Tvrdoa po Brinellu

Prikaz ispitivanja tvrdoe po Brinellu.

Tvrdoa po Brinellu (oznaka: HB) je otpor to ga materijal prua prodiranjuzakaljene eline kuglice promjera D (mm), tlaene silom F (N). U ispitivanom materijalu nastaje otisak u obliku kugline kalote promjera baze d i dubine h. Ispitivanje tvrdoe po Brinellu spada u grupu ispitivanja materijala bez razaranja(oteenja povrine su neznatna) i to je postupak utiskivanjem (penetracija). Ovaj postupak ispitivanja tvrdoe materijala predloio je vedski inenjer Johan August Brinell 1900., i to je bio prvi iroko prihvaeni i standardizirani postupak ispitivanja tvrdoe materijala u znanosti o materijalima. [1] Kod ispitivanja tvrdoe po Brinellu utiskiva je zakaljena elina kuglica promjera 10; 5; 2,5; 2 i 1 mm, a sila se bira prema predvienoj tvrdoimaterijala. Sila se odreuje iz formula: 294,2 D2 za tvrdi, 98,07 D2 za srednje tvrdi i 49,03 D2 za meki materijal. Mjerenje je valjano ako promjer utisnute kalote d iznosi od 0,25 do 0,5 promjera kuglice. Trajanje poveanja sile do konane vrijednosti iznosi 15 sekundi, a njeno djelovanje traje 15, 30 ili 60 sekundi, da se omogui uspostava ravnotee izmeu utiskivaa i plastino deformiranog uzorka. to je materijal meki to ispitivanje traje dulje. Promjer kuglice (utiskiva) ovisi i o debljini uzorka koji se ispituje, pa tako za debljinu uzorka veu od 6 mm, koristi se kuglica promjera 10 mm; za debljinu uzorka od 3 do 6 mm, koristi se kuglica promjera 5 mm; za debljinu uzorka manju od 3 mm, koristi se kuglica promjera 2,5 mm. Osim toga mora vrijediti da debljina uzorka treba biti barem 8 puta vea od dubine utisnute kugline kalote h. Ta su ogranienja potrebna da se na

materijalima razliitih tvrdoa i na uzorcima razliitih debljina dobiju usporedivi rezultati, jer se moe dogoditi da je udubljenje kuglice jedva vidljivo ili da kuglica sasvim probije uzorak. Tada su rezultati nepouzdani. Ukoliko je promjer otiska d manji od 0,25 D znai da je primijenjena premala sila, odnosno ukoliko je d > 0,5 D znai da je sila bila prevelika. Tvrdoa po Brinellu (oznaka: HB) iskazuje se kao naprezanje na povrini udubljenja: HB = F / A = F / ( D h) gdje je: h dubina udubljenja kugline kalote (mm), D promjer zakaljene eline kuglice (mm), F tlana sila utiskivanja (N). Dubinu udubljenja h teko je mjeriti. Jednostavnije i znatno se tonije mjeri promjer kalote udubljenja d, pa se tvrdoa po Brinellu dobija iz izraza:

Sadraj
[sakrij]

1 Primjena tvrdoe po Brinellu 2 Prednosti i nedostaci 3 Odnos izmeu tvrdoe po Brinellu i vlane vrstoe 4 Uobiajene vrijednosti

4.1 Usporedba raznih postupaka ispitivanja tvrdoe

5 Poveznice 6 Izvori

Primjena tvrdoe po Brinellu [uredi]

Tvrdoa po Brinellu se primjenjuje za sve metalne konstrukcijske materijale, ija tvrdoa ne prelazi 450 HB, ako se ispituje sa zakaljenom elinom kuglicom ili HBS (engl. Hardness Brinell Steel indenters), odnosno do 650 HB, ako se koristi kuglica od tvrdog materijala (volframov karbid) ili HBW (engl. Hardness Brinell Wolfram carbide). To znai da je Brinellovim postupkom mogue mjeriti tvrdou elastoplastinih materijala do 4500 N/mm2, jer je tvrdoa zakaljene eline kuglice od 6500 do 7000 N/mm2. [2]

Prednosti i nedostaci [uredi]

Prednosti ispitivanja tvrdoe po Brinellu su:

lako mjerenje veliine otiska, dovoljno je pomino mjerilo,

jednostavna priprema povrine, dovoljno je i grubo bruenje, metoda je selektivna; mjerno podruje od 0 - 450 HB za elinu kuglicu. [3]

Nedostaci ispitivanja tvrdoe po Brinellu su:

ne mogu se mjeriti materijali visoke tvrdoe, tvrdoa je ovisna o optereenju, pa prema "stupnju optereenja" treba izabrati odgovarajuu silu, otisak je relativno velik, pa funkcionalno ili estetski nagruje povrinu (ukoliko se tvrdoa mjeri na proizvodu, a ne na uzorku).

Odnos izmeu tvrdoe po Brinellu i vlane vrstoe [uredi]

Poznato je da je omjer izmeu vlane vrstoe elika i tvrdoe po Brinellu skoro stalan, tako da se s prilinom sigurnou moe procijeniti vlana vrstoa elika ako je poznata njegova tvrdoa:

za ugljine elike: M (N/mm2) 3,6 HB za Cr elike: M (N/mm2) 3,5 HB za Cr-Ni elike: M (N/mm2) 3,4 HB

Slini omjeri poznati su i za druge metale.

Uobiajene vrijednosti [uredi]

Uobiajene vrijednosti za neke materijale mogu se nai u tablici:

Tvrdoa po Brinellu

Materijal

Tvrdoa

Meko drvo (npr. bor)

1,6 HBS 10/100

Tvrdo drvo

2,67,0 HBS 1,6 10/100

Olovo

5 HB (isto olovo; legirano olovo ima tvrdou od 5 HB do 22 HB)

Aluminij

15 HB

Bakar

35 HB

Meki elik

120 HB

18-8 (304) nehrajui elik (aren) 200 HB[4]

Staklo

1550 HB

Otvrdnuti alatni elik

15001900 HB

Renij diborid

4600 HB

Biljeka: standardni uvjeti ispitivanja (ukoliko nije istaknuto drukije).

Usporedba raznih postupaka ispitivanja tvrdoe [uredi]

Postoje razni postupci za ispitivanja tvrdoe, a ponekad i nije mogue sasvim tono usporediti rane postupke, tako da slijedea tablica daje pribline vrijednosti, da bi se vrijednosti mogle usporediti: