Dokpdf Predavanja Obvezno Pravo

Pojam obveznog prava
1. Objektivno obvezno pravo: skup pravnih normi koje se bave obligacijama obveznim odnosima (pravnim odnosima u koje subjekti stupaju povodom indaba) 2. Dinamika: prelaz stvari, imovine i usluga 3. Subjektivno obvezno pravo: pravna vlast subjekta koja proizlazi iz normi objektivnog obveznog prava. Pravo potraivanja, trabeno pravo. 4. Obvezno pravo kao pravna praksa (zakonodavna i 1 sudska) i kao pravna nauka
Povijesni razvoj obveznog prava

1. Rimsko pravo 2. Srednji vijek 3. Francuska revolucija 4. Graanske kodifikacije
Karakteristike
1. Statika i dinamika 2. Apstraktnost pravila 3. Faktori razvoja: robno gospodarstvo, drutveni razvoj, kultura, drutveno-politike prilike i shvaanja i sl.). 4. Delikti: nematerijalna dobra novani ekvivalent ih ekonomizira 5. Promet uope, ne samo robni, cirkulacija dobara ili upotrebnih vrijednosti u najirem smislu usluge, neinjenje.
3
Predmet obveznog prava

1. Predmet objektivnog obveznog prava: obvezni odnosi: odnosi imovinske prirode koji se sastoje od prava i obveza, sankcionirani normama obveznog prava. U svim sferama ivota. (iznimke:izvanpravne obveze; obveze iz drugih grana prava). 2. Predmet subjektivnog obveznog prava: ponaanje dunika (inidba) u vezi dobra, pozitivna ili negativna ljudska radnja.
4
Odnos stvarnog i obveznog prava

Zajedniko: imovinska prava; predmet u irem smislu (imovina i novac); obvezna prava kao temelj za stjecanje stvarnih prava; 4 naela. Razlike: odnosi razmjene i posjedovanja; djelovanje erga omnes i inter partes apsolutna i relativna prava (na stvari i povodom stvari); predmet: stvar i inidba; promet i statika (trajna i kratkotrajna prava); stjecanje; tube; numerus clausus i neogranieni broj.
6
Odnos nasljednog i obveznog prava

Zajedniko: imovinska prava; novac kao ekvivalent vrijednosti; imovina kao objekt; promet imovine (dobara); naela. Razlike: Vezanost za osobu; neprenosivost i neotuivost; inter vivos i mortis causa. Apsolutnost (djelovanje prema treima) i relativnost nasljednog prava.
7
Odnos obiteljskog i obveznog prava

Zajedniko: povijesno porijeklo; imovinski odnosi; naela. Razlike: osobni odnosi; neprenosivost i neotuivost prava; javnopravna komponenta.
Odnos trgovakog i obveznog prava

Monistiki i dualistiki sustav ZOO: monistiki sustav (l.14: Odredbe ovoga Zakona to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno); - tendencija izjednaavanja komercijalizacija klasinog ugovornog prava. Trgovaki ugovor: (l. 14/2 novi ZOO: Trgovaki ugovori, jesu
ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti) neformalnost; potreba povjerenja; izvori prava (uzance, obiaji, poslovna praksa); neformalna sankcija; stroa odgovornost; pretpostavka naplatnosti; cijena uvijek odrediva; redovna kamata; 9 pretpostavka solidarnosti dunika, jamaca, itd.
Razlike: rokovi (zastara, ispunjenje, itd.); tipski, adhezioni; naelna
Odnos radnog i obveznog prava

Povijesni razvoj Ugovor o radu Javnopravna komponenta
10
Odnos autorskog i obveznog prava

Autorsko pravo: odnosi povodom autorskog djela kao duhovne tvorevina u oblasti nauke i umjetnosti i to odnosi mirovanja i prometa Odnos opeg i posebnog. Ugovor o izdavatvu, prikazivanju, izvoenju, snimanju, emitiranju, preradi, ustupanju prava prevoenja itd. Odgovornost za tetu.
11
Izvori obveznog prava

Materijalni i formalni izvori prava. Pisani i nepisani (obiaji, moral, naela). Dravno i autonomno pravo.
12

Ustav Republike Hrvatske: osnove pravnog, politikog i ekonomskog sustava. 1.Naelo jednakosti i ravnopravnosti 2.Jamstvo prava vlasnitva 3.Jamstvo prava na nasljeivanje 4.Poduzetnika i trina sloboda, zabrana monopola 5.Prava i slobode graana (ogranienja)
13

1. 2. Zakon: Znaaj kodifikacije; Prednosti i nedostaci Povijesni razvoj: 6 pravnih podruja Zakon o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. godine (1946.) Zakon o obveznim odnosima (1978.) Zakon o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima (1991.). Zakon o nainu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. Godine (1991.). Zakon o obveznim odnosima (2005. 35/05; 41/08) 14

ZOO 1978: 1960.; vicarski OR, Hake konvencije, Ope uzance za promet robom. 1. Struktura: opi dio (naela, izvori, djelovanje, prestanak, vrste, promjene) posebni dio (ugovori iz oblasti prometa roba i usluga). 2. Obimnost, izbjegavanje upuivanja, monistiki sustav komercijalizacija obveznog prava. 3. Dispozitivnost. 4. Kogentne norme u interesu javnog poretka. 5. Upuivanje na naela, pravinost, moralni poredak. 15 6. Odnos prema drugim propisima.

Novi ZOO: 1. Razlozi donoenja (nedostaci, nepreglednost, usklaivanje s pravom EU, terminoloko usklaivanje) 2. Struktura: I. Opi dio (naela, sudionici, nastanak, vrste, uinci, promjene, prestanak obveza); II. Posebni dio (ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi), III. Prijelazne i zavrne odredbe. 3. Primjena
16

Meunarodne konvencije Ratificirane i objavljene Npr.: - Haka konvencija o meunarodnoj prodaji robe iz 1964. godine (ULIS); - Konvencija UN-a o meunarodnoj prodaji robe 1980. (CISG; Beka konvencija)
17

Obiaji: Pojam ZOO 1978 (l. 21/1): dobri poslovni obiaji (sekundarnost; subordinacija; popunjavanje praznina; zakonom odreeni sluajevi) ZOO (l. 12.): 1. Trgovci: trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su razvili; trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako ih nisu iskljuili. Prednost pred dispozitivnim odredbama. 2. Netrgovci: ugovor ili zakon. Ope uzance za promet robom: Primjena: 1. do 1978.; 2. Od 1978. Posebne uzance
18

Autonomno pravo (statuti, drutveni ugovori, pravila, itd.) Opi uvjeti poslovanja Klauzule i termini Pravila morala Pravni standardi Sudska praksa
19
Naelo dispozitivnosti (l. 10.; l. 2.)

Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva. Obveze nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom stranaka. Teorija autonomije volje (drutvenog ugovora) ugovor je osnovni fenomen prava Ogranienjima zakon titi interese stranaka, treih osoba i drutva. Izvanpravna nejednakost moi. Solidarizam i intervencionizam. Ogranienja: javni poredak; savjesnost i potenje; pravinost; zakonske obveze.
20
Naelo ravnopravnosti stranaka

Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su. (l. 11.; l. 3.) Povreda: nitetnost ili pobojnost ugovora (lezija; zelenaki ugovor; mane volje; istovremeno ispunjenje; monopolsko ponaanje; nitetnost opih uvjeta ugovora; nitetnost klauzule koje iskljuuje ili ograniava prava kod odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke stvari, itd.).
21
Naelo konsenzualizma
Ugovori nastaju suglasnou volja stranaka. Iznimke: formalni ugovori (realni ugovori)
22
Naelo savjesnosti i potenja

U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja (l. 12.; l. 4.) Generalna klauzula, pravni standard Funkcije: a) poblie utvrivanje sadraja obveza; b) negiranje nekih zahtjeva; c) kriterij kod poravnanja; d) oblikovanje novih instituta; e) definiranje (ostvarenje) cilja obveza; f) zatita povjerenja meu strankama; g) nove (sporedne) obveze.
23
Naelo savjesnosti i potenja

Konkretizacije po ZOO: nema proirenja odgovornosti na sluaj ako je to suprotno s. i p.; kriterij za odluku o raskidu kod cl. rebus sic stantibus; odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti valjano ako nije suprotno s.i p.; opoziv naloga mogu ako nije suprotno s.i p.; fikcija ostvarenja i izjalovljenja uvjeta; u procjeni savjesnosti osobe; tumaenje tako da odgovara interesima obje strane, tj. po naelu s. i p.; nitetnost opih uvjeta ugovora; predugovorna odgovornost; 24 itd.
Dunost suradnje
Sudionici obveznih odnosa duni su suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. (l. 5. novi ZOO) Konkretizacija naela savjesnosti i potenja
25
Naelo pravinosti
Odnos prava i pravde Pretorsko pravo; equity law Slabosti: arbitrarnost, nepravinost, pravna nesigurnost ZOO: dozvoljava suenje po naelu pravinosti pod odreenim uvjetima
Sluajevi: kod odgovornosti za drugoga; kod odgovornosti za tetu od sudara motornih vozila; tumaenje naplatnih ugovora; klauzula rebus sic stantibus (pravian dio tete); pravina novana naknada (satisfakcija); - snienje ugovorene naknade na pravinu razinu; snienje ugovorne 26 kazne; itd.
Naelo zabrane zlouporabe prava (l. 13.; l. 6.)

Zabranjeno je ostvarivanje (vrenje) prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi (cilju) zbog koje je ono propisom (zakonom) ustanovljeno ili priznato. Pojam; razvoj; domena primjene Sluajevi: protuciljno vrenje prava; ikana; nepoteujue vrenje prava; nerazmjerno vrenje prava; vrenje prava bez interesa; venire contra factum proprium; nemoralno i nepravino vrenje prava Sankcije: zabrana daljnje zlouporabe i naknada tete
27
Naelo jednake vrijednosti inidaba (l. 15.; l. 7.)

Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje toga naela povlai pravne posljedice. (l. 15; l. 7) Povrede: prekomjerno oteenje, zelenaki ugovor, klauzula rebus sic stantibus, itd. Iznimke: ugovori protivni naelu; afekcijska cijena; javna prodaja; volja stranaka.
28
Naelo zabrane uzrokovanja tete

Svatko je duan uzdrati se od postupka kojim se moe drugome prouzroiti teta. (l. 15.; l. 8.) ugovorna i izvanugovorna odgovornost za tetu Posljedica: protupravnost tetne radnje (osim kada postoje osnove iskljuenja protupravnosti)
Dunost uklanjanja opasnosti; dunost uzdravanja od tetne djelatnosti
29
Naelo dunosti ispunjenja obveza

Sudionik u obveznom odnosu duan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. (l. 17.; l. 9.) Odgovornost za neispunjenje civilna obveza Nain ispunjenja: kako je predvieno u trenutku nastanka Iskljuenje: sporazum stranaka; zakon (retroaktivna zabrana; propast stvari; kompenzacija; konfuzija i sl.)
30
Ponaanje u ispunjavanju obveza i ostvarenju prava (l. 18.; l. 10.)

(1) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, odnosno panja dobrog domaina). (2) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka). (3) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ostvarivanju svog prava suzdrati se od postupka kojim bi se otealo ispunjenje obveze drugog sudionika.
31
Naelo zatite prava (l.15 ZOO 05)

(1) Osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeeno ovlatena ga je tititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odluivanje nije povjereno nekom drugom nadlenom tijelu. (2) Tko bi samovlasno pribavljao ili titio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoraivi time granice nune obrane ili druge zakonom doputene samopomoi, odgovoran je za to.
32
Obligacija (obveza) pojam

Pravni odnos izmeu dvije odreene strane na osnovu kojega je jedna (vjerovnik, kreditor) ovlatena zahtijevati od druge (dunik, debitor) odreeno davanje, injenje, uzdravanje ili trpljenje a druga je duna to uiniti. Porijeklo izraza obligare
33
Obligacija osobine I
1. 2. 3. 4. 5. Pravni odnos Odnos odreenih osoba Odnos odreenog sadraja Relativni odnos Imovinski karakter odnosa
34
Elementi obveznog odnosa

Subjekti Obveza dunika Pravo vjerovnika Predmet obveze Sadraj obveze
35
Subjekti (sudionici) l. 16.-19.

1. Fizika osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti) (nasciturus; komorijenti) 2. Pravna osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti)
Prava osobnosti (l. 19. ZOO 2005)
36
Obveza dunika (dugovanje)

Elementi obveze: A) inidba, dug, prestacija (aktivna; pasivna) B) Odgovornost Pojam i uloga inidbe u obveznom odnosu. Kakrateristike: odreena/odrediva, doputena, mogua, imovinski karakter. Predmet obveze: materijalno ili nematerijalno dobro (radna snaga, usluga, intelektualna dobra) i pravo (vlasnitvo, autorsko pravo, patentno pravo, pravo koritenja). Predmet: odreen, mogu, doputen. Osnova obveze: pravni razlog obvezivanja (ugovor i zakon)
37
Pravo vjerovnika (potraivanje, obvezno subjektivno pravo)

Elementi: A) Ovlatenje (vlast): pravo na inidbu; B) Zahtijev: samopomo ili dravna prinuda
Korelativnost: ovlatenje/inidba; zahtjev/odgovornost Predmet: inidba dunika
38
Predmet i sadraj obveznog odnosa

Predmet: inidba dunika (radnja: neposredni predmet; dobra i prava: posredni predmet). Sadraj: trabeno pravo vjerovnika i obveza dunika korelativnost.
39
Vrste obveza po izvoru (l. 20.)

Obveze iz ugovora Obveze iz delikata Obveze iz poslovodstva bez naloga Obveze iz obogaenja bez pravne osnove Obveze iz javnog obeanja nagrade Obveze iz vrijednosnih papira Obveze na temelju odluke nadlenog tijela vlasti
40
Vrste obveza po karakteru sankcije

Civilne (potpune) i naturalne (neutuive, prirodne) Teorije o pravnoj prirodi naturalnih obveza Sluajevi naturalnih obveza: 1. Zastarjele obveze; 2. Moralne (drutvene) obveze; 3. Neispunjena potraivanja iz steaja; 4. Pravosnana presuda; 5. Obveze iz nitetnih ugovora (nedostatak forme, poslovna nesposobnost); 6. Ugovor o igri i opkladi; 7. Naknada tete kada nisu ispunjeni uvjeti za nastanak delikta
41
Zastara (l. 360.-393.; l. 214-246)

Pojam zastare (razlikovanje od prekluzije) Nastup zastare: tijek roka (uraunavanje); prigovor dunika, Mogunost namirenja iz zaloga ili predmeta retencije (osim povremenih trabina) Odricanje od zastare (samo nakon isteka roka, pisanim priznanjem duga ili davanjem osiguranja) Rokovi po ZOO: 5; 3 (povremene trabine; promet roba i usluga, zakupnine, najamnine); 1; 10; naknada tete (3 i 5). Zastoj zastare: pojam, sluajevi Trabine (obveze) poslovno nesposobnih Prekid zastare: priznanje duga, tuba i svaka radnja pred nadlenim tijelom 42
Vrste obveza prema predmetu

1. 2. 3. 4. 5. 6. Prema prirodi radnje Obveze rezultata i obveze sredstva Novane i nenovane obveze Individaulne i generike obveze Trenutne i trajne obveze Sloene obveze s vie predmeta
43
Vrste obveza prema prirodi radnje

Pozitivne obveze (dare, facere) Negativne obveze (non facere, pati) Uzdravanje od doputenog ponaanja. Kombinacija pozitivnih i negativnih obveza Znaaj podjele: nain povrede; poetak tijeka roka zastare
44
Obveze rezultata (cilja) i obveze sredstva

Obveza rezultata: kriterij ispunjenja je postizanje cilja, bez obzira na poduzete radnje Obveza sredstva: obveza zauzeti se s dunom panjom, u skladu s pravilima, da se postigne cilj Znaaj: odgovornost za tetu: krivnja se predmnijeva samo kod obveze cilja
45
Novane obveze : kriterij razlikovanja Valuta obveze Monetarni nominalizam: Kad obveza ima za inidbu
Novane i nenovane obveze (l. 394-402; l. 21-31)

iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo.
Iznimke: - klauzula rebus sic stantibus; naknada po cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke; izmjena rente; Sredstva zatite: zatitne klauzule; zlatna, valutna, indeksna, klizna skala; kamatna stopa Mjesto ispunjenja Vrijeme ispunjenja
46
Kamate
l. 277-279; 399-402; l. 26-31 Pojam Ugovorne i zakonske kamate Redovne i zatezne kamate Meutomne kamate (l. 398; l. 25): U sluaju ispunjenja novane obveze prije roka dunik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlaten ugovorom.
Direktiva 2000/35/EZ o sprjeavanju zakanjenja u plaanju u trgovakim ugovorima
47
Redovne kamate (l. 399-402; l. 26-28)

Pojam; funkcija Ugovorne i zakonske (zakonske po ZOO: trgovaki zajam; - prodaja na kredit - ako stvar daje plodove duguje kamatu od dana kad je stvar predana bez obzira je li obveza dospjela; - ulozi na tednju)
48
Stopa redovne kamate (l. 26. ZOO 05)

- izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac: ne via od
stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. - izmeu trgovaca meusobno i osoba javnog prava: ne vie od stope zakonskih zateznih kamata uveane za polovinu te stope. Supletorna (zamjenska) kamatna stopa: - izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac stopa u visini etvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata. Ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa. Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne 49 godine.
Zabrana anatocizma
Pojam anatocizma; nitavost odredbe Iznimke: - Uz ogranienja iz l. 26. moe se unaprijed ugovoriti poveana godinja kamatna stopa. - Polozi kod banaka i drugih financijskih institucija.
50
Zatezne kamate
Pojam, funkcija Stopa: - trgovaki ugovori: za svako polugodite, uveanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu za osam postotnih poena, - ostali odnosi: za pet postotnih poena. Trgovaki ugovori: moe se ugovoriti via stopa ali ne preko ogranienja iz st. 2. l. 26. Nitava odredba ako iz okolnosti sluaja, trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze proizlazi da je suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. Opravdani razlozi. 51 Stopa se odnosi na razdoblje od jedne godine.
Zabrana anatocizma
Na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.
52
Zastara potraivanja kamata, odnos s naknadom tete

Kao sporedno potraivanje zastarijeva kad zastari glavno. Ako glavno potraivanje prestane na drugi nain ili ako ne zastari, potraivanje kamata zastarijeva za tri godine od nastanka svakog pojedinog potraivanja. Pravo na zatezne kamate bez obzira je li pretrpio tetu. Ako je teta vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete (teret dokaza). 53
Trenutne i trajne obveze

Trenutne obveze Trajne obveze: trajne obveza u uem smislu; sukcesivne obveze Znaaj podjele: klauzula rebus sic stantibus, naknadna nemogunost ispunjenja.
54
Individualne i generike obveze

Generike: rod, vrsta, koliina, kvaliteta inidbe Individualne: species Znaaj podjele: Propast inidbe: kod generikih na rizik dunika (genera non perunt), bez obzira na krivnju. Kod individualnih je krivnja relevantna.
55
Sloene obveze s vie predmeta (l. 403-411; l. 32-40)

Kumulativne Alternativne Fakultativne Kumulativne:
Vie inidaba Dunik se oslobaa tek kada ispuni posljednju od vie dugovanih inidaba
56
Alternativne obveze (l. 403-408; l. 32-37)

Pojam: vie inidaba in obligatione jedna in solutione Pravo izbora (dunik, vjerovnik, trei) - trajanje prava izbora Propast jedne od dugovanih inidaba - bez krivnje stranaka - krivnjom dunika - krivnjom vjerovnika
57
Fakultativne obveze i fakultativne trabine (l. 409 - 411; l. 38-40)

Fakultativna obveza: jedna inidba in obligatione vie inidaba in solutione Pravo izbora, trajanje Propast dugovane inidbe
Fakultativna trabina: pojam, odgovarajua primjena pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama
58
Sloene obveze s vie subjekata

Djeljive obveze Nedjeljive obveze Solidarne obveze (aktivne i pasivne)
59
Djeljive obveze (l. 412-413l. 4142)

Pojam: svojstva; nerazmjerno umanjenje vrijednosti Svaki dunik duguje odvojeno, nema solidarnosti, posebni prigovori Veliina dijelova: ugovor, zakon, priroda posla/odnosa, jednaki dijelovi Pretpostavka solidarnosti za trgovake ugovore
60
Nedjeljive obveze (l. 435; l. 64)

Pojam: svi dunici duguju i svi vjerovnici potrauju cijelu obvezu Apsolutna i relativna (ugovorena) nedjeljivost Vie dunika: odgovarajua primjena pravila o solidarnim obvezama Vie vjerovnika: ispuniti svima, polaganje u sud ili javnom biljeniku; ovlatenje na ispunjenje
61
Solidarne obveze
Pojam: vie dunika ili (i) vjerovnika; predmet obveze je djeljiv (djeljiva inidba); svi dunici/vjerovnici duguju/potrauju cijelu obvezu (bez obzira to je djeljiva)
62
Aktivne solidarne obveze (l. 425-434; l. 54 - 63)

Pojam: pravo svih vjerovnika zahtijevati cijelu djeljivu obvezu, a dunik se oslobaa ispunjenjem bilo kojem vjerovniku. Izbor kojemu e vjerovniku ispuniti je na duniku, dok ga bilo koji ne pozove Svrha: uzajamno zastupanje, ovlatenje poduzimati sve radnje u korist, ali ne na tetu ostalih vjerovnika bez njihovog doputenja Izvor: ugovor, zakon, ne pretpostavlja se (po ZOO)
63
Aktivne solidarne obveze djelovanje

Ispunjenje: zamjena ispunjenja, deponiranje Kompenzacija: prema vjerovniku koji trai ispunjenje (stari ZOO drukije) Otpust duga i novacija: smanjenje za dio tog vjerovnika Nagodba: interni uinak, pristupanje osim ako je za dio Konfuzija: prestanak solidarnosti Zakanjenje dunika i vjerovnika: prema svima Priznanje duga: prema svima Prekid ili zastoj zastare: interni odnos Odricanje od zastare: koristi svima Regresni odnos 64
Pasivne solidarne obveze (l. 414-424; l. 43-53)

Pojam: pravo vjerovnika zahtijevati od svakog dunika sve; izvrenje - osloboenje svih. Izbor. Razliiti uvjeti. Svrha: sigurnost realizacije. Uzajamno zastupanje dunika: djelovanje radnji. Izvori: - pravni posao: ugovor, oporuka; - zakon: solidarno jamstvo; vie jamaca; jamstvo u trgovakim odnosima; nalog vie osoba; odgovornost za tetu: zajednika radnja; podstrekai i pomagai; ne mogu se utvrditi udjeli; naruitelj i izvoa radova na nekretnini; roditelj i dijete; tete od sudara motornih vozila; brani drugovi za obveze iz braka; mjenini dunici; nasljednici za ostaviteljeve dugove itd. Predmnijeva solidarnosti: trgovaki ugovori
65
Pasivne solidarne obveze djelovanje I

