UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET II ciklus studija Studij poslovne administracije k. 2012/13.

godina

Akademski esej iz nastavnog predmeta SAVREMENI MENADMENT - Etika i drutvena odgovornost u meunarodnom poslovanju

Mentor: Dr. sc. Adisa Deli, docent Tuzla, mart 2013. Godine

Kandidat: Sui Damir

Esejsko pitanje: ta je poslovna etika i kako drutvena odgovornost utie na razini meunarodnog poslovanje? Saetak: Etika se bavim ponaanjem ljudi, utvrujui pravila moralnog ponaanja koji se jo nazivaju i etiki kodeksi. Njime su obuhvaena naela, pravila i politike, kojima se usmjerava ponaanje. Etika i drutvena odgovornost su bliski pojmov. Drutvena odgovornost je obaveza svih koji posluju uz cilj da maksimiziranjem profita maksimiziraju i pozitivan uticaj svog poslovanja na drutvo, a minimiziraju negativan uticaj. Korporacijska drutvena odgovornost se odnosi na odgovornost ekonomskog sektora za aktivnosti koje nadilaze stvaranje profita. Radi se o aktivnostima koje imaju uticaj na prirodni okoli, drutvo i ljudske potencijale.

Uvod Akademski esej pisan na temu Etika i drutvena odgovornost u meunarodnom poslovanju bavi se razmatranjem i davanjem odgovora na pitanje ta je poslovna etika i kako drutvena odgovornost utie na meunarodno poslovanje, te jasnim definisanjem oba pojma kao i korporativnoj drutvenoj odgovornosti u meunarodnom poslovanju. U eseju se tvrdi da je poslovna etika jedan od glavnim postulata uspjenog poslovanja, a drutveno odgovorno poslovanje, drutvena obaveza koja treba da tei ciljevima koji su dobri za drutvo. U prvom dijelu eseja objasnit u pojam etike i poslovne etike kao skup principa, normi i aktivnosti u poslovnom ivotu. Drugi dio eseja posveen je pojmu drutvene odgovornosti i vanosti drutvene odgovornosti. U treem dijelu panju sam posvetio sam pojmu korporativnoj drutvenoj odgovornosti u meunarodnom poslovanju kao trendu u globalnom svijetu poslovanja koji karakterizira socijalno, odgovoran i etian odnos kompanije prema zajednici u kojoj ostvaruje profit

Razumijevanje pojma etike

U povezivanju i isplepletanju etike i poslovanja pojavljuje se niz pojmova: etika, poslovna etika, menaderska etika, organizacijska etika i si. Opi okvir za razmatranje poslovne i menaderske etike ini etika. Rije etika potjee od grke rijei ethikos, to znai moralan, udoredan. Obino etika se odreuje kao grana filozofije koja pokuava logiki i sustavno razviti niz naela koja definiraju stoje etino ponaanje. To je filozofska disciplina koja ispituje zasnovanost i izvor morala te temeljne kriterije za vrjednovanje kao ciljeve i smisao moralnih htjenja i djelovanja.(Bahtijarevi-iber,Sikavica,Poloki-Voki, 2005, 525) A ta je zapravo etika? Etika je znanost o moralu, njegovim izvorima i razvitku, o nael ima normama ljudskog ponaanja i djelovanja, o njegovoj ulozi u drutvenom osobnom ivotu ovjeka. Moral je predmet prouavanja etika i u najopenitijem znaenju moram moemo odrediti kao jedan od naina regulisanja meuljudskih odnosa; kao sustav drutven ih normi, pravila i naela o ljudskom ponaanju u drutvu. (Vuksanovi, 1993, 39) U obavljanju poslovne aktivnosti takoe su se tokom vremena iskristalisale moralne norme ponaanja. Dek Vel slikovito kae: Biznis kao i sve druge igre ima - igrae, jezik, pravila kontroverze i ritam. (Vel, 2005, 273) Poslovna etika definie se kao skup principa, normi i standarda koji usmjeravaju pojedince ili grupe u biznisu ili kao skup principa i standarda koji usmjeravaju ponaanje u poslovnom svijetu. U najoptijem smislu rijei ona podrazumjeva moralo ponaanje i delanje. (Miljevi, 2008, 27) Moral se sadrinski odreuje kao sistem normi, nepisanih pravila i obiaja koji ukazuju na to ta je dobro, a ta zlo, ime se usmerava ljudsko ponaanje i ljudski odnosi. Moral se poistoveuje sa ljudskou. Ovdje se ovjenost suprotstavlja neovjenosti. Ukoliko moral posmatramo kao drutveni proces, moemo rei da ga ine sledee komponente: moralna norma, moralni sud i moralna sankcija. (Ratkovi Njegovan, 2008, 23-25) Vanost etike i morala i sa njima vezanih pravila i principa u sferi rada i poslovanja poznata je jo od davnina. U svakom drutvu i u svim vremenima odnosi meu ljudima zasnivali su se na odreenim etikim normama, koje su podlone i evoluiraju zajedno s razvojem drutva. Na dananjem stupnju razvoja etike norme dobijaju izuzetan znaaj u poslovanju pa se kao se kao svjesno prihvaene moraju ne samo potovati, ve i razvijati i braniti od krenja. Ukoliko se te norme ne potuju neminovno dolazi do negativ nih posljedica za svaki poslovni subjekt. U razvijenom drutvu potovanje etikih normi u svim poslovima organizacije, gotovo su inperativ, koji je utoliko jai, ukoliko je privreda razvijenija. Poslovni subjekt da bi bio etian treba realizovati ciljeve i potrebe drugoga i biti poten i etian u tome, a njegovo djelo nije poklon ve je dio dogovorene razmjene simetrinih vrijednosti (Klopi, 2005, 6)

