Professional Documents
Culture Documents
Virusi I
Virusi I
Virusi I
Uvod:
-Osim ogromnih mogunosti za rad i zabavu koje internet prua, njegova ekspanzija polovinom devedesetih godina donijela je i neto to izaziva zabrinutost: raunarske viruse. -Kada prave virus, hakeri u stvari otvaraju izvorni kod programa i u njega ugrauju svoj zlonamjerni kd, odnosno virus. -Kada korisnik pokrene drugi program virus se razmnoava, odnosno automatski se, bez znanja korisnika, ugrauje u pokrenuti program. -Dakle, sutina je u tome da vie nije potrebno pokrenuti program koji je nosilac virusa, ve virus dalje radi sam i prenosi se sa jednog programa na drugi. Veoma brzo itav sadraj raunara postaje zaraen.
ta su raunarski virusi?
-Raunarski su opasni programi, koji svakodnevno irom svijeta priinjavaju ogromnu tetu. -Virus u va raunar moe da dospije na razliite naine, a najee se deava da ih korisnici nesvjesno preuzmu sa interneta. -Ukoliko raunarski virus na bilo koji nain dospije u raunar, ogromna je vjerovatnoa da e se sa raunarom dogoditi neto to vi nikako ne elite. -Na primjer, moe se desiti da virus obrie kompletan sadraj raunara (sve fajlove i foldere).
Povijest virusa
-Termin virus u pismenom je obliku prvi upotrijebio Fred Cohen 1984. godine u svom djelu "Experiments with Computer Viruses. -Program nazvan "Elk Cloner" prvi je virus koji se pojavio "u divljini", tj. izvan jednog raunala ili laboratorija gdje je kreiran. -Napisao ga je Rich Skrenta 1982. godine a irio se Apple DOS 3.3 operacijskim sistemom pomou disketa. -Vano je napomenuti da svaki operacijski sistem koji dozvoljava izvoenje vanjskih programa moe teoretski dozvoliti pokretanje virusa.
Priroda virusa
-Virusi se esto ponaaju maliciozno, unitavaju podatke. -No neki od njih su dobroudni ili jednostavno iritantni (npr. pokazuju poruke korisniku). -No neki od njih su dobroudni ili jednostavno iritantni (npr. pokazuju poruke korisniku). -Meutim, oni su rijetki, takoer troe sistemske resurse i mogu sluajno otetiti sustav koji inficiraju.
Struktura virusa
Zadatak replikatora je:
-Veina virusa se sastoji samo od pronalazaa (finder) i replikatora (replicator). -Pronalaza nalazi nove datoteke za inficiranje. -Svaki put kada nae izvrnu datoteku poziva replikator da je inficira. 1.otvori novu datoteku
Crvi
Trojanski konji
-Trojanski konji su vrsta virusa koja se rijetko razmnoava. -Trojanski konji najee slue da bi svom tvorcu slali informacije iz raunara u kojima se nalaze. -Ovakvi virusi najee se dobijaju preko elektronske pote.
Vrste virusa
OverWriting virusi: Companion virusi: -Ovi virusi stvaraju klonove fajlova,tako da kada pokrenete neki fajl ustvari pokrene klona tj. virus. Camouflage virusi:
-Najprostiji virusi ija je uloga da pronau odreene vrste fajlova i da prepiu dio koda programa.
Source code virusi:
-Programeri pokuavaju da napiu takve viruse koji e izgledati kao obian fajl i pokrenue samo lanu uzbunu kod antivirusnog softvera , dok e sa druge strane biti pravi virus.
2. Ne otvarajte fajlove koji stiu elektronskom potom ako ne znate ko vam ih je poslao. 3. Ne otvarajte Wordove i Excelove fajlove koje ste dobili od nepoznatog poiljaoca ili preuzeli sa interneta bez prethodne provjere
Antivirusni softver
-Antivirusni softver raunalni je program koji se koristi za skeniranje datoteka kako bi se identificirali i uklonili raunalni virusi kao i ostali zloudni softver (malware).
-U pristupu otkrivanja virusa kada antivirusni softver pregledava datoteku koristi se popisom poznatih virusa koje je identificirao autor antivirusnog softvera. -Pristup na temelju sumnjivog ponaanja ne pokuava otkriti poznate viruse nego promatra ponaanje svih programa. -U raunalnom svijetu novi se virusi pojavljuju svakodnevno pa je ponekad teko odrediti koji je antivirusni softver najbolji.
O kriptografiji
-Kriptografija je nauka koja koristi matematiku i matematike metode za kriptiranje i dekriptiranje podataka. -Kriptografija nam omoguava pohranjivanje ili transportiranje "osjetljivih informacija" preko nesigurnih komunikacijskih kanala bilo to koritenjem staromodnih pisama, radio odailjaa ili u dananje vrijeme interneta na nain da niko ne moe proitati sadraj tajne informacije osim osobe kojoj je stvarno namijenjena. -Osnovni ciljevi kriptografije su: ---tajnost podataka: da podacima mogu pristupiti samo oni koji smiju ---integritet podataka: da se otkrije neovlatena promjena podataka ---provjera identiteta: dokazivanje da su stranke u komunikaciji zaista one koje tvrde da jesu ---neosporivost: onemoguava sudioniku komunikacije da zanijee svoje prethodne poruke
Moderna kriptografija
-Glavni problem u simetrinom ifriranju je rukovoenje tajnim iframa, kljuevima koju su koriteni za ifriranje i deifriranje poruka.
-Metoda je toliko promijenila rad sa kljuevima da ju David Kahn opisuje kao najvei, revolucionarni napredak u kriptografiji od renesanse.
-Problemi moderne kriptografije su svakako sigurnost, ali i zakonska ogranienja u mnogim zemljama.
Zakljucak
-Svakim danom se pojavi 15-20 novih virusa i to su uglavnom verzije nekih postojeih varijanti. -Vie ne moemo da govorimo o virusima kao jedinom problemu, sada sve te prijetnje momo da nazovemo zajednikim imenom maliciozni ili neeljeni kod. -Virus moe imati neki sadraj koji moe da izazove neku destruktivnu akciju na vaem raunaru. -Najnoviji virusi uglavnom slue kako bi otvorili vrata za instalaciju recimo nekog trojanca. -To to se nekome nije sruio sistem, ne znai da kompjuter nije zaraen i ne znai da se iz njegovog sistema ne crpe podaci.