Ispunjenje: prema svima Prigovori iz sadraja obveze: prema svima Kompenzacija: ve izvrena djeluje prema svima; samo za svoje potraivanje; stari ZOO Otpust duga i novacija: naelno in rem, ugovorom in personam Poravnanje: mogu pristupiti ako nije izriito ograniena Sjedinjenje: umanjenje duga
66
Pasivne solidarne obveze djelovanje II

Zakanjenje vjerovnika: prema svima Zakanjenje dunika i priznanje duga: ne djeluje prema ostalima Zastoj i prekid zastare, odricanje od zastare: ne djeluje prema ostalima Regres: nema solidarnosti; osloboenje ili smanjenje duga nema utjecaja; dio insolventnog dunika dijeli se razmjerno Veliina dijelova: jednakost (ugovor, zakon, okolnosti posla, obveza u iskljuivom interesu jednoga)
67
Samostalne i akcesorne obveze

Samostalne (glavne): neovisnost Akcesorne (sporedne): ovisnost o sudbini glavne (jamstvo, kamata) postanak; prestanak; poveanje; smanjenje; nitetnost; prijenos
68
Ugovor kao izvor obveze

Pojam: Suglasnost volja dvije ili vie osoba kojom se postie neko obvezno-pravno djelovanje: zasnivanje, izmjena ili prestanak obveznog odnosa. Imovinski karakter; Dvostranost. Ugovor kao izvor subjektivnih prava u drugim granama prava (meunarodno javno; radno; obiteljsko; nasljedno; trgovako itd.)
69
Naela ugovornog prava

Naelo slobode ugovaranja Naelo konsenzualizma Naelo jednake vrijednosti prestacija
70
Vrste ugovora
Imenovani i neimenovani Formalni i neformalni (realni) Dvostrano i jednostrano obvezujui
71
Teretni (onerozni) i dobroini (lukrativni) ugovori

Kriterij: naknada za korist Znaaj podjele: Uvjeti nastanka lukrativnih stroi (forma i sl.) Lukrativni su u pravilu intuitu personae (zabluda o osobi, itd.) Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke samo kod teretnih Tumaenje - manje teko za dunika (lukrativni); naelo pravinosti u odnosu uzajamnih davanja (onerozni) Motiv je kauza kod lukrativnih 72 Paulijanske tube razliiti uvjeti
Komutativni i aleatorni ugovori:

Kriterij: element neizvjesnosti (koje obveze, za koga, u kojem opsegu i sl.). Neizvjesnost za obje strane (dovoljna subjektivna neizvjesnost). Ugovori na sreu; ugovor o doivotnom uzdravanju; prodaja buduih stvari, itd. Znaaj podjele: lezija, naturalne obveze.
73
Jednostavni i mjeoviti ugovori

Elementi 2 ili vie jednostavna; jedinstvena prestacija novog tipa ugovora. Pravna priroda: kumulativna teorija; teorija apsorpcije; teorija kauze; teorija kombinacije; teorija kreacije; teorija analogije. Prava volja stranaka.
74
Ugovori sa sporazumno odreenim sadrajem i ugovori po pristupu (adhezijski) Adhezijski ugovor: jedna strana unaprijed odreuje sadraj ugovora a druga samo pristupa. Opa i stalna ponuda jednoga. Formularni (tipski, standardni) ugovor. Opi uvjeti ugovora Znaaj: inkorporacija; tumaenje; valjanost.
75
Kolektivni i individualni ugovori

Djelovanje prema svim lanovima grupe. Odluka veine obvezuje (kolektivni ugovor o osiguranju, ugovor o radu). Opi uvjeti okvir za individualne ugovore. Pravila za ugovor po pristupu.
76
Generalni i posebni ugovori

Generalni: opi elementi i uvjeti za cijelo trajanje odnosa; primarni i osnovni izvor prava. Posebni: preciziranje, konkretizacija za krae periode; sukcesivno izvravanje obveza; promjene okolnosti. Tumaenje posebnih vezano je za volju iz generalnog.
77
Intuitu personae ugovori

Osoba vjerovnika ili dunika; Po prirodi obveze ili po sporazumu (izriito ili preutno) Znaaj: strogo osobno izvrenje obveza; prestanak (smrt, gubitak poslovne sposobnosti); zabluda o osobi je bitna; nema jamstva (osim za naknadu tete); neki se ne mogu prinudno izvriti; neki su opozivi (darovanje, punomo).
78
Predugovor i glavni ugovor (l. 45; l. 268.) Pojam: obveza zakljuenja glavnog ugovora u odreenom roku; bitni elementi glavnog ugovora. Pravo zahtijevati zakljuenje ugovora (presuda zamjenjuje ugovor ili naknada tete) 6 mjeseci od kada je ugovor trebalo zakljuiti (zbog pravne sigurnosti). Prava i obveze prenosivi i mogu se osigurati. Jednostrano ili dvostrano obvezujui. Klauzula rebus sic stantibus. Paritet forme.
79
Kauzalni i apstraktni ugovori

Pojam: vidljivost kauze. Pretvaranje kauzalnog u apstraktni (volja stranaka) apstraktnog u kauzalni (volja stranaka; sud ex offo ili na prigovor stranke). Formalni ugovori (pravna sigurnost; prikrivanje nedozvoljenih poslova). Funkcije: Ubrzanje prometa (vrijednosni papiri, asignacija, apstraktno obeanje duga). U sporu poloaj vjerovnika olakan osloboen tereta dokazivanja kauze.
80
Bitni elementi za nastanak ugovora

Sposobnost stranaka Suglasnost volja Predmet ugovora Forma ugovora
81
Sposobnost ugovaranja
Odgovarajua (za konkretni ugovor) poslovna sposobnost maloljetnici, osobe liene poslovne sposobnosti. Djelomina poslovna sposobnost (odobrenje zakonskog zastupnika retroaktivno) pobojnost. Ovlatene osobe. Suugovaratelj moe odustati od ugovora u roku od 30 dana od saznanja (ako nema odobrenja). utnja zakonskog zastupnika odbijanje. Pravna osoba: l.274.: Pravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja, valjani su. (?) Suglasnost (prethodno, istodobno, naknadno); utnja odbijanje. Retroaktivno djelovanje. Bez suglasnosti naknada 82 tete.
Zastupanje (l. 84-98 l. 308-318)

Pravni odnos obavljanja pravnih poslova za drugoga - pravni uinci posla izvrenog u okviru punomoi nastaju za zastupanog. Obavijest da nastupa u ime i za raun drugoga (direktni uinak) Izvor: zakon, ugovor, statut, akt nadlenog tijela Punomo: ovlatenje na zastupanje, pravna nezavisnost od posla na temelju kojeg je izdana (posao zastupanja) Forma (paritet) Vrste po opsegu: generalna, generina, posebna
83
Opoziv i suavanje punomoi

Opoziv: mogu u svako doba (naknada tete) Bez uinka prema savjesnom treem (naknada tete) Prestanak: prestanak osobe punomonika ili zastupanog (iznimke: ugovor, priroda posla, teta) Prijenos punomoi: strogo osobni odnos (iznimke: ako je ugovoreno ili interesi zastupanoga to trae)
84
Prekoraenje punomoi
Obvezuje zastupanoga ako ga odobri (utnjaodbijanje) Savjestan suugovaratelj po saznanju za prekoraenje moe izjaviti da nije vezan ugovorom Odbijanje odobrenja: solidarna odgovornost zastupnika i zastupanoga savjesnom treem za tetu Zastupanje bez ovlatenja: naknadno odobrenje; zastupnik odgovara treemu za tetu
85
Suglasnost volja
Susret dvije volje poslovno sposobnih - svijest i namjera (animus contrahendi) sklapanja ugovora Ozbiljna izjava volje (ala, kolski primjer) Stvarna izjava volje (simulacija) Slobodna izjava volje (prinuda, zabluda, prijevara) Usmjerena objektivno moguem cilju.
Teorija volje i teorija izjave (ako se izjavljena i 86 unutranja volja ne podudaraju)
Nain izraavanja volje

Naelo konsenzualizma Aktivno: neposredno i posredno (protest i rezervacija) Pasivno: qui tacet consentire non videtur (Iznimke: trajni poslovni odnos; izvrenje naloga; produenje zakupa; ako je u skladu s obiajima u trgovaim i profesionalnim odnosima; u iskljuivom interesu ponuenog; prethodni sporazum)
87
Pregovori (l. 30; l. 251)

Pojam; pregovori ne obvezuju na sklapanje ugovora Odgovornost za tetu nastalu u voenju pregovora (culpa in contrahendo; predugovorna odgovornost) postoji u sluajevima: voenja pregovora protivno naelu savjesnosti i potenja (npr. bez namjere sklapanja ugovora) Povrede obveze uvanja povjerljivih obavijesti (naknada tete; predaja koristi) Deliktna odgovornost Znaaj pregovora: kod tumaenja ugovora i 88 odreivanja sporednih uglavaka
Ponuda (l. 32.-38.; l.253.-261.)

Pojam: jednostrana izjava volje jedne strane upuena drugoj s ciljem zakljuenja ugovora Tko moe izjaviti ponudu: odgovarajua poslovna sposobnost; zastupnik; ponuda neovlatene osobe (naknadno odobrenje; trgovaki ugovori l. 260. ope uzance) Kome se izjavljuje ponuda: slobodna volja ponuditelja (ogranienja) Posebna i opa ponuda (izlaganje robe uz cijenu, opi uvjeti poslovanja) Katalozi, cijenici, oglasi i sl. - poziv na ponudu;89 odgovornost za tetu
Sadraj i oblik ponude

Sadraj: Naelo potpunosti ponude Bitni elementi ugovora i animus contrahendi Sporedni elementi ugovora: ako nema suglasnosti sud ih odreuje prema pregovorima, utvrenoj praksi ili obiajima Oblik: naelo pariteta forme
90
Pravni uinci ponude

Vezanost ponudom (jednostrani pravni posao); iznimke Rok vezanosti ponudom: - meu prisutnima (bez odlaganja osim ako okolnosti upuuju na davanje roka); - meu odsutnima (u ponudi naznaeni rok; opisni rok; Ope uzance - 8 dana) Opoziv ponude: najkasnije istovremeno s ponudom.
91
Potvrda ponude (l.261. ZOO 05)

Ponuda telefonom ili brzojavom: potvrda preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. Izostanak potvrde ne utjee na valjanost ugovora (odgovornost za tetu)
92
Prihvat (l. 39.- 43.; l. 262.-266.)

Pojam: jednostrana izjava volje ponuenog ponuditelju u roku vezanosti ponudom Naini prihvata: izriiti, konkludentne radnje; utnja (odbijanje; nitavost klauzule o utnji kao prihvatu; iznimke). Zakanjeli prihvat: nova ponuda; iznimka Opoziv prihvata: kao za ponudu
93
Prihvat
Pravni uinci prihvata: nastanak ugovora Sadraj prihvata: jasan i nedvosmislen animus contrahendi; Prijedlog da se ponuda dopuni ili izmijeni: odbijanje ponude i nova ponuda Oblik: paritet forme; pismena potvrda
94
Vrijeme i mjesto nastanka ugovora

Vrijeme: Meu prisutnima (telefon, teleprinter, radio veza, zastupnici): odmah ili u ostavljenom roku Meu odsutnima: teorija oitovanja; teorija otpremanja; teorija primitka; teorija saznanja Mjesto: sporazum; mjesto sjedita (prebivalita) ponuditelja u trenutku ponude
95
Predmet ugovora
inidba (jedna ili vie) Vrste inidaba Karakteristike inidbe
96
Kauza (l. 51.-52.; l. 273.)

ZOO 78: postojanje i doputenost osnove kao uvjet nastanka ugovora ZOO 05: izjednaavanje kauze i pobude Doputena pobuda ne utjee na valjanost ugovora. Nedoputena pobuda: besplatni i naplatni ugovori Analogna primjena pravila o nedoputenosti inidbe
97
Oblik ugovora (l. 67.-73.; l. 286.-294.)

Pojam Naelo neformalnosti ugovora Vrste oblika: Prema nainu izraavanja: usmeni, pismeni, pred svjedocima, uz sudjelovanja javnih tijela, realna forma (konkurencija oblika). Prema izvoru: ugovorni, zakonski Prema uincima: bitna forma (ad solemnitatem) i dokazna forma (ad probationem)
98
Oblik ugovora
Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora (l. 287. ZOO 05) Svaka strana moe od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora. Ako pozvana strana u roku od 8 dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili poti preporuenim pismom, ova moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. Ugovor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana. 99
Oblik ugovora
Elektroniki oblik (l. 293. ZOO 05) Ugovor je sklopljen elektronikim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. Ponuda uinjena elektronikim putem smatra se ponudom nazonoj osobi, ako se u konkretnom sluaju moe na izjavu odmah dati protuizjava. Uporaba elektronikog potpisa prilikom sklapanja ugovora ureuje se posebnim propisima (Zakon o elektronikom potpisu).
100
Oblik ugovora
Istodobne dopune i izmjene po zakonu formalnih ugovora (l. 291): naelo pariteta forme. Iznimke: Valjane su istodobne usmene pogodbe o sporednim tokama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije nita reeno ako nisu u opreci s njegovim sadrajem ili ako nisu protivne cilju zbog kojega je oblik propisan. Valjane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu 101 ugovornih strana.
Oblik ugovora
Raskid formalnog ugovora: neformalni sporazum. Iznimke: zakon, ugovor, cilj forme. Posljedice nepostojanja oblika (l. 290.): nitetnost, osim ako iz cilja propisa proizlazi drugo Konvalidacija ugovora za koji se zahtijeva pisani oblik (l. 294.): ispunjenje u cijelosti ili preteito, ako cilj forme ne zahtijeva drugo
102
Opi uvjeti ugovora (l.142.-144; l. 295.-296.) Pojam adhezijskog ugovora (formularni, tipski) Pojam opih uvjeta ugovora (poslovanja) Opasnosti po interese pristupnika Inkorporacija opih uvjeta u ugovor (direktno i upuivanjem) Obvezujua snaga opih uvjeta ugovora: poznati ili morali biti poznati Neslaganje opih uvjeta i posebnih pogodbi Obveza objavljivanja opih uvjeta
Direktiva 93/13 EEZ ZZP (Zakon o zatiti potroaa)
103
Opi uvjeti poslovanja pojam i inkorporacija

Opi uvjeti ugovora obvezuju stranku samo ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme zakljuenja ugovora (l. 295/5 ZOO 05) kombinacija subjektivnog i objektivnog kriterija (pristupnik se ne moe pozivati na posljedice propusta razumne panje pri zakljuenju ugovora) U trgovakim ugovorima mogua je inkorporacija preutno, tj. konkludentnim radnjama
104

Autor mora uiniti sve to je razumno potrebno da bi drugu stranu upoznao s opim uvjetima Relevantne okolnosti: status stranaka, vrsta ugovora, okolnosti u kojima se ugovor zakljuuje, vrijednost ugovora, sloenost ugovora, broj u ugovor ili u tekst opih uvjeta uvrtenih klauzula, znaaj sporne klauzule za prava i obveze pristupnika i sl.
105

Opi uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobiajeni nain (l. 295/4 ZOO 05) Problem tumaenja pojma objavljivanja na uobiajeni nain Problem pravnog uinka neobjavljivanja: nije uvjet valjanosti; culpa in contrahendo
106
Opi uvjeti poslovanja odnos s individualno stipuliranim klauzulama

U sluaju neslaganja opih uvjeta i individualno ugovorenih klauzula vrijede ove posljednje (l. 295/3 ZOO) Kogentna norma: ne moe se iskljuiti klauzulom opih uvjeta Posredna kolizija (nesklad s ciljem koji proizlazi iz posebno ugovorenih klauzula) Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinano pregovaralo, duan je to dokazati (l. 96/4 107 ZZP)
Opi uvjeti ugovora - nitetnost

Kriteriji valjanosti: 1. suprotno naelu savjesnosti i potenja uzrokovana oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama stranaka na tetu pristupnika; 2. ugroavanje svrhe ugovora (ZOO) ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela (ZOO)
ZZP: siva lista (l. 97.)

Dodatni kriteriji: okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora; pravna narav ugovora; vrsta robe ili usluge; ostale odredbe ugovora i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta povezana.
108
Opi uvjeti ugovora - nitetnost

Odredbe opih uvjeta izuzete od testa valjanosti: sadraj preuzet iz kogentnih (vaeih po ZOO-u) propisa; ako se prije sklapanja ugovora o njima pojedinano pregovaralo, te je druga strana mogla utjecati na njihov sadraj; odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uoljive. Direktiva 93/13: price/quality ratio; uzimanje u obzir prilikom ispitivanju drugih odredaba ugovora Tumaenje opih uvjeta: contra proferentem pravilo 109 Jasan i razumljiv jezik
Tumaenje ugovora (l. 99.-102.; l. 319.321.)

Utvrivanje pravog znaenja i smisla, prava i obveza stranaka i pravne prirode ugovora Subjekti tumaenja: stranke, sud, tree osobe Kriteriji tumaenja: kombinacija objektivnog i subjektivnog kriterija
l. 319 ZOO 05: 1. Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. 2. Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja pojedinih izriaja, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obveznog prava utvrenim ovim Zakonom
110
Tumaenje ugovora
Posebna pravila tumaenja: sistematsko tumaenje; tumaenje in favorem odranja ugovora; dopuna sporednih elemenata; contra proferentem pravilo; besplatni: in favorem dunika; naplatni: pravian odnos inidaba; restriktivno tumaenje opih izraza; shvaanja sredine.
111
Opi uinci ugovora (l. 148.-153.; l. 336.-356.

Ugovor stvara stvara prava i obveze za stranke ugovor je zakon za stranke Posljedice povrede ugovora (pacta sunt servanda) Raskid je mogu samo na temelju sporazuma ili iz zakonom predvienih razloga Uinci inter partes, (iznimke: univerzalni sukcesori; ugovori u korist treih, itd.) Obveznopravni a ne stvarnopravni uinci
112
Posebni uinci teretnih ugovora (l. 121.-147.; l. 357-375)

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja Prigovor neispunjenja ugovora Prigovor neizvjesnog ispunjenja ugovora Raskid ugovora zbog neispunjenja Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Nemogunost ispunjenja Prekomjerno oteenje
113
Prigovor neispunjenja ugovora (l. 122.; l. 358.)

Naelo istovremenog ispunjenja (iznimke: zakon, ugovor, priroda posla) Uvjeti: 1. Teretni ugovor 2. Istovremeno ispunjenje; 3. Ni jedna strana nije izvrila obvezu; 3. Tuitelj nije dao izjavu da e istovremeno ispuniti; 4. Glavna obveza Materijalnopravni dilatorni prigovor - zatita od nesavjesnog tuitelja Teret dokaza ispunjenja na tuitelju Vjerovniko zakanjenje iskljuuje primjenu prigovora Prigovor neurednog ispunjenja (osima za neznatno neispunjenje)
114
Prigovor neizvjesnog ispunjenja (l. 123.; l. 359.)

Tueni je duan prvi ispuniti obvezu Naknadno pogoranje materijalnih prilika tuitelja u mjeri da je ispunjenje neizvjesno ili neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga Savjesni tueni ima prigovor i ako su prilike bile loe u trenutku zakljuenja ugovora Odlae ispunjenje dok tuitelj ne ispuni ili ne da odgovarajuu garanciju Ako rok za garanciju protekne pravo na raskid
115
Prekomjerno oteenje - laesio enormis (l. 139., l. 375.)

Pojam; povjesni razvoj Uvjeti: 1. Teretni ugovor; 2. Oigledna nerazmjera vrijednosti prestacija (matematika i opisna metoda); 3. Oteena strana nije znala ni morala znati (zabluda, prijevara) subjektivna koncepcija lezije; teret dokaza na oteenoj strani Iznimke: ugovori na sreu, javna prodaja, via cijena iz osobite naklonosti; trgovaki ugovori (ZOO 05)
116
Prekomjerno oteenje - posljedice

Pobojnost ugovora (objektivni rok od 1 godine); oteeni ne moe traiti izmjenu ugovora Odricanje od prava nema pravni uinak Osnaenje ugovora ako druga strana ponudi dopunu do pune vrijednosti facultas alternativa Nerazmjer mora postojati u trenutku zakljuenja ugovora (clausula rebus sic stantibus) Naknadno otpao nerazmjer?
117
Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (l. 133.-136; l. 369.- 372.)
Pojam Iznimka od naela pacta sunt servanda Afirmacija naela jednake vrijednosti inidaba, savjesnosti i potenja, pravinosti Rimsko pravo: nemogunost ispunjenja zbog vie sile Kanonisti, postglosatori (XII. - XVII st.): klauzula rebus sic stantibus Negativan stav kodifikacija: autonomija volje; sloboda prihvaanja rizika
118
Klauzula rebus sic stantibus

Teorijske osnove: implicitni uvjet; osujeeni cilj; imprevizija; otpadanje ili osujeenje injenine osnove; zajednika namjera; nedostinost inidbe; ekonomska nemogunost; zlouporaba prava; nepoteni teret; granice rtve; savjesnost i potenje, itd. Hrvatsko pravo: OGZ predugovor; Ope uzance za promet robom (55.-59.)
119

ZOO 78 1. Dvostrano obvezujui ugovor; 2. Od zakljuenja do dospjelosti; 3. Promjena okolnosti (prirodni dogaaji, upravne i druge javne mjere, ekonomske pojave i dr.) uzrokuje: a) oteano ispunjenje; b) neostvarenje svrhe ugovora; 4. Oito da ugovor ne odgovara oekivanjima i da ga je po opem miljenju nepravino odrati na snazi; 5. Nepredvidivost, neizbjenost, nesavladivost Sankcije: pravo zahtijevati raskid ugovora, druga strana moe ponuditi pravinu izmjenu ili na nju pristati
120

ZOO 05: 1. Dvostrano obvezujui ugovor (naturalia negotii); 2. Od zakljuenja do dospjelosti; 3. Promjena okolnosti (prirodni dogaaji, upravne i druge javne mjere, ekonomske pojave i dr.) uzrokuje: a) ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano; ili b) bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak 4. subjektivno nepredvidiv, neotklonjiv i neizbjaan dogaaj; neuzrokovan od stranke
121

Sankcije: 1. Pogoena strana moe zahtijevati izmjenu ugovora (tako da se otkloni utjecaj promjene okolnosti) 2. Ako to nije mogue, moe zahtijevati raskid ugovora Druga strana moe ponuditi pravinu izmjenu ili na nju pristati Zahtjev druge strane na pravinu naknadu tete zbog raskida Dunost obavjetavanja; naknada tete (culpa in 122 contrahendo)

Okolnosti znaajne za odluku suda: u skladu s naelom savjesnosti i potenja: svrha ugovora; podjela rizika po ugovoru ili zakonu; trajanje i djelovanje okolnosti; interesi obiju strana. Ugovorno iskljuenje klauzule: nitetnost generalnog iskljuenja; mogue iskljuiti odreene promjene, osim ako je to protivno savjesnosti i potenju
123
Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja (l. 121.: l. 357)

Ratio legis: otklanjanje poremeaja ravnotee vrijednosti uzajamnih prestacija kod naplatnih ugovora Odgovarajua primjena pravila o odgovornosti prodavatelja za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja
124
Odgovornost za pravne nedostatke (l. 508.-515.; l. 430.-437.)

