3.

KEMIJSKI EKVIVALENTI
3.1.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije za monoprotonsku kiselinu, primjerice HCl.

NaOH + HCl NaCl + H2O
Iz jednadbe proizlazi da se NaOH i HCl neutraliziraju u mnoinskom omjeru 1 : 1. Na temelju te
jednadbe moemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(HCl) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaOH) = n(HCl)
odnosno
m(NaOH)
m(HCl)
=
M(NaOH)
M(HCl)
Odavde proizlazi
M(HCl)
36,5 g mol1
m(HCl) = m(NaOH) = 40,0 g = 36,5 g
1
M(NaOH)
40,0 g mol
Po istom se naelu dobiju rjeenja za monoprotonske kiseline HClO2, HClO3, HClO4 i H3PO2
===========================================================
Jednadba neutralizacije NaOH s dvoprotonskom kiselinom bit e:
2 NaOH + H2SO4 Na 2SO4 + 2 H2O
Moemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(H2SO4) = 2 : 1
Odavde proizlazi
n(NaOH) = 2 n(H2SO4)
m(NaOH)
2 m(H2SO4)
=
M(NaOH)
M(H2SO4l)
M(H2SO4)
98,0 g mol1
SO
)
=
m(NaOH)

=
40,0
g

= 49,0 g
m(H2 4
2 M(NaOH)
2 40,0 g mol1
Po istom se naelu dobije rjeenje za dvoprotonske kiseline, H2CO3 i H3PO3,
M(H3PO3)
82,0 g mol1
m(H3PO3) = m(NaOH) = 40,0 g = 41,0 g
2 M(NaOH)
2 40,0 g mol1
======================================
Za triprotonske kiseline, kao to je H3PO4, vrijedi:
M(H3PO4)
98,0 g mol1
m(H3PO4) = m(NaOH) = 40,0 g = 32,7 g
1
3 M(NaOH)
3 40,0 g mol
======================================
Za etiriprotonske kiseline, kao to je H4P4O12 i H4P2O7 vrijedi:
320 g mol1
M(H4P4O12)
m(H4P4O12) = m(NaOH) = 40,0 g = 80,0 g
4 M(NaOH)
4 40,0 g mol1

3.2.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije primjerice za neutralizaciju NaOH s HNO3.

NaOH + HNO3 NaNO3+ H2O
Iz jednadbe proizlazi da se NaOH i HNO3 neutraliziraju u mnoinskom omjeru 1 : 1. Na temelju te
jednadbe moemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(HNO3) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaOH) = n(HNO3)
odnosno
m(NaOH)
m(HNO3)
=
M(NaOH)
M(HNO3)
Odavde proizlazi
m(HNO3)
m(NaOH) = M(NaOH) = 1 mol M(NaOH) = 1 mol 40,0 g mol1 = 40,0 g.
M(HNO3)
m(HNO3)
m(KOH) = M(KOH) = 1 mol M(KOH) = 1 mol 56,11 g mol1 = 56,11 g.
M(HNO3)
===========================
Iz jednadbe neutralizacije Ba(OH)2 8 H2O s duinm kiselinom
Ba(OH)2 8 H2O + 2 HNO3 = Ba(NO3)2 + 10 H Ba(OH)2 8 H2O
proizlazi da se Ba(OH) i HNO3 neutraliziraju u mnoinskom omjeru 1 : 2. Na temelju te jednadbe
moemo postaviti omjer:
n(Ba(OH)2 8 H2O) : n(HNO3) = 1 : 2
Odavde proizlazi
n(HNO3)
n(Ba(OH)2 8 H2O) =
2
odnosno
m(Ba(OH)2 8 H2O)
m(HNO3)
=
M(Ba(OH)2 8 H2O)
2 M(HNO3)
Odavde proizlazi
m(HNO3)
M(Ba(OH)2 8 H2O)
315,48 g mol1
m(Ba(OH)2 8 H2O) = = 1 mol = 157,7 g
M(HNO3)
2
2
=============================
Po istom naelu za Al(OH)3 i Fe(OH)3 dobivamo:
m(HNO3)
M(Al(OH)3)
78,0 g mol1
m(Al(OH)3) = = 1 mol = 26,0 g
M(HNO3)
3
3
1

m(HNO3)
M(Fe(OH)3)
106,8 g mol
m(Fe(OH)3) = = 1 mol = 35,6 g
M(HNO3)
3
3

3.3.

