LINEARNA ALGEBRA ZA FIZIARE rjeenja 2.

zadae
1. (3 boda) Da li vektori
_
_
1
0
2
_
_
i
_
_
2
1
1
_
_
razapinju isti potprostor od R
3
kao i
vektori
_
_
1
1
1
_
_
i
_
_
0
1
3
_
_
?
Odgovor: Da.
Rjeenje: Zapiemo prva dva vektora kao stupce matrice A, a druga dva vektora kao
stupce matrice B. Prema teoremu 5.1.13 iz skripte
1
elementarne transformacije na vek-
torima ne mijenjaju linearnu ljusku danih vektora ili, drugim rijeima, potprostor razapet
stupcima matrice se ne mijenja ako vrimo elementarne transformacije na stupcima ma-
trice. Sada imamo:
A =
_
_
1 2
0 1
2 1
_
_

_
_
1 0
0 1
2 3
_
_
, B =
_
_
1 0
1 1
1 3
_
_

_
_
1 0
0 1
2 3
_
_
.
Dakle, stupci matrice A razapinju isti potprostor kao i stupci matrice B.
2. (2/0/-2 boda) Da li je W =
__

2
_
R
2

2
= 0
_
potprostor od R
2
? DA NE
Odgovor: NE.
Objanjenje: Skup W nije potprostor jer nije zatvoren na zbrajanje vektora. Primjerice,
vektori
_
1
0
_
i
_
0
1
_
su u W, ali
_
1
0
_
+
_
0
1
_
=
_
1
1
_
nije.
3. (5 bodova) Odredite dimenziju potprostora u R
4
razapetog
vektorima
_
_
_
_
1
2
1
0
_
_
_
_
,
_
_
_
_
0
3
3
1
_
_
_
_
i
_
_
_
_
2
1
1
1
_
_
_
_
.
Rjeenje: Vektore iz zadatka zapiemo kao stupce matrice. Elementarnim transforma-
cijama na stupcima matrice ne mijenja se potprostor razapet stupcima, pa ni dimenzija
tog potprostora (usp. teorem 5.1.13 u skripti).
_
_
_
_
1 0 2
2 3 1
1 3 1
0 1 1
_
_
_
_

_
_
_
_
1 0 0
2 3 3
1 3 3
0 1 1
_
_
_
_

_
_
_
_
1 0 0
2 1 3
1 1 3
0 1/3 1
_
_
_
_

_
_
_
_
1 0 0
0 1 0
1 1 0
2/3 1/3 0
_
_
_
_
.
Vidimo da je dimenzija potprostora razapetog vektorima iz zadatka jednaka 2.
Primjetimo da smo ovdje zapravo raunali rang dane matrice, pa smo mogli koristiti
elementarne transformacije i na retcima i na stupcima i tako bre doi do rjeenja (v.
5.5 u skripti). Na taj nain ne bi dobili isti potprostor koji razapinju stupci, ali bi
dimenzija ostala nepromijenjena.
4. (8 bodova) Odredite baze za jezgru i sliku matrice A =
_
_
1 3 0
2 1 1
3 1 2
_
_
.
1
http://web.math.hr/pejkovic/Linearna/predavanja.htm
Rjeenje: Slika matrice je zapravo slika linearnog operatora kojemu je to matrini zapis u
kanonskoj bazi. Dakle, slika matrice je potprostor razapet stupcima dane matrice. Prema
teoremu 5.1.13 taj potprostor se ne mijenja ako izvodimo elementarne transformacije na
stupcima:
A =
_
_
1 3 0
2 1 1
3 1 2
_
_

_
_
1 0 0
2 5 1
3 10 2
_
_

_
_
1 0 0
2 1 1
3 2 2
_
_

_
_
1 0 0
0 1 0
1 2 0
_
_
.
Baza za sliku matrice je {(1, 0, 1)

, (0, 1, 2)

} (

je oznaka za transponiranje, a ovdje

je koristimo iskljuivo zato to retci zauzimaju manje mjesta od stupaca u tekstu).
Jezgra matrice je skup svih vektora x takvih da je Ax = 0, pa sve takve vektore moemo
dobiti rjeavajui ovaj sustav jednadbi Gaussovom metodom eliminacije.
_
_
_
_
1 3 0
.
.
. 0
2 1 1
.
.
. 0
3 1 2
.
.
. 0
_
_
_
_

