SVEUILITE U ZAGREBU TEKSTILNO-TEHNOLOKI FAKULTET TEKSTILNI I MODNI DIZAJN

DIPLOMSKI RAD IPKA U ODJEVNOJ KOMPOZICIJI LJILJANA ARI

Zagreb, svibanj 2013.

SVEUILITE U ZAGREBU TEKSTILNO-TEHNOLOKI FAKULTET TEKSTILNI I MODNI DIZAJN DIZAJN TEKSTILA

DIPLOMSKI RAD IPKA U ODJEVNOJ KOMPOZICIJI MENTORI: red. prof. JADRANKA BAI red. prof. ZLATKA MENCL-BAJS LJILJANA ARI

Zagreb, svibanj 2013.

SAETAK

U svom diplomskom radu nastojala sam prikazati najpoznatije ipke naih krajeva, od njihove povijesti do dananjih dana. Najpoznatije i najcjenjenije ipke naih krajeva su svakako dubrovaka, paka, hvarska, lepoglavska i svetomarska ipka. O nekim ipkama doznajemo samo iz povijesnih zapisa i muzejskih primjera a danas je njihova izrada potpuno pala u zaborav. Svijetu najpoznatije hrvatske ipke su paka i lepoglavska ipka. U tim krajevima je ipkarstvo nanovo oivjelo i ulae se mnogo truda i ljubavi u njihovo njegovanje i odravanje. Manje poznata ipka koja se odrala u naim krajevima je svakako i svetomarska ipka iz Meimurja. I u tom kraju se ulae mnogo truda da se znanje izrade ipke na batie prenese na mlae narataje i time odri tradicija tog kraja. U svom diplomskom radu usmjerila sam se na uzorke ipaka iz naih krajeva. Ona mi je bila osnova za izradu vlastitih motiva ipke, koristei elemente iz njihovih uzoraka. Tu ipku sam zatim primijenila u svojoj kolekciji koja sadri kreacije sveanih i elegantnih haljina i kompleta jednostavnog kroja. Rukom raena ipka je pravo malo umjetniko djelo, pa ve i najsitniji elementi primijenjeni na odjei ine tu odjeu izrazito profinjenu i elegantnu. eljela sam prikazati svu ljepotu i vrijednost rukom raenih ipaka, te njihovu posebnost, matovitost i kreativnost.

Kljune rijei: ipka, ipkarstvo, uzorci ipke, kolekcija modela

SADRAJ PO POGLAVLJIMA:

1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. POVIJEST IPKE ............................................................................................................... 2 3. PRIMJENA IPKE ............................................................................................................. 3 4. LIKOVNE KARAKTERISTIKE IPKE ......................................................................... 4 5. IPKARSTVO U NAIM KRAJEVIMA ......................................................................... 5 5.1. DUBROVAKA IPKA ................................................................................................ 5 5.2. PAKA IPKA ............................................................................................................... 6 5.3. LEPOGLAVSKA IPKA ............................................................................................. 11 5.5. HVARSKA IPKA ....................................................................................................... 17 5.5. SVETOMARSKA IPKA ............................................................................................ 22 5.5.1. KARAKTERISTIKE SVETOMARSKE IPKE ................................................... 24 5.5.2. PRIBOR .................................................................................................................. 26 5.5.3. KAKO SE RADILO ............................................................................................... 27 5.5.4 TRITE ................................................................................................................ 28 5.5.5. IPKA ZA POCULICU ......................................................................................... 29 5.5.6. NAZIV POJEDINIH UZORAKA ILI NAINA RADA ....................................... 30 5.5.7. OSNOVNI MOTIVI ............................................................................................... 31 6. KREACIJA ODJEE I IPKE........................................................................................ 33 7. ANALIZAMODELA I IPKASTIH UZORAKA .......................................................... 61 8. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 63 9. LITERATURA ................................................................................................................... 64

1.1UVOD to je to u stvari ipka? To nije samo koncem izraena prozrana tkanina, ve je ipka pravo malo umjetniko djelo. U svom diplomskom radu posvetila sam se runo raenim ipkama iz naih krajeva. U najpoznatije i najcjenjenije svakako spadaju paka, lepoglavska, hvarska, dubrovaka, svetomarska i druge ipke. U rukom izraene ipke utkano je znanje i vrijeme, umjenost ruku i plemenitost srca te ljubav due. One plijene panju svojom bjelinom, ljepotom i profinjenou uzoraka. U njima vidimo elju ipkarica da stvore predmete koje e cijeniti i budui narataji. Odjea u kombinaciji sa ipkom moe biti izrazito elegantna, lijepa, prozrana i romantina. Oblikom prozrana i krhka, svoje je mjesto pronalazila u poeziji, prozi i na platnima velikih majstora. Bila je odlikom stalea, mijenjala se kroz povijest da bi se u dananjim danima poela gubiti u ubrzanom tempu ivota. Sve manje je vrijednih, strpljivih ruku iji se produkt mate pretvara u arobno i graciozno djelo kao to je ipka.

2. POVIJEST IPKE

O prvim poecima izrade ipke ima jo puno toga neistraenog i nepoznatog. Prouavanje starih portreta i starih dokumenata dalo je svoj doprinos u rasvjetljavanju ipkarstva. Smatra se da je ipka dola sa Istoka i udomaila se u Europi. Stari narodi Istoka izraivali su lagana tkiva nalik na alove, koprene i slino, nalik na ipku. I u starim grobovima Egipta pronaeni su stari ostaci odjee gdje su rubovi bili izraeni na nain koji je mogao upuivati na primitivnu ipku. U antikom Rimu nosila se scutulgta vestis, odjea slina togi iji su rubovi tkani poput sitne mree. ipka se kao samostalna tvorevina izrauje od kraja XV. stoljea. U Europi, i Italija i Flandrija svojataju prvenstvo nastojanja ipkarstva. injenino je da je Venecija bila najpoznatija po ipki izraenoj iglom, a Flandrija po ipki izraenoj na batie. Jedan od dokaza postojanja ipkarstva je i knjiga uzoraka koju je izdao Cesare Vicellio 1593. godine. Smatra se da je ipka u nae krajeve najvjerojatnije dola preko eke ili Slovake iz Rusije, gdje je nastavak bizantske tradicije. Najpoznatiji centri ipkarstva bili su Dubrovnik, samostan benediktinki u Zadru, otok Pag, Primoten i Lepoglava. Manje poznato je da se ipkarstvo razvijalo i u Meimurju (svetomarska ipka), Podravini i Posavini.

