FAKULTET ZA POSLOVNI MENADZMENT BOSANSKA GRADISKA

Ime i prezime Vajzovic Adnana

Naslov rada: SEMINARSKI RAD IZ PREDMETE OPCE EKONOMIJE TEMA-NAJAMNINA,POJAM I VRSTE NAJAMNINE Mentor: Prof. dr. Mustafa Festic

Gradiska, 25.11.2006 godine

-SADRZAJ-Uvod......1 -Tekst rada..2 -Najamnina,pojam..2 -Raspodjela.2 -Najamnina,iskaz vrijednosti radne snage..3 -Velicina najamnine3 -Promijena najamnine.4 -Ko i na koji nacin odredzuje iznos najamnine...4 -Obracunavanje i placanje najamnine.4 -Najamnina po komadu...5 -Najamnina po vremenu..5 -Drugi vidovi najamnine.5 -Ucesce zaposlenih u profitu firme.6 -Najamnina i kupovna moc.6 -Nominalna najamnina6 -Realna najamnina..6 -Relativna najamnina..7 -Profit,naklada predujmljenog kapitala..7 -Industrijski kapital.7 -Samofinansiranje-cinilac novog rasta u industriji..7/8 -Karakteristike novog industrijskog rasta...8 -Profit u industriji8 -Prosjecna profitna stopa.8 -Zakljucak9

-UvodEkonomija je nauka o uslovima,oblicima i zakonima,nastajanju razvijanja i nestajanju proizvodnje pojedinaca i grupa.To je nauka koja istrazuje objektivne zakone koji regulisu proizvodnju,raspodjelu,razmjenu i potrosnju na razlicitim stepenima razvoja. Ekonomija je drustvena nauka jer istrazuje zakone koji regulisu medzuodnose ljudi a posto istrazuje zakone ona je i ekonomska nauka. Ekonomija je nauka koja se bavi problemima kako se proizvodi,koliko se proizvodi,za koga se proizvodi kao i kako se reproduktuje materijalno bogastvo nekog drustva. Da bi covjek mogao obavljati vlastitu reprodukciju i reprodukciju drugih neophodno je da stalno zadovoljava svoje potrebe tj. da stalno proizvodi. Izrazi kojim se sluzi ekonomija nazivaju se ekonomskim kategorijama a to su: -proizvodnja, -raspodjela, -razmjena i -potrosnja.

-Tekst radaNajamnina,pojam
Ako je covjek ukljucen u proizvodni process,prvi problem koji se namece je utvrdzivanje njegovog doprinosa stvaranju vrijednosti novog proizvoda.Ukoliko covijek zeli da prezivi,mora stalno da proizvodi.Proizvodnja je jedini nacin stvaranja dobara neophodnih za zadovoljavanje njegovih svakodnevnih potreba.Kolicina ulozenog rada u zajednicki stvorenoj vrijednosti upravo i cini vrijednost radne snage.Radna snaga utroskom covjekove energije ugradzena je u proizvod koji je sama stvarala.Vrijednost radne snage pojedinca utvrdzuje se njegovim konkretnim doprinosom zajednickoj vrijednosti.Posto se vrijednost individualnog rada u zajednickom radu iskazuje novcem,najamnina se moze definisati kao novcani izraz vrijednosti rada,odnosno radne snage. Tako da covjek taj novac moze koristiti individualno-sto podrazumijeva gdje covijek kao pojedinac ima potrebu za odredzenim dobrima(odjeca,obuca) ili novac moze koristiti kao zajednicku potrosnju-zdravstva,skolstva,tj. sve lokalne zajednice.