_
_
_
_
1 3 0
.
.
. 0
0 5 1
.
.
. 0
0 10 2
.
.
. 0
_
_
_
_

_
_
_
_
1 3 0
.
.
. 0
0 5 1
.
.
. 0
0 0 0
.
.
. 0
_
_
_
_
Vidimo da matrica A ima jezgru ker A = {(x
1
, x
2
, x
3
)

R
3
: x
1
= 3x
2
, x
3
= 5x
2
} =
{(3t, t, 5t)

: t R} = {t(3, 1, 5)

: t R} = (3, 1, 5)

(S je oznaka za
linearnu ljusku skupa vektora S, v. toku 5.1.9 u skripti), pa je baza jezgre dane matrice
{(3, 1, 5)

}.
5. (2/0/-2 boda) Ako je rang linearnog operatora A : R
4
R
3
jednak 2, onda je defekt tog
operatora jednak 1. DA NE
Odgovor: NE.
Objanjenje: Prema teoremu o rangu i defektu (v. skripta, toka 5.4.6), za linearni
operator A : R
n
R
m
je rang A + defekt A = n. Ovdje je n = 4 i rang A = 2, pa mora
biti defekt A = 2.
6. (6 bodova) Zadani su vektori x =
_
_
1
2
2
_
_
i y =
_
_
5
2
1
_
_
. Izraunajte ||x||, ||x y|| i (x|y).
Rjeenje: Imamo:
||x|| = ||
_
_
1
2
2
_
_
|| =
_
1
2
+ 2
2
+ (2)
2
=

9 = 3,
||x y|| = ||
_
_
1
2
2
_
_

_
_
5
2
1
_
_
|| =
_
_
6
0
3
_
_
=
_
6
2
+ 0
2
+ (3)
2
=

45 = 3

5,
(x|y) = (
_
_
1
2
2
_
_
|
_
_
5
2
1
_
_
) = 1 (5) + 2 2 + (2) 1 = 3.
7. (2/0/-2 boda) Ako je ||x|| = 2 i ||y|| = 3, onda je |(x|y)| 6. DA NE
Odgovor: DA.
Objanjenje: Prema Cauchy-Bunjakovskij-Schwarzovoj nejednakosti (v. skripta, toka
6.3.9) vrijedi |(x|y)| ||x|| ||y|| = 2 3 = 6.
8. (5 bodova) Gram-Schmidtovim postupkom ortonormirajte vektore
_
3
4
_
,
_
2
1
_
i izrau-
najte koordinate vektora
_
5
0
_
u dobivenoj bazi.
Rjeenje: Postupak je detaljno prikazan u toki 6.5.2 skripte. Koristimo oznake odande:
a
1
=
_
3
4
_
, a
2
=
_
2
1
_
,
v
1
=
1
||a
1
||
a
1
=
1
|| (
3
4
) ||
_
3
4
_
=
1
5
_
3
4
_
=
_
3/5
4/5
_
b
2
= a
2

i=1
(a
2
|v
i
)v
i
= a
2
(a
2
|v
1
)v
1
=
_
2
1
_
(
_
2
1
_
|
_
3/5
4/5
_
)
_
3/5
4/5
_
=
=
_
2
1
_
2
_
3/5
4/5
_
=
_
4/5
3/5
_
v
2
=
1
||b
2
||
b
2
=
1
||
_
4/5
3/5
_
||
_
4/5
3/5
_
=
_
4/5
3/5
_
.
Dobili smo ortonormiranu bazu {v
1
, v
2
} = {
_
3/5
4/5
_
,
_
4/5
3/5
_
}, a vektor v = (
5
0
) ima u toj
bazi koordinate
_
(v|v
1
)
(v|v
2
)
_
=
_
_
((
5
0
) |
_
3/5
4/5
_
)
((
5
0
) |
_
4/5
3/5
_
)
_
_
=
_
3
4
_
(v. teorem 6.4.8), tj. v = 3v
1
+4v
2
.
9. (2/0/-2 boda) Ako je S R
n
, onda je (S