3. PRIMJENA IPKE Ve od samih poetaka rukom raena ipka, uvrijeila se kao cijenjeni ukrasni element. Pripadnici klera u velikoj su mjeri koristili luksuzne predmete s ipkama. ipke izvezene zlatnim ili srebrnim nitima pojavile su se na tritu ve u 16. stoljeu. Od 17. stoljea Crkva je bila jedan od najveih kupaca ipke, to je pridonijelo razvitku ipkarskog obrta. ipka je esto bila i dio odjee u plemikoj, graanskoj i seoskoj nonji. U seoskoj nonji je najdue zadrala svoje istaknuto mjesto. Bila je istodobno i ukras te nonje, ali i samostalni predmet koji je sluio kao pokrivalo ili ukras namjetaja, kao dio ili vrsta sobnih dekorativnih tkanina. ipka je uvijek imala znaaj ukrasa ili dekorativnosti i stoga se kao aplikacija mogla koristiti i u sekundarnoj uporabi. U pojedinim prilikama je kao gotova rukotvorina preuzimala jasna simbolika znaenja preuzimajui tako dio emotivnog i duhovnog naboja pojedine sredine ili drutvene zajednice. Najee je bila proizvodom za prodaju i to u razliitim stadijima svojeg povijesnog ili funkcionalnog identiteta. Kreativnost je u zamislima njezina oblika, iako ograniena pravilima izradbene tehnologije otvarala nesluene mogunosti od kojih su se neke razvijale spontano i brzo nestajale, a neke, koje su ule u tradicijske koloteine pojedine kole ili stila, su se odrale vjekovima, s tek vrlo malim varijacijama istih predloaka.

4. LIKOVNE KARAKTERISTIKE IPKE Prema najstarijim zapisima i uzorcima koji su sauvani do dananjih dana, vidimo da je glavno obiljeje ivane ipke i ipke na batie strogost njezinih geometrijskih oblika. esto se koristilo dijagonalno napinjanje niti ime se dobivala osmerokutna baza, a oko njihova kriita veu se koncentrine krunice, etverokuti ili osmerokuti. Najljepi primjerci i danas su sauvani na naim ipkama sa otoka Paga. Osim strogih geometrijskih uzoraka imamo i ipke sa bogatstvom motiva iz svijeta flore i faune (listii, vitice, cvjetii, ptice, jagnjece, leptiri i sl.). ipka na batie prva se poela koristiti bujnim i raznolikim motivima. Posebnu pozornost zasluuju motivi na lepoglavskim ipkama koje moemo podijeliti u etiri vee skupine. -Najprepoznatljiviju skupinu ine cvjetni motivi koje je jo i D. Brssler nazivala barokne ipke. One spadaju u klasinu lepoglavsku ipku. -Sljedea skupina je skupina ipaka sa gotikim motivima. -Imamo skupinu ipaka sa narodnim motivima. -Zasebnu skupinu ine ipke nastale kombinacijom raznih motiva (vitice, geometrijski motivi i sl.) koju jo i nazivaju moderne ipke. U povijesti hrvatskog ipkarstva posebnu panju su izazvale lepoglavske ipke s narodnim motivima. Tako imamo motive sa slavonskih tikvica, motive sa zlatom vezenih rukava enske narodne nonje u Slavoniji. Posebna grupa su ipke kojima su nadahnue narodne drvorezbarije iz Dalmacije, i starohrvatski kameni spomenici i ornamentika to se pojavljuje na njima (pleter). Primjer kvadratni podloak s pleternom ornamentikom i okrugli podloak lav za koji pie da je lav starohrvatskih kamenih spomenika. ipke s narodnim/nacionalnim motivima odraz su vremena u kojima su nastale. esto se uzorke kae da su ista lirika, a ipka postaje umjetniki rad koji daje naoj kulturi sjajne dokumente o visokoj vrijednosti duha hrvatskog seljatva. (Novi list 1941:14)

5. IPKARSTVO U NAIM KRAJEVIMA

5.1. DUBROVAKA IPKA Smatra se da je Dubrovnik nekad bio veoma vaan centar ipkarstva, a ipka veliki izvozni artikl. Dubrovaka ipka se spominje ve 1589. godine u dokumentima C. Vecellia kao tekstilna tvorevina dalmatino. U knjizi Des dentalles anciennes, Ch. Mague od 1660. godine smatra da su dubrovake ipke imale nekada vrlo veliku vrijednost . U ministarskom dekretu od 1660. godine, navodi se da se u Francuskoj kao i u Londonu radi na nain dubrovake ipke na jastuku. U historijskom zborniku je zapisano: Uz pitanje dubrovake ipke Marijana Gui, uz ostale ipke koje obrauje, datira dva jednaka oltarnika pronaena u predvorju Gospe od unja na Lopudu, S doba postanka oko 1500., pa bi nam prema tomu to ujedno bio i jedan od najstarijih poznata primjera ipke uope. Taj primjerak je raen tehnikom dretica, koja je znaajna kod najstarijih ipaka na batie. Dubrovaka ipa (Point de Raguse), vie se ne radi, ime se naalost i povijesni razvoj vie ne moe rekonstruirati. Prema nekim izvorima smatra se da je izrada ipke prenesena iz Dalmacije u Veneciju i da je Dubrovnik prodao licencu ipke Veneciji.

