EKOLOGIJA VINOVE LOZE

najvaniji ekoloki uvjeti koji utjeu na razvoj vinove loze su temperatura, vlaga i svjetlost vinova loza se uzgaja na sjevernoj i junoj hemisferi (25 50 sjeverne zemljopisne irine, 30 45 jz) sjevernije su uvjeti nepovoljni zbog niskih temperatura junije mogue, ali nema perioda zimskog mirovanja, fenofaze se preklapaju, kvaliteta groa je vrlo slaba

TEMPERATURA TOPLINA

jedan od neophodnih uvjeta za razvoj vinove loze odreeni temperaturni uvjeti srednje godinje temperature su izmeu 9 21C vegetacija poinje kad se temperatura digne iznad 10C BIOLOKA NULA za poetak cvatnje minimalno oko15C , opt 20 - 30C rast bobica opt 25-30C sazrijevanje groa opt 25 30C, ali se odvija i na temperaturama niim od 18C

TEMPERATURNE SUME

pokazatelji za procjenu klimatskih

prilika nekog kraja obino se raunaju sume aktivnih temperatura sume srednjih dnevnih temperatura veih od 10C aktivne temperature se javljaju od poetka 4. do kraja 9. mjeseca VEGETACIJSKI PERIOD u praksi se rauna suma aktivnih temperatura u vegetacijskom periodu SUMA EFEKTIVNIH TEMPERATURA one iznad 10C (ako je aktivna 11C tada je efektivna 1C )

Prema sumi efektivnih temperatura u vegetacijskom periodu je napravljena KLASIFIKACIJA KLIMATSKIH ZONA: ZONA 1 manje od 1371C sume efektivne temperature podregije Zagorje, Meimurje, Prigorje, Bilogora, Pleivica, Moslavina i Pokuplje ZONA 2 od 1372 1648C Slavonija i Podunavlje ZONA 3 1649 1926C sjeverna Dalmacija i dio Dalmatinske zagore ZONA 4 od 1927 2204C Istra, Hrvatsko Primorje i dio sjeverne Dalmacije ZONA 5 vie od 2205C srednja i juna Dalmacija

Podjela kultivara prema potrebi za toplinom

vrlo rani kultivari 10 dana prije plemke efektivne temperature C 1000 1200 kultivari I epohe kada plemka efektivne temperature 1201 1350C kultivari II epohe 15 dana poslije plemke 1351 1600C kultivari III epohe 30 dana poslije plemke 1601 2000C kultivari IV epohe 45 dana poslije plemke > 2000C

Apsolutne maksimale i minimalne temperature

EKSTREMNO VISOKE TEMPERATURE vie od 35C dolazi do zastoja u fotosintetskoj aktivnosti intenzitet disanja jako raste i troi se velika koliina asimilata moe doi do pojave oegotina na liu i grou 40C uzgojni oblici vise pri tlu problemi sa temperaturom vlanost tla mora biti visoka, tada e intenzitet transpiracije biti visok, a isparavanje e smanjiti temperaturu lista

EKSTREMNO NISKE TEMPERATURE

nije jednako otporna u svim

fazama najosjetljivija je u fazi porasta mladica, kad je zelena nisu svi organi jednako osjetljivi cvijet strada na 0C mladice i liepozebu pri 2C pupovi tijekom zimskog mirovanja na -15 do -18C staro drvo na -24 do - 26C mladi korijen na -5C ,a cijeli korijenov sustav na -8C

SVJETLOST

suneva svjetlost utjee na protjecanje svih fenofaza osobito je znaajna u fazi dozrijevanja groa zbog kvalitete ograniavajui faktor u formiranju zimskih pupova ako su uvjeti osvjetljenja preko godine bili dobri, u slijedeoj vegetaciji e biti dobra diferencijacija dio svjetlosti pada na tlo, gubi se koeficijent iskoristivosti suneve energije za fotosintezu koji je kod loze nizak 4 5 % treba voditi rauna o pravilnom izboru poloaja pruanjem redovitih agrotehnikih zahvata (reza u zrelo i zeleno), odstraniti suvinu lisnu masu da bismo preostalima osigurali vie osvjetljenja kao mjerilo osvjetljenja nekog kraja koristi se broj sati sijanja sunca ovisi o zemljopisnoj irini (na sjeveru krae), o nadmorskoj visini, reljefu, stupnju oblanosti

Za uspjean uzgoj vinove loze potrebno je tijekom vegetacije 1500-2500 sati sijanja sunca te oko 150-70 vedrih i mjeovitih dana.