= S. DA NE
Odgovor: NE.
Objanjenje: Openito vrijedi samo S (S

, a jednakost vrijedi (u konanodimen-

zionalnim unitarnim prostorima) ako i samo ako je S potprostor. To nije teko dokazati
koritenjem teorema o projekciji (teorem 6.6.13, usporedi i dokaz teorema 6.6.14). Pro-
tuprimjer za tvrdnju zadatka je npr. S = {(1, 0, . . . , 0)} za koji se lako vidi da je
(S

= (1, 0 . . . , 0) = {(t, 0, . . . , 0) : t R} S.
10. (5 bodova) Odredite kanonski i parametarski oblik jednadbe pravca koji prolazi tokama
(1, 3, 4) i (2, 1, 4).
Rjeenje: Pravac je odreen jednom tokom i vektorom smjera. Ovdje za toku moemo
uzeti bilo koju od dvije dane, npr. (1, 3, 4), a vektor smjera je v = (2, 1, 4) (1, 3, 4) =
(1, 2, 0). To znai da toka (x, y, z) lei na pravcu ako i samo ako postoji neki t R
takav da je (x, y, z) = (1, 3, 4) +t(1, 2, 0). Tako dobivamo parametarski oblik jednadbe
pravca:
_

_
x = 1 + t
y = 3 2t
z = 4 + 0t = 4
.
Ako parametar t izrazimo iz svake od tri jednadbe (u treoj samo formalno) dobivamo
kanonski oblik jednadbe pravca:
x 1
1
=
y 3
2
=
z 4
0
.
Vie moete proitati na stranici http://lavica.fesb.hr/mat1/predavanja/node63.html
11. (5 bodova) Odredite presjek pravca
x 3
2
=
y
2
=
z
1
i ravnine x + 3y z = 4.
Rjeenje: Traei presjek, mi zapravo traimo sve toke koje lee i na pravcu i u ravnini,
tj. rjeavamo sustav jednadbi
_
_
_
x 3
2
=
y
2
=
z
1
x + 3y z = 4
.
Ovaj sustav je lake rijeiti tako da zapiemo pravac u parametarskom obliku:
_

_
x = 3 + 2t
y = 2t
z = t
i zatim uvrstimo u jednadbu ravnine
x + 3y z = 4
(3 + 2t) + 3 2t t = 4
7t = 7
t = 1
Uvrtavanje ove vrijednosti t u parametarsku jednadbu pravca daje x = 1, y = 2 i
z = 1 pa je traeni presjek jednak {(1, 2, 1)}.
12. (5 bodova) Metodom najmanjih kvadrata rijeite sistem jednadbi
_
2x + y = 1
2x + y = 2
Rjeenje: Jasno je da sistem iz zadatka nema rjeenja, pa je najbolje to moemo odrediti
x i y metodom najmanjih kvadrata (usp. primjer 6.6.9 u skripti), tj. tako da minimiziramo
|2x+y 1|
2
+|2x+y 2|
2
. Mi zapravo traimo najbolju aproksimaciju vektora b =
_
1
2
_
vektorima iz potprostora razapetog s a
1
=
_
2
2
_
i a
2
=
_
1
1
_
. Svi takvi vektori su oblika
xa
1
+ ya
2
(x, y R), a najblii je onaj za koji je razlika
v = b (xa
1
+ ya
2
) =
_
1
2
_
(x
_
2
2
_
+ y
_
1
1
_
)
vektor okomit na dani potprostor. Detaljni dokaz ove tvrdnje pogledajte u skripti 6,
toke 6.1 i 6.4. Vektor v mora, dakle, biti okomit na vektore koji razapinju potprostor, tj.
na vektore a
1
i a
2
. Zapiemo li to preko skalarnog produkta dobivamo sustav koji treba
rijeiti po x i y:
_
(v|a
1
) = 0
(v|a
2
) = 0
_
(b (xa
1
+ ya
2
)|a
1
) = 0
(b (xa
1
+ ya
2
)|a
2
) = 0
_
(a
1
|a
1
)x + (a
2
|a
1
)y = (b|a
1
)
(a
1
|a
2
)x + (a
2
|a
2
)y = (b|a
2
)
_
8x + 4y = 6
4x + 2y = 3
4x + 2y = 3, pa je (x, y)
_
_
1
2
,
1
2
_
+ t
_

1
2
, 1
_
: t R
_
.