Raspodjela
Proces proizvodnje je stvaranje nove vrijednisti,a potrebni su srestva za rad(masine,alatilopata,motika,cekic,savremene masine,zemljiste na kojem se obavlja rad,transportna srestva) Predmeti rada(to predstavlja objekte ili ono na sta covjek svojim radom djeluje-sirovine i materijali)radna snaga(covjekova energija,tjelesna ili umna).Da bi se proizvodnja mogla kontinuelno obnavljati, iz novostvorene vrijednosti je nuzno izdvojiti u proizvodnji utrosene cinioce.Izdvajanjem utrosenih cinilaca obezbjedzuju se predpostavke za nastavak novog proizvodnog procesa.Kolicina materijalnih dobara proizvedenih u jednom drustvu u datom vremenu predstavlja drustveni proizvod.Drustveni proizvod komponuju minuli i novostvoreni rad Iz novostvorene vrijednosti raspodjelom moraju biti osigurana utrosena sredstva minulog rada i utroseni zivi rad.Raspodjelom je neophodno osigurati nadoknadu utrosenih predmeta rada i sredstva za rad,jer bez tih cinilaca radna snaga ne moze zapoceti novu reprodukciju.Proces raspodjele podrazumijeva i raspodjelu ukupnog fonda drustvenog rada po djelatnostima. Raspodjela podrazumijeva i diobu onog dijela novostvorene vrijednosti u kojoj je ucestvovala radna snaga.Raspodjelom se utvrdzuje velicina viska vrijednosti i njegovo prerasporedzivanje Za razlicite namjene.Radi se o rasporedzivanju viska vrijednosti na onaj dio koji ide za podmirivanje potreba ljudi.Dio viska vrijednosti odlazi za zdravstvo,skolstvo,uprava itd.Najamnina ili licni dohoci najznacajniji je element raspodjele.Cilj svakog ulaganja je oplodzivanje kapitala.Predujmljeni capital moguce je angazovati u razlicite privredne grane. Raspodjela drustvenog fonda rada je tehnicko pitanje.Kad je rijec o raspodjeli viska vrijednosti,najamnine i profita,problem je mnogo veci i dublji od onog sto podrazumijeva tehnika.

Najamnina-iskaz vrijednosti radne snage

Da bi se covijek odrzao u zivotu,mora stalno da zadovoljava razlicite potrebe.Ali ta dobra je neophodno proizvoditi i proizvodni process se mora organizirati.Moraju se pribaviti predmeti rada i sredstva za rad i s tim ciniocima otpoceti stvaranje potrebnih dobara.Proizvodnja moze biti organizovana kao individualni ili grupni rad.Proizvodnja kao individualni rad nije ona je sira i mnogo poznatija.Organizovanje proizvodnje u kojoj ce biti ukljucen veci broj ljudi,podrazumijeva pribavljanje proizvodnih cinilaca.Ti cinioci moraju biti prikupljeni u istom vremenu i na istom prostoru. Sedam faktora uticu na covjekovu brzu ili sporiju proizvodnju: 1.prirodni uslovi 2.razvijenost srestava za proizvodnju 3.subjektivni factor(klasifikacija stanovnistava) 4.duzina radnog vremena 5.inezitet rada 6.produktivnost rada 7.drustveni odnosi

Velicina najamnine
Vrijednost radne snage odreduje se kolicinom radne energije koja se utrosi u datom proizvodnom procesu.Konstatacija je nestvarna.Odluke o organizovanju proizvodnog procesa donose se zbog fizioloske prinude.S obzirom da je neophodno obezbjediti dobra koja su potrebna za prezivljavanje,do njih se moze doci zajednickim ili individualnim radom.Neposredni proizvodzac mora obnoviti radom utrosenu energiju.Tek obnovom utrosene energije on ce moci zapoceti novi proizvodni proces.Visina najmnine je odredena kolicinom.Na taj nacin obnovljena energija omogucit ce radniku nastavak proizvodnje .Rszlicite prirodne i drustvene sredine namecu razlicite zahtjeve u zadovoljavanju potreba radnika.Npr.radnik u Kini ce se zadovoljiti sa znatno manje dobara pri obnovi energije od radnika u Americi,on na posao dolazi biciklom,a Amerikanac dolazi sa kolima.Odtuda imamo da najamnina kao izraz vrijednosti radne snage nije jednaka u drustvenim sredinama.Najamninu ne odreduju samo potrebe radnika ukljhucenih u proizvodni proces.Proizvdzac mora da obezbjedi svoj bioloski opstanak,tj.reprodukuje one koji ce nastaviti proizvodni process kada njegov radni vijek prestane.Tu moraju uci i dobra koja su neophodna za prezivljavanje njegovog domacinstva.To su potrebe za prezivljavanjem,skolovanje,zdravstvenim zbrinjavanjem itd.Najamnina je historiska kategorija,a historijske kategorije su: -prvobitna zajednica -robovlasnistvo -feudalizam -kapitalizam -komunizam(koji ukljucuje i socijalizam)