VLAGA

moe uspijevati u relativno suim prilikama zbog dubokog rasta korijena otporna na suu vlaga je vana za odvijanje svih ivotnih procesa fotosintetske aktivnosti ovisi o kutu geotropizma podloge navodnjavanje vinograda je normalna mjera u nekim klimatskim uvjetima najvea potreba za vlagom je u fazi intenzivnog porasta mladica i u fazi zelenih bobica (ostat e sitne i smanjen je prinos) problem je ako je vlaga u suviku loza je osjetljiva na prekomjernu vlanost u fazi pred cvatnju, jer se potencira vegetativni rast, mladice i listovi rastu i troe se asimilati za rast problemi u cvatnji, osipanje bobica

u cvatnji prevelika vlanost nije dobra problemi sa oplodnjom, sa boleu (povoljni uvjeti za razvoj plamenjae ili peronospore) nepovoljno je ako previe vlage ima u fazi dozrijevanja groa loa kvaliteta, vei sadraj kiselina, manje eera, bobice se mogu raspucati povoljni medij za razvoj botritisa (siva plijesan) loza je prilino otporna na suu, a simptomi su mladice usporeno rastu listovi su intenzivno zelene boje sue se vitice EKSTREMNA SUA propadanje odreenog broja listova minimalne godinje oborine bi trebale biti 400 500 mm

VJETAR

utjecaj ovisi o jaini vjetra slabiji vjetrovi imaju pozitivan utjecaj u vrijeme opasnosti od pojave ranih mrazeva vjetar dovodi mijeanja zraka, pa je manja opasnost od mraza blagi povjetarac u vrijeme cvatnje povoljno utjee na opraivanje lagani vjetrovi dovode do breg suenja nakon oborina smanjena opasnost gljivinih bolesti ljeti su vlani vjetrovi (jugo) povoljni, jer smanjuju utjecaj temperature na vinovu lozu jaki vjetrovi dovode do mehanikih oteenja mladica u cvatnji dovode do isuivanja njuke tuka u uvjetima suhog zraka poveana transpiracija preveliki gubitak vlage

Na utjecaj klimatskih imbenika utjeu: zemljopisna irina nadmorska visina blizina velikih vodenih povrina reljef

ZEMLJOPISNA IRINA

svodi se na razliiti kut padanja sunevih zraka na ekvatoru okomito, sjeverno i juno koso (slabiji intenzitet)

kod nas 42 - 47 sjeverne zemljopisne irine vinogradarsko podruje u Hrvatskoj

NADMORSKA VISINA
Sa rastom nadmorske visine temperatura pada (na svakih 100 m temperatura padne za 0.5C), poveava se koliina oborina i intenzitet sunevog zraenja granica preko koje nije mogue uzgajati lozu nije ista za sva vinogradarska podruja u podrujima blizu junih granica (Brazil, Bolivija) do 3000 m nadmorske visine zbog visokih temperatura - prema sjevernim i naim krajevima do 350 m nadmorske visine primorje 3 250 m nadmorske visine kontinent 120 350 m nadmorske visine

BLIZINA VELIKIH VODENIH POVRINA

ublaavaju klimatske prilike nekog kraja u ljeti se vode sporije griju za razliku od tla i za to grijanje troe velike koliine topline i tako su nie topline od okolnog zraka nema naglog porasta temperature u jesen i u zimu, vodene povrine se sporije hlade i tako nedovoljan pad temperature okolnog podruja razlika u temperaturi izmeu dana i noi je puno manja utjecaj na vlagu zraka ona je via, povoljna u uvjetima sue odbijaju se sunane zrake, pa vinogradi blizu vode dobivaju uz direktno zraenje i indirektno zraenje

RELJEF

u ravnicama -uzgoj je povean zbog vlage, zagrijavanje je vrlo brzo - uvjeti bogatih tala, loza bujno raste i dobro rodi - kakvoa nije visoka jer su to ratarski krajevi - opasnost od mrazeva na breuljkastom reljefu - bolja ogleditost, strujanje zraka - idealan za uzgoj vinove loze, ne dolazi do naglog rasta temperature, izloenost Suncu je vea vana je ekspozicija (strana svijeta) - jug je najpovoljniji za osvjetljenje - zapad je bolji nego istok, jer na istonoj strani Sunce dolazi ujutro i koristi se toplina za isparavanje, a manje na ostale procese - ekspozicija je vanija na sjeveru nego na jugu