Koncept drutvene odgovornosti Drutvena odgovornost predstavlja odnos menadera prema okruenju koji se mjeri pisanim ili nepisanim moralnim pravilima, prema kojima se ocjenjuje ponaanje menadmenta, odnosno preduzea koje vodi. Relativno je novi poslovni pojam - nastaje poetkom druge polovine prolog vijeka, a podrazumjeva obavezu menadmenta da vri izbor i preduzima akcije koje e doprineti dobrobiti i interesima drutva i preduzea. (Milenkovi, osovi, Stankovi, 2010, 221) Ako se zagledamo u prolost moemo vidjeti da nije oduvjek bilo toliko interesovanja za probleme etike i drutvene odgovornosti. Naime u vremenu prije velike Svjetske krize, kad su preduzea bila proizvodno orijentisana, kada je pet pari nogu ekalo jedan par cipela preduzea nisu morala toliko brinuti o postupcima svoga rada i drutvenoj odgovornosti, jer nije postojao strah da ce posao biti ugroen i da ce tranja opasti ako se ne bude poslovalo u skladu sa drustvenim normama. Meutim u vremenu koje je uslijedilo, snanom razvoju industrije, tehnike, tehnologije, dolazi do zaokreta u poslovnoj orijentaciji preduzea, sada pet pari cipela juri jedan par nogu, tako da je to uslovilo preduzea i njihove menadere da se zapitaju o postupcima dotadanjeg rada, strategija i odnosa prema kupcima, dobavljaima, zaposlenim i okolini u kojo posluju. Polako sazrijeva svijest da onaj ko bude ostvario bolju integraciju sa drutvenom zajednicom u kojoj posluje, da onaj ko se bude ponaao i poslovao na drutveno odgovoran nain moi e da rauna na dugoroan poslovni uspjeh i razvoj. Drutvena odgovornost u poslovanju se odnosi na obavezu preduzea i drugih poslovnih organizacija da svoj pozitivan uticaj uveaju ali i da smanje negativno djelovanje na drutvo. Prema Eriu, drutvena odgovornost podrazumijeva ono to organizacije ine za drutvo u kome egzistiraju. (Eri, 2000). Prema Fridmanu u slobodnoj ekonomiji postoji samo jedna drutvena odgovornost privrede da se koriste njeni resursi i upranjavaju djelatnosti koje poveavaju profit sve sve dok je ta odgovornost u okvirima pravila igre, dok traje otvorena i slobodna konkurencija bez obmama i prevara. (Friedman, 1997, 213). Drutvena odgovornost je odgovorno prihvatanje injenice da pored nas (naeg preduzea) postoje i mnoga druga koja takoe imaju legalno i legitimno pravo da posluju. Takoe, drutvena odgovornost je osjeaj za mjeru, za dugovjenost, za budue generacije. (Pokrajac, 2001, 98) Japanska preduzea su meu prvima prihvatila potrebu za djelovajem koje je usmjereno ka budunosti. Sadanje djelovanje preduzea rezultira efektima koje se ne vide samo u sadanjosti nego se reflektiraju i ka budunosti. Proaktivno djeloavnje jeste jedan od osnovih postulata japanskih preduzea. Odgovornost za sopstveno djelovanje je imperativ i to ne samo svakog pojedinca, ve i cjelokupne odrganizacije i svih poslovnih i drugih organizacija u jednoj ekonomiji. Korporativna drutvena odgovornost u meunarodnom poslovanju Korporacijska drutvena odgovornost (CSR) termin je odnosno pojava koja je tijekom zadnjeg desetljea postala dio svakodnevnice ne samo tvrtki i menadera, ve i subjekata civilnog drutva, vlada drava ali i osvijetenih pojedinaca. Na openitoj razini korporacijska drutvena odgovornost se odnosi na odgovornost ekonomskog sektora za aktivnosti koje nadilaze stvaranje profita. Radi se o aktivnostima koje imaju uticaj na prirodni okoli, drutvo i ljudske potencijale. Danas je pojam korporacijske drutvene odgovornosti neto o emu svi poneto znaju no ope prihvaene definicije jo nema. Nedostatak jasne odreenosti korporacijske drutvene odgovornosti pokazuje da do danas nije dovoljno istraena i