Svrha: Dunost osiguranja korisnog i mirnog posjeda; pravno uznemiravanje stjecatelja (evikcija) Pojam pravnog nedostatka: na prenesnoj stvari (pravu) postoji pravo treega ili prenositelja koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava pravo stjecatelja (stvarna prava; 4 obvezna prava ako su upisana kao tereti na stvari u javne registre; javni tereti ili ogranienja na stvari ako ih prenositelj nije priopio stjecatelju) 125
Odgovornost za evikciju
Uvjeti: 1. Teretni ugovor 2. Postojanje pravnog nedostatka: pravno a ne faktino uznemiravanje: a) tuba; b) prigovor; c) osnovana sumnja u postojanje prava negatorna tuba na utvrenje; d) stjecatelj zadri ili oslobodi stvar po drugom osnovu (npr. otkupom prava, nasljeivanjem i sl.)
126

3. Nedostatak postoji u prenositeljevom pravu, bez obzira na njegovo znanje (pravo prenositelja na tubu protiv prednika) 4. Savjesnost stjecatelja; relativnost uvjeta (duna panja; prijevara prenositelja sve kvari) 5. Blagovremena reklamacija, osim ako je prenositelju bio poznat nedostatak: poziv da ga oslobodi nedostatka ili preda drugu generiku stvar. Relativnost uvjeta: ne odgovara ako dokae da je raspolagao sredstvima da oslobodi stvar. Dunost odazivanja pozivu. Priznanje oigledno osnovanog prava; isplata 127
Sadraj zatite: (sljednici) 1. Potpuna evikcija: oduzimanje stvari: - raskid ex lege; + naknada tete (obina teta; izgubljena dobit; damnum circa rem) 2. Djelomina evikcija: sva ostala uznemiravanja: raskid (ako se ne moe ostvariti svrha ugovora) ili snienje cijene; + naknada tete Nesavjesnost stjecatelja: raskid ex lege; pravo na raskid ili snienje cijene (nema prava na naknadu 128 tete)
Ugovorno proirenje odgovornosti uvijek mogue; ogranienje i iskljuenje (samo pravo na naknadu tete) mogue osim ako je prenositelj bio nesavjestan Trajanja prava: 1 godina od saznanja za postojanje prava treega (6 mjeseci od pravomonosti presude u sporu s treim)
129
Odgovornost za materijalne nedostatke (l. 478.-500.; l. 400.-422.)

Pojam, povijesni razvoj (ZOO 05: Direktiva 1999/44/EC) Uvjeti: 1. Postojanje nedostatka: a) redovita uporaba ili promet; b) naroita uporaba poznata prenositelju; c) nesaobraznost uzorku ili modelu; d) ugovorena ili propisana svojstva; e) svojstva stvari iste vrste koje je mogao opravdano oekivati prema naravi stvari, posebno uzimajui u obzir javne izjave prodavatelja, proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, oznaavanje stvari i dr.; iznimke: nedostatak se ne uzima u obzir ako
prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor.)
f) nepravilna montaa g) nepravilna uputstva za montau
130

2. Postojanje nedostatka u trenutku prelaska rizika; ZOO 78 : nedostaci koji se pojave 6 mjeseci od predaje a uzrok je postojao u trenutku predaje dokaz stjecatelja; ZOO 05: predmnijeva postojanja uzroka ako se pojave 6 mjeseci od predaje ZOO 05: odgovornost za nedostatke koji se pojave u roku od 2 godine od predaje, kod trgovakih 131 ugovora 6 mjeseci od predaje

3. Savjesnost stjecatelja: smatra se da je znao za vidljive nedostatke (iskljuenje zbog nesavjesnosti prenositelja: ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike.) 4. Pregled i reklamacija: - dunost pregleda im je mogue (odmah kod predaje iz ruke u ruku; odgaanje pregleda kod otpreme bez pretovara); - o vidljivim nedostacima obavijestiti u roku od 8 dana (odmah kod trgovakih ugovora);
132

Vidljivi nedostaci: koje je briljiva osoba s prosjenim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke mogla lako opaziti pri uobiajenom pregledu Skriveni nedostaci: koji se nisu mogli tako opaziti; obavijest: 2 mjeseca od otkrivanja; trgovaki ugovori - odmah U obavijesti duan opisati nedostatak i pozvati drugu stranu da pregleda stvari (samo za trgovake ugovore ZOO 05) Nesavjesnost prenositelja: stjecatelj zadrava prava iako nije pregledao stvar, nije dao obavijest u roku i iako se nedostatak pojavio nakon 2 godine od predaje stvari, kod trgovakih ugovora nakon 6 mjeseci od predaje stvari
133
Odgovornost za materijalne nedostatkeprava stjecatelja

Alternativna prava: 1) zahtijevati da nedostatak ukloni (troak) 2) zahtijevati drugu stvar bez nedostatka (troak) 3) snienje cijene (actio quanti minoris), 4) raskid ugovora (actio redhibitoria) Akcesorno pravo: naknada tete Zadravanje prava na raskid ako ugovor ne bude ispunjen u razumnom roku (1. i 2.) 134 Postepeno otkrivanje nedostataka

Pretpostavke za raskid: naknadni primjereni rok (iznimke: izvjesnost da nee ispuniti; gubitak svrhe ugovora zbog zakanjenja) Ako bi nain uklanjanja nedostatka, odnosno predaja druge stvari bez nedostatka imao za posljedicu znatne neugodnosti za kupca, on ima pravo raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Raskid ex lege protekom roka (odravanje ugovora produenjem roka) Djelomini raskid: samo za dio stvari, (iznimke: cjelina, opravdani interes)
135

Gubitak prava na raskid: nemogunost povrata stvari (iznimke: propala ili oteena zbog nedostatka; via sila; dunost pregleda; redovna uporaba; oteenje bez znaenja); ouvanje ostalih prava. Ako je nedostatak neznatan kupac nema pravo na raskid ugovora, ali mu pripadaju druga prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke ukljuujui i pravo na popravljanje tete Uinci raskida: restitucija, naknada za korist od stvari/dijela koji nije mogue vratiti
136
Odgovornost za materijalne nedostatke iskljuenje i ogranienje

Zakon: javna prodaja Ugovor: nitetnost odredbe: - ako je nedostatak bio poznat prenositelju, a nije obavijestio stjecatelja; - ako je prenositelj nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem
137
Odgovornost za materijalne nedostatke trajanje prava

2 godine od slanja pravodobne obavijesti, osim ako je otuivateljevom prijevarom stjecatelj bio sprijeen da ih ostvaruje.
138
Odgovornost za materijalne nedostatke potroaki ugovori (ZOO 05)

Pojam: potroa: fizika osoba djeluje izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti; trgovac: fizika ili pravna osoba djeluje u okviru gospodarske ili profesionalne djelatnosti Specifinosti: Nema dunosti pregleda; obvezan obavijestiti o vidljivim nedostacima u roku 2 mjeseca od otkrivanja, a najkasnije u roku od 2 godine od prijelaza rizika na potroaa. Nema ugovornog iskljuenja ili ogranienja 139 odgovornosti
Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) (l.501.-507.; l. 423.-429.)

Pojam garancije: proizvoa i trgovac jami ispravnost stvari u odreenom vremenu (ZOO 78: tehnika roba; ispravno funkcioniranje stvari) Zakljuenje ugovora o garanciji: predaja garancijskog (jamstvenog) lista proizvoaa kupcu; Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano bez obzira na oblik u kojem je dano (jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), ali je kupac ovlaten zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu dostupnom, trajnom mediju. Minimalni sadraj jamstvenog lista (ZOO 05): prava iz jamstva; da ne utjee na ostala prava; trajanje i podruje vaenja, ime i adresa izdavatelja (culpa in contrahendo ) 140
Jamstvo za ispravnost prodane stvari

Sadraj prava: 1. Od prodavatelja ili proizvoaa traiti popravljanje stvari u razumnom roku ili predaju druge stvari; 2. Ako stvar ne bude popravljena/zamijenjena ima pravo traiti snienje cijene ili raskid ugovora; U sluajevima pod 1. i 2. ima i pravo na naknadu tete (lien uporabe stvari; ostale tete); Produenje jamstvenog roka: manji popravci (produenje); zamjena stvari ili dijela (novi rok) Trokovi i rizik: prodavatelj ili proizvoa Odgovornost proizvoaa dijelova: prestaje kad prestane odgovornost prema kupcu 141 Trajanje prava: 1 godina od traenja popravka/zamjene.
Ugovaranje u korist treeg (l. 149.-152.; l. 337.-340.)

Pojam: Promitent (dunik) se obvezuje stipulantu (vjerovniku) da e izvriti inidbu u korist tree osobe, beneficijara (korisnika). Samostalno i neposredno pravo beneficijara nastaje u trenutku zakljuenja ugovora. Ako odbije, korist pripada stipulantu, ako drugo nije ugovoreno ili proizlazi iz prirode ugovora. Opoziv koristi za treega do trenutka njegovog pristanka (akcepta). I stipulant moe zahtijevati izvrenje beneficijaru.
142
Ugovaranje u korist treeg

Uvjeti: opi uvjeti za valjanost ugovora; paritet forme za odreenje osobe beneficijara; odreen ili odrediv beneficijar; beneficijar moe biti i budua osoba Slini instituti: 1. Domiciliranje ugovora: trei prima izvrenje, ali nema zahtijev (tzv. nesavreni ugovor u korist treeg) 2. Zastupanje: stipulant djeluje u svoje ime; on je stranka u ugovoru; zastupnik moe ugovoriti i teret
143
Ugovaranje u korist treeg

Odnos stipulanta i promitenta: stipulant moe traiti izvrenje u korist treeg; ako beneficijar odbije, korist pripada njemu. Pravo opoziva do akcepta (osobno pravo). Odnos stipulanta i beneficijara: razlog ugovaranja za treega (causa solvendi, donandi, credendi). Ne mora biti poznat promitentu. Odnos promitenta i beneficijara: neposredno i samostalno pravo beneficijara postaje vjerovnik promitenta. Akcept: izriito ili preutno; neformalno; nasljednici. Stvarni prigovori promitenta stipulantu (nedostatak ispunjenja; evikcija; nevanost ugovora i sl.), ali ne i osobni prigovori promitenta prema stipulantu. Osobni prigovori promitenta 144 benficijaru (npr. prigovor prijeboja)
Ugovaranje na teret treega (l. 153.; l. 341.)

Ne stvara obveze za treega - ugroavanje slobode. Djelovanje inter partes: a) ako je ugovor stvorio obvezu rezultata: promitent je duan naknaditi tetu stipulantu ako trei odbije izvrenje ili preuzimanje obveze; b) ako je ugovor stvorio obvezu sredstva: promitent odgovora stipulatnu za tetu ako se nije prema prilikama dovoljno zalagao da trei preuzme ili izvri obvezu
145
Raskid ugovora
1. 2. 1. Prestanak punovanog, neizvrenog ugovora Na temelju stranake volje: Sporazumni raskid: Jednostrani raskid na temelju sporazuma Na temelju zakona: Jednostrani raskid zbog neizvrenja ili zakanjenja; 2. Raskid zbog promijenjenih okolnosti; 146 3. Ex lege raskid.
Sporazumni raskid ugovora

Pojam: Novi ugovor (mutuus dissensus) kojim se raskida postojei dok nije izvren; naelo autonomije volje Djelovanje: naelno ubudue; ugovoriti retroaktivno djelovanje, ako je mogue (ugovori s trajnim prestacijama) Prava savjesnih treih Uvjeti: opi uvjeti valjanosti ugovora koji se cijene neovisno o ugovoru koji se raskida. Naelo neformalnosti (nema potrebe zatite stranaka ni dr. interesa). Iznimke.
147
Jednostrani raskid na temelju sporazuma

Pojam: ugovorna klauzula kojom stranke predviaju pravo za jednu ili obje da uz ispunjenje odreenih uvjeta raskinu ugovor. Najee: - neizvrenje obveze (clausula irritatoria; lex comisoria kod kupoprodaje). Klauzule o odustanici i kapari.
148
Jednostrani raskid zbog neispunjenja (l. 124.132.; l. 360.-368.)

Pojam: Pravo jedne strane da raskine ugovor kada druga ne ispuni obvezu u svemu kako je ugovoreno. Suprotno naelu pacta sunt servanda. Povijest: suprotnost izmeu pacta sunt servanda i naela pravinosti. Rimsko pravo: lex comisoria; pandektno pravo; graanske kodifikacije: ope pravilo za teretne ugovore. Teorijska objanjenja: preutni raskidni uvjet; odsustvo kauze; teorija pravinosti ili ekvivalentnosti; bona fides; nesavjesnost jedne 149 druga ne mora trpjeti.

ZOO: posebni uinak dvostranoobvezujuih ugovora (nasavreni dvostranoobvezujui ugovori; jednostranoobvezujui naplatni ugovori). Pravo, a ne obveza (ispunjenje i naknada tete). Uvjeti: 1. neispunjenje glavne obveze po dospjelosti (ili prije ako je jasno da nee ispuniti obvezu), potpuno ili djelomino (ako djelomino ipsunjenje ne predstavlja oekivanu korist - osujeenje cilja). Ne moe zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. 2. skrivljenost; pretpostavka krivnje (teret dokaza).
150

3. izjava volje, usmena ili pismena (izvansudski raskid). Deklaratorna sudska odluka. 4. naknadni primjereni rok: Iznimke: jasno da nee ispuniti. Protek roka: raskid ex lege. Odranje ugovora davanjem osiguranja ili produenjem roka. Neopozivost izbora za raskid ili za ispunjenje. Ugovori s uzastopnim obvezama: za sve budue obveze ako je jasno da nee biti ispunjene; za ispunjene ako nema interesa za ostatak bez njih.
151

Posljedice: 1. Izmeu stranaka: djelovanje unatrag, restitucija; naknada tete (obina teta, izmakla dobit, neimovinska teta, trokovi - stavljanje vjerovnika u poloaj u kojem bi bio da je ugovor uredno izvren tzv. pozitivni ugovorni interes) 2. Prema treima: pravo treega pada raskidom (iznimka: stjecanje vlasnitva od nevlasnika) uz pravo na naknadu tete.
152
Ex lege raskid ugovora (l. 125; l. 361.)

Fiksni ugovori: rok ispunjenja je bitan element po prirodi ugovora ili volji stranaka. Posljedice: ugovor se ex lege raskida protekom roka ispunjenja. Vjerovnik ga moe odrati na snazi izjavom i davanjem novog roka (nije vie fiksni ugovor).
153
Odgovornost za tetu civilni delikt (l. 154.-209.; l. 1045.-1110.)

Izvanugovorna i ugovorna odgovornost Izvanugovorna (deliktna) odgovornost: izvor obveze je uzrokovanje tete na imovinskim ili osobnim dobrima drugoga (samostalna obveza) Nastaje ex lege (mogui i drugi uinci: kazneno djelo, povreda radne obveze, prestanak vlasnitva, upravni odnos, prekraj i sl.) Znaaj u praksi 154 Izvor naelo zabrane uzrokovanja tete (l. 8.)
Odgovornost za tetu
Ugovorna odgovornost : za tetu koja nastaje kao posljedica povrede postojee obveze (neispunjenje, neuredno ispunjenje) Zajedniko: 1. cilj je popravljanje tete; 2. analogna primjena pravila o deliktnoj odgovornosti na ugovornu odgovornost
155
Odgovornost za tetu
Razliito: 1. Izvor: ugovor ili druga obveza; povreda tueg interesa ili prava 2. Sekundarna o. (jedina ili uz glavnu); primarna, jedina; 3. Deliktna ira: - subjekti (pomagai i sl.; odgovornost za drugoga; za poslovno nesposobnoga); - osnova odgovornosti (odgovornost bez krivnje je ea); - krug teta 4. Dispozitivne i kogentne norme 5. Podijeljena i solidarna odgovornost 6. Visina naknade: ovisnost o krivnji; naelo pune naknade 7. Rokovi zastare: ovisno o vrsti obveze; 3, 5 156
Odgovornost za tetu
Razlike izmeu kaznenog i civilnog delikta: 1. Pojam (nain odreivanja - opi i posebni; odreeni i neodreeni broj) 2. Krivnja: dokazana i pretpostavljena; odgovornost bez krivnje; individualizirana i neindividualizirana krivnja (pojam krivnje objektivni i subjektivni kriterij) 3. Posljedice: kazna i naknada tete; znaaj stupnja krivnje; svrha sankcije (novana kazna); sloboda stranaka u odreivanju naknade tete Vezanost graanskog suda kaznenom presudom 157
Odgovornost za tetu
Zahtjev da se ukloni opasnost tete (l. 156.; l.1047.) Actio popularis: Svatko moe zahtijevati od drugoga da na svoj troak ukloni izvor opasnosti znatnije tete njemu ili drugome, kao i da se suzdri od djelatnosti koja uzrokuje uznemirivanje ili opasnost tete, ako se uznemirivanje ili teta ne mogu sprijeiti odgovarajuim mjerama. Ako teta nastane u obavljanju opekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadlenog tijela: samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna teta); poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei teta ili da se smanji.
158
Odgovornost za tetu
Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti (l. 157.; l.1048.) Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadlenog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povreuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.
159
Odgovornost za tetu
Elementi (pretpostavke) odgovornosti za tetu
1. Opi elementi (potrebni za nastanak svake odgovornosti): subjekti, teta, tetna radnja, uzrono-posljedina veza izmeu tetne radnje i tete; protupravnost u objektivnom smislu 2. Posebni elementi (potrebni samo u nekim sluajevima): krivnja; pravno relevantni odnos tetnika i odgovorne osobe; svojstvo opasne stvari ili opasne djelatnosti; postojanje valjane obveze 160
Odgovornost za tetu - subjekti

Odgovorna osoba (tetnik): dunik obveze popravljanja tete. Odgovornost za drugoga: tetnik i odgovorna osoba. Vie tetnika (ili odgovornih osoba): podijeljena ili solidarna odgovornost Podstrekai, pomagai, podsticatelji
161

Sposobnost za graansko-pravnu odgovornost: 1. Fizika osoba: Deliktna sposobnost (ubrojivost, sposobnost rasuivanja): ivotna dob i duevno zdravlje (l. 159/1; 1050/1.); stanje prolazne nesposobnosti; odgovornost osobe koja je kriva za to stanje (l. 159/2; 1050/2). Odgovornost neubrojive osobe (pravinost). Do 7. apsolutna nesposobnost; od 7. do 14. relativna nesposobnost (oboriva predmnijeva nesposobnosti); od 14. oboriva predmnijeva sposobnosti. Razlika od poslovne sposobnosti. Punoljetna osoba potpuno liena poslovne sposobnosti smatra se deliktno nesposobnom. 2. Pravna osoba: potpuna deliktna sposobnost.
162

Oteenik: vjerovnik obveze popravljanja tete: svaka osoba koja ima svojstvo subjekta u pravu (nasicturus)
163
Odgovornost za tetu tetna radnja

tetna radnja: aktivno ili pasivno ponaanje subjekta koje dovodi do tete na pravno zatienim dobrima drugoga (teta od stvari i od djelatnosti) Protupravna ljudska radnja Propust dune panje; propust mjera sigurnosti
164
Odgovornost za tetu - teta

teta: povreda (utrb, oteenje) pravno zatienog dobra ili interesa koja je posljedica ponaanja osobe. Pravno zatiena dobra i interesi: sva imovinska dobra i imovinski interesi i neimovinska (moralna) dobra i interesi (prava osobnosti) zatieni graanskim pravom. Ekonomski pojam tete: svaki imovinski gubitak, umanjenje ili sprjeavanje poveanja imovine.
165

Vrste tete:
1) Imovinska (materijalna) teta: povreda ili umanjenje imovine, imovinskih prava ili interesa. Moe nastati i kao posljedica povrede osobe ako je to dovelo do umanjenja imovinskih prava ili interesa. A) Obina, stvarna, teta: teta u uem smislu, pozitivna teta (damnum emergens), povreda postojee imovine, imovinskih prava ili interesa; umanjenje aktive ili poveanje pasive, tj. dugova za izdatke. 166

B) Izgubljena dobit (lucrum caesans): sprjeavanje poveanja imovinskih prava ili interesa do kojega bi izvjesno dolo da nije bilo tetne radnje (povreda stvari i osoba aktivnom radnjom ili propustom). Nastaje kao posljedica obine tete ili sama za sebe.
167

2. Neimovinska (moralna) teta: povreda prava osobnosti (osobnih dobara, prava i interesa). Moe nastati i povodom povrede materijalnog dobara (npr. emocionalna vezanost za dobro). Moe nastati samostalno ili zajedno sa materijalnom tetom.
168

ZOO 78: samo fizika osoba; samo deliktna odgovornost (subjektivno-objektivna koncepcija neimovinske tete) Vrste: 1. fizike boli - trajne i intenzivne 2. strah - trajan i intenzivan 3. duevne boli trajne i intenzivne (samo zbog: smanjene ivotne aktivnosti; naruenosti, povrede asti i ugleda; smrti bliske osobe; tekog invaliditeta bliske osobe; rtve kaznenih djela protiv dostojanstva osobe i morala; povrede slobode ili prava osobnosti) 4. povreda prava osobnosti (bez obzira da li je uzrokovana duevna bol nenovana satisfakcija i preventivna zatita (l. 157) 169

ZOO 05: Objektivna koncepcija neimovinske tete: l. 1046: teta je ... povreda prava osobnosti (neimovinska teta). Neovisnost pravnog pojma tete od subjektivnih manifestacija u osobi oteenika (boli i straha) sve sankcije (negatorni zahtjev; pravina novana naknada; nenovana satisfakcija)

l. 19.: Svaka fizika i pravna osoba ima pravo na zatitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrenim zakonom Pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr. Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit fizike osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, ast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr. Pluralistiki koncept prava osobnosti (otvorena lista) Izvori pravila o pravima osobnosti: Ustav, meunarodne 171 konvencije, posebni zakoni; ZOO 2005

Posljedice objektivne koncepcije: Pravo pravne osobe na popravljanje neimovinske tete Ugovorna odgovornost: l. 346/1: Vjerovnik ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi te pravinu naknadu neimovinske tete...
Naini popravljanja pravila o deliktima Predvidiva teta (u pravilu)
Predugovorna odgovornost: nema izriite odredbe analogna primjena pravila o ugovornoj/deliktnoj odgovornosti
172

Sankcije: I. Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti: l.
1048: Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadlenog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povreuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. II. Objavljivanje presude ili ispravka: l. 1099: U sluaju povrede prava osobnosti oteenik moe zahtijevati, na troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlaenje izjave kojom je povreda uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie pravinom novanom naknadom. 173

III. Pravina novana naknada: l.1100: 1 U sluaju povrede prava osobnosti sud e, ako nae da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete, a i kad nje nema. 2. Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, cilju kojemu slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom. 3. Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud e, ako procijeni da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi joj pravinu novanu 174 naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete, a i kad nje

Pretrpljeni bolovi i strah, izazvani tetnom radnjom, samo su mjerilo teine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrivanju visine pravine novane naknade.
175

Apstraktna i konkretna: kriterij je nain utvrivanja i dokazivanja tete Konkretna: postojanje i visina mogu se dokazati i utvrditi Apstraktna: postojanje se ne dokazuje nego predmnijeva, a visina utvruje prema unaprijed utvrenim kriterijima ili paualno. Moe se propisati ili ugovoriti (ZOO l. 524.; 446. teta kod povrede ugovora o prodaji)
176