Promjena najamnine
Najamnina nije staticna vec promjenjiva kategorija.Pad,odnosno rast najamnina,gotovo je uobicajena pojava.Uzroci mogu biti razliciti.Na prvom mjestu isticemo promjene vrijednosti radne snage.Ako dodze do rasta produktivnosti u proizvodnji hrane,odijevnih predmeta,obuce to ce dovesti do pada cijena pomenutih proizvoda.Ponuda i traznja na trzistu radne snage su relevantne odrednice stanja i kretanja najamnina.Ako je ponuda radne snage na trzistu relativno visoka,realno je ocekivati pad najamnina i obrnuto.Kada se radi o smanjivanju najamnine uzrokovanom rastom ponude na trzistu radne snage,smanjivanje moze ici do granica ugrozavanja egzistencije radnika. Ako se najamnina spusti ispod granice koje obezbjedzuju obnovu energije radnika,process proizvodnje se nece moci nastaviti.Kada je na trzistu radne snage manja ponuda od njene traznje,tada neminovno dolazi do rasta najamnina.Najamnina moze rasti do visine viska vrijednosti.Ako bi doslo do rasta najamnine iznad tog iznosa,tada bi se ugrozila osnovna reprodukcijona supstanca.Mozemo reci da enromni pad isto kao ni enromni rast najamnina nisu pozeljni.Kada dolazi do pada,odnosno rasta vrijednosti novca,tada dolazi i do promijena vrijednosti radne snage,odnosno pada i rasta najamnina.

Ko i na koji nacin odredzuje iznos najamnine

Kolicina dobara koja se utrose za obnovu energije okvirna su odrednica iznosa novca koja se isplacuje radniku za obavljeni rad.Poslodavac uvijek zeli da najamnina bude sto je moguce manja dok radnik nastoji da ona bude sto veca.Udruzenja radnika kroz sindikate i kolektivne ugovore utvrdzuju iznose ispod kojih se najamnina ne moze smanjivati.U slucajevima gdje se radnici,odnosno sindikat koji ih predstavlja ne uspiju da dogovore sa poslodavcima,intervenise drzava.Nesporazumi sindikata i poslodavaca okoncava se najcesce obustavama rada ili strajkovima.Posto strajkovi donose stetu ne samo poslodavcima vec i zaposlenim,drzava obicno posreduje u takvim slucajevima.Drzavni pritisci idu u oba smijera i na sindikate radnika i na poslodavce.Drzava obezbjedzuje nadoknadu radnicima ako bez svoje krivice ostaju bez zaposlenja.Tu su jos i programi drzave znacajni za obezbjedzivanje zdravstvenog i penzionog osiguranja,invalidske zastite,socijalna pomoc itd.

Obracunavanje i placanje najamnine

Obracunavanje i isplata najamnine u pojedinim razdobljima razvoja ljudskog drustva bilo je razlicito.Bila je razlicita od isplate koja se vrsila gotovinom,bezgotovinski,upotrebom elektronskog novca itd.Imamo dva osnovna pristupa metoda obracuna.Prvi je onaj gdje se najamnina obracunava prema duzini vremena provedenog na radu a drugi obracun prema kolicini izvrsenog posla.Novac ima pet funkcija:-novac kao mjera vrijednosti,-nomac kao sredstvo prometa, -novac kao blago,-novac kao platezno sredstvo,-svijetski novac.