5..2. PAKA IPKA Temelji dananjem Pagu postavljeni su 1443. godine. Grad - u ijoj gradnji sudjeluje Juraj Dalmatinac - planiran je prema naelima urbanizma mediteranskog pojasa s trgom u sredini i paralelnim rasterom a Dan 18. rujna 1474. biljei se kao dan preseljenja iz Starog grada. Juraj Dalmatinac projektira i veinu glavnih graevina u gradu, meu Kojim se istiu Kneeva palaa i upna crkva Marije Zatitnice. Reljef lunete iznad ulaznih vrata katedrale donosi prikaz Marije Zatitnice koja obgrljuje grupu Paana i Paanki. To je rijedak, i time dragocjeniji, primjer da kipar 16. stoljea u oblikovanju sakralne plastike donosi prikaz etnografskih elemenata - u ovom sluaju odjee stanovnika glavnoga grada otoka (LEJ sv. 2, 1987:524). A upravo ta odjea nama je danas dragocjena podloga i jedan od putokaza za osvjetljavanje razvojnog slijeda pake ipke. Za starinsko ensko ruho, koje "iitavamo" na luneti pake katedrale i koje je bilo u aktivnoj uporabi do sredine 19. stoljea, a i danas se oblai u sveanim prigodama, moemo rei da se oblikovalo na prijelazu iz kasne gotike u ranu renesansu. Ono to nas najvie zanima kod te odjee su duga bijela platnena koulja i pokrivaa - platnena marama za glavu, obje s ukrasom prvotne retiele. Valja odmah naglasiti da je oblik prvotne retiele ovdje i zavrni stupanj ukrasa na koulji i pokrivai. Na tim se predmetima jasno potvruje konstatacija da put do retiele vodi preko tehnika veza raspleta i izriza, kod kojih se niti podloge prije vezenja djelomino izvlae ili izrezuju. Za otok Pag, kao i za itav na jadranski prostor, znaajna je tzv. prvotna retiela, to znai da je izvedbom vezana za podlogu platna. To je vei kvadratni prostor urezan u platno i nadopunjen osmerokrakom "paukovom" mreicom. Niti mreice opliu se i oko njih se ivanjem bodom obameta grade eljeni ornamenti. Takva se retiela na prsima pake koulje uvijek pojavljuje u linearnom raportu, a redovito je, kao i ukrasne pruge rizanog i micanog, prati ui ili iri raspleteni aur zvan gaz i trangul. Rad u prvotnoj retieli Paanke nazivaju paki teg - teg u znaenju rad, odnosno enski runi rad (Gui, 1969). Mora se priznati da su taj rad dovele do savrenstva, iako je paski teg sauvao punu agrafinost tijekom svog postojanja. Radilo se, naime, bez crtanih predloaka. ena je, kao dobra poznavateljica tehnike, samo odgledala svoj predloak u sauvanim predmetima svoje majke i bake. Tako su s koljena na koljeno prenoeni uvrijeeni oblici ove 6

tekstilne proizvodnje. No u likovnom se prenoenju ipak se sve ne odvija do kraja mehaniki, svaka nova ruka izrauje svoj predmet na svoj nain. Relativnu raznolikost konane likovne slike ukrasa koulja graenih pakim tegom moe se zahvaliti razliitim meusobnim nacijama tek nekolicine standardnih, strogo geometrijskih elemenata motiva. Oni su smjeteni unutar idealnog kvadrata s gotovo uvijek podjednako strogo naglaenom okomitom, vodoravnom i dijagonalnom razdjelnicom. Najei motivi jesu: manji ispunjeni ili uplji krui (gusta i retka pogaica); manji ili vei krug (kolumbar, kolumbari); polukrug (roelica); trokuti (mendulica); romb (dupla, kriva mendulica); pravokutni ili trokutasti listi (listaci); cik-cak pruge (abici, venci); te prava ili neprava etverolisna rozeta. Posebnu dra pojedinim motivima i prozranost ukupnoj slici ukrasa daju zubcii u obliku malih rubnih kruia.

Slika 1: Izrada pake ipke

Uu prugu ukrasa graenu od istih elemenata nalazimo i u platnu kraih stranica pake pokrivae. Njezin ukras nadopunjen je i prugom ipke na batie priivene uz sam rub istih stranice. Tu ipku na Pagu zovu stracirski dintel, a to je inaica mletakog naziva za 7

komercijalnu ipku takva se od 17. stoljea radila u Slovenskom primorju pod francuskim nazivom torchon, to zapravo znai kepa, traca (Gui, 1956:180). Do sada nije sa sigurnou potvreno da se ipka na batie radila i na Pagu. Gustim nizanjem pravilno zategnutih punata, dobra e ipkarica znati postii jo jednu vanu karakteristiku ipke kojom se Paanke ponose, a to je vrstoa. Bilo koji predmet, kad se nakon zavretka izrade odvoji od kartonske podloge mora biti vrst kao daje ukrobljen. Ba e to i pomisliti svaki "znalac" u prvom susretu s pakom ipkom. Dok su se francuske i talijanske ipke tijekom razvoja nadmetale svojim "slinim razliitostima", paki je teg, a zatim i ipka ostajala vjerna sebi samoj - po ve spomenutoj stalnosti geometrijskog izraza i po mjestu izradbe, jer nikada nije izlazila iz prostora grada Paga. Na povijesnom, folklornom i suvremenom tekstilu otoka i grada Paga moe se pratiti razvojni put ivane ipke od njezinog pratipa do suvremene proizvodnje, a ujedno i analizirati raspon njezine funkcije - od ukrasa na folklornom ruhu otoanke, do ukrasa interijera graanske kue. Prozrana u likovnoj koncepciji i vrsta u izvedbi, kao da svojom zrnastom strukturom svijetu prenosi djeli kamenjara na kojem je nastajala, zapravo govori o kontinuitetu ivota na ovim prostorima, o identitetu hrvatskog ovjeka koji s tom ipkom ivi ve nekoliko stoljea.