Aktualna (postojea); budua i eventualna: kriterij je vrijeme nastupanja: Postojea, nastala Budua: imovinska i neimovinska (ZOO: l. 203.; 1104.); novana renta; izvjesno nastaje kao nastavak postojee ili kao nova posljedica (neizvjesna moe biti visina); Eventualna: nije izvjesna ali je mogua; naknauje se tek kada nastane
177

Predvidiva i nepredvidiva: kriterij je mogunost predvianja Izvanugovorna odgovornost: uvijek se naknauju Ugovorna odgovornost: ovisno o stupnju krivnje (nepredvidiva samo ako je obveza povrijeena namjerno ili krajnjom nepanjom)
178
Odgovornost za tetu - uzronost

Uzrono-posljedina veza tetne radnje i tete; kauzalni neksus: prirodna veza ali pravno relevantna - odnos ponaanja tetnika ili opasne stvari (aktivnosti) i tete kao uzroka i posljedice Znaaj uzronosti u graanskom pravu: objektivna (kauzalna) odgovornost Zakon je ne definira Uzrono-posljedini lanac: u mnotvu faktinih uzroka ustanoviti vezu tetne radnje i tete (odgovornost za drugoga: teta i radnja osobe za koju se odgovara) 179

Teorije: 1. teorija uvjeta: bez tetne radnje ne bi bilo tete; (conditio sine qua non); prestrogo 2. teorija prevladavajueg uzroka: injenica koja po znaaju pretee nad ostalima; nesigurnost 3. teorija neposrednog uzroka: vremenski i prostorno najblii teti (rimsko pravo, Code civil za ugovorne tete); nepravinost
180

4. teorija adekvatne uzronosti: ona koja je adekvatna teti, po redovitom tijeku stvari odgovara teti; specifine i neoekivane okolnosti su iskljuene; sud, po subjektivnom mjerilu 5. teorija pravno adekvatne uzronosti: uzroci su samo oni koji su istovremeno i povreda pravne norme; da li je posljedica povrede neka od posljedica obuhvaenih ciljem povrijeene norme (ratio legis uzronosti)
181

Neprekinuta uzrona veza injenje i neinjenje (propust obveze na injenje) odgovornost radi uzrokovanja opasnog stanja (tzv. pasivna uzronost), povreda normi o sigurnosti Teret dokaza uzronosti: oteenik (osim za tete u svezi opasnih stvari i djelatnosti)
182

Konkurencija uzroka: vie samostalnih uzroka djeluju: a) kumulativno: ni jedan nije dovoljan za ukupnu tetu (podijeljena ili solidarna odgovornost); b) alternativno: djeluju nezavisno i svaki je mogao dovesti do ukupne tete ali nije izvjesno koji je uzrok tete (solidarna odgovornost) Ako je za tetu potrebno vie uzroka za cijelu tetu odgovaraju samo oni koji su mogli oekivati i druge uzroke Hipotetiki uzrok: nakon tetne radnje nastupe okolnosti koje bi dovele do iste tete i da nije bilo 183 tetne radnje; odgovornost
Odgovornost za tetu - protupravnost

Povreda pravnog poretka; ljudsko ponaanje U naelu je uzrokovanje tete protupravno: opa zabrana uzrokovanja tete i odgovornosti za tetu (l. 16.; l. 8.); naelo neminem laedere; dovoljna je povreda graanskim pravom zatienog interesa Potrebno je izriito iskljuenje protupravnosti Pojedinana pravila: pravni poredak (dravno i autonomno pravo; pravni poslovi; moral drutva; pravila struke, dispozitivna pravila od kada je po njima postupljeno, itd.) 184

ZOO je izriito ne navodi kao uvjet Objektivna protupravnost: povreda pravnog poretka bez obzira na odnos tetnika prema teti Subjektivna protupravnost: postoji ako je tetnik kriv za tetu; izjednaavanje krivnje i objektivne povrede pravnog poretka
185

Iskljuenje protupravnosti: nema odgovornosti Opravdanje: izmeu dva ugroena interesa rtvuje se manje znaajan; suprotstavljanje protupravnom ponaanju A. Iskljuenje protupravnosti tetne radnje koje iskljuuje nedoputenost tete: 1. Nanoenje tete po slubenoj dunosti; dobro znaajnije od tete; prekoraenje; akti dravnih tijela radi otklanjanja nepravilnosti 2. Vrenje vlastitog prava (zabrana zloporabe prava) 186

3. Doputena samopomo (l. 162.; 1052): pravo otkloniti povredu prava kada neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost; ne odgovara se za tetu osobi koja je izazvala potrebu samopomoi 4. Nuna obrana (l. 161; 1052.): pravo od sebe ili od drugoga odbiti istovremeni protupravni napad; teta nastaje napadau (na osobi i dobrima); nunost zatite; neposrednost opasnosti; teta manja od opasnosti; adekvatnost sredstava; prekoraenje.187

5. Pristanak oteenika (volenti non fit iniuria): Uvjeti: a) prije nastanka tete; b) poslovna sposobnost i svjesno stanje; c) izriitost pristanka; nema predmnijeve; d) radnja nije zabranjena (pravo raspolagati dobrom) Znanje o opasnosti ili preuzimanje obveze izlaganja riziku (radni odnos; sport i sl.) ne ukljuuje pristanak na tetu
188

B) Iskljuenje protupravnosti radnje koje ne iskljuuje nedoputenost tete: 1. Stanje nude (krajnja nuda) (l. 161; 1052.): otklanjanje od sebe ili drugoga istovremene neskrivljene opasnosti koja se na drugi nain nije mogla otkloniti a uinjeno zlo je manje od zla koje je prijetilo. Odgovornost: a) osoba kriva za opasno stanje; b) osoba od koje je opasnost otklonjena, do visine postignute koristi 2. Radnje doputene radi zatite interesa (npr. uporaba tueg zemljita za prolaz, traenje zalutale ivotinje, prinudno slijetanje, popravak nekretnine, i sl.); ne mogu se 189 zabraniti ali se duguje naknada tete
Odgovornost za tetu - krivnja

Krivnja: Psihiko - voljni odnos prema tetnoj radnji i teti Razlikovanje od sposobnosti za rasuivanje (preduvjet) Stupnjevi krivnje: 1. Namjera (umiljaj, dolus) svijest i htijenje; nije potrebna svijest o protupravnosti Subjektivni kriteriji Stupnjevi: a) direktni; b) eventualni
190

2. Nepanja (krivnja u uem smislu; culpa) (l. 10/1.): ni namjerno ni kao paljiv ovjek. Objektivni, apstraktni kriterij: ponaanje tetnika usporeuje se sa zakonskim standardom ponaanja: hipotetiki prosjeni ovjek odreenih svojstava; ovisno o grupi osoba kojoj tetnik pripada Unutranji odnos irelevantan; ponaanje koje odstupa od oekivanog, objektivnog, zakonom ili pravilima struke (lijenici, odvjetnici i sl.) odreenog ponaanja.
191

Standardi paljivog ponaanja strogi; Kritika: sukob: naelo pravinosti vs. potreba sigurnosti i objektivizacije odgovornosti Razlozi: usmjerenost na oteenika; potreba socijalizacije odgovornosti; sigurnost i sve ira odgovornost; utjecaj drugih imbenika (tehnologija; nedostatak uinkovite kontrole i zatite i sl.)
192

a) Gruba nepanja (krajnja; culpa lata) nije upotrijebio ni panju prosjenog, iole paljivog ovjeka odreene grupe; vrlo nepaljivo ponaanje; izjednaeno u posljedicama s dolusom. Panja koja se oekuje od svakoga (oigledna, izvanredna nepanja) b) Obina nepanja (culpa levis) nije upotrijebio panju dobrog domaina ili dobrog gospodarstvenika; standard osobito paljivog i savjesnog ovjeka
193

b) culpa levis in abstracto: usporeuje se sa ponaanjem apstraktnog ovjeka a) culpa levis in concreto: ne upotrebi panju koju pokazuje u svojim stvarima (diligentia quam in suis rebus); iznimka; subjektivni kriterij; moe biti stroa ili blaa od apstraktne; restrikcija ope odgovornosti (mandat; mogunost umanjenja naknade)
194

Culpa levissima: ZOO je ne poznaje (u teoriji: kod objektivne odgovornosti ako nije predvidio tetu koju je bio duan predvidjeti) Krivnja strunjaka: (l. 10/2) obvezuje profesionalce na poveanu panju u skladu s pravilima struke; tretira se kao obina nepanja; ako povrijedi standard za culpu levis tretira se kao krajnja nepanja
195

a) Posredna krivnja: podstreka, pomaga, prikrivatelj i sl. a) Krivnja osobe u zavisnom poloaju: dunost odbiti naredbu ako je svjestan mogunosti nastupanja tete; (ponovljena pisana naredba (?); strogost hijerarhijskog odnosa)
196

Znaaj stupnjevanja krivnje na opseg i visinu odgovornosti: 1. Izvanugovorna odgovornost: u pravilu nema utjecaja na opseg i visinu naknade. Iznimke: afekcijska cijena (samo za umiljajno kazneno djelo); mogunost snienja naknade kod obine nepanje (l. 1091.) 2. Ugovorna odgovornost: predvidiva teta u svakom sluaju; nepredvidiva samo kod namjere i grube nepanje 197
Odgovornost za tetu - vrste

1. Po kriteriju izvora: Ugovorna, izvanugovorna i predugovorna 2. Po kriteriju pretpostavki: Subjektivna i objektivna: A) Subjektivna (kulpozna): uz ope pretpostavke potrebna je i krivnja. Pravilo u svim pravnim sustavima (razlozi; razvoj prema ogranienju i proirenju objektivne odgovornosti) Odgovorna osoba: fizika i pravna (svijest i volja)
198

Vrste subjektivne odgovornosti: 1. Dokazana subjektivna odgovornost: teret dokaza krivnje na oteeniku; iznimka (ZOO: ugostiteljska ostava; odgovornost roditelja za dijete povjereno treemu) 2. Predmnijevana (presumirana) subjektivna odgovornost: tekoe u dokazivanju krivnje; poboljanje poloaja oteenika. Pravilo. Oborivo se presumira obina nepanja; vie stupnjeve dokazuje oteenik (ako ima interesa ako stupanj 199 krivnje utjee na opseg i visinu odgovornosti)

Dokaz nekrivnje: radnja tree osobe; radnja oteenika; via sila; sluaj. Via sila (l. 177; l. 1067.) (kvalificirani sluaj): vanjski, nepredvidivi dogaaj koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti (upitna opravdanost kod velikih rizika). Prirodni dogaaji ili iz ljudske sfere. Nepredvidivost i nesavladivost po subjektivnom kriteriju (duna panja) Sluaj: unutarnji dogaaj (iz sfere subjekta), nepredvidiv i stoga neotklonjiv; vanjski, objektivno predvidiv i otklonjiv, ali nastupa nezavisno od volje subjekta i nije ga uz dunu panju duan predvidjeti 200 i otkloniti.

B) Objektivna odgovornost (kauzalna): zasnovana na uzronosti; odgovornost bez obzira na krivnju. Ope pretpostavke + posebne okolnosti (opasna stvar ili djelatnost..). Ne mora postojati neposredna radnja (ponaanje) odgovorne osobe. Razvoj: kraj XIX. st. (Austrija); judikatura. Argumenti: tetu koja proizlazi iz opasne djelatnosti mora snositi tko je obavlja; teko ili nemogue dokazati krivnju Odgovorna osoba: fizika i pravna Iznimka; u zakonom predvienim sluajevima 201
Odgovornost na temelju pravinosti: korektivna osnova odgovornosti; iznimka Sluajevi: tetu snosi osoba koja nije odgovorna, (odgovornost roditelja za maloljetno djete; odgovornost staratelja za tienika (l. 1060.); smanjenje naknade (zbog loeg materijalnog stanja tetnika (l. 1091.); smanjenje/poveanje naknade (tete od motornog vozila (l. 1072/3)) odgovorna osoba ne snosi tetu (odgovornost 202zbog uskrate nune pomoi (l. 1082/2))

3. Po kriteriju odgovorne osobe: vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga: A. Odgovornost za vlastite radnje (ponaanja): pravilo; subjektivna, iznimno objektivna (i bez radnje odgovorne osobe), odgovornost na temelju pravinosti.
203

B) Odgovornost za drugoga: ope pretpostavke + pravni ili faktini ali pravno relevantni odnos tetnika i odgovorne osobe Ne mora iskljuiti odgovornost tetnika (solidarna odgovornost, ne kumulacija zahtjeva) Subjektivna, iznimno objektivna (i bez radnje odgovorne osobe), odgovornost na temelju pravinosti. Ratio legis: neodgovornost tetnika; vjerojatna insolventnost tetnika; krivnja odgovorne osobe. 204

4. Po kriteriju odnosa vie odgovornih osoba: podijeljena i solidarna A) Podijeljena: pravilo; za dio tete koji je uinio; jednaki dijelovi (doprinos oteenika) B) Solidarna: tetnici djeluju zajedno; ne mogu se utvrditi udjeli; tetu je uzrokovala jedna od vie povezanih osoba a ne moe se utvrditi koja; podstrekai, pomagai, prikrivatelji; odgovorna osoba i tetnik kod odgovornosti za drugoga; naruitelj i izvoa radova; vlasnici motornih vozila treima. 205 Regresni odnos
Odgovornost za tetu - sluajevi

Odgovornost za vlastite radnje: 1. Subjektivna presumirana odgovornost (naelo) 2. Objektivna odgovornost (iznimka) Razvoj (od dokazane preko presumirane do objektivne); Razlozi; Stalno proirenje - neki smatraju da treba biti jedina osnova. Argumenti za: za oteenika nije vana krivnja nego naknada; tekoe u dokazivanju krivnje; porast broja teta nastalih bez krivnje; sigurnost oteenika Argumenti protiv: paraliza tehnikog napretka i pravnog i poslovnog prometa; mogua nepravinost
206
Odgovornost za tetu objektivna

Teorijska objanjenja: 1. teorija prouzrokovanja (kauzaliteta): dovoljna je injenica nastale tete 2. teorija stvorenog rizika 3. teorija interesa 4. teorija poveane opasnosti za okolinu 5. teorija pravednosti, 6. teorija o tipinom ugroavanju 7. teorija o dunosti nadzora 207

Sluajevi po ZOO: 1. Odgovornost za tetu od opasnih stvari i djelatnosti (l. 173.-177.; l. 1063.-1067.) Opasna stvar: po poloaju, funkciji, prirodi, svojstvima ili na drugi nain predstavlja poveanu opasnost koju okolina nije duna trpjeti Opasna djelatnost: stvara poveanu opasnost za osobe i imovinu pa iziskuje poveani stupanj panje osoba koje je obavljaju ili su s njom u dodiru Primjeri 208

Pretpostavka uzronosti Odgovorna osoba: 1. Vlasnik (imatelj); odgovornost za drugoga 2. Osoba kojoj je stvar povjerena ili osoba duna da je nadgleda, a nije kod vlasnika na radu
solidarna odgovornost vlasnika: a) teta proizala iz skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje nije skrenuo pozornost; b) stvar povjerena neovlatenoj ili neosposobljenoj osobi; (regresni odnos)
Neovlateno oduzeta stvar: solidarno i vlasnik209 ako je pridonio oduzimanju (dunost uvanja)

Osloboenje od odgovornosti:
Via sila Radnja oteenika (nepredvidiva, neizbjena i neotklonjiva) Radnja tree osobe (nepredvidiva, neizbjena i neotklonjiva); zaposlenik vlasnika nije trea osoba
210

Odgovornost za tete izazvane motornim vozilom u pogonu (l. 178.; l. 1068.-1072.) Pojam motornog vozila u pogonu tete u vezi s pogonom: a) tete treim osobama (osoba koja nije vlasnik, ni neovlateni korisnik, ni osoba zaduena za pogon): vlasnik (suvlasnici i zajedniki vlasnici), neovlateni korisnik: objektivna, solidarna odgovornost.
Neovlateni korisnik: osoba koja u vrijeme tetnog dogaaja koristi motorno vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom vozila, niti je lan njegova obiteljskog kuanstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed
Osobe u vozilu; krug teta; ugovorno iskljuenje odgovornosti nitetno
211

b) Meusobne tete: Vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetu Ako su oba kriva, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje Ako nema krivnje nijednog, odgovaraju na jednake dijelove ako pravinost ne zahtijeva to drugo Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on posluio prilikom nastanka tetnog dogaaja ili kojoj je vozilo povjerio
212

Odgovornost za neispravan proizvod: (l. 179.; l. 1073.-1080.) Uvjeti: 1. Proizvod: pokretna stvar; samostalni dio ugraen u pokretnu ili nepokretnu stvar; energije Neispravni proizvod: s obzirom na okolnosti sluaja (nain predstavljanja, svrhe u koje moe biti uporabljen; vrijeme stavljanja u promet) ne prua sigurnost koja se opravdano oekuje Proizvod nije neispravan samo zato to je kasnije bolji stavljen u promet 213

2. Proizvoa: finalni; sirovine; samostalni ili nesamostalni dio ugraen u proizvod; osoba koja se obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili drugim znakom predstavlja kao proizvoa; uvoznik; ako nije mogue utvrditi proizvoaa (ili uvoznika), svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako u razumnom roku ne obavijesti oteenika o osobi od koje je nabavila proizvod.
214

3. teta: posljedica nedostatka Krug teta: a) imovinska tetu prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom; b) teta od unitenja ili oteenja stvari razliite od neispravnog proizvoda, a uobiajeno namijenjene i uglavnom rabljenje za osobnu uporabu, samo za dio tete koji prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 500 eura. Za ostale tete: opa pravila ZOO 78: sve tete 215

Teret dokaza: neispravnost proizvoda, teta i uzrona veza neispravnosti i tete Odgovornost: objektivna; solidarna (ZOO 78: subjektivna odgovornost za opasna svojstva) Ne iskljuuje: odgovornost za opasne stvari i djelatnosti; za materijalne nedostatke; ugovorna i izvanugovorna odgovornost Ne primjenjuje se na tete od nuklearnih nesrea
216

Osloboenje od odgovornosti: - nije proizveo ili stavio u promet - vjerojatno da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja u promet - nije proizveden za prodaju, zakup ili drugu poslovnu svrhu - neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa - stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti - teta prouzroena iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju on odgovara, radnjom treega - proizvoa sirovine ili dijela ako je neispravnost prouzroena konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputama proizvoaa
217

Odgovornost se ne moe ugovorom unaprijed iskljuiti ili ograniiti (nitetnost) Zastara: tri godine od dana kad je oteenik saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost i osobu proizvoaa Prekluzivni rok: deset godina od dana stavljanja u promet, osim ako je u tom roku protiv proizvoaa pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja ili ostvarivanja trabine
218
Odgovornost za drugoga
Ope pretpostavke + pravno relevantni odnos tetnika i odgovorne osobe Ratio legis: neodgovornost tetnika, vjerojatna insloventnost tetnika; krivnja odgovorne osobe Izvanugovorna odgovornost Subjektivna, objektivna; po osnovi pravinosti Ne iskljuuje uvijek odgovornost tetnika (solidarnost)
219
1. Odgovornost roditelja za maloljetnika: (l. 165.169.; l. 1056.-1060.) Odgovorna osoba: roditelj(i) s kojim dijete ivi. Ako je dijete povjereno drugoj osobi za tete nastale u to vrijeme roditelji ne odgovaraju, ako je ta osoba odgovorna. Do navrene 7. godine: objektivna odgovornost; Od 7. do 18. godine: presumirana subjektivna odgovornost (culpa in vigilando; uvanje, nadzor, odgoj) Odgovoran maloljetnik: solidarna odgovornost 220
Posebna odgovornost: (dokazana subjektivna) dijete povjereno treoj osobi; porone navike, loi primjeri i odgoj ili se inae teta moe pripisati krivnji roditelja (regres prema roditeljima) Odgovornost na osnovi pravinosti: a) nesposobno dijete; odgovoran roditelj; nesposobnost roditelja za plaanje: moe osuditi dijete b) sposobno dijete; neodgovoran roditelj; nesposobnost djeteta za plaanje: moe osuditi roditelja 221
Odgovornost druge osobe za maloljetnika (l. 167.; l.1058.): Skrbnik, kola, ili druga ustanova, dok je maloljetnik pod njihovim nadzorom, osim ako dokau da su nadzor obavljali na nain na koji su obvezani ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora. Odgovoran maloljetnik: solidarna odgovornost Odgovornost na osnovi pravinosti: naknada se ne moe dobiti od osobe dune voditi nadzor, sud moe osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelomino
222
Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju: (l. 164.; l. 1055.) Deliktno nesposoban tetnik (duevna bolest, zaostali umni razvoj ili drugi razlog): odgovara onaj koji je na temelju zakona ili odluke nadlenog tijela ili ugovora duan voditi nadzor nad njim. Subjektivna presumirana odgovornost: ako dokae da je obavljao nadzor na koji je obvezan ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora Odgovornost na osnovi pravinosti: naknada se ne moe dobiti od osobe dune voditi nadzor, sud moe osuditi 223 tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelomino
Odgovornost poslodavca za zaposlenika: (l. 170.171.; l.1061.) Na radu ili u svezi s radom (u funkciji rada) Osloboenje: ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika (subjektivna ili objektivna odgovornost) Neposredna odgovornost zaposlenika: samo ako je tetu poinio namjerno (solidarno s poslodavcem) Regres poslodavca: ako je zaposlenik tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje; (est mjeseci od dana kad je teta popravljena) 224
Odgovornost pravne osobe za tetu koju prouzroi njezino tijelo: (l. 172.; l.1062.) Za tetu koju treemu prouzroi u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih funkcija (krug poslova odreenih statutom ili drugim aktom) Subjektivna ili objektivna odgovornost? Pravo regresa: Ako za odreeni sluaj nije to drugo u zakonu odreeno, ako je teta nanesena namjerno ili krajnjom nepanjom (est mjeseci od dana kad je teta popravljena)
225
Posebni sluajevi odgovornosti

Odgovornost organizatora priredbi (l. 181.; l.1081.): Organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru Izvanredne okolnosti (neuobiajeno gibanje masa, opi nered i sl.) teta nastalu smru ili tjelesnom ozljedom Oteenici (iskljueni su redari) Objektivna odgovornost (via sila) Iskljuenje odgovornosti (radnja oteenika i tree 226 osobe)

Odgovornost zbog uskrate nune pomoi (l. 182.; l. 1082.): naelo solidarnosti Oita ugroza ivota i zdravlja (subjektivni kriterij) Nepostojanje opasnosti za sebe (svojstva konkretnog tetnika) tetu prema okolnostima morao predvidjeti (subjektivni kriterij) teta koja je posljedica uskrate nune pomoi Subjektivna odgovornost Pravinost: sud moe osloboditi obveze naknade 227 tete

Odgovornost zbog nesklapanja ugovora (l. 183.; l.1083.): Osoba koja je po zakonu obvezna sklopiti neki ugovor Zahtjev zainteresirane osobe Odbijanje da bez odgaanja sklopi ugovor Naknada tete nastale zbog odbijanja Opravdani razlozi odbijanja
228

Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa (l. 184.; l.1084.): Komunalne ili druge sline djelatnosti od javnog interesa odgovaraju za tetu ako: 1. Bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju djelatnost 2. teta koja je posljedica obustave ili neredovitog obavljanja (ne i nekvalitetno obavljanje) 3. Opravdani razlozi: vanjski, nepredvidivi i 229 neotklonjivi objektivna odgovornost

Odgovornost za tetu od teroristikih akata i javnih demonstracija: Zakon o odgovornosti za tetu nastalu uslijed teroristikih akata i javnih demonstracija, 117/03 teta od: akata terora i drugih akata nasilja poduzetih s ciljem tekog naruavanja javnog reda zastraivanjem i izazivanjem osjeaja nesigurnosti, te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izraavanja raspoloenja na javnim mjestima Odgovorna osoba: RH, na naelima drutvene solidarnosti, ravnomjernog snoenja javnog tereta te pravinog i brzog obeteenja
230

Oteenik: rtve; osobe kojima je teta uzrokovana sprjeavanjem tetne radnje ili pruanjem pomoi rtvama Iskljueni: osobe sudjelovale u organiziranju, izvrenju, poticanju, pomaganju ili pripremanju tetne radnje; pripadnici teroristike organizacije/ skupine koja je uzrokovala tetu; osobe koje su neopravdano uskratile obavijesti za sprjeavanje i uhienje poinitelja Osobe koje su po slubenoj ili radnoj dunosti sudjelovale u sprjeavanju ili otklanjanju posljedica 231 tetne radnje: naknada tete po opim propisima

tete: a) na osobi: posljedica smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja; 60 % iznosa utvrene tete, s tim da ukupna teta ne moe biti naknaena vie od 350.000,00 kuna. b) na materijalnim dobrima: na teritoriju cijele RH u obliku obnove oteenih ili unitenih materijalnih dobara po odredbama Zakona o obnovi.
232

Objektivna odgovornost Odgovornost postoji neovisno o tome je li tetnik utvren, kazneno progonjen ili oglaen krivim Isplatom naknade tete prelaze na RH do visine isplaene naknade sva oteenikova prava prema tetniku ili ZZO-u Postupak: zahtjev Dravnom odvjetnitvu RH; izvansudska nagodba s DO; sudski postupak (urni)
233

Zakon o odgovornosti RH za tetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oruanih i redarstvenih snaga tijekom domovinskog rata, 117/03 od 17. 8. 1990. do 30. 6. 1996. uzrokovali pripadnici oruanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj slubi ili u svezi s njom, ako nema karakter ratne tete (oboriva predmnijeva da su tete ratne ako su poinjene u vrijeme i na prostoru odvijanja vojnih borbenih akcija) Odgovornost RH po opim pravilima Uraunavanje novane protuvrijednosti prava koja 234 je oteenik ostvario prema propisima o obnovi

Zakon o odgovornosti RH za tetu nastalu u bivoj SFRJ za koju je odgovarala biva SFRJ, 117/03 Ako se razboritim i pravinim prosuivanjem svih okolnosti, posebice dravljanstva, prebivalita/sjedita, oteenika i tetnika, mjesta tetne radnje i nastalih tetnih posljedica, naina uzrokovanja tete i drugih okolnosti odmjerenih u njihovoj ukupnosti, moe zakljuiti da je RH, od svih drugih drava-slijednica SFRJ, u najblioj 235 vezi sa tetom.

