IVOT I KOLA br. 12(2/2004.

UDK 371.311.4 Struni lanak

VESNA BJEDOV, KSENIJA GAL, JASNA KRETI MAJER

PUT DO TIMSKOGA RADA U NASTAVI*

U hrvatskoj se pedagogiji posljednjih godina esto spominju pojmovi - meupredmetna korelacija, rastereenje uenika, uitelj kao akcijski istraiva i mnogi drugi koji, sigurno, pridonose unaprjeenju rada u koli. Rad uitelja, ne samo na pouavanju ve i na istraivanju vlastitoga procesa pouavanja, stalnoga uenja i koritenja znanja za vlastiti razvitak - hvale je vrijedan. Rad u tandemu, zajedniki rad vie uitelja i timska nastava neke su od zaboravljenih ideja u naim kolama koje zahtijevaju promjene u radu pojedinih uitelja, ali i mijenjanje organizacije rada cjelokupne kole. U ovom radu dajemo prikaz zajednikoga rada uiteljica hrvatskoga i engleskoga jezika na satu utvrivanja sklonidbe imenica u petom razredu.

Teorijski uvod Timska nastava / Team Teaching, timski rad uitelja, alternacija uitelja, rad u tandemu i slini pojmovi, nisu potpuno novi. Sredinom prologa stoljea u SAD-u bio je to pravi boom. Ovakav nain rada dao je dobre rezultate i u to vrijeme timska je nastava postala najatraktivnijim oblikom suvremene nastave. Bilo je dovoljno razloga za preorijentaciju u kolskome radu zbog izdvojenosti meu uiteljima gdje svatko ima svoj razred, svoj predmet, sam se priprema za sat, izrauje potrebna sredstva, sam odluuje o svojim postupcima te se, nerijetko, javljao profesionalni egoizam. Taj struni individualizam /splendid isolation/ negativno utjee i na uenike jer se nastavni sadraji zasebno obrauju, nepotrebno se ponavljaju slini, a dolazi i do subjektivnosti u ocjenjivanju. U prevladavanju strunoga individualizma uitelja, optereenja uenika, meupredmetne nepovezanosti i istraivanja novijih mogunosti u nastavi, mogao bi se nai izlaz u zajednikom radu uitelja. Timska nastava, timski rad, izrazi tim (engl. team), Team Teaching ili kratica TT, alternacija uitelja - esto se upotrebljavaju u strunoj literaturi, a oznaavaju zajedniki kontinuirani rad u kojem svaki lan preuzima dio posla za koji je strunjak, po znanju i sposobnostima. Naravno, iz zajednikoga rada s odreenom skupinom uenika proizlazi potreba zajednikoga pripremanja za rad, zajednike raspodjele poslova za rad, zajedniko izvoenje rada prema dogovorenome planu, zajednike analize i, na kraju, zajednike odgovornosti za taj rad. Ako pogledamo klasini didaktiki trokut, uoavamo da su u timskoj nastavi pa tako i u povremenom radu dva ili vie uitelja s odreenom grupom uenika - iskazane sve tri varijable u mnoini:
*

Vesna Bjedov, Ksenija Gal, Jasna Kreti Majer, Osnovna kola Franje Kreme u Osijeku 41