Najamnina po komadu
Polazi od teze da se radnik mnogo vise zalaze oko svog proizvoda koji on izradi.Obracun prema komadu ne namece obavezu stroge kontrole dolazaka i odlazaka radnika na posao i sa posla.Ali namece obavezu evidentiranja ucinka isto kao i pojacanu tehnicku kontrolu proizvoda.Obracun po komadu se u nekim slucajevima moze pratiti kao ucinak pojedinaca a u drugim kao kolektivni ucinak.Nagradzivanje prema broju proizvedenih komada ne iskljucuje kontrolu dolazaka i prisustovanje radnika na poslu.Uz obracun ucinka prema broju proizvedenih komada pojavljuje se jos i varijanta normi tako sto se radniku odredi koliko komada mora dnevno da uradi i za tu normu njemu se obezbjedzuje odgovarajuca najamnina.

Najamnina prema vremenu

Rijec je o obracunavanju ucinka na osnovu duzine vremena koju je radnik proveo na radu,koje se moze sagledavati kao jednodnevni,nedjeljni,mjesecni boravak na radu.Za najamninu koja mu se na taj nacin obracunava,zahtjeva se od radnika da provede na poslu unaprijed utvrdzeno vrijeme izvrsavajuci odredzene zadatke.U koliko se najamnina obracunava I placa po vremenu provedenom na radu namece se potreba dvodtrane kontrole. Prva je: -kontrola vremena dolaska, -odlaska s posla, Druga je: -kontrola da li se na poslu radi u skladu s postavljenim radnim normama. Kontrola izvrsavanja poslova,odnosno kontrola intenziteta rada obavlja se u okviru posebno organizovane sluzbe ili kroz sistem pokretne trake.Rijec je o organizaciji posla,gdje proizvod na traci prilazi radniku i obavezi radnika da na njemu obavi unaprijed utvrdzenu radnu operaciju.Ukoliko zaposlenik nije proveo propisano vrijeme ne poslu,tj.nije obavio odredzene poslove,slijede odgovarajuce sankcije, a moze doci do otkaza.

Drugi vidovi najamnine

Pored najamnine po vremenu i po komadu,imamo i veliki broj njihovih modaliteta kao npr.: -za stednju utroska materijala -podsticanje inovacija, -prestanak pusenja Usteda materijala kojem doprinose radnici void smanjenu troskova poslovanja i povecanju dobiti.Poslodavac ima interes da radnike kroz najamninu podstice na tu aktivnost.Povecanjem najamnina firma takodze moze da podstice vece angazovanje zaposlenih na inovacijama.Nagradzivanje vijernosti je nesto sto je dugo poznato kao system dugogodisnjeg rada u istoj firmi.Firma to ne stimulise samo kao povjerenje vec i steceno iskustvo,a tim i sporobnost zaposlenih da vise stvaraju od onih koji imaju manji radni staz.Povjerenje se moze stimulisati kroz napredovanje u poslu,a samim tim se postize i rast najamnina,povisice najamnina,jednokratne nagrade,diplome itd.Istrazivanja obavljena u Japanu su pokazala da radnici ne pusaci donose firmi

vise od pusaca.Da bi zaposlene odvikli od pusenja,neke Japanske firme su radnicima pusacima ponudile vecu najamninu ako se odviknu od pusenja.Otuda su u projektu odvikavanja od pusenja ucestvovale firme drzava i clanovi radnikove porodice. 5

Ucesce zaposlenih u profitu firme

U Americi i zapadnij Evropi Zaposleni postaju suvlasnici firmi u kojima rade.Akcije koje radnici dobijaju od firme donose srazmjerni dio prihoda sto povecava njihova ukupna primanja.Vlade pojedinih zemalja sve vise i sve cesce podsticu firme da ustupaju zaposlenim dio profita i da ih na taj nacin ucine suvlasnicima kompanije.Ta je pojava narocito prisutna u SAD-u koja je donijela zakon koji stimulise firme da dodjelom akcija zapposlene ucini suvlasnicima kompanije.Po tom zakonu firma se oslobadza poreza na profit za iznos koji se ustupi zaposlenim kao ucesce u vlasnistvu kompanije.