Predmnijeva najblie veze ako je oteenik u vrijeme tetnog dogaaja bio dravljanin/pravna osoba bive SRH, a teta je poinjena na dravnom teritoriju RH. Dravljani/pravne osobe drugih drava slijednica bive SFRJ imaju pravo na naknadu tete pod navedenim pretpostavkama i uz uvjet uzajamnosti. Pri odluivanju o zahtjevu za naknadu za tete primjenjuju se, kao pravna pravila, propisi koji su bili na snazi u vrijeme uzrokovanja tete ukoliko su u suglasnosti s Ustavom RH. 236
Iskljuenje, proirenje,ogranienje odgovornosti

Iskljuenje (ogranienje) na temelju zakona: via sila; radnja treega, radnja oteenika; sluaj (iskljuena je samo subjektivna odgovornost) Proirenje odgovornosti: na temelju posebnih propisa
237
Iskljuenje, proirenje,ogranienje odgovornosti

Iskljuenje (ogranienje) na temelju ugovora: Sklopljen prije nastanka tete (u suprotnom to je otpust ili priznanje duga). Izvanugovorna odgovornost: pristanak oteenog Ugovorna odgovornost (l. 265.; l. 345.): iskljuenje valjano samo za obinu nepanju, a i takav sporazum sud moe ponititi ako je posljedica monopolskog poloaja ili neravnopravnog odnosa (pobojnost); ogranienje: ugovaranje najvieg iznosa ako nije u oiglednoj nerazmjeri ili je suprotno zakonu, a i tada samo ako je do tete dolo obinom nepanjom. Proirenje na temelju ugovora: uvijek mogue, osim ako je protivno savjesnosti i potenju
238
Popravljanje tete
Obveza dunika (subjektivno pravo vjerovnika); sankcija graanskopravne odgovornosti Nastaje u trenutku nastanka tete Nasljediva i prenosiva obveza Prestanak: izvrenjem; otpustom duga; sjedinjenjem; kompenzacijom; novacijom Svrha: a) imovinska teta: kompenzacijska (reparacija imovine); prevencijska b) neimovinska teta: kompenzacijska; 239 prevencijska; satisfakcijska
Popravljanje tete
A) Popravljanje imovinske tete (l. 185.-198.; l. 1085.-1098.): 1. Naturalna restitucija 2. Novana naknada Naturalna restitucija (povrat u prijanje stanje; restitutio ad integrum): pravilo Novana naknada: kad uspostava prijanjeg stanja nije mogua (pravno ili faktiki); kad oteenik zahtijeva, a okolnosti ne opravdavaju restituciju (stari ZOO: i kad sud smatra da restitucija nije nuna) 240
Obujam i visina naknade: Naelo potpune naknade Obujam: obina teta i izmakla korist; trokovi radi ublaavanja ili sprjeavanja tete; ostali trokovi Visina: redovna (izvanredna) cijena u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon ne propisuje to drugo (zatezna kamata od nastanka tete) Stupanj krivnje u pravilu ne utjee na obujam i visinu naknade (iznimke: ugovorna odgovornost za tetu; snienje naknade po naelu pravinosti; afekcijska cijena) Doprinos oteenikapodijeljena odgovornost; Korist za oteenikasmanjenje naknade 241
Popravljanje tete
Popravljanje tete
Novana renta: smrt, tjelesna ozljeda ili oteenje zdravlja, u pravilu, doivotno ili za odreeno vrijeme Plaa se mjeseno unaprijed, u pravilu Pravo zahtijevati osiguranje rente, osim ako nije opravdano Kapitalizacija rente: ako dunik ne da osiguranje koje sud odredi; iz drugih ozbiljnih razloga. Ukupan iznos: prema visini rente i vjerojatnom trajanju vjerovnikova ivota uz odbitak meutomnih kamata. Pravo zahtijevati poveanje/snienje rente ako se okolnosti promijene Pravo na rentu neprenosivo (iznimka: dospjeli obroci) 242
Popravljanje tete
Posebna pravila o naknadi imovinske tete u sluaju smrti, tjelesne ozljede i oteenja zdravlja: Smrt: uobiajeni trokovi pogreba; trokovi lijeenja i drugi potrebni trokovi u vezi s lijeenjem; zarada izgubljena zbog nesposobnosti za rad; u obliku rente: gubitak uzdravanja i redovitog pomaganja; osobe koje su po zakonu imale pravo na uzdravanje Tjelesna ozljeda i oteenje zdravlja: trokovi lijeenja i drugi potrebni trokove s tim u vezi; zarada izgubljena zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja; u obliku rente: zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti razvijanja i napredovanja unitene ili umanjene
243
Popravljanje tete
Posebna pravila o naknadi imovinske tete u sluaju povrede asti i irenja neistinitih navoda: Uvreda: povreda asti; Kleveta: iznoenje ili prenoenje neistinitih navoda o prolosti, znanju, sposobnosti ili o drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti Imovinska teta od uvrede i klevete Iznimka: ne odgovara tko uini neistinito priopenje o drugome ne znajui da je neistinito, ako je on ili onaj komu je priopenje uinio imao u tome ozbiljnog interesa.
244
Popravljanje tete
A) Popravljanje neimovinske tete (l. 199.-205.; l. 1099.-1106.): Uspostava stanja prije tete (moralna satisfakcija): na troak tetnika objavljivanje presude/ispravka, povlaenje izjave kojom je povreda uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie pravinom novanom naknadom. Pravina novana naknada (novana satisfakcija): u sluaju povrede prava osobnosti, ako teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, (ZOO 78: 245 za pretrpljene boli, strah)
Popravljanje tete
Visina pravine novane naknade: sud e voditi rauna o jaini i trajanju fizikih i duevnih boli i straha, cilju kojemu slui naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom. Obveza pravine novane naknade dospijeva danom podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga (l. 1103.) Odgovornost i za buduu neimovinsku tetu, ako je izvjesno da e ona trajati i u budunosti.
246
Popravljanje tete
Osobe koje imaju pravo na pravinu novanu naknadu u sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta: Brani drug, djeca i roditelji. Moe se dosuditi i brai i sestrama, djedovima i bakama, unuadi te izvanbranom drugu, ako je izmeu njih i umrlog, odnosno ozlijeenog postojala trajnija zajednica ivota. Pravo na pravinu novanu naknadu imaju i roditelji u sluaju gubitka zaetog, a neroenog djeteta. 247
Popravljanje tete
Zadovoljtina u posebnim sluajevima: osoba prema kojoj je prijevarom, prisilom ili zlouporabom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti poinjeno neko kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog udorea.
248
Popravljanje tete
Moe i u obliku rente ako je izvjesno da e trajati i u budunosti Nasljeivanje i ustup trabine naknade neimovinske tete: Nasljeivanje: samo ako je oteenik podnio pisani zahtjev ili tubu (ZOO 78: priznato pravomonom odlukom ili pismenim sporazumom). Uz iste pretpostavke ta trabina moe biti predmet ustupa, prijeboja i ovrhe.
249
ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA TETU

Pravilo: podijeljena odgovornost Solidarna odgovornost:
tetnici koji su radili zajedno Poticatelj, pomagatelj, prikrivatelj Radili nezavisno, ako se ne mogu utvrditi udjeli Nedvojbeno da je tetu prouzroila neka od vie odreenih osoba koje su povezane, a ne moe se utvrditi koja Roditelji/druge osobe i maloljetna djeca Poslodavac i zaposlenik Neispravan proizvod Motorna vozila Naruitelj i izvoa radova na nekretnini treim osobama 250

Regres isplatitelja: l.1109. Koliko iznosi udio svakoga pojedinog dunika, sud odreuje s obzirom na teinu njegove krivnje i teinu posljedica koje su proistekle iz njegova djelovanja, odnosno proputanja. Ako se udjeli dunika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim ako pravinost zahtijeva da se u konkretnom sluaju drukije odlui.
251
ZASTARA
l.230.: Trabina naknade tete zastarijeva za tri godine otkad je oteenik doznao za tetu i za osobu koja je tetu uinila. U svakom sluaju ta trabina zastarijeva za pet godina otkad je teta nastala. Trabina naknade tete nastale povredom ugovora zastarijeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze. Nakon nastupa zastare odtetnog zahtjeva oteenik moe zahtijevati od odgovorne osobe, po pravilima stjecanja bez osnove, da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzroena teta. (l. 1110.)252
Stjecanje bez osnove (l. 210.-219.; l. 1111.-1120.)

Stjecanje bez osnove, neopravdano stjecanje, nepravino obogaenje, neosnovano osiromaenje Rimsko pravo: actio de in rem verso i actio condictio Pojam: Poveanje imovine jedne strane na raun imovine druge strane bez pravne veze (i protupravnosti radnje) Ex lege nastanak obvezno-pravnog odnosa Stranke: obogaeni (dunik) i osiromaeni (vjerovnik)
253
Stjecanje bez osnove

Ope pretpostavke: 1.Umanjenje imovine osiromaenog: npr. isplata; davanje stvari; koritenje stvari na kojoj drugi ima pravo koritenja; izdavanje priznanice na ime nepostojeeg duga; sprjeavanje uveanja imovine (npr. odricanje od naslijea bez oekivane kauze, informacije koje uveavaju imovinu); rad u korist drugoga (intelektualni i fiziki). Mora biti procjenjivo u novcu.
254

2. Uveanje imovine obogaenog: npr. stjecanje prava na stvari, uteda izdatka; sprjeavanje umanjenja; koritenje tueg rada/stvari. Istinsko uveanje imovine (stjecanja prava). Procjenjivo u novcu. 3. Meuzavisnost umanjenja i uveanja: kauzalna veza (neposredna npr. isplata ili predaja stvari; posredna npr. upotreba stvari, informacija, rada). Uzajamno (npr. nitetni ugovor o prodaji) 4. Nedostatak pravne osnove (iustuts titulus): pravni posao; jednostrana izjava volje; zakon; odluka nadlenog tijela. Osnova ne postoji ili je otpala ili se nije ostvarila i sl. Razlikovati od ekonomskog obogaenja 5. Nedostatak protupravnosti sporno 255

Posebne pretpostavke: karakteristine za svaki posebni oblik stjecanja bez osnove Oblici: prema porijeklu (izvoru) djelovanja 1. Radnjom osiromaenog 2. Radnjom obogaenog 3. Radnjom tree osobe 4. Prirodnim (drutvenim) dogaajem
256

1. Radnjom osiromaenog: A) isplata neduga (plate neduga; indebiti solutio) Uvjeti: 1. Izvrenje nedugovane inidbe 2. Zabluda o postojanju duga Plate neduga iako nema zablude: prisila; zadravanje prava na povrat; isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. Iznimke: naravne ili moralne obveze (stari ZOO: i drutvene dunosti); neosnovana isplata naknade tete zbog povrede tijela, zdravlja ili smrti savjesnom pribavitelju; izvrenje prije roka u zabludi da je nastupio (odricanje od roka); izvrenje obveze koju je mogao odbiti (prigovor 257 neispunjenja ugovora);

B) Stjecanje s obzirom na osnov koji se nije ostvario: (Condictio causa data, causa non secuta; condictio ob causam futuram): oekuje nastanak pravne osnove koje izostane (npr. naknada za nalaenje zakupca ili kupca) C) Stjecanje s obzirom na osnovu koja je otpala: (condictio ob causam finitam) Osnova postoji u trenutku ispunjenja ali kasnije otpadne (npr. raskid ili ponitenje ugovora; propast predmeta obveze; retroaktivno djelovanje zakona) D) Izdatak za drugoga: izdatak ili to drugo to je 258 ovaj po zakonu bio duan uiniti

2. Radnjom obogaenog: npr. neosnovana prerada tue stvari; mijeanje; spajanje; graenje; saenje; neosnovano otuenje tue stvari; neosnovano koritenje tue stvari i sl. Moe ispunjavati i uvjete za delikt izbor ? 3. Radnjom tree osobe: spajanje, mijeanje, graenje, saenje, upotreba tue stvari u korist treega i sl. 4. Dogaajem: vanjska okolnost (npr. rijeni nanos, stoka pase tuu travu i sl.) 259

Obvezni odnos: nastaje ex lege; potraivanje vrijednosti koja je prela u imovinu obogaenoga Pravilo: vraanje stvari; Iznimka: novana protuvrijednost ako zbog prirode obogaenja ili drugih okolnosti vraanje u naturi nije mogue
260

Opseg vraanja: ovisi o savjesnosti obogaenoga i od promjena na predmetu ili u imovini obogaenoga Savjestan: vraa obogaenje u stanju u kojem je bilo na dan saznanja (protuvrijednost u novcu) ali ne vie od osiromaenja vjerovnika ZOO ne regulira: ako je darovao steenu stvar: savjestan stjecatelj nije duan vratiti; ako je stvar propala bez krivnje ili krivnjom savjesnog obogaenog: nije duan naknadu ako ne postoji obogaenje u drugom obliku Nesavjestan: potpuno vraanje (naknada u novcu) 261

Plodovi (civilni i prirodni) i kamate: Nesavjestan: od dana obogaenja; Savjestan: od dana podnoenja zahtjeva (mogua nepravednost odredbe)
Trokovi: Savjestan: nuni i korisni (ne trokovi redovne uporabe stvari). Nesavjestan: nuni (stari ZOO: i korisni do iznosa poveanja vrijednosti stvari u trenutku vraanja)
262

Tuba: condictio sine causa; condictio indebiti; obvezna tuba na inidbu (ne vlasnika) Odnos s drugim tubama: 1. S rei vindikacijom: iskljuujui 2. S tubom na naknadu tete: konkurencija? 3. S tubom na izvrenje ugovora: iskljuujui 4. S tubom iz poslovodstva bez naloga: iskljuujui (iznimno odnos konkurencije)
263
Poslovodstvo bez naloga (l. 220.228.; l. 1121.-1129.)

Negotiorum gestio: obavljanje tueg pravnog ili faktinog posla bez naloga, u ime i za raun gospodara posla Odstupanje od naela zabrane mijeanja u tue poslove, da bi se otklonila teta ili propust koristi (naelo uzajamne koristi i solidarnosti, moralna obveza) Ex lege nastanak obveza i ovlatenja
264
Poslovodstvo bez naloga

Uvjeti: 1. Stranke: a) Gospodar posla (dominus negotii): svaka fizika i pravna osoba (za odobrenje ili zabranu mora imati odgovarajuu poslovnu sposobnost); b) nezvani poslovoa; poslovoa bez naloga (gestor): svaka osoba 2. Posao: faktini ili pravni (ne nevrenje); tui posao (moe: dijelom i posao gestora npr. suvlasnici) 3. Znanje i namjera da se vri tui posao: ne mora znati iji je
265

4. Nepostojanje obveze ili ovlatenja (zakonske ili ugovorne) da se vri tui posao: moe postojati pravni odnos, ali ne obuhvaa posao (npr. prekoraenje naloga, vrenje poslova po prestanku ugovora) 5. Posao mora biti doputen po ZOO: korisno ili nuno (opasnost za imovinu ili osobu; proputanje oite koristi) 6. Namjera zasnivanja odnosa gestije: za drugoga, u njegom interesu, s namjerom 266 zasnivanja gestije (oboriva predmnijeva namjere)

7. Nepostojanje zabrane gospodara: Pravo da odlui hoe li vriti svoje poslove (prava) Zabrana: opa i posebna; prije i nakon poetka obavljanja posla (ne po zavretku). Na bilo koji nesumnjivi nain. Mora biti poznata gestoru.
267

Vrste: 1. Nuno: posao ne trpi odlaganje te predstoji oita teta. Pojam tete je iri od tete kod civilnog delikta svaka neugodnost, nezgoda i sl. Obveze gestora: a) obavjetavanje: ako je vlasnik nepoznat ili odsutan nastaviti. Vlasnik moe: -zahtijevati prestanak; -ponuditi sklapanje ugovora; -ne reagirati (gestor zavrava posao) b) nastavljanje zapoetog, ako je to mogue, dok vlasnik ne bude mogao preuzeti posao c) polaganje rauna d) ustupanje pribavljenog: stvari, novac, priznanice, dokumente i sl., prema pravilima o nalogu
268

e) panja dobrog domaina ili gospodarstvenika: potovati poznate ili predmnijevane namjere i potrebe vlasnika; nepoznate: prema namjerama razumnog ovjeka f) Ius tollendi za luksuzne trokove Gospodar ih je ovlaten zadrati ako naknadi njihovu sadanju vrijednost, ali ne vie od visine uinjenih izdataka Poloaj nalogoprimca, ali ublaen (sud moe ako okolnosti dozvoljavaju ublaiti ili iskljuiti odgovornost za obinu nepanju) Ako gestor nema odgovarajuu poslovnu sposobnost odgovara do granica svoje poslovne sposobnosti, a izvan toga za delikt u granicama svoje deliktne sposobnosti 269

Obveze vlasnika: ako je gestor radio u svemu kako treba a) osloboditi gestora posla i svih preuzetih obveza b) naknaditi tetu (sve tete, ak i one nastale obinom nepanjom - zbog namjere koristi) c) naknaditi trokove (nuni i korisni, makar uspjeh izostao). Pravo retencije za trokove i naknadu tete d) primjerena naknada za trud ako je otklonio tetu 270

2. Korisno: posao ne trpi odgaanje te predstoji proputanje oite koristi za imovinu ili osobni integritet (s obzirom na stvarne ili predmnijevane namjere i potrebe gospodara objektivni kriterij) Obveze i prava: kao kod nunog; razlika: primjerena naknada: ako pribavljena korist u svemu odgovara namjerama i potrebama gospodara
271

3. Poslovodstvo protiv zabrane gospodara: za zabranu znao ili morao znati Nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga (osim ius tollendi) Odgovara za tetu, ak i ako je do nje dolo bez njegove krivnje (za sluaj) Ako je zabrana protivna zakonu ili moralu, a osobito ako je zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obvezu koja ne trpi odgaanje, nastaje odnos gestije 272

4. Nepravo poslovodstvo: u namjeri da za sebe zadri postignute koristi iako zna da je posao tui Obveze: na zahtjev gospodara posla poloiti raun kao poslovoa bez naloga i predati mu sve postignute koristi; gospodar moe zahtijevati i vraanje stvari u prijanje stanje te naknadu tete (delikt) Prava: naknada trokova nastalih u vezi s postignutim koristima
273

Naknadno odobrenje (ratihabitio): ako gospodar naknadno odobri gestiju, gestor se smatra nalogoprimcem od poetka (preobraajno pravo gospodara, uz pristanak gestora) Privilegirani sluaj nedoputene gestije: ako netko vri tui posao u namjeri da drugome pomogne, a uvjeti za gestiju nisu ispunjeni, ima pravo na naknadu trokova, ali najvie do visine ostvarene koristi
274
Javno obeanje nagrade

Jednostrane izjave volje kao izvor obveze: ponuda, javno obeanje nagrade i vrijednosni papiri Stvaraju obvezu, ne ovlatenje na inidbu (zatita prava treih) Poziv zainteresiranim osobama da stupe s davateljem izjave u pravni odnos Laka prenosivost, mogunost zloupotrebe
275

Pojam: Javna izjava upuena neodreenom broju osoba kojom se davatelj obvezuje da e izvriti odreenu inidbu onome tko izvri neku radnju, postigne uspjeh, nae se u nekoj situaciji ili ispuni druge uvjete Spor kada nastaje obveza: izjavom volje (ZOO); kad prihvati obeanje; kad izvri radnju itd. Obveza samo za davatelja; nitko nije obvezan ispuniti Tko ispuni uvjete ima pravo na nagradu i kad nije znao za izjavu, ak i ako je obeana nakon 276 to je izvrio radnju

Uvjeti: 1. Poslovna sposobnost davatelja izjave 2. Javno obeanje (sredstva informiranja, oglasi i sl.) ako je svim zainteresiranima omogueno upoznavanje s izjavom 3. Upueno neodreenom broju osoba; moe i odreeni krug osoba, 4. Odreeni uvjeti (aktivno i pasivno ponaanje, srea, stanje i sl.). Zakoniti, moralni, odreeni i objektivno mogui 5. Odreena nagrada: to moe biti predmet inidbe 6. Odreeni rok; svatko moe traiti da sud odredi 277 rok

Djelovanje: Obveza dunika nastaje davanjem izjave; ovlatenje vjerovnika kad ispuni uvjete Pravo na nagradu ima prvi; vie istovremeno: svakome jednaki dio osim ako pravinost zahtijeva drukije Opoziv: dok nisu ispunjeni uvjeti, osim ako je odreen rok. Nain: kao i obeanje ili osobnim priopenjem. Ne djeluje prema onome tko dokae da mu nije mogao biti poznat. Valjano odricanje od prava na opoziv (bilo kada). Pravo na naknadu izdataka uinjenih do opoziva, osim ako ne bi doveli do uspjeha (do iznosa nagrade)
278

Natjeaj (konkurs): razlike od opeg pojma: - tko je izvrio najbolje ili najbre; - rok je bitan element obeanja Krug uesnika moe biti ogranien prirodom natjeaja Organizator ili povjerenstvo utvruje ispunjenje uvjeta Ako je nagrada dodijeljena protivno uvjetima svaki uesnik moe zahtijevati ponitenje natjeaja Ako je obeao vie nagrada mora isplatiti sve (ukupan iznos obeanih nagrada, bez obzira kako ih podijeli) Vlasnitvo i ostala stvarna prava na izraenoj stvari prelaze na organizatora samo ako je to odredio u natjeaju
279

Prestanak javnog obeanja: izvrenje; opoziv; protek roka; ako rok nije odreen istekom 1 godine Pravna priroda: 1. teorija o ponudi za zakljuenje ugovora neodreenom broju osoba (obveza nastaje tek kada je ponuda prihvaena); 2. jednostrana izjava volje raa obvezu u trenutku saopenja, a ovlatenje nastaje kasnije - posebni izvor obveza (ZOO)
280
Sredstva pojaanja obveza

Ratio legis: nedostaci sudskog ostvarivanja prava; djeluju unaprijed; pritisak na dunika jer prijete teim sankcijama Izvor: ugovor s dunikom ili treim; zakon Vrste: 1. Osobna: (personalna) dodatno obvezivanje dunika ili se uz dunika obvezuje i trea osoba; ogranieni uinak jer ne otklanjaju opasnost insolventnosti Ugovorna kazna; odustanica; jamstvo; solidarnost dunika 281
Sredstva pojaanja obveza

Stvarna: (realna) vjerovnik stjee stvarno pravo na stvari dunika ili tree osobe i u sluaju neispunjenja moe se namiriti protiv svakodobnog vlasnika stvari. Prednost pred osobnima nema rizika insolventnosti Zalono pravo; kapara, kaucija; avans
282
Jamstvo (l. 997.-1019.; l. 104.-126.)

