bruto nacionalnim dohotkom po stanovniku od 12.750 USD mjereno po kupovnoj snazi (PPP) pripada skupini zemalja s viim srednjim dohotkom (69 mjesto) Nakon 2000. prosjena stopa rasta oko 4,7% - ula u putanju stabilnih pozitivnih stopa rasta Dva desetljea stagnacije i nultih stopa rasta 1980.-2000., a 2000.2007. stalne pozitivne stope rasta Druga polovina 2008.g obiljeena prvim naznakama gospodarske i financijske krize koju u poetnoj fazi karakterizira smanjenje stope rasta BDP-a, lagani rast cijena, pad realnih plaa, lagani rast kamata, pad potranje u sektoru inozemstva RH u zadnjih 15g prola kroz 3 gospodarska podrazdoblja: 1. Od osamostaljenja do 1993. prve faze tranzicije, ekonomska kriza, poetak tranzicijske transformacije, ratna stradanja, 1993.g najnia toka tranzicijske krize i najmanji BDP u povijesti 2. 1994.-1999. zaustavljena hiperinflacija (stabilizacijski program 1993.), pozitivne stope rasta, obnova, reforme (najvee-bankovnog i poreznog sustava), 1999.g jedina u zadnjih 14g s negativnom stopom rasta 3. 2000.-2007. ostvarenje pozitivnih stopa rasta (prosjeno 5%), niska inflacija (3%), pad

nezaposlenosti, prijelomna toka hrv.gospodarstva u kojoj je dostignut predtranzicijska razina BDP-a Struktura BDP-a RH udio osobne potronje (C) u itavom razdoblju najvei oko 53,3% BDP-a 94.g do 63% 95.g., iza 2002. C je sve manji; udio javne potronje od 1994.-2000.g visok (25,9-29,4% BDP); najvee promjene zbivale se s udjelom investicija u BDP-u -> od 972001.g udio im se poveava na 23% BDP-a (poslijeratna obnova), 2002.-2007.g visoka stopa od 30% BDP-a (ali RH ostvarila manje stope rasta od zemalja koje su imale manju stopu investicijasuboptimalna efikasnost investiranja -> investicije su neefikasne, portfelj investicija optereen prevelikim udjelom investicija s malom stopom povrata i velikim razdobljem povrata) Konstantno postojanje negativnog salda tekueg rauna platne bilance i stalan rast inozemnog duga Za ocjenu glavnih makroek.varijabli koristi se analitiki alat tzv. tri deficitaknjigovodstveni identitet koji na razini nac.raunovodstva ex post povezuje 6 makroek.varijabli u jednostavan identitet koji na kraju svakog razdoblja mora biti zadovoljen -> taj identitet upuuje kako suma salda privatne tednje i salda prorauna mora biti identina saldu vanjskotrgovinske bilance U RH saldo tekueg rauna platne bilance od 1995.-1997. kontinuirano negativan; kontinuirana je vea potronja od domae proizvodnje, a razlika je pokrivana uvozom kapitala to rezultira stalnim rastom inozemnog duga U razdoblju 2008.-2012. RH ima obvezu vratiti 22 milijarde EUR-a inozemnog duga Odravanje domaih deficita (privatne tednje i proraunskog deficita) koje se nuno mora izravnavati odravanjem deficita tekueg rauna platne bilance ili prodajom domae imovine, nije mogue na dugi rok bez posljedica na razvojnu opstojnost domaeg gosp.; u dugom roku vanjski dug se poveava do razine koja vjerovnike navodi na sumnju u sposobnost otplate duga ili se za izravnavanje domaih deficita mora prodavati imovina to za posljedicu ima deficit razvojnih resursa U svakoj kombinaciji razvojne i ek.politike koja eli stabilizirati deficite izvoz ima vrhunski prioritet

Stanovnitvo, zaposlenost, nezaposlenost

Stanovnitvo ima dvostruku ek.funkciju: temeljni initelj gospodarstva jer formira ponudu rada, cilj i svrha je svake ek.aktivnosti koja se sastoji u potronoj funkciji i funkciji rasta standarda stanovnitva koji je jedan od najvanijih pokazatelja uspjenosti gosp.aktivnosti Stanovnivo u RH (1998.-2007.) smanjivano po prosjenoj godinjoj stopi -0,16% godinje, aktivno stan. poveano za 108.000 (0,69%) Broj zaposlenih povean za 109.500 (1998.-2007.) 1,02% Prosjena stopa rasta zaposlenosti znatno manja od stope rasta BDPa U strukturi ulaganja u globalnu strukturu investicija velik udio imaju dravna ulaganja u infrastrukturu te openito u nove tehnologije koje su sve manje radno a vie kapitalno intenzivne, pa zahtjevaju zapoljavanje manjeg broja obrazovanih radnika; visoka rigidnost trita rada Broj zaposlenih u pravnim osobama za 10g povean za 141.000 (1,38%), br.zaposlenih u obrtu povean za 63.000, broj osiguranika smanjen za 72.000; klasini poljoprivrednici zamjenjuju pravnu formu fizike osobe u pravnu osobu (poticaji, porezni propisi, povrat poreza...) Broj nezaposlenih 1998.-2007.g smanjen s 288.000 na 264.000 Broj umirovljenika u zadnjem desetljeu ima manji prirast, ali je porast jo uvijek vii od porasta broja zaposlenih; povean s 939.000 na 1.110.000