Najamnina i kupovna moc

Najamnina je nivcani izraz vrijednosti radne snage.S obzirom da prost rad u jedinici vremena stvara manju vrijednost od slozenog rada,normalno da slozeniji rad kao stvaralac vece vrijednosti mora da bude I vise placen.Tada imamo da najamnina kao nivcani izraz vrijednost radne snage mora da odrazava njenu donju granicu.Granica najamnine odredzena je slozenoscu rada koju ona predstavlja.Najamninu cemo posmatrati kroz tri njene dimenzije: -niminalnu, -realnu, -relativnu.

Nominalna najamnina
Je iznos novca koji radnok prima od poslodavca za svoj rad I taj nam iznos pokazuje koliko zaposlenih u svakoj zemlji prima dnevno,nedjeljno,mjesecno,godisnje.Vrlo su razlicita primanja u SAD-u , Njemackoj, BiH.Svaka zemlja ima svoje kriterije prilikom obracuna I isplate najamnine,razlicit je nacin isplacivanja najamnina zaposlenim.U SAD-u se najamnina obicno prikazuje kao godisnji iznos a obracun I isplata se vrsi nedjeljno.Evropski najamnina se obracunava I isplacuje kao mjesecni iznos.Nominalna najamnina je iznos banknota sto zaposlenik prima za rad koji je nekom obavio.Ona nam nista ne govori sta se sve za taj novac moze kupiti,odnosno moze li se s tim novcem prezivjeti.

Realna najamnina
Je pokazatelj sta se za nominalnu najamninu moze kupiti.Realnonm najamninom izkazuje se sta je to sto se u jednoj zemlji smatra normalnim potrebama zaposlenih.Realna najamnina pokazuje structure dobara koja su usla u vrijednost radne snage.Ona nam jos govori sta sve i po kojim cijenama se moze za nominalnu najamninu kupiti.Najamnina od 1.500 dolara,koliko u prtosjeku prima radnik zaposlen u nekoj americkoj firmi,6 puta je veca od najamnine koju prima zaposleni radnik u BiH.Ali zato Amerikanac mora izdvojiti mnogo vise novaca za stanovanje,za odlazak na posao,za komunalne usluge,za skolarinuRealna najamnina je iskaz zivotnog standarda zaposlenih.Ono sto se moze kupiti za nominalnu najamninu je realni pokazatelj uslova u kojim zaposleni u jednoj sredini zive.U zemljama siromasnog i ne razvijenog svijeta najamninom se

mogu osigurati samo namirnice za odrzavanje egzistencije radnika i njegove porodice i u tim zemljama se oko 75% najamnije koristi za kupovinu proizvoda ishrane,a ostatak za sve ostale potrebe(odijevanje,stanovanje).Drugacija je situacija kod zemalja bogatog i razvijenog svijeta gdje se 25% najamnine koristi za kupovinu hrane a ostatak odlazi na ostale potrebe(stanovanje,sport) 6

Relativna najamnina
Je pokazatelj nekakvih odnosa.Radi se o odnosu onog dijela sto cini najamniu naspram viska vrijednosti.Odnos najamnine i viska vrijednosti iskaz je relativne najamnine.Visak vrijednosti koji ne pruza mogucnost podsticaju razvoja institucija drustvene nadgradnje pokazatelj je siromastva i nerazvijenosti drustva.Zemlje i narodi iz vremena industrijske revolucije imale su malo mogucnosti za stvaranje vecih stopa viska vrijednosti,odnosno njegovu upotrbu u razvojne svrhe.Zmlje razvijenog svijeta danas sve vise novostvorene vrijednosti koriste za podsticanje Razvoja a sve manje za isplatu najamnine.Drustva i sredine koja veci dio viska vrijednosti koriste za potrebe zdravstva,obrazovanja,nauke itd.Relativna najamnina je najbolji pokazatelj razvojne sposobnosti nekogf drustva.