Slika 2: Ukrasni tabletii fotografija: Damir Fabljani

Slika 3: Ukrasni tabletii 9

Slika 4: Pakinja u sveanoj nonji

Slika 5: Paani u sveanoj povorci 10

5.3. LEPOGLAVSKA IPKA Podruje Lepoglave, pod kojim se podrazumijeva i ira lepoglavska okolica, zemljopisno pripada Hrvatskom zagorju. Vjekovima teke gospodarske i drutvene prilike ovog najgue naseljenog podruja odrazile su se i na nain ivota njegovih stanovnika. Oduvijek skromne, brojne su se seoske obitelji zbog nedostatnih prihoda od zemlje unutar svojih gazdinstva bavile se razliitim zanatima i rukotvorstvima da bi lake priskrbile za ivot. Sklonost najee samoukih ili izuenih majstora izradi razliitih predmeta od prirodnih sirovina potrebnih u gospodarstvu i seoskom domainstvu, kao i prirodne znaajke ovog kraja uvjetovali su pojavu razliitih kunih obrta na irem lepoglavskom prostoru. (Ljerka Albus 1997:8) ipka se na ovom prostoru, ne uzimajui u obzir onu tvornike izrade, radila dvjema razliitim tehnikama. One su odreivale i njezinu konanu primjenu. Tako ipku raenu pomou niti i igle na osnove domaeg tkanog platna i njegove dekoracije. Takoer ujednaenost mjesta njezine primjene u ovoj vrsti narodnog tekstila moe ukazati daje ono tradicijom tono odreeno. Kao ukras muke i enske narodne nonje i narodnog uporabnog tekstila ona se javlja u vidu obruba ili aplicirane dekoracije. Druga vrsta ipke raena je vrlo sloenom tehnikom klepanja niti pomou batia. Ovu vrlo profinjenu ipku ne nalazimo u narodnom tekstilu lepoglavskog kraja, a niti kao ukras skromnih seljakih interijera. Iako je tradicija njezine izrade tijesno vezana uz Lepoglavu i njezinu uu okolicu, kao narodna rukotvorina ona spada u red visoko kvalitetne tekstilne tvorevine koja je dostupna samo imunijim drutvenim slojevima. Time i svoju primjenu nalazi iskljuivo u plemikim, crkvenim i gradskim sredinama. Poznata pod ope prihvaenim imenom lepoglavska ipka, unutar tradicijske kulture ne samo Lepoglave ve i Hrvatske, ona predstavlja kulturoloku zanimljivost. tovie ona je svojevrsni kuriozitet hrvatske narodne batine koji se promatran kroz povijest ogleda u spoju njezina podrijetla, podneblja u kojemu je stvarana i krajnje primjene. Podrijetlo ipke na batie na ovom prostoru moe se tumaiti na vie naina. Najee se ono vee uz samostan pavlinskog sveenikog reda i davnu 1400. godinu njegova osnutka. Posredstvom lepoglavskih pavlina, koji su najvjerojatnije za potrebe crkvenog ruha klepali 11

ipku, vjetinu klepanja preuzeli su izvorno ruralni stanovnici Lepoglave. Iako u narodnoj kulturi ova tvorevina ne nalazi praktinu primjenu, ona se kao vrsta tekstilnog umijea udomaila meu lokalnim seoskim stanovnitvom gdje kao izvor prihoda postaje iskljuivo proizvod enskog narodnog rukotvorstva. Za razliku od ovog, ipkarice podrijetlo ipke na batie tumae spoznajom preuzetom usmenom predajom, a ona potvruje da se klepana ipka u ovom kraju oduvijek radila. Osim naziva klepkama ipka, one rabe i naziv eka ipka pojanjavajui ga preuzimanjem tehnike klepanja posredstvom ena ekih rudara koji su trbuhom za kruhom doselili u lepoglavski kraj da bi se bavili rudarskim poslovima. Uz navedene nazive danas se jo koriste i nazivi briselska i Bresleriina ipka, prema voditeljici ipkarske kole u Lepoglavi. Izradom su se ipke ene bavile gotovo u svakom trenutku, u predahu od svakodnevnih poslova, motivirane osnovnom eljom za zaradom, jer svaki novi je dobro doao, a ipka se ipak dobro plaala. Obavljajui teke poljoprivredne poslove i poslove u domainstvu, ogrubjele ruke starica, mlaih ena i djevojaka spretnom su igrom batia stvarale rafinirane i suptilne oblike ipke tanke poput pauine. U vremenu provedenom sa stokom na pai, za vrijeme uvanja djece ili nakon odlaska mueva na posao u kamenolom, rano, prije svanua, uz slabu rasvjetu petrolejske lampe, a prema potrebi i cijele noi. ipka na batie visoko je kvalitetan tekstilni proizvod, a kao umjetniki izriaj djelo je velikog broja anonimnog seljakog enskog svijeta koji se tijesno s njim sjedinio. Umijee klepanja ipke prenosilo se s koljena na koljeno ime se stara tradicija njegovala, odrala i sauvala sve do danas. Tridesetih godina ovog stoljea osnutkom ipkarske kole u Lepoglavi broj se ipkarica postupno poveava, ime su svakako stvoreni preduvjeti sigurnije opstojnosti tradicije klepanja na ovom prostoru, koja se odrala sve do danas. Za izradu ipke ipkarice ili picerice koriste nazive idemo redit ipku, klepkanje pice, redimo picu, kleplane pice, idemo deda radit i dr.

12

Slika 6: Dedek sa batekima, s mustrom i sa picom. Fotografija: Davor Putar, 1994. Prilikom klepanja koriste vrlo jednostavan pribor kao to su dedek ili ded, jastuk valjkastog oblika, bateke, drvena vretenca, mustru, predloak ipke, gumbanice ili pribadae i heknadlin, iglu na kukicu. Naizgled se nain izrade klepane ipke ini jednostavnim, no prodrijeti u tajnu tehnike klepanja ne ini se lakim. Osnovni princip svodi se na ispreplitanje niti pomou batia u vidu osnove i potke koje se meusobno proimaju najee bez prekida niti. Morfologiju ipke uvjetuju razliite kombinacije jednostavnijih i sloenijih motiva, odnosno guih i rjeih spletova koji odreuju i nain klepanja. Time struktura ipke moe biti gua ili rjea. U savladavanju izrade ove vrste ipke potrebna je spretnost i strp ljive ipkarica koje potpuno svladavaju tehniku njene izrade. Iskusne ipkarice ve pri pogledu na predloak ipke tono znaju redoslijed izrade motiva pri emu se koriste i raznim nazivima. 13

Slika 7: Franca Duboveak klepka picu. Lepoglavska Purga Fotografija: Davor Putar, 1994. Tako na primjer na pola znai manje gusto, na cijelo, gusto popunjavanje, batinja znai mala barokna vitica, vjeka znai list, gatrica, mreica i dr. Vjetim prebacivanjem uvijek parnog broja batia popunjavaju se iscrtani ornamenti. Meu starijim oblicima ipke raenim debljom niti, najee domaom preom, prisutni su jednostavniji uzorci ipke poput caklinek i stazica s preteito geometrijskim ili geometriziranim ornamentima. Prema usmenoj predaji ipkarica u to su vrijeme ene znale same odnositi ipku na prodaju ili zamjenu za ivene namirnice graanskom staleu u Zagreb. Tridesetih godina u Lepoglavu je na primjer dolazio Ivan Orekovi, trgovac sitnarijom iz Like, koji je takoer ipku otkupljivao.