Strukturne promjene Najznaajnije strukturne promjene u udjelu poljoprivrede (primarni sektor), industrije (sekundarni), usluga (tercijarni) 1990-2006.g udio poljoprivrede u BDP-u RH pao s 11% na 7% BDP-a, udio industrije smanjen s 36% na 31%, udio sektora usluga povean s 53% na 62% Indeks drutvenog razvoja HDI indeks koji kombinira nekoliko razliitih pokazatelja koji imaju znaenje prilikom ocjene kvalitete ivota i dostignute razine ivotnog standarda u nekoj zemlji; obuhvaa oekivano trajanje ivota, stopu pismenosti, kombiniranu stopu upisa u osnovno, srednje i visoko obrazovanje te BDP per

capita; teorijska vrijednos mu je od 0 do 1, to je vrijednost blia 1 to je dostignuta via razina kvalitete ivota i obrnuto 2005. RH je s 55 rangiranog mjesta dostigla 47, vrijednost HDI u 97.g bila 0,773 (rang 55), a u 2005.g 0,85 (47) Poljoprivredne povrine se smnajuju bre nego u euro zoni; indikator CO2 po stan. je na svjetskom prosjeku; troimo 20-30% vie energije od svjetskog prosjeka ali manje od euro zone RH koristi dvostruko vie fiksnih i mobilnih telefona od svjetskog prosjeka ali -20% manje od euro zone, na 100 stanovnika 33 korisnika interneta (ez 44, svijet 16) U visokoj tehnologiji zaostajemo -43%; indikator broja dana kako bi se startalo sa nekim poslom je 45 dana Ginijev koeficijent mjera nejednakosti dohotka, moe poprimati vrijednost izmeu nula (dohodak meu graanima jednako distribuiran-egalitarizam) i jedan (jedna osoba raspolae sveukupnim dohotkom), im je blie jedinici to su vee nejednakosti (2001.-0,29, 2005.-0,31) Postotak stanovnitva koje ivi u gradovima - 1990. 50%, 2005. 60%

Ocjena konkurentnosti

Temeljna odrednica svih reformi ima za cilj i poveanje konkurentnosti koje je mogue promatrati kroz procese prilagodbi hrv.gospodarstva uvjetima i obiljejima modernog trinog gosp. Indikatori strukturnih i institucionalnih promjena EBRD-a: 4 najvanija podruja poduzea, trite, trgovanje, financijski sektor i infrastruktura U skupini indikatora kojima se prate promjene u sektoru poduzea vano mjesto pripada udjelu privatnog ssektora; 1997.-2006. RH poveala udio priv.sektora s 55% na 70% BDP-a; udio zaposlenih u priv.poduzeima poveao s 54% na 68% Na podruju liberalizacije trita i trgovanja hrv.gospodarstvo ostvarilo napredak, udio administrativno odreenih cijena koje ulaze u izraun indeksa potroakih cijena sveden je na nulu ostvaren apotpuna liberalizacija cijena

Ukupan broj banaka smanjen sa 61 na 33 banke HHI Herfondahl-Hirschmanov indeks zbroj kvadrata pojedinanih udjela banaka u ukupnoj imovini svih banaka Pokazatelj burzovne kapitalizacije povean u zadnjih 10g s 21,6% na 64,6% BDP-a U podruju infrastrukture ostvaren napredak, fiksne tel.linije poveane s 33,2 na 40,2 linije, od 2,7 mob.telefona rast na 98,1; porast br.korisnika interneta na 34,6 na sto stan. EBRD je za potrebe praenja napretka procesa tranzicije razvio sustav indikatora napretka tranzicije koji obuhvaa 4 podruja: poduzea, trite, fin.sektor i infrastruktura; najvei napredak ostvaren u privatizaciji malih poduzea, liberalizacije vanjske trgovine i trita te u sektoru bankovnih reformi i liberalizacije kam.stopa; sporiji tempo razvoja infrastrukture, najvei napredak u telekomunikacijama Ocjena globalne konkurentnosti u svijetu objavljuje Svjetski ek.forum u vidu Indeksa konkurentnosti (Global Competitivness Indeks, GCI) RH popravila konkurentsku poziciju za 13 mjseta (s 64 na 51 rang); poveana poslovna konkurentnost s 70 na 56 rang; najvei napredak u podruju inovacija, makroek. i obrazovanja, manji na podruju institucionalnih reformi Slaba iskoritenost najvanijeg faktora konkurentnosti ljudskog faktora (podzaposlen i nedovoljno iskoriten) Spor i nedovoljan rast izvoza, nizak udio proizvoda za izvoz vie tehnoloke sloenosti RH biljei rast produktivnosti na razini prosjeka zemalaj s kojima se moe usporediti ali uz spor rast zaposlenosti rast produktivnosti bez novog zapoljavanja Investicijska potronja vea u odnosu na najvei broj usporednih zemalja, prevladavaju investicije u graevinarstvu; stopa investicija u RH ne generira proporcionalno visoku stopu rasta; spora tehnoloka preobrazba to umanjuje potencijale rasta konkurentnosti Zaostatak u regulaciji trinog natjecanja; porezno optereenje je preveliko

Trite kapitala nije dovoljno razvijeno, poslovna politika i plasman banaka vie okrenuti stanovnitvu nego poduzetnikom sektoru Porast cijena nekretnina neravnomjerno rasporeen to utjeena nove regionalne disproporcije Hrvatsko gospodarstvo 1997.-2007.g dostiglo prijelomnu toku, odnosno prijeratnu vrijednost BDP-a uz ostvarivanje tranzicijskih i strukturnih promjena; strukturne promjene rezultirale pojavom 2 problema: deficit vanjskotrgovinske bilance i deficit prorauna; zbog stalnog deficita vanjskotrg.bilance ostvaren je visok rast inozemnog duga a zbog stalnog proraunskog deficita i politike ekspanzije domae potronje domai sektori su dostigli visok stupanj inozemne i domae zaduenosti