Profit,naklada predujmljenog kapitala

Svrha ulaganja jeste uvecavecavanje kapitala.Iz novostvorene vrijednosti se nadoknjaduje i dio u procesu reprodukcije oplodenog kapitala.Kako se u okviru reprodukcije kaptal nalazi u razlicitim oblicima,kros sam process transformisanja osiguranja je njegova stalna prisutnost u svim reprodukcionim sferama.Kada je rijec o ulaganju i oplodnji kapitala razlicte sfere drustvene reprodukcije imaju razlicitu ulogu u procesu oplodivanja.Sfera proizvodnje i sfera prometa dvije su reprodukcione faze.Kapital se mora oplodivati bez obzira u kojoj je drustvenoj djelatnosti.On mora vlasniku da donosi profit.Profit je ono sto se od ulaganja ocekuje.Putem raspodjele novostvorene vrijednosti vlasniku se obezbjeduje odgovarajuci dio oplodenog kapitala.

Industrijski kapital
Drustvena reprodukcija sa institucijam osigurava produkovanje nove vrijednosti.Uloga pojedinih reprodukcionih faza unutar sistema su razlicite.Proizvodnja je implsivna faza.Ona odredzuje nivo aktivnosti ostalih faza.Kapital angazovan u industriji ima karakter proizvodnog ulaganja,a gdje se stvara vrijednost stvara se i visak vrijednosti.Kapital koji se ulaze u industriju ima karakter proizvodnog kapitala i on je stvaralac vrijednosti i viska vrijednosti.U okviru industrije nalaze se grane koje su u prilici da stvaraju relativno visoke profite.To su:prizvodnja informaticke opreme,proizvodnja lijekova itd,a nalaze se i djelatnosti sa najnizom akumulacijom kao sto su:tekstilna industrija,industrija obuce,drvna industrija itd.Industrija kao djelatnost koncentrise ogromni kapital.To je karakteristino za grane koje cine dio infrastructure kao npr.proizvodnja i distribucija energije,avioindustrija i dr.

Samofinansiranje-cinilac novog rasta u industriji

Uz sredstva akumulacije,industrijski kapital je jos i u mogucnosti da za razvoj koristi i sredstva amortizacije dok su ona na cekanju.Sredstva za rad u procesu proizvodnje se postepeno trose prenoseci jedan manji dio svoje vrijednosti na novi proizvod.Drzavna politika u oblasti poreza moze da bude izvor samofinansiranja i novododatnog rasta u industriji.Porezi dvostruko uticu na rast i razvoj industrije.Rijec je o politici drzave gdje ona sa nizim poreskim stopama nastoji podstaknuti firme ostvarenu akumulacijun usmjeravaju u investicije. 7 Visoke poreske stope tjeraju firmed a sve vise i vise povecavaju amortizacione stope i dolazi do relativno velikih izdvajanja na sredstvima za rad.Velika izdvajanja po osnovu amortizacije sredstava za rad stvaraju visoke troskove poslovanja i javlja se smanjivanje profita i umanjivanje poreske osnovice.Progresivno oporezivanje dohotka zaposlenih odvraca dionicare i akcionare da uzimaju pripadajuce prihode.Tada se javlja dio profita koji se koristi za investiranje u nove kapacitete.Nove investicije se ne moraju uvijek koristiti za sirenje proizvodnih kapaciteta.