Vidi STEHIOMETRIJA

Mol je 6,022 1023 estica definirane kemijske formule. Kemijsku formulu moemo proizvoljno
definirati, prmjerice KMnO4, ili 1/5 KMnO4 i td.
Mase jednog mola tvari u zadatku definiranih formula jesu::
m(NaCl) = 58,44 g
m( CaC2O4) = 64,05 g
m( CaCl2 6 H2O) = 109,54 g
m( FeSO4 7 H2O) = 139,02
m( Cd(BrO3)2 H2O) = 193,1 g
m(1/6 Ca3(C6H5O7)2 4 H2O) = 95,09 g
ili
M(NaCl) = 58,44 g mol1
M( CaC2O4) = 64,05 g mol1
1

M( CaCl2 6 H2O) = 109,54 g mol

M( FeSO4 7 H2O) = 139,02 g mol1

M( Cd(BrO3)2 H2O) = 193,1 g mol1
M(1/6 Ca3(C6H5O7)2 4 H2O) = 95,09 g mol1

3.4.

Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije treba napisati jednadbu reakcije, a potom zadanu masu hidroksida iskazati jedinicom mol.
a)
H2SO4 + Ba(OH)2 BaSO4 + 2 H2O
Iz jednadbe proizlazi da se H2SO4 i Ba(OH)2 neutraliziraju u mnoinskom omjeru 1 : 1. Na temelju te
jednadbe moemo postaviti omjer:
n(H2SO4) : n(Ba(OH)2) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = n(Ba(OH)2)
odnosno
m(Ba(OH)2)
100 g
n(H2SO4) = = = 0,584 mol
M(Ba(OH)2) 171,3 g mol1
b)
3 H2SO4 + 2 Al(OH)3 Al2(SO4)3 + 6 H2O
n(H2SO4) : n(Al(OH)3) = 3 : 2
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = (3/2) n(Al(OH)3)
odnosno
m(Al(OH)3)
100 g
n(H2SO4) = (3/2) = (3/2) = 1,923 mol
M(Al(OH)3)
78,0 g mol1
c)
H2SO4 + 2 KOH K2SO4 + 2 H2O
n(H2SO4) : n(KOH) = 1 : 2
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = (1/2) n(KOH)
odnosno
m(KOH)
100 g
n(H2SO4) = (1/2) = (1/2) = 0,891 mol
M(KOH)
56,1 g mol1
d)
H2SO4 + Na2CO3 Na2SO4 + CO2 + H2O
n(H2SO4) : n(Na2CO3) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = n(Na2CO3)
odnosno
m(Na2CO3)
100 g
n(H2SO4) = = = 0,943 mol
M(Na2CO3) 106 g mol1

3.5.

Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije treba napisati jednadbu reakcije, a potom zadanu masu soli iskazati jedinicom mol.
a)
NaOH + Na2HPO4 12 H2O Na3PO4 + 13 H2O
Iz jednadbe proizlazi da se NaOH i Na2HPO4 12 H2O neutraliziraju u mnoinskom omjeru 1 : 1. Na
temelju te jednadbe moemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(Na2HPO4 12 H2O) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaOH) = n(Na2HPO4 12 H2O)
odnosno
m(Na2HPO4 12 H2O)
100 g
n(NaOH) = = = 0,279 mol
M(Na2HPO4 12 H2O) 358,1 g mol1
b)
2 NaOH + CuSO4 5 H2O Cu(OH)2 + Na2SO4 + 5 H2O
n(NaOH) : n(CuSO4 5 H2O) = 2 : 1
n(NaOH) = 2 n(CuSO4 5 H2O)
100 g
m(CuSO4 5 H2O)
n(NaOH) = 2 = 2 = 0,801 mol
249,7 g mol1
M(CuSO4 5 H2O)
c)
3 NaOH + Fe(NO3)3 9 H2O 3 Fe(OH)3 + 3 NaNO3 + 9 H2O
n(NaOH) : n(Fe(NO3)3 9 H2O) = 3 : 1
n(NaOH) = 3 n(Fe(NO3)3 9 H2O)
100 g
m(Fe(NO3)3 9 H2O)
n(NaOH) = 3 = 3 = 0,743 mol
404,0 g mol1
M(Fe(NO3)3 9 H2O)
d)
6 NaOH + Cr2(SO4)3 2 Cr(OH)3 + 3 Na2SO4
n(NaOH) : n(Cr2(SO4)3) = 6 : 1
n(NaOH) = 6 n(Cr2(SO4)3)
m(Cr2(SO4)3)
100,0 g
n(NaOH) = 6 = 6 = 1,530 mol
M(Cr2(SO4)3)
392,2 g mol1

3.6.

Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije treba napisati jednadbu reakcije, a potom zadanu masu ugljikova dioksida iskazati jedinicom
mol.
Normalne soli:
a)
2 NaOH + CO2 Na2CO3 + H2O
n(NaOH) : n(CO2) = 2 : 1
n(NaOH) = 2 n(CO2)
m(NaOH)
m(CO2)
= 2
M(NaOH)
M(CO2)
m(CO2)
132,0 g
m(NaOH) = 2 M(NaOH) = 2 40,00 g mol1 = 240 g
M(CO2)
44,01 g mol1
b)
2 KOH + CO2 K2CO3 + H2O
132,0 g
m(CO2)
m(KOH) = 2 M(KOH) = 2 56,11 g mol1 = 336,7 g
M(CO2)
44,01 g mol1
c)
Ba(OH)2 + CO2 BaCO3 + H2O
m(CO2)
132,0 g
m(Ba(OH)2) = M(Ba(OH)2) = 171,3 g mol1 = 514,0 g
44,01 g mol1
M(CO2)
d)
Ca(OH)2 + CO2 CaCO3 + H2O
132,0 g
m(CO2)
m(Ca(OH)2) = M(Ca(OH)2) = 74,09 g mol1 = 222,3 g
1
44,01 g mol
M(CO2)
Kisele soli
a)
NaOH + CO2 NaHCO3
n(NaOH) : n(CO2) = 1 : 1
n(NaOH) = n(CO2)
m(NaOH)
m(CO2)
=
M(NaOH)
M(CO2)
132,0 g
m(CO2)
m(NaOH) = M(NaOH) = 40,00 g mol1 = 120 g
M(CO2)
44,01 g mol1
Kad nastaju kisele soli u svim sluajevima utroi se upola manje hidroksida
b) m(KOH) = 168,3 g
c) m(Ba(OH)2) = 257,0 g
d) m(Ca(OH)2) =111,2 g

3.7.

Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rjeavamo jednakim postupkom kao u zadatku 3.6.

Normalne soli:
a)
2 NaOH + SO2 Na2SO3 + H2O
m(SO2)
128,0 g
m(NaOH) = 2 M(NaOH) = 2 40,00 g mol1 = 159,8 g
64,06 g mol1
M(SO2)
b)
128,0 g
m(SO2)
m(KOH) = 2 M(KOH) = 2 56,11 g mol1 = 224,2 g
M(SO2)
64,06 g mol1
c)
Ca(OH)2 + SO2 CaSO3 + H2O
128,0 g
m(SO2)
m(Ca(OH)2) = M(Ca(OH)2) = 74,09 g mol1 = 148,0 g
64,06 g mol1
M(SO2)
Kad nastaju kisele soli u svim se sluajevima utroi upola manje hidroksida.
NaOH + SO2 NaHSO3
a) m(NaOH) = 79,92 g
b) m(KOH) = 112,1 g
c) m(Ca(OH)2) = 74,0 g

3.8.

Vidi STEHIOMETRIJA

2 ZnS + 3 O2 2 ZnO + 2 SO2

n(ZnS) : n(ZnO) = 1 : 1
n(ZnS) = n(ZnO)
m(ZnO)
m(ZnS)
=
M(ZnO)
M(ZnS)
m(ZnS)
106 g
1
m(ZnO) = M(ZnO) = 81,37 g mol = 835,2 kg
M(ZnS)
97,43 g mol1
Kako je
n(ZnS) : n(SO2) = 1 : 1
proizlazi:
m(ZnS)
106 g
m(SO2) = M(SO2) = 64,06 g mol1 = 657,5 kg
M(ZnS)
97,43 g mol1

3.9.

Vidi STEHIOMETRIJA

2 Ag + S Ag2S
n(Ag) : n(S) = 2 : 1
n(Ag) = 2 n(S)
m(Ag)
m(S)
= 2
M(Ag)
M(S)
M(Ag)
M(S) = 2 m(S)
m(Ag)
Kako je
m(S) = m(Ag2S) m(Ag)
proizlazi
M(Ag)
107,868 g mol1
M(S) = 2 (m(Ag2S) m(Ag)) = 2 (24,0993 g 20,9810 g)
m(Ag)
20,9810 g
1

= 32,064 g mol .

3.10.

Vidi STEHIOMETRIJA

2 Cu + O2 CuO
n(Cu) : n(O2) = 2 : 1
n(Cu) = 2 n(O2)
m(Cu)
m(O2)
= 2
M(Cu)
M(O2)
m(O2)
m(Cu) = 2 M(Cu)
M(O2)
Kako je
m(O2) = w(O2) (zrak) V(zrak)
slijedi:
w(O2) (zrak) V(zrak)
m(Cu) = 2 M(Cu)
M(O2)
3

= 2 63,55 g mol

0,21 0,0012 g cm 10 cm
= 1001 g
31,98 g mol1

3.11.