Pojam: odnos vjerovnika i treega u kojemu se trei obvezuje ispuniti obvezu ako je dunik ne ispuni. U pravilu ugovorno, iznimno zakonsko Ugovorno jamstvo: jednostrano obvezujui, besplatni, formalni (pismena forma) ugovor vjerovnika i jamca. Moe se zakljuiti istovremeno, prije (pod uvjetom) i nakon nastanka obveze koju osigurava. Moe bez dunikovog znanja i protiv njegove volje Odnos dunika i jamca: izvanugovorni ili ugovorni odnos (npr. bankarska garancija), naplatni ili besplatni. Ne tie se vjerovnika niti je osnova obveze jamca prema vjerovniku
283
Jamstvo
Poslovna sposobnost jamca Predmet jamstva: svaka obveza (osobna jamac za naknadu tete zbog neispunjenja). Budua i uvjetna: ako su odreene. Naturalna: poloaj glavnog dunika; ako naknadno postane naturalna i obveza jamca je naturalna. Obveza mora biti punovana (iznimka ako jami za poslovno nesposobnog odgovara kao za poslovno sposobnog, jer je jamstvo samostalna obveza u korist vjerovnika)
284
Jamstvo
Karakteristike: 1. Akcesornost (sporednost): pretpostavka je valjana dunikova obveza. Prati pravnu sudbinu dunikove obveze, ima sve dunikove realne prigovore. Ne moe se cedirati (prenositi) bez glavnog potraivanja 2. Supsidijarnost (dunik drugog reda): nakon to se obratio pismenim pozivom duniku i protekao rok iz poziva (osim kada je oito da dunik ne moe ispuniti ili je u steaju) prigovor reda (beneficium ordinis)
285
Jamstvo
Djelovanje: 1. Odnos vjerovnika i jamca: akcesorna i supsidijarna obveza, ista po kvaliteti i po obujmu ili manja Poveanje ili oteanje obveze ugovorom vjerovnika i dunika nakon nastanka jamstva ne djeluje prema jamcu Odgovara za poveanje obveze zbog dunikovog zakanjenja ili krivnje Smanjenje obveze dunika u steaju ne utjee na jamca. Ogranienje odgovornosti nasljednika ne utjee na jamca (odstupanja od akcesornosti zbog svrhe jamstva) Duguje: zateznu kamatu; ugovornu (redovnu) dospjelu nakon zakljuenja ugovora o jamstvu 286
Jamstvo
Jameva ovlatenja prema vjerovniku: Da bude obavijeten o zakanjenju i o steaju dunika Ako vjerovnik napusti drugu garanciju dug jamca se utoliko smanjuje Pravo na sve realne prigovore (i kompenzacije dunika prema vjerovniku), ak i ako ih se dunik odrekao. Dunikovo priznanje duga ne djeluje prema jamcu Pravo na osobne prigovore prema vjerovniku 287
Jamstvo
Obveza jamca zastarijeva za 2 godine od dospjelosti obveze glavnog dunika, ako za glavnu obvezu rok nije krai (osim kod solidarnog jamstva). Prekid zastare prema duniku djeluje prema jamcu samo ako je prekinuta pokretanjem sudskog postupka. Zastoj zastare obveze dunika ne djeluje prema jamcu Pravo jamca koji je platio dug zahtijevati izdavanje priznanice, predaju isprava i sredstava osiguranja (runi zalog)
288
Jamstvo
Odnos jamca i glavnog dunika: 1. Prije zakljuenja ugovora o jamstvu (nema utjecaja na odnos jamca prema vjerovniku) 2. Prije isplate: pravo traiti od dunika osiguranje svog potraivanja, ako se obvezao sa znanjem ili odobrenjem dunika, i to: - ako dunik nije ispunio dospjelu obvezu; - ako je vjerovnik tuio jamca; ako se dunikovo imovinsko stanje pogoralo nakon sklapanja ugovora o jamstvu
289
Jamstvo
2. Nakon isplate (regresni odnos): jamac ne preuzima dug niti oslobaa glavnog dunika zakonska personalna subrogacija do visine isplaenog i dugovanog dunik prema jamcu ima sve prigovore koje je imao prema vjerovniku (neosnovano obogaenje vjerovnika - kondikcija) Jamac jednog od solidarnih sudunika ima regres prema svim solidarnim sudunicima Jamac koji je isplatio vjerovnika ne obavijestivi dunika pa ovaj opet isplati, nema regres prema duniku nego kondikciju prema vjerovniku 290
Jamstvo
Prestanak: - prestankom glavne obveze na bilo koji nain; - otpustom duga jamcu; - nasljeivanjem vjerovnika (konfuzija); - preuzimanjem duga od novog dunika, osim ako ne pristane jamiti za njega; - jamevim ispunjenjem; - ako vjerovnik na jamev poziv ne zahtijeva ispunjenje dospjele obveze od dunika u roku od 1 mjeseca; - ako vjerovnik na jamev poziv u roku od 1 mjeseca ne odredi rok ispunjenja obveze dunika
291
Jamstvo
Vrste jamstva: 1. Supsidijarno: beneficium ordinis 2. Solidarno (jamac platac): nema supsidijarnosti; slinost s pasivnom solidarnou (akcesornost; regres). Trgovaki ugovori predmnijeva solidarnosti jamstva 3. Sujamstvo: vie jamaca, predmnijeva meusobne solidarnosti sujamaca. Regres prema glavnom duniku, prema ostalim jamcima za njihov dio 4. Jamev jamac: jami vjerovniku da e ispuniti ako jamac ne ispuni tzv. jamac drugog reda. Regres prema duniku, a obveza jamca za kojeg je jamio prestaje
292
Ugovorna kazna (l. 270-276; 350.356.)

Stipulatio poenae: stari ZOO: uinci obveza; novi ZOO: uinci ugovora Pojam: Sporazum kojim se dunik obvezuje vjerovniku da e mu isplatiti odreenu sumu novca ili pribaviti drugu materijalnu korist ako ne ispuni obvezu, neuredno je ispuni (novi ZOO) ili zakasni. Sporedna (akcesorna) obveza Paritet forme Ne moe se ugovoriti za novane obveze (zatezna kta) 293 Moe se odrediti u fiksnom iznosu, postotku i sl.
Ugovorna kazna
Svrhe: 1. Pritisak na dunika; 2. Jednostavna i brza naknada tete Uvjeti: 1. Povreda obveze; 2. Krivnja dunika (presumirana); 3. Valjana klauzula o ugovornoj kazni Vrste: 1. Ugovorna kazna za sluaj neispunjenja: alternativni zahtjev jer je ugovorna kazna alternativa ispunjenja. Vjerovnik mora o izboru obavijestiti dunika u razumnom roku. Izbor je neopoziv (prestanak ugovora raskidom ili odricanje od 294 ugovorne kazne)
Ugovorna kazna
2. Ugovorna kazna za sluaj neurednog ispunjenja ili zakanjenja: kumulativan zahtjev (ispunjenje i ugovorna kazna). Pod prijetnjom gubitka prava vjerovnik mora odmah po prijemu zakanjelog ili neurednog ispunjenja obavijestiti dunika da zadrava pravo na ugovornu kaznu (inae mu ostaju samo redovita pravila o ugovornoj odgovornosti) Ako stranke izriito ne ugovore vrstu, vrijedi predmnijeva ove ugovorne kazne (povoljnija za vjerovnika)
295
Ugovorna kazna
Odnos ugovorne kazne i naknade tete: unaprijed odreena naknada tete iako se ne zna da li e nastati i kolika e biti Razlike: izvor; pretpostavke (ne ovisi o postojanju i visini tete) lake ostvarenje, izbjegavanje sporova. Ako je teta vea od ugovorne kazne, za ostatak se mora dokazati postojanje i visina tete. Nema kumulacije zahtjeva.
296
Ugovorna kazna
Mogunost smanjenja previsoko ugovorene kazne: ogranienje naela dispozitivnosti (sprjeavanje nesavjesnog ponaanja) Nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i znaaj predmeta obveze (OU - nerazmjerna teti) Sudska praksa: stvarna teta + kazna
297
Ugovorna kazna
Zakonski penali (kazna, naknada, stojnice i sl.): Ako je za neispunjenje, neuredno ispunjenje ili zakanjenje zakonom odreena visina naknade, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu i naknadu odreenu zakonom (izbor), osim ako je to zakonom doputeno.
298
Odustatnina (l. 82.-83.; l. 306.-307.)

Pojam (odustanica): ugovorno ovlatenje za jednu ili obje stranke da odustane od ugovora isplatom sume novca ili druge imovinske vrijednosti. Akcesorni sporazum prije, nakon ili pri sklapanju ugovora Facultas alternativa za stranu u iju korist je ugovorena (druga strana to ne moe zahtijevati) Potestativno pravo (pravna mo)prestanak ob. odnosa Neopoziv izbor: ako je izabrala odustatninu uz izjavu je mora predati i time ugovor prestaje; moe se odrei odustatnine Pravo opcije moe se vezati rokom, a ako se ne odredi, pravo odustajanja prestaje dospjelou obveze ili 299 zapoinjanjem ispunjenja
Odustatnina
Pravna priroda: sporna sredstvo osiguranja ili slabljenja ugovorne discipline. Lak nain izlaska iz ugovora. Ne mora dati razloge odustanka, niti je vezana za krivnju Raskid sporazumom, krivnjom obje stranke ili iz razloga za koje stranke ne odgovaraju: ne plaa se odustatnina Ako je za raskid kriva stranka koja je mogla odustati plaa odustatninu Ako je za raskid kriva druga strana - nema odustatnine Odustanina nije naknada tete (ne kri se ugovor nego koristi ovlatenje iz ugovora). Izuzeci: - tako ugovoreno; dolozno koritenje odustatnine
300
Kapara (l. 79.-81.; l. 303.-305.)

Pojam: suma novca ili koliina drugih zamjenjivih stvari koju dunik predaje vjerovniku u cilju osiguranja ispunjenja obveza iz ugovora i kao znak da je ugovor sklopljen (moe obostrana kapara, ali nije potrebno) Treba naglasiti da je to kapara, jer inae moe biti i avans Vjerovnik stjee vlasnitvo Realni ugovor; akcesorni ugovor; istovremeno ili poslije zakljuenja glavnog ugovora Funkcije: a) znak da je glavni ugovor sklopljen (arrha confirmatoria): ugovor nastaje tek poto je kapara dana dispozitivno pravilo (mogu iskljuiti)
301
Kapara
b) sredstvo osiguranja: psiholoki pritisak; laka naknada tete Ako je ugovor izvren kapara se vraa ili uraunava; ako se sporazumno raskine ili su oba kriva ili nitko nije kriv, kapara se vraa; Ako je za neispunjenje kriva strana koja je dala kaparu druga strana moe zadrati kaparu; ako je kriv primatelj druga strana moe traiti vraanje dvostruke kapare ova pravila nisu vezana za postojanje tete. Koritenje ovih ovlatenja dovodi 302 do raskida ugovora
Kapara
Pravila o kapari ne iskljuuju djelovanje opih pravila o ispunjenju: moe izabrati ispunjenje i naknadu tete zbog zakanjenja, odnosno neispunjenja. Ako je kriva strana koja je dala kaparu ona se vraa/uraunava u naknadu tete. Ako je primatelj kriv druga strana moe traiti vraanje kapare i naknadu tete Djelomino ispunjenje: ako ga prihvati ne moe zadrati (traiti dvostruku) kaparu samo opa ovlatenja, uraunavanje u naknadu tete ili vraanje kapare 303
Kapara
Zahtjev sudu za smanjenje pretjerano velike kapare zloupotreba prava Strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljanjem kapare niti druga vraanjem dvostruke dispozitivno pravilo stranke mogu ugovoriti da kapara ima ulogu odustanice (ostavljanjem kapare ili vraanjem dvostruke izlaze iz ugovora) c) sredstvo isplate dijela obveze unaprijed
304
Kaucija
Pojam: suma novca koju dunik predaje vjerovniku u cilju osiguranja ispunjenja obveze iz ugovora. (npr. kod javnog nadmetanja, trgovaki ugovori i sl.) Sporedan ugovor; visina ovisi o sporazumu (postotak glavne obveze i sl.) Djelovanje: dunik pristaje da kaucija definitivno pripadne vjerovniku ako ne ispuni ugovor, bez obzira na uzrok krivnja je irelevantna. Ima odtetni karakter ali ne zavisi o nastanku tete Urednim ispunjenjem kaucija se vraa 305
Predujam (avans)
Pojam: Suma novca ili zamjenjivih stvari koju jedna strana predaje drugoj u trenutku zakljuenja ugovora kao djelomino anticipirano ispunjenje (najee kod ugovora s elementima ugovora o djelu) Nije sredstvo osiguranja nego sredstvo ispunjenja ako se obveza ne izvri avans se vraa bez obzira na krivnju dunika, ali djeluje posredno kao sredstvo uvrivanja obveza (psiholoki pritisak; ulaganje sredstava) Sredstvo olakanja izvrenja obveze druge strane
306
Pravo zadranja (l. 286.-289.; l. 72.-75.)