Karakteristike novog industrijskog rasta

Samofinansiranje i naucnotehnoloska revolucija u industriji imaju svoja prepoznatljiva obiljezja: 1.U industriji nauka dobiva odlucujucu ulogu.Ona postaje domonantna proizvodna snaga i nosilac sveopceg razvoja u labaratorijama mnogih industrijskih kompanija vrse se veoma ozbiljna istrezivanja u oblasti biologije,genetike,atomske fizike 2.Nauka,tehnika i tehnologija sacinjavaju jedinstveni kompleks sposoban za mnoge naucne izazove.Iz fabrickih labaratorija naucna otkrica odmah odlaze na provjeru i primjenu.Posljedica toga je povecanje proizvodnje,smanjivanje troskova i rast opci profitni stopa. 3.Naucna otkrica i spoznaja podsticu uvodzenje nove tehnike i tehnologije u proizvodne procese cak i onoh kompanija koje same ne razvijaju. 4.I uloga covjeka u proizvodnom procesu je drugacija.On sve vise postaje nosilac ideja,organizator 5.Nauka i tehnoka zajedno sa novim informatickim tehnologijama sve vise prodiru u urede ljudi.Sve zajedno stvara mogucnosti za neprekidan rast produktivnosti. 6.Naucna revolucija i sprega s industrijom su prekretnica od industrijskog rada.Postindustrijsko se sve vise oslanja na covjeka i masine.

Profit u industriji
Profit je iskaz efikasnosti kapitala u nekoj industriji.Ulaganje u industriju proizvodno je angazovanje kapitala sto stvara jos i visak vrijednosti.Profit i visak vrijednosti predstavljaju istu pojavu.Radna snaga svojim angazovanjem u toku procesa rada stvara visak vrijednosti.Profit nam tako pokazuje kolikose kapital u nekom proizvodnom ciklusu oplodijo.

Prosjecna profitna stopa

Cinjenica da neke djelatnosti imaju manju stopu viska vrijednosti,nizi organski sastav kapitala i nedovoljan obrt,utjetcat ce da grane koje su u toj poziciji budu neinteresantne za ulagace,dok ce grane i djelatnosti koje imaju sve povoljno biti intersantne.Kada dolazi do vecih uloaganja u te grane doc ice i dovece proizvodnje i vece ponude roba.a grane u koje se nedovoljno investira imat ce manju proizvodnju.Manja ponuda void rastu cijena,a s rastom cijena dolazi do rasta profitnih stopa.Kretanje kapitala ka granama u kojima suprofitne stope relativno visoke stalan je proces.

-ZakljucakNajamnina je najznacajniji element raspodjele tako da najamnina igra veliku ulogu raspodjele koja ide za podmirivanje ljudi kao sto su ljudi koji rade u zdravstvu,skolstvu,upraviTako da zivot bez najamnine nebi funkcionisao.Najbolje bi bilo da najamnina nit ne raste,a da ni ne opada tj. da proizvod dobra ima normalne cijene naravno uz razliku od standarda jer nije u svakoj zemlji isti.Tako je u Americi mnogo veci standard nego u BiH pa je i najamnina veca.Ali mislim da bi svugdje u svijetu radnici voljeli da je najamnina sto veca,a poslodavci da je manja.Takodze mislim da je bolje primati najamninu po radu na komadu jer radnik ako ima iskustva i brzinu moze mnogo vise novca zaraditi nego kada radi prema vremenu.Ali i to ipak zavisi koliko je posao tezak ili koplikovan.Npr.radnici kojui rade u industrijama tekstila,obuce imaju znatno manju platu nego radnici u proizvodnji lijekova,tehnologiji a narucito radnici koji rade u proizvodnji energije.Ali sigurno je ako se radniku poveca najamnina on ce mnogo bolje,kvalitetnije kao zadovoljnije proizvoditi.industrija ce vise proizvoditi ako ima kvalitetnu robu kao i cijenu.To jest ako je roba kvalitetna a nije joj velika cijena mnogo ce vise proizvoditi i imati vise profita a to je zelja svih poslodavaca.