14

Krajem 19. stoljea djelovanjem Zlate ufflay motivi ipke obogauju se narodnom ornamentikom. Uspostavom Banovinske ipkarske kole u Lepoglavi i djelovanjem gospoice Danice Broessler tridesetih godina ovog stoljea kvaliteta ipke dostie svoj vrhunac. Uporabom vrlo tankog konca ipka postaje prozrana i profinjena, a preuzimanjem motiva iz najpoznatijih zapadnoeuropskih ipkarskih sredita i unoenjem samosvojnih narodnih i baroknih cvjetnih motiva lepoglavska ipka dobiva najveu estetsku rasko. Osim ipke za ukras misnog ruha, posteljine i enskog rublja, u okviru su kole ipkarice izraivale stolnjake, zavjese, podstolnjake, podloke. ipku na metre te ukrase za enske haljine i itave haljine.

Slika 8: Okrugli podloak sa zrakastim ornamentom Nacrt: D. Brssler. MUO

15

Slika 9: Okrugli podloak sa zrakastim ornamentom Nacrt: D. Brssler. MUO

Slika 10: Okrugli podloak sa zrakastim ornamentom 16

5.4. HVARSKA IPKA AGAVA - "Sva ivotna filozofija smrti, ali i nade u ponovno roenje, stane u jedan jedini cvijet agave."

Slika 11: Hvarska agava ponad gradske luke Hvarska agava istinska je kraljica otokog kamena. U Muzeju Hanibal Luci u samostanu benediktinki saznala sam da najljepi dio prie o agavi lei u njezinoj niti od koje se izrauje uvena hvarska ipka. Iz svjeih listova agave, ne mlae od 3 godine, izvlae se tanke i vrste niti duljine do 1 metra, koje su nakon dodatne obrade spremne za postupak izrade ipke. Podijelit u s vama priu o agavi Agava nije kaktus, kako mnogi misle, ve biljka iz porodice mesnatica. Radi se o vrijednoj i plemenitoj biljci koja je ime dobila od grke rijei Agavos to znai uzvien, slavan. Domovina agava je Meksiko, odakle se irila u sjevernu i junu Ameriku. Njezina najpoznatija podvrsta Agave Americana u 16. je stoljeu donijeta u Evropu i proirila se u mediteranskom pojasu.

17

Agava ima do 2 metra dugake i do 30 centimetra iroke sivo - plave mesnate listove skupljene u rozetu. Po rubovima ima smee i otre bodlje, te veliku bodlju na iljastom vrhu. U listovima pohranjuje zalihe vode, pa moe uspjeno preivjeti duga suna razdoblja. Na njeno cvjetanje eka se po nekoliko desetljea. Tijekom cvjetanja iz sredita biljke izraste 5 6 metara visoko stablo koje nosi veliki broj uto-zelenkastih cvjetova. Upravo u tim trenucima kada je najljepa i najraskonija matina biljka ugine, ali putem sjemenaka ili dijeljenjem, odnosno mladicama nie novi ivot. Agava moe doivjeti stoljetnu starost, ali u naem podneblju uglavnom ivi do 40 godina. Domoroci iz Meksika od agava su izraivali olovke, avle, igle. Agava se koristi kao lijek u narodnoj medicini, od nje se izrauje platno, proizvodi vino (pulque fuerte) i rakija (mescal), a koristi se i kao ukrasna biljka. Svakako najpoznatije pie koje povezujemo s ovom biljkom je meksiko nacionalno pie - tekila, koje se proizvodi iz cvjetova i soka agave.

Slika 12: ipka od agave, Hvar, 1973. Etnografski muzej Zagreb Fotografija: Robert Le 18

Hvaranke su vrlo rano mogle doi u doticaj s ipkom, jer je njihov grad, koji je bio na raskriju izuzetno vanih morskih puteva toga doba, izmeu istoka i zapada, sjevera i j uga, imao razvijenu trgovinu, pa se stoga doseljavahu i stranci to sobom donesoe razne novine i neobine predmete, a hvarski su ih graani prihvaali. Zacijelo su i Hvaranke tog vremena bile obrazovanije od mnogih drugih ena u malim dalmatinskim sredinama, jer se renesansni Hvar mogao po svojoj kulturi mjeriti i s mnogim veim sreditima. Tako su zacijelo uz razne nove tekovine Hvaranke prihvatile vjetinu ipkarstva i veza. Najstariji poznati podatak iz tek djelomino sauvanih hvarskih notarskih spisa iz godine 1621. zabiljeen je o plahtama ukraenim irokom ipkom i resama iz obitelji Hektorovi i Tvrtkovi, podjednako plemikih i obrtnikih obitelji. Potom se, tijekom prve polovice tog stoljea, spominju ipkasti okovratnici, prsnice, pojasevi od svilenih i zlatnih niti ukraeni ipkom. U drugoj polovici stoljea ve se spominju runici, stolnjaci, pregae, rupci za pokrivanje ramena i glave te rupii to nosie u ruci. U 18. stoljeu ipka je sve vie u upotrebi i nalazimo je u svim hvarskim drutv enim slojevima, ovisno o materijalnim mogunostima pojedine obitelji. ipke su zabiljeene obino po veliini iroke ili uske, a posebno se spominju one od srebrnih i zlatnih niti, te ponekad od svilenog konca u raznim bojama. Na ipkarstvo u Hvaru oito je djelovalo i enskog benediktinskog samostana, koji je zaivio u gradu oko 1650. Godine. No unato stalnoj upotrebi predmeta ukraenih ipkom ipak se u Hvaru sauvalo vie starih uzoraka na crkvenim upotrebnim predmetima. U Franjevakom samostanu uvaju se tri sveenike koulje od kojih je najstarija ukraena ipkom na iglu poznatom pod imenom "dalmatinska retiela. Tipini ukras u obliku etverokuta nastao je negdje oko 1600. Godine. U Hvaru se u prolosti spominje izrada ipke od niti kakteje agave. Austrijanka N. BruckAuffenberg je prouavajui ipkarstvo i vez Dalmacije, naila na tu ipku poetkom ovog naeg stoljea i objavila fotografiju te ipke izraene pletaim iglama. Prema predaji koju je zabiljeila ta ipka se izraivala u tehnici uzlanja, te kakanja, a prema sjeanjima poela se raditi negdje u drugoj polovici 19. stoljea. Danas to rade samo sestre u benediktinskom samostanu u tehnici tzv. "sunane ipke", poznate i pod nazivom tenerifa, jer se takva ista ipka izrauje na Kanarskim ot ocima. Priprema sirovine za izrauje teka i mukotrpna. Iz svjeih listova agave najprije se 19

odstranjuju bodlje, skida joj se koica i izvlae vlakna s kojih treba istrugati mesnatu masu. Potom se vlakna ispiru u vodi i sapunici, sue i noktima se sastrue ostatak mesnatog tkiva da bi se dobila potpuno ista nit. Niti su duge oko jedan metar i spajaju se posebnom tehnikom, stoje bitno kod izrade osnovne mreice. ipke se izrauju na tri naina, ali uvijek je to ivana ipka. Jedan nainje taj da se na kartonu izbode iglom osnovni uzorak i potom se taj uzorak popunjuje raznim ukrasima, drugi je nain da se iglom izradi mala ispunjena sredina, zatim uokolo izradi mreica, a trei je da se splete mreica i na njoj ispuni -uzorak provlaenjem niti iglom. To su male po svom osnovnom obliku najee okrugle ukrasne ipke, a svaka je razliita, pa ovisi o vjetini i mati ipkarice.