Pojam: Ovlatenje vjerovnika dospjele i utuive trabine da do njenog ispunjenja zadri neku dunikovu stvar i da se naplati iz njene vrijednosti Karakteristike: - iznimka od zabrane samovlasnog vrenja prava (doputena samopomo); -akcesornost; - dvostruka funkcija; ZOO: opi pojam (posebne vrste); jedinstvenost retencije Uvjeti: 1.Potraivanje: a) uzajamnost (ne trai se koneksitet); b) bilo koji izvor; c) dospjelo u trenutku vrenja retencije (iznimka: kvalificirana retencija, retencija u nudi insolventnost dunika); d) utuivo; e) novano?
307
Pravo zadranja
2. Predmet: sve stvari u prometu (radi namirenja); a) nekretnine; b) pokretnine (plodovi; literarno i umjetniko vlasnitvo; potrone stvari; individualizirane novanice; vrijednosni papiri) Iskljuene: stvari van prometa; punomo dobivena od dunika, druge dunikove isprave, iskaznice, dopisi i ostale sline stvari, druge stvari koje se ne mogu izloiti prodaji Vlasnitvo na objektu: dunik vlasnik ili suvlasnik (ne zajedniar, jer nisu odreeni dijelovi). Kasnije promjene vlasnitva ne dovode do gubitka retencije
308
Pravo zadranja
3. Posjed: neposredan ili posredan; ne detencija 5. Iskljuenje: - nesavjesnost stjecanja posjeda (kada je stvar izala iz posjeda dunika protiv njegove volje); stari ZOO: stvari predane vjerovniku na uvanje ili poslugu (odnosi povjerenja; predaja do svakodobnog opoziva; svrha ostave i posudbe)
309
Pravo zadranja
Djelovanje: a) Prema duniku: - ovlatenje zadrati stvar do potpunog namirenja (duan uvati stvar s panjom, trokovi uvanja na duniku; ne smije upotrebljavati i koristiti); - namirenje iz vrijednosti nakon obavijesti o namjeri namirenja (rok milosti), a prema pravilima o namirenju iz zaloga b) Prema treima: - prema nositeljima stvarnih prava nastalima nakon nastanka retencije; - prema dunikovim vjerovnicima poloaj zalonog vjerovnika
310
Pravo zadranja
Prestanak: - prestanak potraivanja; (ne prestaje zastarom); - voljni gubitak posjeda; - propast stvari; davanje adekvatnog osiguranja Odnos retencije i zalonog prava: Slinosti: cilj; posjed; ne gube se zbog zastare; nedjeljiva prava. Razlike: zalono pravo u pravilu nastaje ugovorom, retencija na temelju zakona; zalono pravo na nekretnini vezano za formu, retencija ne; predmet zalonog prava iri (stvari koje mogu biti predmet posjeda; stvari u vlasnitvu dunika); posjed bitan element retencije; zalono pravo prati stvar, retencija se gubi gubitkom posjeda 311
Pravo zadranja
Pravna priroda: obvezno ili stvarno pravo? Stvarno: - mogu se retinirati samo tjelesne stvari; nemogua je retencija vlastite stvari; - djeluje i prema treima; - zadovoljenje po pravilima za zalog. Obvezno: - dilatorni prigovor; odgovornost za tetu na stvari prema pravilima ugovorne odgovornosti; - otklanjanje davanjem osiguranja; vezanost za posjed i nedostatak prava slijeenja (nema vindikacijski i negatorni zahtjev). Institut sui generis - izmeu stvarnog i obveznog 312 prava.
Djelovanje obveza
Nastanak prava i obveza na temelju zakona (dispozitivna pravila) 1. Djelovanje prema duniku: a) izvrenje obveze savjesno u svemu kako glasi; b) odgovornost za povredu obveze: ovisi o obujmu i vrsti povrede: pravo na raskid ugovora, snienje cijene; naknadu tete zbog neispunjenja, neurednog ispunjenja i zakanjenja (subjektivna presumirana odgovornost u pravilu); pobijanje dunikovih pravnih radnji) 313
Djelovanje obveza
2. Djelovanje prema vjerovniku: a) ovlatenje traiti ispunjenje (realizacija sredstava osiguranja); b) pravo na tubu (zahtjev) i prinudnu ovrhu; c) pobijanje dunikovih pravnih radnji (paulijana); d) pravo zadranja; e) prava u posebnim sluajevima Dunosti vjerovnika: nije duan traiti ni primiti ispunjenje ali duguje naknadu tete koju je dunik imao radi pripremanja ispunjenja; dunost suradnje s dunikom u ispunjenju 314
Prestanak: sporazumom, ispunjenjem, drugi zakonski naini. Prestankom glavne gase se i sporedne 1. ISPUNJENJE: (l. 295335; l. 161.-194.): izvrenje inidbe pravilno i u svemu kako glasi, s namjerom ispunjenja. Dispozitivna pravila. Uvjeti: 1. Subjekti: A) Ispunjava: a) dunik dunost i pravo; jedini: intuitu personae obveze; obveze neinjenja i trpljenja, popravljanje neimovinske tete isprikom i sl.; izriito ugovoreno.
Poslovna sposobnost (zakonski zastupnik moe traiti ponitenje ispunjenja, osim ako je dug nesumnjiv i dospio, a i tada ako je obveza naturalna) 315
Prestanak obveza
Ispunjenje
b) punomonik ili druga osoba koja vri faktine radnje ispunjenja (dunik odgovara kao za sebe) c) trea osoba koja ima pravni interes (zaloni dunik, protivnik pobijanja, jamac) - vjerovnik mora primiti ispunjenje i kad se dunik protivi d) trea osoba koja nema pravni interes vjerovnik nije duan primiti, osim ako se dunik suglasio, moe primiti i protiv volje dunika Ako se dunik ponudi da sam ispuni vjerovnik ne moe primiti ispunjenje od treega
316
Ispunjenje
Posljedice ispunjenja od strane treega: Zakonska personalna subrogacija: trei ima pravni interes - u trenutku ispunjenja ex lege sva prava i sredstva osiguranja prelaze na treega Ugovorna personalna subrogacija: trei nema pravni interes prilikom ili prije ispunjenja - ugovor o personalnoj subrogaciji s vjerovnikom (mora pristati) ili prije s dunikom. Ako se drugo ne ugovori, prelaze i sva sporedna prava i sredstva osiguranja 317 Vjerovnik ne odgovara za bonitet i veritet
Ispunjenje
B) Prima ispunjenje: a. vjerovnik: poslovno sposoban (u suprotnom zakonski zastupnik moe zahtijevati ponovno, osim ako dunik ne dokae da se predmet ispunjenja nalazi u vjerovnikovoj imovini ili je od toga imao koristi) b. trei: na temelju zakona (zakonski zastupnik, cedent ako dunik nije znao za cesiju, itd.), sudske odluke (ovrha nad imovinom vjerovnika) ili ugovora ili izjave volje vjerovnika (trei nema zahtjev nego je samo osoba kojoj se vri ispunjenje delegacija prijema ispunjenja) Ispunjenje neovlatenom treem ne oslobaa, osim ako je vjerovnik odobrio ili se koristio ispunjenjem 318
Ispunjenje
2. Predmet ispunjenja: - inidba, a ne stvar. Samovlasno mijenjanje predmeta obveze (aliud): neispunjenje (zakanjenje), a ne ispunjenje s materijalnim nedostatkom Zamjena ispunjenja (datio in solutum): ugovor kojim vjerovnik pristaje na drugu inidbu - bezuvjetno ispunjenje Predaja radi prodaje (datio pro solvendo): predaja druge stvari ili prava da bi je vjerovnik prodao i namirio se a ostatak vratio. Obveza prestaje tek po namirenju a ne predajom stvari (prava) - uvjetno ispunjenje. U realizaciji vjerovnik mora postupati u skladu s interesima dunika (odgovornost za tetu). Rizik sluajne propasti stvari na 319 duniku
Ispunjenje
Djelomino ispunjenje: u naelu se obveza ispunjava u cijelosti, vjerovnik nije duan ali moe primiti djelomino ispunjenje. Ne moe odbiti samo ako je ugovoreno ili se redovito ispunjava u dijelovima. Novane obveze se uvijek mogu ispuniti u dijelovima
320
Ispunjenje
3. Vrijeme ispunjenja: Utvrivanje roka dospjelosti: zakon; ugovor; prema svrsi posla, prirodi obveze ili drugim okolnostima koje zahtijevaju rok; vjerovnik odmah po nastanku moe neformalnom izjavom zahtijevati ispunjenje, odnosno dunik zahtijevati od vjerovnika da primi ispunjenje (obveza dospijeva izjavom)
321
Ispunjenje
Novane obveze kod trgovakih ugovora (l. 174. ZOO 05): ako rok nije odreen zakonom ni ugovorom, u roku od 30 dana od primitka rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva; od ispunjenja vjerovnikove obveze ako dan primitka zahtjeva nije mogue utvrditi ili je primljen prije ispunjenja vjerovnikove obveze; od proteka roka za pregled ako je zahtjev primljen prije isteka tog roka. Ugovaranje dueg roka je nitetno: ako je suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu vjerovnika
322
Ispunjenje
Ispunjenje prije roka: u pravilu nemogue Iznimke: A) Vjerovnik: 1. ako dunik ne preda ugovoreno sredstvo osiguranja ili ga ne dopuni, a izgubilo je na vrijednosti bez krivnje vjerovnika; 2. rok u iskljuivom interesu vjerovnika B) Dunik: 1. rok u iskljuivom interesu dunika (obavijest i voditi rauna da ne bude u nevrijeme); 2. novane obveze kogentna norma, odricanje nema pravni uinak
323
Ispunjenje
Obveza je ispunjena: kad je vjerovnik primio izvrenje (sukcesivne: tek ispunjenjem svih dijelova gasi se glavno potraivanje) Novane obveze: kad je uplata stigla banci vjerovnika; plaanje potom koje je ugovoreno: uplatom dugovanog iznosa poti; plaanje potom koje nije ugovoreno: kad vjerovnik primi novanu doznaku
324
Ispunjenje
Zakanjenje dunika: Uvjeti: 1. dospjelo 2. punovano 3. utuivo 4. ako rok nije odreen poziv (opomena) izriito, preutno, sudski, vansudski (nije potreban ako dunik namjerno sprjeava da sazna) - pravna mo vjerovnika Poinje: od slijedeeg dana po dospijeu (dies interpelat pro homine; poziv) Zavrava: ispunio; ponudio uredno ispunjenje i spreman je ispuniti; produenje roka ispunjenja (pro futuro); nemogunost ispunjenja (pro futuro) ZOO: objektivni pojam (via sila i krivnja drugoga) Ne moe pasti u zakanjenje: naturalne; negativne; fiksni ugovor; nemogunost ispunjenja prije neskrivljenog zakanjenja; prigovor neispunjenja ugovora; vjerovnik 325 neosnovano odbio primiti ispunjenje
Ispunjenje
Posljedice objektivnog zakanjenja: ispunjenje (ne moe se osloboditi davanjem naknade tete dok je mogue ispunjenje); tuba; prinudno namirenje; odgovornost za sluajnu propast stvari ako ne dokae da bi stvar propala i da nije pao u zakanjenje; paulijanske tube; retencija; prigovor neispunjenja ugovora; zatezna kamata; odgovornost za nemogunost ispunjenja nastalu nakon zakanjenja, osim ako dokae da bi do nemogunosti dolo i da nije u zakanjenju; kupnja radi pokria Posljedice skrivljenog zakanjenja: (predmnijeva krivnje): naknada tete (pravila o ugovornoj odgovornosti za zakanjenje s ugovornom obvezom); ugovorna kazna; 326 kapara
Ispunjenje
Vjerovniko zakanjenje: - neopravdano odbije ili onemogui ispunjenje (dunost suradnje); - ne nudi istodobno svoju dospjelu obvezu Uvjeti: 1. Dospjela trabina; 2. ponuda ispunjenja obveze u svemu kako glasi (poduzimanje potrebnih radnji, osim ako je nuna suradnja vjerovnika npr. alternativne obveze, ambalaa, prijevoz, proba); 3. Neopravdano odbijanje, onemoguavanje prijema (krivnja se oborivo predmnijeva; subjektivni pojam zakanjenja); ne nudi protuinidbu
327
Ispunjenje
Posljedice: naknada tete, trokova uvanja i odravanja stvari; rizik sluajne propasti ili oteenja stvari; prestanak dunikog zakanjenja; ovlatenje sudskog depozita i prodaje stvari Prestanak: izvrenje radnje; primitak ispunjenja; sporazum stranaka (otpust duga); davanje novog roka (prestaje pro futuro); nemogunost ispunjenja (prestaje pro futuro)
328
Ispunjenje
4. Mjesto ispunjenja: pravni posao, zakon, svrha, priroda obveze i ostale okolnosti; sjedite (ona poslovna jedinica koja ispunjava ako je to bilo poznato vjerovniku), prebivalite (boravite) dunika u vrijeme nastanka obveze Novane obveze: sjedite/prebivalite vjerovnika u trenutku izvrenja (mjesto gdje se vode sredstva vjerovnika). Ako je promijenio sjedite/prebivalite od nastanka obveze, trokove promjene snosi sam
329
Ispunjenje
Uraunavanje ispunjenja: istorodne obveze iz razliitih odnosa (dispozitivna pravila): sporazum stranaka; odreenje dunika prilikom ispunjenja; red dospjelosti; nikakvo ili slabije osiguranje; koja je za dunika vei teret; po redu nastanka; razmjerno. Sporedna i glavna potraivanja: trokovi, kamata, glavnica
330
Ispunjenje
Isprave: dokazna sredstva 1. Priznanica: tko ispuni ovlaten je zahtijevati izdavanje priznanice o troku vjerovnika (svi podaci: dug, izvor, obujam ispunjenja, prigovori, mjesto, vrijeme itd.) Plaanje preko pote ili banke: samo ako dokae opravdani razlog za priznanicu. Priznanica za glavni dug je oboriva predmnijeva da su plaeni sporedni (kamate, trokovi), isto priznanica za kasnije rate u odnosu na ranije Pravo uskratiti ispunjenje ako vjerovnik odbije 331 izdati priznanicu
Ispunjenje
Obveznica: isprava o postojanju duga. Ako dunik ispuni obvezu moe zahtijevati povrat obveznice, i kad je izdana priznanica. Ne moe uskratiti ispunjenje ako vjerovnik odbije vratiti obveznicu. Ako vjerovnik ne moe vratiti obveznicu, dunik moe zahtijevati javno ovjerenu ispravu da je obveza prestala. Djelomino ispunjenje: pravo da se to zabiljei u obveznici Vraanje obveznice: oboriva predmnijeva da je dug 332 vraen
Ispunjenje
Posebna prava u sluaju vjerovnikog zakanjenja: 1. Polaganje dugovane stvari u depozit: zakanjenje, nepoznat, nedostupan, bez zakonskog zastupnika. Obavijest vjerovniku (odgovornost za tetu). Trokove preko redovitih trokova ispunjenja snosi vjerovnik Vrste: a) sudski depozit: stvarno nadlean sud ili dr. zakonom ovlatena osoba u mjestu ispunjenja (u drugom mjestu naknada tete vjerovniku); b) druga osoba (stvar se ne moe uvati u sudu - sud imenuje depozitara.) U trgovakim ugovorima predaja javnom skladitu ima uinak polaganja u sud. Depozitar odgovara po pravilima ugovora depozitu
333
Ispunjenje
Uinak polaganja: osloboenje od obveze; prestanak zakanjenja dunika Moe povui stvar: smatra se da polaganja nije bilo (sve posljedice teku bez prekida) Ne moe povui stvar: - pismena izjava o odricanju; - vjerovnikova izjava da prihvaa polaganje kao ispunjenje; - pravosnana presuda koja utvruje da je polaganje ispunilo uvjete za ispunjenje Vjerovniku se stvar predaje uz ispunjenje uvjeta koje je postavio dunik (ispunjenje protuinidbe, 334 trokovi polaganja i sl.), ako su u skladu s pravom
Ispunjenje
2. Prodaja umjesto polaganja: pretpostavke za polaganje, ali je stvar nepodesna za uvanje ili su trokovi nerazmjerni vrijednosti stvari dunik je moe izloiti javnoj prodaji. Prodaja iz slobodne ruke: ako stvar ima tekuu cijenu; ako je vrijednost mala u usporedbi s trokovima javne prodaje. Ako stvar propada duan je prodati je bez odlaganja i na najbolji nain Obveza obavijestiti vjerovnika o namjeri prodaje Od cijene se odbijaju trokovi prodaje, a ostatak polae za vjerovnika u sudu mjesta prodaje Prodaju moe traiti i uvar stvari ako vjerovnik ne plati trokove uvanja 335
Kompenzacija (l. 336.-343.; l. 195.202.)

Prijeboj, obraun, izravnanje: prestanak uzajamnih potraivanja iz razliitih odnosa meusobnim prebijanjem. Prednosti: ekonominost postupka, manji trokovi, uteda vremena, bezgotovinsko plaanje, iskljuuje rizik insolventnosti. Slabosti: ne stjee sredstva, prinudno ispunjenje za drugu stranu, dunost vjerovnika veeg potraivanja da primi nepotpuno ispunjenje i kad to nije obvezan
336
Kompenzacija
Vrste: jednostrana (zakonska), sporazumna Jednostrana: ne nastaje ex lege Uvjeti: 1. uzajamnost (zamjenitost) trabina, iz bilo kojeg izvora i nastala bilo kada. Iznimke: a) stari ZOO: solidarne obveze; b) cesija - dunik ima sve prigovore koje je imao prema starom vjerovniku do obavijesti o ustupanju; c) jamstvo jamac moe koristiti prigovor kompenzacije glavnog dunika ak kad ga se on odrekao, ali dunik ne moe prebiti ono to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik 337 duguje njegovu jamcu.
2. Jednorodnost: istovrsnost po rodu i kvaliteti (razliite valute - moe konverzijom, ako to ne teti) 3. Dospjelost trabina: (steaj - dospijevaju sve trabine) 4. Utuivost trabina: civilna jer je kompenzacija vrsta prinudnog ispunjenja. Iznimka: ako je bila civilna kada su se stekli uvjeti, osim izjave (retroaktivnost izjave). Ako se dunik ne pozove na zastaru nastupaju uinci kompenzacije 5. Izjava: prigovor dunika pozvanog na ispunjenje ili prije. Davanjem izjave nastaju uinci kompenzacije od trenutka kada su se stekli 338 ostali uvjeti
Kompenzacija
Kompenzacija
6. Nekompenzabilne trabine: 1. trabine koje se ne mogu plijeniti (socijalna davanja, alimentacije i sl.); 2. zakonska obveza uzdravanja; 3. naknada tete zbog smrti, naruenja zdravlja; 4. trabine povrata stvari koju je dunik uzeo bespravno ili mu je dane na uvanje ili posudbu (zatita od protupravnog ponaanja ili od izigravanja povjerenja) 5. trabine naknade tete izazvane namjerno. Sporazumna kompenzacija: nastaje ugovorom; dovoljna je uzajamnost 339
Otpust duga (l. 344.-347.;l. 203.206.)

Oprotaj, prestanak obveze bez ispunjenja. Izjava vjerovnika uz pristanak dunika. Ugovor: ope pretpostavke za valjanost ugovora; neformalan; moe i preutno (vraanje isprave o dugu + utnja dunika). Vraanje zaloga ili drugog osiguranja ne znai otpust duga. Dobroini ili uz naknadu. Posljedice: potpuni (i sporedna prava) ili djelomini prestanak obveze. Otpust glavnom duniku otputa i jamca ali ne obratno. Otpust jednog jamca ne oslobaa ostale ali se njihov dio smanjuje. Opi otpust gasi sve trabine osim onih za koje vjerovnik 340 nije znao u trenutku otpusta
Sjedinjenje (l. 353.; l. 207.)

Konfuzija: ista osoba postaje dunik i vjerovnik (nasljeivanje; ugovor o ustupanju trabine; sjedinjenje pravnih osoba). Obveza prestaje u trenutku sjedinjenja osim ako je upisana u javne knjige. Iznimke: jamac naslijedi vjerovnika; vjerovnik cedira na jamca trabinu obveza glavnog dunika ostaje, obveza jamca se gasi; ako bi to vrijealo postojea prava treih (zalog, plodouivanje); vjerovnik naslijedi prezaduenog dunika (konkurira s ostalim vjerovnicima do visine naslijeenog separatio bonorum) 341
Nemogunost ispunjenja (l. 354.-356.; l. 208.-210.)

Obveza prestaje ako njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti za koje dunik ne odgovara. Krivnja se predmnijeva. Nemogunost: naknadna, a ne poetna. Pravna ili faktina. Dugovanje speciesa (genus perit dominus). Trajna, a privremena samo ako vjerovnik nama interesa za naknadno ispunjenje. U naelu potpuna, djelomina samo ako nema interesa za djelomino ispunjenje. Prije dospijea. Prestaju glavne i sporedne obveze. Ustupanje steenoga zbog propasti stvari (svota osiguranja i sl.) Posebna pravila za alternativne i fakultativne obveze 342
Posebna pravila za dvostrano obvezne ugovore (l.137.138.; l. 373.-374.) Objektivna (subjektivna naknada tete) Potpuna: obveza druge strane se gasi (kondikcija za ispunjeno) Djelomina: druga strana moe raskinuti ugovor ako joj djelomino ispunjenje ne odgovara, inae ostaje na snazi uz razmjerno snienje protuobveze Nemogunost nastala nakon dospijea: dunik odgovara ako je odgovoran za zakanjenje (predmnijeva), a oslobaa se ako dokae da bi stvar sluajno propala i da je na vrijeme ispunio (l. 262.; l. 342.) Ugovorom se moe proiriti odgovornost, osim ako bi to bilo suprotno savjesnosti i potenju Ugovorom se moe iskljuiti/ograniiti odgovornost, osim ako je do nemogunosti dolo namjerno ili krajnjom 343 nepanjom
Nemogunost ispunjenja
Smrt (l. 359.; l. 213.)

Smru dunika ili vjerovnika prestaju obveze (potraivanja) ako su nastala s obzirom na osobna svojstva koje od stranaka ili osobne sposobnosti dunika Obveza prestaje u trenutku smrti (proglaenja nestale osobe umrlom), prije proizvedeni uinci ostaju u pravilu na snazi. Nasljednik odgovara itavom imovinom, do visine vrijednosti naslijeenog.
344
Protek vremena i otkaz (l. 357.-358.; l. 211.-212.)

Obvezni odnos s odreenim rokom trajanja prestaje protekom roka, osim kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka produljuje za neodreeno vrijeme, ako ne bude pravodobno otkazan Obvezni odnos ije trajanje nije odreeno svaka strana moe okonati otkazom. Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme. Otkazani odnos prestaje kad istekne otkazni rok odreen ugovorom, zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka 345
Promjene u obveznom odnosu

1. Promjene na strani subjekata (80-144) ustup trabine (80-89) subrogacija (90-95) preuzimanje duga (96-100) pristupanje dugu (101-102) preuzimanje ispunjenja (103) jamstvo (104-126) prijenos ugovora (127-129) uputa (asignacija) (130-144)
346
Promjene u obveznom odnosu

Promjene sadraja (145.-159.) obnova (novacija) (145- 149) nagodba (150-159)
347
Ustup trabine (cesija) (l.436.-445.; l. 80.-89.)

Pojam: Ugovor vjerovnika (ustupitelj, cedent) i treeg (primatelj, cesionar) kojim trabina prema duniku (cesus) prelazi na primatelja, a ustupitelj izlazi iz obveznog odnosa Ne mogu se ustupiti: 1. Zakonom izuzete trabine (novane rente zbog smrti bliske osobe ili zbog ozljede tijela ili naruenja zdravlja; naknade neimovinske tete osim ako je oteenik podnio pisani zahtjev ili tubu; trabine iz zabranjenih ugovora; sporedne trabine bez glavnih); 2. Strogo osobne trabine (nalog, punomo, zakonska obveza izdravanja) 3. Trabine ija se priroda protivi prijenosu (stipendije, ugovor o doivotnom uzdravanju); 4. Ako stranke tako ugovore. 348
Ustup trabine
Uvjeti: ope pretpostavke za nastanak ugovora; paritet oblika, ako se prenosi trabina iz formalnog ugovora. Osnova/causa cesije: naplatna (prodaja, razmjena, plaanje duga, causa credendi) ili besplatna (darovanje). Obavjetavanje dunika nije uvjet valjanosti ugovora. Djelovanje: 1. Odnos primatelja i dunika: ista prava i obveze svi prigovori koje je dunik imao u trenutku saznanja za cesiju (i osobni). Poloaj dunika ne 349 moe biti pogoran cesijom.
Ustup trabine
2. Odnos ustupitelja i dunika: prestanak prava ustupitelja; duan je obavijestiti dunika o cesiji (propust: valjano je ispunjenje savjesnog dunika kondikcija primatelja prema ustupitelju; Ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju oslobaa dunika obveze samo ako nije znao za ustupanje, inae obveza ostaje i on ju je duan ispuniti kondikcija dunika prema ustupitelju) Viestruka cesija - duan ispuniti onome o kome ga je ustupitelj prvo obavijestio, odnosno koji mu se prvi javi. Ako ne zna tko je vjerovnik moe se 350 osloboditi polaganjem u sud/javnom biljeniku.
Ustup trabine
3. Odnos ustupitelja i primatelja: odreuje se ugovorom, ostalo dispozitivnim pravilima Odgovornost ustupitelja: A) naplatna cesija: za postojanje duga u trenutku ustupa; za naplativost (solventnost dunika) ako je ugovoreno, do visine naknade. B) besplatna cesija: nema odgovornosti S glavnom prelaze i sporedne trabine (zalog ako nema suglasnosti zalonog dunika stvar ostaje u posjedu ustupitelja) Ustupitelj mora predati obveznice i dr. dokaze, a 351 ako nema duan je izdati ovjerenu potvrdu o cesiji
Ustup trabine
Posebni sluajevi: 1. Ustupanje umjesto ispunjenja: u trenutku perfekcije ugovora o cesiji prestaje dug ustupitelja primatelju, do visine ustupljene trabine; odgovornost za veritet i bonitet; ako naplati vie duan vratiti 2. Ustupanje radi ispunjenja: dug prestaje tek kad se primatelj naplati od treega (cesusa) 3. Ustupanje radi osiguranja: cedirana trabina je sredstvo osiguranja; ako ustupitelj plati dug primatelj je duan cedirati natrag trabinu; ako ne plati - pravo namiriti se iz trabine; o naplati ustupljene trabine duan starati se s panjom dobrog gospodarstvenika/domaina
352
Personalna subrogacija (l. 299.-304.: l. 90.-95.)

Pojam: prijelaz vjerovnikove trabine na osobu koja je ispunila umjesto dunika Stari ZOO: oblik ispunjenja; novi ZOO: promjena vjerovnika Vrste: zakonska (pravni interes); ugovorna (bez pravnog interesa) Glavno i sva sporedna prava, ako drukije nije ugovoreno
353
Personalna subrogacija
Pravna priroda: oblik prijenosa trabine Odnos ugovorne subrogacije s cesijom: a) slinosti: obje slue prijenosu trabine; vrste promjene vjerovnika; b) razlike: - ustupitelj i primatelj; ispunitelj s vjerovnikom ili dunikom; - uinak: u trenutku perfekcije ugovora o cesiji; u trenutku ispunjenja; odgovornost za veritet i bonitet; nema odgovornosti; - sva sporedna prava; samo ugovorena; - pravo na cjelokupnu trabinu od dunika; - pravo na onoliko koliko je platio; - notifikacija; nema notifikacije
354
Preuzimanje duga (l. 446.-450; l. 96.100.)

Pojam: promjena dunika trei stupa na mjesto dunika Uvjeti: 1. ugovor dunika i treeg (osnova: darovanje; plaanje duga; zajam i sl.); paritet forme 2. pristanak vjerovnika relativnost obveznog odnosa ne proizvodi uinke prema vjerovniku ako ga ne prihvati djeluje kao ugovor o preuzimanju ispunjenja (samo izmeu dunika i treega). Paritet forme. I dunik i trei ovlateni su pozvati vjerovnika i ostaviti mu rok, ako uti odbija. Pristanak se presumira ako vjerovnik bez ograde primi ispunjenje od treega koji ne ispunjava u svoje ime
355
Preuzimanje duga
Djelovanje: 1. odnos vjerovnika i dunika: u trenutku pristanka obveza dunika prestaje. Dunik ne jami da e trei ispuniti, ali ako je u trenutku pristanka trei bio prezaduen a vjerovnik to nije znao, dunik se ne oslobaa (znaenje ugovora o pristupanju dugu) 2. odnos treeg i vjerovnika: obveza ostaje ista; trei ima poloaj dunika, sve njegove prigovore i svoje osobne (ne i svoje prigovore prema duniku) Sporedna prava: ostaju, osim jamstva i zaloga treih 356 osoba ako izriito ne pristanu
Pristupanje dugu (l. 451.-452.; l. 101.-102.)

Pojam: ugovor vjerovnika i treega kojim trei pristupa dugu pored dunika. Obveza treega nije supsidijarna. Isplatom ne stjee prava prema duniku (osim ako je to prethodno ugovoreno s dunikom). Nisu solidarni dunici, niti ima poloaj jamca (nema zakonske subrogacije). Dunik se ne moe protiviti ispunjenju od strane treega ako je obveza dospjela a on je ne izvrava.
357
Preuzimanje ispunjenja (l. 453.; l. 103.)

Ugovor o ispunjenju: trei se obvezuje duniku da e ispuniti dunikov dug: vjerovnik ne stjee nikakva prava prema treemu, djeluje samo izmeu dunika i treega, a vjerovnik moe traiti ispunjenje samo od dunika. Trei odgovara duniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zatrai ispunjenje od dunika.
358
Prijenos ugovora (l. 145.-147.; l. 127129)

ZOO 78 (ustupanje ugovora) uinak dvostrano- obveznih ugovora; ZOO 05 promjena subjekata Pojam: Pravni posao kojim se cjelokupni pravni poloaj jedne strane (prenositelja) prenosi na treu osobu (primatelja) uz pristanak druge strane, a da se pri tom ne ukida identitet prvobitnog odnosa. Na primatelja prelaze sve trabine i dugovanja, sva sporedna prava (osim jamstva i zaloga treih osoba ako izriito ne pristanu) i obveze
359
Prijenos ugovora
Ugovorni odnos izmeu prenositelja i druge strane prelazi na primatelja i drugu stranu u asu kad je druga strana pristala na prijenos, a ako je druga strana pristala unaprijed, u asu kad je obavijetena o prijenosu Pristanak: paritet forme Djelovanje: Odgovornost prenositelja primatelju: za valjanost prenesenog ugovora (veritet); a ne i za bonitet, osim ako se na to posebno obvezao 360
Prijenos ugovora
Druga strana moe isticati primatelju sve prigovore iz prenesenog ugovora, a i one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema prenositelju Pravna priroda: sinteza uinaka cesije i preuzimanja duga
361
Asignacija (uputa) (l. 1020.-1034.; l. 130.-144.)