operacionalizirana pojava kao i da je samo mjerenje korporativne drutvene odgovornosti problematino poduje.(Krka, 2007, 437) Jedan od osnovnih problema sa kojima se susreu organizacije savremenog doba je to treba da usvoje drugaiji poslovni model fokusiran na dui rok, umesto oslanjanja na kratkorone performance i efekte. Sa globalizacijom stie i vea meuzavisnost brojnih aktera u privredi, te se kratkoroni finansijski rezultati ne smatraju dovoljnim za obezbjeivanje dugoronog uspjeha. Organizacija mora iznai nove naine poslovanja koji prevazilaze isti finansijski dobitak kao imperativ. Novi poslovni model ukljuuje ekonomske performance, kako za organizaciju tako i za drutvo u cjelini, ali istovremeno i ekoloku i drutvenu svijest. Transnacionalne kompanije imaju ogromnu mo u savremenom globalnom poslovnom okruenju. Transnacionalne kompanije su konsolidovale svoju proizvodnju na sve vie deregulisanom globalnom tritu rada. Postojanje jeftinog rada, sredstava i povoljnih proizvodnih uslova na nerazvijenom svjetskom Jugu su pojaali pokretljivost i profitabilnost njihovog kapitala. Njihova mogunost da razbiju proizvodne procese u mnogo zasebnih, dislociranih faza u svetu promenilo je prirodu globalne proizvodnje. Ovakve globalne mree transnacionalne proizvodnje omoguile su transnacionalnim korporacijama kao to su Nike, General Motors i Volkswagen da proizvode, distribuiraju i plasiraju svoje proizvode na globalnom nivou. Takoe, ove transnacionalne proizvodne mree poveavaju snagu globalnog kapitalizma tako to olakavaju transnacionalnim kompanijama da zaobiu nacionalne radnike sindikate koji bi titili interese radnika u pogledu visine nadnica i uslova njihovog rada.(Kuzmanovi, Vukovi, 2010, 34) Svjetska ekonomska kriza nametnula je neke druge uslove poslovanja multinacionalnim kompanijama. U situaciji kada trina utakmica ne ostavlja prostora za dalji rast i razvoj kompanije samo na osnovu cijene i kvaliteta, do izraaja dolazi odgovorno ponaanje kompanije prema zaposlenima, klijentima, iroj zajednici, dobavljaima ili ivotnoj okolini. Ulaui u edukaciju, kulturu i prosperitet lokalne zajednice, kompanija ulae ne samo u svoj dobar imid, ona jaa povjerenje i osjeaj pripadnosti svojih zaposlenih, koji je identifikuju kao poslodavca ali i kao dobrog susjeda, a sa druge strane stvara stabilnije i konkurentnije trite. .(Kuzmanovi, Vukovi, 2010, 34) Prema tome, korporativna drutvena odgovornost jeste koncept upravljanja kompanijom koji odrava balans izmeu ekonomskih i socijalnih ciljeva zarad uspostavljanja viih standarda ivljenja, uz odravanje profitabilnosti kompanije, za ljude u i izvan kompanije . Drugim rijeima, korporativna drutvena odgovornost jeste socijalno odgovoran i etian odnos kompanije prema zajednici u kojoj ostvaruje profit i prema svim drutvenim akterima u zajednici i kompaniji. (Cadbury, 2000, Hopkins, 2005). Meutim, jedan od snanih izazova savremenim korporacijama jeste kako se ponaati drutveno odgovorno i istovremeno smanjivati investicije i tedeti. Neke kompanije su smatrale (sluaj Nike i zloupotrebe djeijeg rada u Indoneziji) ili jo uvek smatraju da su ciljevi drutveno odgovornog ponaanja i efikasnog poslovanja meusobno konfliktni, ak meusobno iskljuivi. Meutim, sve su brojniji primeri kompanija koje (poput kompanije Donson i Donson) drutveno odgovorno poslovanje prihvataju kao nov naina razmiljanja u upravljanju kompanijom koji istovremeno moe pozitivno uticati na poslovne rezultate kompanije. Doista, drutveno odgovorno poslovanje, ne samo u smislu drutveno odgovornog upravljanja rizikom, njegovog izbjegavanja i smanjivanja, ve i kroz stvaranje novih