Slika 13: ipka od agave, Hvar

20

Slika 14: ipke hvarskih benediktinki - nematerijalna batina UNESCO-a

21

5.5. SVETOMARSKA IPKA Porijeklo i povijest klepane ipke u Meimurju za sada su nam nepoznati. Prema usmenoj predaji i rijetkim zapisima moemo je pratiti do prve polovice 19. stoljea, za dublju prolost, osim pretpostavki, nemamo nikakvih podataka. Za njenu dataciju u dublju prolost postoje neki indirektni dokazi. Tako u ekoj i slovakoj literaturi na tu tematiku nalazimo podatke o " hrvatskoj " ipki koja u 16. stoljeu migracijama hrvatskog stanovnitva stie u njihove krajeve. Slian podatak nalazimo u opisu ipke u Sloveniji, na podruju Idrije, kuda tehnologija izrade " platnene " ipke prema predaji dolazi iz Hrvatske. Primjerci takve "hrvatske " ipke, tehnikom izrade bez crtanog predloka i motivima izrazito nalikuju primjercima sauvane meimurske ipke.

Slika 15: Idrijska ipka, 19.st., Slovenija i Slovaka

22

Slika 16: chorvatska (hrvatska) ipka, juna eka, kraj 19.st. U 19. Stoljeu nalazimo klepanu ipku vrsto udomaenu na spomenutom podruju Donjeg Meimurja, izrauje se za potrebe lokalne narodne nonje, ali i za trite izvan Meimurja, Podravinu i Moslavinu.Izradom ipke bave se preteno ene, mlade djevojke i starije ene, uglavnom u zimskim mjesecima, kada nema poljoprivrednih radova. ipkarstvo je bilo izvor dodatne zarade za kuanstvo, te mladim djevojkama za opremu ipkarice nisu same prodavale. Prodajom su se bavile odreene ene spretne u trgovini, koje su prikupljale ipku po selu i zatim je odlazile prodavati ili mijenjati za drugu robu u druge krajeve. Ponekad su ipku prodavali i obrtnici, npr. mediari koji su odlazili na sajmove u udaljenija mjesta. Takav nain izrade i prodaje ipke njegovao se sve do drugog svjetskog rata, kada zbog izoliranosti Meimurja zamire i mogunost prodaje. Zanimanje za ipkarstvo budi se ponovno sredinom devedesetih, kada se uz pomo starijih ena u HKUD-u, a nedugo zatim i u osnovnoj koli teajevima obnavlja i vraa u Sv. Mariju starinska meimurska klepana ipka.

23

5.5.1. KARAKTERISTIKE SVETOMARSKE IPKE Svetomarska ipka spada meu jednostavnije ipke, one koje se izrauju s relativno malim brojem batia, neprekinutom niti i prema starim odreenim motivima. Po obliku izraivale su se due pravokutne trake za trite izvan Meimurja i polukrune trake s caknama za kapice poculice, oglavlje meimurskih ena. Svetomarska ipka izrauje se priborom koji se u biti ne razlikuje od drugih ipkarskih pribora, osnovna razlika je u tome to nema nacrtanog uzorka prema kojemu se radi, te da se radi s neprekinutom niti. Uzorci, jednostavniji na pravokutnim trakama, sloeniji na poculicama, uglavnom su varijacije zaobljenih meandara i spirala na prozranoj mreastoj podlozi. Vjerojatno se u prolosti takova ipka izraivala i u drugim krajevima, meutim danas u Hrvatskoj nalazimo takvu ipku na batie samo u Meimurju, sve druge doivjele su u ovom stoljeu znatnije promjene pod utjecajem organiziranih ipkarskih kola i modnih trendova iz Europe. Osnova izrade pletenja ipke je ispreplitanje neprekinute niti prema zadanoj formi. Batii se prebacuju iz jedne ruke u jednom smjeru, a druge ruke u drugom smjeru, niti se uvruju pribadaama. Za najjednostavniji rad potrebna su najmanje dva para batia. Njihov broj se poveava prema sloenosti uzorka, nae ipkarice navode kao najvei broj batia kojim su radile 48 pari.

24

Slika 17: Pletenje ipke

25

5.5.2. PRIBOR Pribor za pletenje ipke, osim po nazivima ne razlikuje se bitno od pribora ipkarica iz drugih krajeva. Osnovni komadi izraivali su se kod kue ili u selu. To su koarica korpica pletena od iblja ili slame u koju je smjeten valjkasti jastui balo. Jastui je saiven od platna, utice i vrsto napunjen prosenom pljevom. Na jastuiu je gumbanicama uvrena forma, dugoljasti komad smeeg savitljivog kartona, na njemu se gumbanicama izvodi uzorak ipke. Drveni batii bateki izraeni su noiem ili tokareni od ljivovog ili dudovog drva. Na njih je namotan konac u duini potrebnoj za pletenje. Broj batia je uvijek paran, a broj zavisi od sloenosti uzorka ipke. Od pribora su tu jo gumbanice za uvrivanje niti i dua igla prepeljavanka za provlaenje niti kod povezivanja motiva. Konac je bio tzv. kramarski konac na puljki. Gumbanice, karton i konac kupovale su ipkarice u mjesnoj trgovini, pa i to da su trgovci imali spomenutu robu svjedoci o rairenosti ipkarstva u tom kraju. Kada se odlagao, pribor sa zapoetim radom prekrivao se bijelom krpom.