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

uitelj uitelj suradnici

uenici uenici

nastavni sadraji x nastavni sadraji y

Iz meusobnoga odnosa triju varijabli proizlazi sva sloenost organizacije takve nastave. Ako se pitamo, prema kojoj se varijabli odreuje zajedniki rad vie uitelja, rad u tandemu ili timska nastava, najbolji je odgovor uzeti u obzir sve tri varijable u razliitim kombinacijama kojima emo osigurati bolji rezultat. Zbog toga - univerzalnoga modela rada uitelja u paru, timskoga rada pa i timske nastave nema. Uiteljice hrvatskoga i engleskoga jezika eljele su zajednikim radom ostvariti sve unaprijed reene prednosti, posebno istiui rastereenje uenika i meupredmetnu povezanost. Sat je bio ogledni za sve uitelje nae kole u okviru strunoga usavravanja. U petom je razredu sklonidba imenica sredinji gramatiki sadraj u morfolokome podruju hrvatskoga jezika. Uenici su se na prvome satu upoznali sa sklonidbom, nauili naizust nazive i padena pitanja te je slijedio sat utvrivanja zajednikim radom uiteljica engleskoga i hrvatskoga jezika. U engleskome jeziku nema sklonidbe, no jako je vano uoiti razlike jer uenici, npr. osobna imena u reenicama izgovaraju s nastavcima naih padea. Ciljevi i zadae sata: - utvrivanje znanja o imenicama i njihovim svojstvima - gramatikim kategorijama roda, broja i padea - uoavanje razlika u hrvatskome i engleskome jeziku - poticanje uenika na razmiljanje i povezivanje gramatikih injenica i zakljuivanje - stvaranje blagdanskoga ozraja i poticanje odgojnih vrijednosti obiteljskoga zajednitva Globalna struktura sata: 1. Motiviranje, elni i individualni rad 2. Osvjeivanje predznanja, elni rad 3. Najavljivanje teme
42

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

4. Utvrivanje, elni i skupni rad 5. Sinteza, individualni rad 6. Ponavljanje i vrednovanje, individualni rad Tijek sata: Nakon pozdravljanja na oba jezika i nekoliko prigodnih rijei, uiteljica engleskoga jezika dala je upute za individualni rad na tekstualnom predloku Zimovanje / Winter Holidays kojim se uenici uvode u temu. Zadatak: Prvi dio sljedeega teksta napisan je na hrvatskom, a drugi dio na engleskom jeziku. Nepotpune reenice dopunite imenicama po vlastitom izboru u oblicima koji odgovaraju na postavljena pitanja u zagradi. Hej,_________!
__________(TKO?) svake godine odlazi na zimovanje. ____________(TO?) je za nju najljepe godinje doba. Uvijek se sjeti___________(KOGA?) i poalje joj razglednicu.

Toliko se voli sanjkati i skijati da se ne moe nauivati (EGA?). Kad se vrati sa zimovanja, stalno pria __________(KOMU?) o ljepotama planinskoga krajolika i o breuljcima na kojima je uivala. Uvijek se iznova veseli ____________(EMU?). Last year during her winter holidays she met ______________(WHOM?). They gave to each other___________(WHAT?). They were talking about________________(WHAT ABOUT?). All winter they were dreaming about ____________(WHAT ABOUT?). They were skiing and skating with ______________(WHO WITH?) At the end of their winter holidays everybody was going down the hill with their_____________(WHAT?)

43

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Nakon popunjavanja, uiteljice provjeravaju dio na hrvatskome, a zatim i dio na engleskome jeziku. Uenici zakljuuju da imenice u hrvatskom jeziku imaju nastavke, a u engleskome nema promjena. Najavljuju cilj sata i otkrivaju veliko boino drvce na posteru te na engleskom razgovaraju o Boiu i njegovu znaenju u obitelji. Na magnetnoj je ploi sedam reenica: Djeca su jako sretna. Jo nema snijega. Veselim se Boiu. Izraujemo ukrase. Majo, sluaj! Pjevamo o Boiu. Razgovaram s Lukom. U igri otkrivaju padee imenica u reenicama na hrvatskome jeziku i lijepe ih na gornje dijelove sedam kugli boinoga drvca. Zajedno provjeravaju uinjeno i prevode ih na engleski i lijepe u donje dijelove kugli naglaavajui vokativ: The children are very happy. There is still no snow. I am looking forward to Christmas. We are making decorations. Maja, listen! We are singing about Christmas. I am talking to Luka. Sve su reenice zbog provjere i na prozirnici. Uenici zapisuju reenice u biljenice i izvode zakljuak da se imenice u hrvatskom jeziku mijenjaju po padeima,a u engleskom ostaju nepromijenjene. U skupnom radu uenici igraju igru Kockarenje. Na prozirnici su detaljne upute: Baci kocku. Reenicu koja se nalazi na gornjoj plohi prevedi na hrvatski jezik i zapii u svoju biljenicu. Podcrtanoj imenici odredi pade. Svi u skupini uinite isto - ako netko dobije pahuljicu ili istu reenicu, baca kocku do nove reenice. Zapiite reenicu u svoje biljenice. Utvrdite zajedno koji padei nedostaju.
44

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Zajedno itaju, provjeravaju prijevode i utvruju koji padei nisu pronaeni u kojoj skupini. Pomou Venova dijagrama na nastavnom listiu uenici u dio koji se preklapa ispisuju u emu se razlikuju dva jezika s obzirom na sklonidbu imenica.

HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

Nekoliko je uenika izreklo ono to su uoili, zakljuili i utvrdili. Za ponavljanje i vrednovanje uiteljice su pripremile na prozirnici pogrjeno napisane reenice s vlastitim imenicama na engleskome jeziku. Uenici su otkrivali i ispravljali pogrjeke te ih prevodili na hrvatski jezik i odreivali u kojem se padeu nalaze imenice. Cilj ovoga teksta bio je iri prikaz moguega zajednikoga rada uitelja na jednom satu u petom razredu. Nakon odranoga sata uitelji su razgovarali o ostvarenju cilja sata, njegovim etapama, odnosu sadraja obaju predmeta, suradnji uiteljica u zajednikome radu, omjeru sadraja hrvatskoga i engleskoga jezika, dinamici rada, o aktivnosti uenika i pokazanoj znatielji za novim nainom rada. Cilj i zadaci sata su u potpunosti ostvareni. Uenici su odlino utvrdili znanje o imenicama i njihovim svojstvima te uoili razlike u hrvatskome i engleskom jeziku. Sat je dobro strukturiran i jasno se uoavaju etape utvrivanja nastavnoga sadraja. Uenici, poticani na razmiljanje, dobro su povezivali staro i novo znanje o padeima, a to im je tek drugi sat susretanja s ovim sadrajima. Tono su znali u svakom trenutku to se od njih trai i gdje e to znanje moi primijeniti. Sami su donosili zakljuke i bili vidno radoznali kako e izgledati sat za koji im je samo najavljeno da e biti s obje uiteljice. Uiteljice su se odlino nadopunjavale i preuzimale svoj dio dogovorene zadae, onako kako su to pripremile. Tako je na najbolji nain prikazana mogunost korelacije nastavnih sadraja dvaju predmeta i suradniki rad uitelja u tandemu.
45

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Nisu samo uenici bili zainteresirani, prisutni uitelji pokazali su veliko zanimanje i posebno isticali elju za sudjelovanjem u takvom zajednikom radu. Uitelji koji hrabro istrauju novo, jaaju svoju profesionalnu poziciju u koli i podiu svoj rad na viu razinu kvalitete. S druge strane, kola bi trebala poticati novo i razmiljati o osiguranju svega potrebnoga za buduu organizaciju u kojoj bi bilo mogue realizirati timski rad svih uitelja u jednoj ili vie kola.
LITERATURA Andrilovi,V., udina, M. (1985) Psihologija uenja i nastave. kolska knjiga, Zagreb Bognar, L., Matijevi, M. (1993 ) Didaktika. kolska knjiga, Zagreb Mandi, P. (1972), Inovacije u nastavi. Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje (broj 2) lipanj 1999. Peko, A., Pintari, A., (1999) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Pedagoki fakultet, Osijek Poljak, V. (1982) Didaktika. kolska knjiga, Zagreb Poljak, V. (1984), Didaktike inovacije i pedagoka reforma kole. kolske novine, Zagreb Sria, V. (1997), Kako postati pun ideja, menederi i krativnost. M.E.P. CONSULT, Zagreb SUMMARY Terms such as correlation between subjects, reduction of the curriculum and teacher as an active researcher have recently been mentioned frequently in Croatian pedagogy and they contribute to the improvement of our work in the classroom to a large extent. The work of the teachers who not only teach but also try to examine their own teaching process is very valuable. Team teaching and team work are some of the forgotten ideas in our schools which require changes not only in the work of individual teachers but also of the organization of the work of the entire school. This paper describes an English-Croatian lesson whose topic is noun declension. Primljeno 24. rujna 2004.

46