Pojam: izjava jedne osobe, uputitelja (asignanta) kojom ovlauje upuenika (asignata), da za njezin raun ispuni neto odreenoj treoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlauje da to ispunjenje primi u svoje ime. ZOO 78: vrsta ugovora; ZOO 05: promjena subjekata (OGZ) iroki okvir u koji se moe uklopiti vie razliitih ustanova i djelovanja
362
Asignacija
Osnova moe biti: plaanje duga (upuuje svog dunika da ispuni njegovom vjerovniku); kreditiranje (uputitelj kreditira primatelja upute nalaui svom duniku da mu plati); likvidacija meusobnih potraivanja bez gotovinskih isplata (jednim plaanjem vre se dva ili vie prijenosa imovinskih vrijednosti)
363
Asignacija
Djelovanje: 2 upute i 3 odnosa. 1. Odnos asignanta (uputitelj) i asignata (upuenik) (odnos pokria): za ispunjenje upute mora postojati materijalno pokrie (npr. pohranio mu je sredstva kojima ispunjava, ili je njegov dunik i sl.) Ako je asignat dunik asignanta: nije obvezan prihvatiti uputu osim ako je obeao, te ako mu to nije tee od ispunjenja asignantu. Asignant moe opozvati ovlatenje upueniku dok on ne izjavi primatelju da prihvaa ili dok ne izvri.
364
Asignacija
2. Odnos asignanta (uputitelj) i asignatara (primatelj) (o. valute): ako je asignatar vjerovnik asignanta on nije duan pristati na uputu koju mu je uinio dunik radi ispunjenja svoje obveze, ali odgovara za tetu ako ga o tome ne obavijesti na vrijeme. Kad je vjerovnik pristao na uputu dunika dug ne prestaje uputom ni prihvaanjem upute od upuenika, nego tek ispunjenjem. Asignant moe opozvati ovlatenje dano asignataru, osim ako je njegov dunik ili je dao uputu u interesu asignatara.
365
Asignacija
3. Odnos asignata (upuenik) i asignatara (primatelj) (apstraktan odnos): prije asignacije meu njima nije postojao pravni odnos. Asignatar stjee pravo zahtijevati ispunjenje tek kad asignat izjavi da prihvaa uputu. Izjava je neopoziva. To pravo on ima samo ako je i on prethodno prihvatio uputu. Prihvaanjem upute nastaje izmeu asignata i asignatara odnos nezavisan od odnosa asignanta i asignatara asignat nema prigovore iz tog odnosa nego samo svoje osobne i prigovore koji se tiu pravovaljanosti prihvaanja ili sadraja upute.366
Asignacija
Pravna priroda: Postiu se efekti cesije i promjene dunika, bez ispadanja bilo koga iz odnosa trostranost. Uinci cesije jer asignant kao vjerovnik (cedent) prema asignatu (cesusu) ustupa asignataru (cesionaru) svoje potraivanje prema asignatu. Razlikuje se od cesije po odgovornosti: kod cesije ako nije ugovorena nema odgovornosti za naplativost; kod asignacije obveza upuenika ne prestaje preuzimanjem uputa nego tek ispunjenjem. Ako nije dunik asignanta asignat nije duan izvriti uput.
367
Promjene sadraja obveze

Novacija (obnova) (l. 348.-352.; l. 145.-149.) Stari ZOO: nain prestanka obveze; novi ZOO: promjena sadraja Pojam: Ugovor dunika i vjerovnika kojim se saglase da postojeu obvezu zamijene novom, ako nova obveza ima razliitu glavnu inidbu ili razliitu pravnu osnovu. Uvjeti: 1. postojanje punovane stare obveze (moe biti pobojna, ako je duniku to bilo poznato). Ne mora biti civilna.
368
Novacija
2. ugovaranje punovane nove obveze (ako je nitava, ostaje stara). 3. razlike: pravna osnova (npr. drugi ugovor ili drugi izvor obveze) ili glavna inidba (npr. druga inidba ili predmet inidbe). 4. namjera noviranja (animus novandi). U sluaju sumnje uzima se da su htjele novu ali da nisu ugasile staru. Namjera mora biti nesumnjiva ali ne i izriita
369
Novacija
Djelovanje: 1. prestanak stare obveze (ako se novacija poniti ona ostaje) 2. nastanak nove obveze. Prestaje zalono pravo, jamstvo i sva ostala sporedna prava (kamate, trokovi, ugovorna kazna i sl.). Prestaje i zakanjenje vezano za staru (osim posljedica koje je do tada proizvelo). Pasivne i aktivne solidarne obveze.
370
VRIJEDNOSNI PAPIRI
Njemaki naziv wertpapire (nepreciznost u upotrebi) ZOO (l. 234.-261.; 1135-1162): izvor obveza Lex generalis prema posebnim zakonima (Zakon o mjenici; Zakon o eku i sl.)
371
Razlozi nastanka i funkcije

Problemi prenoenja i plaanja gotovinom; razliite valute Funkcije: 1. mjenjaka funkcija 2. plateno sredstvo 3. kreditno sredstvo 4. sredstvo robnog prometa bez prisustva robe (teretnica, skladinica i sl.) Utjecaj na monetarno-kreditnu politiku (plaanje bez nove emisije novca); vea sigurnost; apstraktnost
372
Bitna svojstva
1. Pravo je inkorporirano u papir (nije dokazna isprava, bez isprave nema ni prava) 2. Pravo iz papira neprenosivo bez isprave 3. Pravo se ne moe realizirati (ostvariti) ni prenijeti bez isprave (relativnost svojstva dunik moe izvriti obvezu vjerovniku ali na svoj rizik jer duguje uvijek i savjesnom posjedniku papira) Iznimka: amortizacija papira 4. Strogo formalan pravni posao 5. Samo neke vrste obveza mogu se izvriti putem vrijednosnih papira preteno novane 373
Pravna priroda
Jednostrani pravni posao kojim se izdatnik obvezuje ispuniti odreenu inidbu ovlateniku (zakonitom imatelju). Vrijednosni papir je: isprava, pravni posao, stvar Obveza nastaje: trenutkom predaje korisniku od strane izdavatelja Pravo iz papira: neko imovinsko pravo Pravo na papir: stvarno pravo (vlasnitvo, zalono pravo) Stroga obveza svakog dunika iz papira odvojena od osnovnog posla 374
Slini instrumenti
Legitimacijski papiri: isprave ijim je predoenjem imatelj ovlaten zahtijevati od izdavatelja inidbu; nije oznaen vjerovnik, ali se ne mogu prenositi - analogna prijemjena pravila o vrijednosnim papirima (putne karte, ulaznice, bonovi i sl.). Legitimacijski znaci (garderobni i sl.): ne sadre opis dugovane obveze; slue samo da odrede osobu vjerovnika u obvezi na temelju koje su izdani; u sluaju spora donositelj je duan dokazati svojstvo vjerovnika Ne inkorporiraju u sebi pravo. 375
Vrste
A) Po kriteriju inkorporiranog prava: obveznopravni (pravo na izvrenje inidbe, u pravilu novane - mjenica, ek, obveznica, kreditno pismo, polica osiguranja); stvarnopravni (stvarno pravo na stvari - zalonica, skladinica, teretnica); korporacijski (pravo lanstva, upravljanja i udjela u dobiti - dionice)
376

B) Po nainu odreenja korisnika: 1. Papiri na ime ili rekta papiri (skladinica, tedna knjiica, polica osiguranja, mjenica i ek s rekta klauzulom) Prijenos cesijom; svi prigovori koje je dunik imao prema prenositelju
377

2. Papiri po naredbi: korisnik je oznaen imenom, te svaka druga osoba koju on odredi (po zakonu: mjenica i ek bez rekta klauzule) Prijenos: indosament - izjava korisika kojom prenosi prava iz papira na drugog korisnika kao i pravo da dalje prenosi indosamentom Vrste indosamenta: Puni (naredba, ime indosatara i potpis indosanta) Blanko potpis indosanta Prijenos na donositelja: umjesto imena donositelju, uinci blanko indosamenta 378

Korisnik je dratelj koji moe dokazati neprekinuti niz indosamenata Stjee pravo bez prigovora jer je obveza u odnosu na novog vjerovnika samostalna (apstraktnost) Blanko i donositelju: dalje se moe prenositi predajom, ali i opet vratiti na indosamnet ne postaje trajno papir na donositelja. Rekta indosament: zabrana daljeg indosiranja postaje papir na ime. Djelomini indosament je nitav 379

3. Papir na donositelja korisnik je svaki dratelj papira Prijenos: tradicija - legitimacija je dranje papira, ak kad je stekao posjed bez volje vlasnika, ako je savjestan. Savjesnost se presumira. Najbolje odraava naelo inkorporacije i povezanost prava na papir i prava iz papira.
380
Dunik kojemu se podnese papir na ispunjenje nije obvezan ispitivati legitimaciju podnositelja, ali ako zna ili bi morao znati da podnositelj nije legitimiran iz papira duan je odbiti ispunjenje
381
Mjenica
Zakon o mjenici (NN 74/94) - mjenino pravo u objektivnom smislu; Mjenino pravo u subjektivnom smislu: ovlatenje mjeninog vjerovnika prema potpisnicima mjenice (dunicima) Pojam: isprava (vrijendosni papir) koja imatelju daje pravo da iznos novca naplati od osobe oznaene u mjenici kao dunik Jednostran, formalan, apstraktan pravni posao
382
Karakteristike mjenice
1. Po zakonu vrijednosni papir po naredbi (ako se ne unese rekta klauzula ne po naredbi) 2. Obligacijski vrijednosni papir (pravo na inidbu) 3. Novani vrijednosni papir 4. Prezentacijski papir (ne duguje se bez prezentacije) 5. Papir javne vjere (savjesnom stjecatelju ne mogu se isticati prigovori iz posla po kojemu je izdana) 6. Solidarnost mjenine obveze ako ima vie dunika 7. Samostalnost obveze svakog dunika ako su drugi nesposobni ili ne mogu isplatiti
383
Funkcije mjenice
Kreditno sredstvo Sredstvo osiguranja trabina Sredstvo plaanja
384
Vrste mjenice
1. Vlastita (solo) mjenica 2. Trasirana (vuena) mjenica 1. Vlastita mjenica: izdavatelj se obvezuje isplatiti mjenini iznos korisniku (remitentu) ili osobi koju on odredi Adekvatna primjena pravila o trasiranoj mjenici - nema trasata, nema akcepta, ni protesta zbog neakceptiranja
385
Trasirana mjenica
2. Trasirana mjenica: izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da o dospjelosti plati korisniku (remitentu) ili nekoj osobi po njegovoj naredbi. (npr. prodavatelj vue mjenicu na kupca kao trasata da plati remitentu - esto je on sam remitent).
386

Bitni elementi mjenice (nitetnost): oznaka isprave kao mjenice (blanket) bezuvjetni uput da se plati tono odreeni iznos novca (slovima i brojkama - vrijedi slovima ako su u neskladu) ime (naziv) trasata (dunika) - moe i vie osoba oznaka dospjelosti: a) po vienju (najkasnije 1 g. od izdanja); b) na odreeno vrijeme po vienju (od podnoenja na akcept trasatu); c) na odreeno vrijeme od izdanja (a dato); d) na odreeni dan. Ako nije odreeno presumira se da je po vienju (a vista)
387

mjesto plaanja (presumpcija mjesta navedenog uz ima trasata) ime remitenta - osoba kojoj ili po ijoj naredbi se plaa. Po Zakonu ne moe biti mjenica na donositelja dan i mjesto izdavanja (ako nema dana nevaljana je, ako nema mjesta - presumpcija mjesta uz potpis trasanta (izdatnika) - ako nema tog mjesta nevaljanost) vlastoruni potpis trasanta (izdatnika) ili njegovog punomonika. 388

Nebitni sastojci: broj primjeraka; sola klauzula (jedan primjerak) rekta klauzula (zabrana daljeg indosiranja) klauzula po naredbi (nepotrebna jer je zakon propisuje) valutna klauzula (odnos trasanta i remitenta - npr. valuta u robi, u gotovu.) klauzula pokria (odnos trasanta i trasata - naknada koju trasat mora primiti za akcept i isplatu mjenice, na iji raun se isplauje)
389
Subjekti
Mjeninopravna sposobnost: Aktivna: biti vjerovnik (remitent, indosatar) pravna sposobnost Pasivna: biti dunik (trasant, akceptanti, indosanti, avalisti) poslovna sposobnost Zastupanje: kao za ostale pravne poslove - falsus procurator osobno je duan ispuniti obvezu Trasant: izdavanjem mjenice preuzima obvezu za akcept (ako je nije iskljuio) i isplatu (uvijek)
390
Prijenos
Mjenica je sredstvo prometa trabina - supstituira novac. Naini prijenosa: 1. Indosament: izjava na poleini ili alonu kojom imatelj prenosi prava iz mjenice na drugoga - nalog indosanta da se plati indosataru - time prelaze prava iz mjenice a njenom predajom indosataru na njega prelazi i pravo na mjenicu (vlasnitvo) - dunik gubi prigovore koje je imao prema starom vjeronvniku apstraktnost i samostalnost mjenine obveze. Indosament mora biti bezuvjetan i potpun (nitavost). Prvi indosant je remitent, svaki indosatar 391 moe dalje prenositi indosamentom.

Formalno legitimiran na isplatu: tko dri mjenicu i moe dokazati neprekinuti niz indosamenata od remitenta do njega. Materijalno legitimiran: vlasnik mjenice (indosatar koji je posjed mjenice stekao viciozno nije vlasnik, ali je formalno legitimiran) Dunik moe ispuniti formalno legitimiranom osim ako je nesavjestan. Indosiranjem remitent postaje mjenini dunik - odgovara da e mjenica biti akceptirana i isplaena (osim ako ne iskljui odgovornost, to smanjuje povjerenje u mjenicu).
392

2. Cesija: ako je unesena rekta klauzula (to mogu trasant i indosant) - ne moe se indosirati i mora se cedirati - na poleini - svi prigovori. 3. Predaja: Blanko indosament: samo potpis indosanta - onaj kome je predana moe je dalje prenositi blanko indosamentom, punim indosamentom ili predajom treemu (time on nije vie u mjeninoj obvezi)
393
Akcept
Trasat nije dunik dok ne akceptira (izjava da prihvaa obvezu) - potpis na licu mjenice. Bezuvjetan. Podnoenje na akcept; moe svaki imatelj do dospjelosti nema obveze podnoenja na akcept, osim ako je to u mjenici oznaio trasant ili indosant. Trasat moe odbiti akcept (obino mu je to obveza iz posla povodom kojeg je trasant vukao mjenicu).
394

Akcept je neopoziv Akceptant je glavni dunik, ostali su regresni dunici (trasant, indosanti, avalisti) imatelj se mora najprije obratiti njemu i njegovom isplatom prestaje obveza svih. Ako plati neko drugi obveza ne prestaje jer on ima regres prema akceptantu i ostalim dunicima koji su mjenicu potpisali prije njega. Do akcepta trasant je glavni dunik.
395
Aval
Izjava osobe (avalista) dana i potpisana na mjenici kojom jami da e odreeni mjenini dunik (honorat) ispuniti obvezu u cijelosti ili djelomino; presumpcija za trasanta Potpis na licu ako nije trasantov ili trasatov je aval. Odgovara kao onaj za koga jami Regres Izaziva sumnju - zato se koristi iriranje u svojstvu trasanta ili indosanta. (krediti) 396
Ispunjenje
Podnosi se glavnom duniku na dan isplate ili u slijedea 2 radna dana; mjenica po vienju - u roku od 1 godine od izdanja. Nakon isplate dunik moe zahtijevati povrat mjenice ili zabiljebu djelomine isplate i priznanicu..
397

Regresna isplata: ako trasat ne akceptira ili ne isplati mjenicu u cijelosti ili djelomino ili je neizvjesno da e platiti vjerovnik moe zahtijevati isplatu od ostalih dunika. Ne mora potovati red nastanka obveza regresnih dunika. Regresni dunik koji je platio ima pravo regresa prema prednicima i glavnom duniku. Protest: javna isprava u kojoj javni biljenik na zahtijev imatelja mjenice potvruje da su nastupile zakonom predviene injenice za regres. Protest nije potreban ako je unesena klauzula bez protesta ili bez trokova za nekog dunika ili ako je otvoren steaj. Notifikacija - obavijest regresnim dunicima o podizanju protesta - da im se omogui da otkupe mjenicu 398
Mjenine tube
Mandatni postupak mjenini platni nalog - 3 dana rok za albu, pravomonost i izvrnost. Objektivni prigovori (oblik, sadraj isprave, da je isplaena, amortizirana i sl.) i subjektivni (osobni odnos mjeninog dunika i imatelja mjenice prigovori iz osnovnog posla samo prema onom imatelju mjenice prema kojem su nastali
399
ek
Vrijednosni papir kojim izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da iz njegovog pokria isplati iznos korisniku (remitentu). Zakon o eku (NN 74/94) - adekvatna primjena pravila o trasiranoj mjenici (indosament, aval, plaanje, notifikacija, protest, zastara, zalog, retencija, amortizacija)
400
Razlike mjenice i eka

Funkcija eka: sredstvo plaanja bez rizika prenoenja gotovine. ek je sredstvo plaanja, a ne kredita jer trasant mora imati pokrie u novcu ili kreditu kod trasata u vrijeme izdavanja eka; Trasat kod eka moe biti samo banka (osim ako je plativ van zemlje); ek moe glasiti na donositelja (i na ime i po naredbi); Dospjelost: iskljuivo po vienju; ek se moe opozvati.
401
Izdavanje eka
ekovno-pravna sposobnost: Aktivna: pravna sposobnost Pasivna: poslovna sposobnost + pokrie. Ako nema pokrie ek je valjan - ali odgovornost prekrajna, kaznena i graanskopravna za svu tetu.
402
Sastojci
oznaka eka, bezuvjetni uput da se plati; ime trasata (banka); mjesto plaanja (presumpcija mjesta uz trasantovo ime); dan i mjesto izdavanja (presumpcija mjesta kraj imena trasanta); potpis trasanta. Trasant je ekovni dunik.
403
Nain odreivanja korisnika

ek moe biti na ime (moe i sebe odrediti kao remitenta), po naredbi i na donositelja (klauzula donositelju ili uope nije odreen remitent.)
404
Prijenos
Predajom, ako se radi o eku na donositelja; Indosamentom - svaki ek se prenosi indosamentom ak i kada je oznaeno ime remitenta; Cesijom ako je unesena rekta klauzula
405
Isplata eka
ek je papir po vienju i ako je unesena neka druga odredba o dospjelosti, to nije ek. Rokovi za podnoenje na isplatu su kratki - 8 dana ako je isto mjesto izdanja i isplate, 15 dana ako je razliito; 20 dana u europskim zemljama, 60 dana van Europe, 6 mjeseci cirkularni ek Nakon isteka ovih rokova imatelj gubi regresna prava, osim prema trasantu.
406
Opoziv eka
Zabrana isplate ako je proputen rok za podnoenje eka; prije toga ako je trasant poslao neposredno ek trasatu, a opoziv stigne prije isplate. Ako trasant ne opozove ek trasat je duan platiti i nakon proteka roka za podnoenje, osim ako postoji drukiji ugovor.
407
Regres
Ako je odbijena isplata u roku podnesenog eka imatelj ima regresni zahtjev prema indosantima, trasantu i avalisti. Uvjeti za regres: prezentacija eka u roku, podizanje protesta ili umjesto toga datirana izjava trasata na eku kojom odbija isplatu. Notifikacija.
408

Dokpdf Predavanja Obvezno Pravo

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dokpdf Predavanja Obvezno Pravo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pojam obveznog prava

Povijesni razvoj obveznog prava

Predmet obveznog prava

Odnos stvarnog i obveznog prava

Odnos nasljednog i obveznog prava

Odnos obiteljskog i obveznog prava

Odnos trgovakog i obveznog prava

Razlike: rokovi (zastara, ispunjenje, itd.); tipski, adhezioni; naelna

Odnos radnog i obveznog prava

Odnos autorskog i obveznog prava

Izvori obveznog prava

Izvori obveznog prava

Izvori obveznog prava

Izvori obveznog prava

Izvori obveznog prava

Izvori obveznog prava

Izvori obveznog prava

Izvori obveznog prava

Naelo dispozitivnosti (l. 10.; l. 2.)

Naelo ravnopravnosti stranaka

Naelo savjesnosti i potenja

Naelo savjesnosti i potenja

Naelo zabrane zlouporabe prava (l. 13.; l. 6.)

Naelo jednake vrijednosti inidaba (l. 15.; l. 7.)

Naelo zabrane uzrokovanja tete

Naelo dunosti ispunjenja obveza

Ponaanje u ispunjavanju obveza i ostvarenju prava (l. 18.; l. 10.)

Naelo zatite prava (l.15 ZOO 05)

Obligacija (obveza) pojam

Elementi obveznog odnosa

Subjekti (sudionici) l. 16.-19.

Obveza dunika (dugovanje)

Pravo vjerovnika (potraivanje, obvezno subjektivno pravo)

Predmet i sadraj obveznog odnosa

Vrste obveza po izvoru (l. 20.)

Vrste obveza po karakteru sankcije

Zastara (l. 360.-393.; l. 214-246)

Vrste obveza prema predmetu

Vrste obveza prema prirodi radnje

Obveze rezultata (cilja) i obveze sredstva

Novane i nenovane obveze (l. 394-402; l. 21-31)

Redovne kamate (l. 399-402; l. 26-28)

Stopa redovne kamate (l. 26. ZOO 05)

Zastara potraivanja kamata, odnos s naknadom tete

Trenutne i trajne obveze

Individualne i generike obveze

Sloene obveze s vie predmeta (l. 403-411; l. 32-40)

Alternativne obveze (l. 403-408; l. 32-37)

Fakultativne obveze i fakultativne trabine (l. 409 - 411; l. 38-40)

Sloene obveze s vie subjekata

Djeljive obveze (l. 412-413l. 4142)

Nedjeljive obveze (l. 435; l. 64)

Aktivne solidarne obveze (l. 425-434; l. 54 - 63)

Aktivne solidarne obveze djelovanje

Pasivne solidarne obveze (l. 414-424; l. 43-53)

Pasivne solidarne obveze djelovanje I

Pasivne solidarne obveze djelovanje II

Samostalne i akcesorne obveze

Ugovor kao izvor obveze

Naela ugovornog prava

Teretni (onerozni) i dobroini (lukrativni) ugovori

Komutativni i aleatorni ugovori:

Jednostavni i mjeoviti ugovori

Kolektivni i individualni ugovori