Slika 18: ipkarski pribor 26

5.5.3. KAKO SE RADILO ipkarstvom u Sv. Mariji bavile su se ene do sredine dvadesetog stoljea. Bilo je izvor dodatne zarade u kuu ili prihod mladim djevojkama za opremanje za udaju, lako se to nigdje odreeno ne navodi, stjee se dojam da su prihodi od ipkarstva bili namjenjeni iskljuivo enama, to za novu odjeu ili miraz, to za druge kuanske potrebe. U svakom sluaju, ipkarstvom su se bavile uglavnom u zimskim mjesecima, kada su bile osloboene drugih poslova na polju i gospodarstvu. Znanje pletenja prenosilo se s majke na keri ili roake. Do sredine 19. Stoljea, do kada moemo prema usmenoj predaji pratiti rad ipkarica u Sv. Mariji, nije zabiljeena nikakva kola ili teaj ipkarstva, stari nain izrade prenosio se bez nekih vanjskih utjecaja. Sa uenjem su poinjale djevojice sa deset ili jedanaest godina, u dvadesetom stoljeu nakon zavrene etverogodinje kole. Prvo su uile lake uzorke na jednostavnoj traci sa samo dva para batia. Bile su to ipke nejednake kvalitete i umrljane od ruku, vie crne nego bijele, ali ubrzo su djevojice stekle vjetinu starijih ena i poele zaraivati prodajom ipke. Pletenje ipke bilo je i prigoda za okupljanje i odreeni drutveni ivot u dugim zimskim mjesecima. Svake veeri uz svjetlo petrolejke, okupljale su se kod jedne od njih i u drutvu, pjesmi i prii zajedno radile. Uz ugodno drutvo bila je to i prigoda da se savjetuju oko pojedinih naina rada i mlade djevojke i da naue sloenije naine pletenja.

27

5.5.4. TRITE ipkarice nisu same prodavale izraenu ipke. Time su se bavile ene zvane picerice koje su prikupljale ipku po selu, te zatim odlazile prodavati po sajmovima ili obilazei od kue do kue. Uz te ene, ipkarice su ponekad koristile uslugu i raznih obrtnika, npr. mediara koji su redovito odlazili na trgove i sajmove i usput uz svoje proizvode prodali i koji komad ipke. ipku za poculicu prodavalo se uglavnom u mjestima Donjeg Meimurja. Glavno trite za ipku u trakama bilo je u Podravini i Moslavini. Stare ipkarice po sjeanju navode kao mjesta za prodaju urevac, Klotar, Pitomau, Severin, te kau da su picerice odlazile sve do akova. Da su uistinu ovi krajevi bili trite za meimursku ipku svjedoe nam krasni primjerci iz Bjelovarskog muzeja s kraja 19. I poetka 20. Stoljea. picerice su obilazile mjesta tako dugo dok nisu sve rasprodale. ipka raena tanjim koncem bila je skuplja i prodavala ,se samo za novac ( 8 dinara za par ipaka), ipka od debljeg konca mogla se davati u zamjenu za druge predmete, runike, plahte i slino. Izrada i prodaja ipke zamrla je poetkom drugog svjetskog rata upravo zbog nestajanja trita. Prijelaz preko Drave bio je prekinut i tako se i trite zatvorilo, pa vie nije bilo interesa niti se isplatilo plesti ipku. Nakon rata trite se vie nije moglo obnoviti. Narodna nonja naglo nestaje, pa nema potrebe za njenim dopunjavanjem, a javljaju se i novi, bolji izvori zarade, npr. organizirano koaratvo sa sigurnim otkupom robe, te sve masovniji odlasci na rad u inozemstvo. Unatrag nekoliko godina, ipkarstvo u Sv. Mariji ponovno se javlja, ali sada prvenstveno zbog obnavljanja tradicije a manje zbog zarade.

28

5.5.5. IPKA ZA POCULICU Traka polukruna oblika sa pet polukrunih cjelina cakni sa istovjetnim motivom. Priivala se na prednji dio kapice poculice, iji je ostali dio bio najee kakan. Na starnji dio poculice uvrivala se dugom pribadaom mana, nora, koja je ponekad takoe bila od ipke na batie, ali i kakana ili od vezenog stila. Najei motivi za ipku poculice bili su katrua, lastavika, jagnjee i krogljica. Uzorak ove ipke uvijek je sloeniji od pravokutnih traka i za njegovu izradu potreban je vei broj batia, npr. za motiv katrue potrebno je 36 pari batia. Njena upotreba svedena je samo na podruje Donjeg Meimurja.

Slika 19: Poculica

29

5.5.6. NAZIVI POJEDINIH UZORAKA ILI NAINA RADA uturo Najjednostavniji nain pletenja, koristi se samo kod uenja. Steza Za izvoenje raznih vitica, izvodi se sa est pari batia. Pukanica Uzorak u obliku pelinjih saa, izvodi se sa est pari batia. Struglja Pletenje u obliku riblje kosti, sa osam pari batia. Cifra Zavrni, ukrasni dio ipke, radi se sa etiri i pet pari batia. Koice Sa dva para batia pletu se oblici nalik na sjemenku, da bi se dobio oblik cvjetia sa etiri ili pet latica. Finija ipka za poculicu plela se uzorkom koice.

30

5.5.7. OSNOVNI MOTIVI Kao to smo ve spomenuli i motivi pojedinih ipki imali su svoje slikovite nazive kao to su grozdek, sreko, stopek, kroglica, lastavika, katrua, krino drevo.

Slika 20: Lastavica

Slika 21: Katrua

Slika 22: Jagnjece

Slika 23: Kroglica

31

Da ipka i ipkarstvo ne bi bilo samo sjeanje, te 1995. g., gospoa Nada Mance okupila je starije, iskusne ipkarice, 3 sedamdesetogodinjakinje. ipkarice Ana Varga, Katarina Varga i Ana Kaniaj (iljkova) prihvatile su da organiziraju pouavanje mladih ena i djevojaka ipkarstvu. U k.god. 1998./1999. u elji da ipkarstvo u Svetoj Mariji nikad vie ne padne u zaborav, organiziralo se uenje izradbe ipke za uenice osnovne kole, u okviru izvannastavne aktivnosti. Tako stare ipkarice s velikom ljubavlju i eljom poduavaju i mlade, ime se jedna stara tradicija otrgnula zaboravu. Svetomarskom ipkom promovira se ne samo Sveta Marija, ve i Meimurje i Hrvatska. Ona govori o smislu za lijepo, ustrajnosti, marljivosti i odanosti tradiciji.