mogunosti, doprinosi poboljanju poslovnih performansi i uveanju profita. (Kuzmanovi, Vukovi, 2010, 35) Zakljuak Glavni argument eseja je da su poslovna etika i drutvena odgovornost neizostavani dio modernog poslovanja u uslovima sve vee turbulencije i globalizacije poslovanja. Kao rezultat dobili smo zakljuak da je samo odgovnorno poslovanje i potovanje etikih normi i kodeksa glavni put ka uspjenom poslovanju i zadovoljenju irih drutvenih potreba. U realizaciji svake svrsishodne ljudske aktivnosti koja ima uticaja na druge ljude, pokreu se i pitanja o tome ta je dobro ili loe, moralno ili nemoralno, pogreno ili ispravno, etiko ili neetiko. Poslovne organizacije, na osnovu svoje veliine, moi i drutvene istaknutosti, imaju znaajan uticaj na ivote i blagostanje velikog broja ljudi, a esto i drutvene zajednice kao cjeline. S toga je bitno da kompanije u poslovanju i komuniciranju potuju etike i moralne norme, doprinosei ostvarivanju i onih ciljeva koji nisu prevashodno profitabilni. Pokazuje se da drutveno odgovorno poslovanje i profit nisu nuno suprotstavljene kategorije. Ba zbog toga, da bi kompanija u savremenim uslovima pojaala svoju profiterski potencijal mora daleko vie da misli i ukljuuje se u reavanje problema sa kojima se susree ovjeanstvo, odnosno njihovi zaposleni, potroai, dobavljai, posrednici. To su elementi nove poslovne filozofije, koja nema alternativu.

Literatura 1. Krka, K., Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku drutvenu odgovornost, Mate, Zagreb, 2007. 2. Klopi, R., Osnovi poslovne etike, J.U. Narodna i univerzitetska biblioteka Dervi Sui, Tuzla, Univerzitet Demal Bijedi, Mostar, 2005. 3. Bahtijarevi iber, F., Sikavica, P., Poloki Voki, N., Suvremeni menadment, kolska knjiga, Zagreb, 2008. 4. Vuksanovi, A., Etika, moral, osobnost, kolska knjiga Filozofsko teoloki institut D.I., Zagreb, 1993. 5. Vel, Dek., Vjetina pobjeivanja, Asee, 2005. 6. Ratkovi Njegovan, B., Poslovna etika, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2008. 7. Miljevi, M., Poslovna etika i komuniciranje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010. 8. Milenkovi, B., osovi, M., Stankovi, S., Meunarodna nauna konferencija, Kruevac, 2010. Dostupno na http://www.fimmanager.edu.rs/site/pdf/CD-Zbornikweb/pdf/1_MenadzmentProces/MilenkovicCosovicStankovic.pdf Pristup (28.03.2013.) 9. Eri, D., Uvod u menadment, igoja, Beograd, 2000. 10. Friedman, M., Kapitalizam i sloboda, Global book, Novi Sad, 1997. 11. Pokrajac, S., Menadment promjena i promjene menadmenta, Topy, Beograd, 2001. 12. Kuzmanovi, T., Vukovi, M., Drutvena odgovornost kompanija u uslovima krize, pregledni rad. Dostupno na http://www.vps.ns.ac.rs/SB/2010/3.4.pdf Pristup (28.03.2013.)