Slika 24: Gospoa Nada Mance, ipkarica, umirovljena uiteljica

32

6. KREACIJA ODJEE I IPKE

33

7. ANALIZA MODELA I IPKASTIH UZORAKA Osnovne motive koje sam koristila u svojim uzorcima ipke nalazila sam u elementima pake, lepoglavske i svetomarske ipke. Izdvajajui pojedine fragmente na runo raenim ipkama, nastojala sam napraviti nove predloke za vlastite uzorke ipaka. Koristei se varijacijom i ponavljanjem istih elemenata ipke nastala je nova ipka. Kod pakih ipaka odabrala sam detalje sa geometrijskim motivima, koristei se osmerokutnom mreom i pravilnim krugovima, etverokutima, trokutiima i sl. Od lepoglavskih ipaka, nastojala sam izdvojiti elemente sa ipaka s narodnim motivima i sa onih tzv. baroknim motivima. Tako se u mojim uzorcima ipaka javljaju motivi srca, motivi kria s produenim, svijenim krakovima na gornjoj i donjoj strani i s motivom kosog kria sa svinutim krakovima. Iz baroknih lepoglavskih ipaka koristila sam elemente stiliziranih cvjetova, listia i vitica. Time sam nastojala prikazati svu rasko i bogatstvo runo raenih ipaka. Kod svetomarske ipke izdvojila sam motiv katrue koji se esto koristio na poculici (prednji dio kapice kod narodne nonje meimurskih ena). Osim katrue, poznati su jo motivi kao to su grozdek, sreko, stopek, kroglica, lastavika i krino drevo. Za svoju kolekciju odjee od ipke, odabrala sam uglavnom haljine i komplete jednostavnog kroja. Ve sama ipka svojom prozirnou, finoom i bogatstvom uzoraka svakom komadu odjee daje odreenu eleganciju i profinjenost. Bogatstvo ipke i jednostavnost krojeva su kombinacija koja se izvrsno nadopunjava. Na pojedinim modelima ipku primjenjujemo samo kao naiveni ukras, a na pojedinim je ukomponirana u dijelove odjee ili po rubovima haljina i rukava. Materijali koje sam koristila za izradu svojih modela variraju od profinjene i leprave svile do finih ali guih pamunih ili viskoznih materijala. Svi modeli su u kombinaciji bijele i crne boje ime se naglaava klasina nota odjee.
61

ipke mogu biti izraene od vrlo tankih konaca ime se postie finoa. Mekoa i prozirnost ipke. Ona je prikladnija za leprave kreacije od svile. Grublji i deblji konac daje puniju i teu upku koja je prikladnija za vre i gue materijale. Ve i najsitniji detalji izraeni od runo raenih ipaka svaki komad odjevnog predmeta viestruko obogauju. Daju mu notu nostalgije za nekim prolim vremenima.

62

8. ZAKLJUAK ipka je najljepi urez. Ona spaja sklad i ljepotu, finou pokreta ruke i profinjenost due koja ju je strpljivo izraivala. Kao to klesar ostavlja u kamenu, slikar u bojama, skladatelj u notnom zapisu odraz svojih doivljaja svijeta i ivota i svoj proboj u onostranost prema izvoru ljepote koju tek nasluujemo, jer nas sasvim nadilazi, tako i ipkarice ostavljaju svoju umjenost u ornamentima ipke. ipka doarava atmosferu profinjenosti, sveanosti i ljepote. Svjeina, laganost i providnost ipke kao da otkriva ljepotu ljudskog tijela obavijajui ga tajanstvenou. Upoznajui se s tradicijom izrade ipke, svjesni smo njezine neprocjenjive vrijednosti. ipka, taj biser umjetnikog stvaralatva plijeni vrlo sloenim udesno oblikovanim motivima. Prouavajui najpoznatije hrvatske ipke, uivamo u ljepoti, osjeamo ljubav i smisao za lijepo, umjenost i upornost u radu vrijednih hrvatskih ipkarica. ipka nam govori o odanosti tradiciji i nainu ivota puanstva koje se njome bavi, ona ostavlja neizbrisive povijesne, kulturne, socioloke i gospodarske peate hrvatskih krajeva. Ona se uva za budue narataje kroz odravanje teajeva i razne postupke zatite te njezinim proglaavanjem izvornim hrvatskim proizvodom i suvenirom. Lokalne zajednice svoje izvorne ipke njeguju u svrhu ouvanja identiteta i pripadnosti zajednici, ali i u svrhu obnove mjesne privrede. Sauvana batina, daje nam osjeaj povezanosti s prolou, stabilnosti i sigurnosti u uurbanoj i stresnoj svakodnevnici. Znaaj ipke i ipkarskih tehnika sve vie se cijeni i kod nas i u svijetu, pa krajevi koji imaju dugogodinju ipkarsku tradiciju nastoje oiviti i zatiti njihovo postojanje. Ljubav prema ipki, tom malom remek-djelu rukotvorstva, prenosi se na mlae narataje i ostaje zauvijek u njihovim srcima otrgnuto od zaborava.

63

9. LITERATURA [1] Muzej Meimurja akovec:ipkarstvo u Meimurju Svetomarska ipka, akovec, 2000. [2] Krnjak, L: Moja batina [3] Hranjec, S: Zipka vu Horvatskom cvetnjaku, akovec, 1997. [4] Petrovi Le, T: Lepoglavsko ipkarstvo, Zagreb, 2008 [5] Zbornik radova sa znanstveno strunoga skupa: Hrvatske ipke, Lepoglava, 1999. [6] Lepoglavski zbornik 1997., Lepoglava, 1998. [7] Zbornik radova sa znanstveno strunoga skupa: ipka na oltaru, Lepoglava, 2001. [8] KUD Ivan Musta Kantor: Svetomarska ipka i zaviajna zbirka, Sveta Marija, 2000. [9]http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/646/langua ge/en-GB/PA-Scaron-KA-CIPKA-ndash-Grad-Pag.aspx [10] http://www.zadarskilist.hr/clanci/10082010/svijet-napokon-priznao-pasku-cipku [11] http://www.planinarstvo.bloger.hr/post/hvar--cudesne-hvarske-biljke/2722542.aspx [12] http://www.medjimurje.hr/clanak/2848/2009-11-24/zivot-opleten-tajnom-cipke [13] http://www.medjimurje.hr/clanak/2901/2010-11-30/svetomarska-cipka-u-new-yorku

64