Vidi STEHIOMETRIJA

Fe + 2 HCl FeCl2 + H2
Najprije treba doznati ima li dovoljno klorovodine kiseline da se svo eljezo otopi. Iz jednadbe
reakcije vidimo da su za otapanje 1 mola Fe potrebna 2 mola HCl. Zato emo najprrije izraunati
mnoine eljeza i klorovodine kiseline.
m(Fe)
5,6 g
n(Fe) = = = 0,100 mol
1
M(Fe) 55,85 g mol
m(HCl) w(HCl) m(otop. HCl) 0,20 100 g
n(HCl) = = = = 0,548 mol
M(HCl)
M(HCl) g mol1
36,46 g mol1
Vidimo da je klorovodina kiselina u suviku, prema tome je eljezo limitirajui faktor, pa vrijedi:
n(Fe) = n(FeCl2)
m(Fe)
m(FeCl2)
=
M(Fe)
M(FeCl2)
m(Fe)
5,6 g
m(FeCl2) = M(FeCl2) = 126,75 g mol1 = 12,7 g.
M(Fe)
55,85 g mol1

3.12.

Vidi STEHIOMETRIJA

n(MgSO4 7 H2O) = n(Mg)

m(MgSO4 7 H2O)
m(Mg)
=
M(MgSO4 7 H2O)
M(Mg)
Odavde proizlazi
m(MgSO4 7 H2O)
10,00 g
1
m(Mg) = M(Mg) = 24,31 g mol = 0,986 g.
M(MgSO4 7 H2O)
246,5 g mol1

3.13.

Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije treba izraunati mnoine klorovodika i amonijaka.

m(HCl)
7,30 g
n(HCl) = = = 0,200 mol
M(HCl) 36,5 g mol1
4,25 g
m(NH3)
n(NH3) = = = 0,250
1
M(NH3) 17,0 g mol
Napiimo jednadbu reakcije.
NH3 + HCl NH4Cl
Vidimo da je mnoina klorovodika limitirajui faktor. Reakcijom nasteje 0,20 mol NH4Cl, kojemu je
masa:
m(NH4Cl) = n(NH4Cl) M(NH4Cl) = 0,200 mol 53,5 g mol

= 10,7 g

Preostalo je 0,050 mol amonijaka, kojemu je masa:

m(NH3) = n(NH3) M(NH3) = 0,05 mol 17 g mol1 = 0,85 g.

3.14.

Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rjeavamo istim nainom kao u zadatku 3.13.

Najprije treba izraunati mnoine srebrova nitrata i natrijeva klorida.
m(AgNO3)
50,00 g
n(AgNO3) = = = 0,2943 mol
M(AgNO3) 169,9 g mol1
m(NaCl)
50,00 g
n(NaCl) = = = 0,8556 mol
M(NaCl) 58,44 g mol1
Napiimo jednadbu reakcije.
AgNO3 + NaCl AgCl + NaNO3
Vidimo da je mnoina srebrova nitrata limitirajui faktor. Reakcijom nasteje 0,2943 mol AgCl, kojemu
je masa:
m(AgCl) = n(AgCl) M(AgCl) = 0,2943 mol 143,32 g mol1 = 42,18 g.
Imamo suviak natrijeva klorida:
n(NaCl) = (0,8556 0,2943) mol = 0,5613 mol
kojemu je masa:
m(NaCl) = n(NaCl) M(NaCl) = 0,5613 mol 58,44 g mol1 = 32,80 g.

3.15.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije.

N2 + 3 H2 2 NH3
Nastalo je 2 mola NH3 to znai da je tijekom reakcije utroen 1 mol duika i 3 mola vodika.
U smjesi je preostalo 9 mola duika i 7 mola vodika ije su mase:
m(N2) = n(N2) M(N2) = 9 mol 28 g mol1 = 252 g
m(H2) = n(H2) M(H2) = 7 mol 2 g mol1 = 14 g.

3.16.

Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rjeavamo na isti nain kao u zadatku 3.15.

Napiimo najprije jednadbu reakcije.
O2 + 2 SO2 2 SO3
Nastalo je 8 mola SO3 to znai da je tijekom reakcije utroeno 4 mola O2 i 8 mola SO2.
U smjesi je preostalo 2 mola SO2 i 6 mola O2 ije su mase:
m(SO2) = n(SO2) M(SO2) = 2 mol 64 g mol1 = 128 g
1

m(O2) = n(O2) M(O2) = 6 mol 32 g mol

3.17.

= 192 g.

Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije napiimo jednadbu reakcije.

H2SO4 + Na2CO3 Na2SO4 + CO2 + H2O
Vidimo da je mnoina Na2CO3 jednaka mnoini H2SO4.
Za mnoinu Na2CO3 dobivamo:
m(Na2CO3)
n(Na2CO3) =
M(Na2CO3)
Masa sumporne kiseline u uzorku je:
m(H2SO4) = n(H2SO4) M(H2SO4)
Kako je:
n(Na2CO3) = n(H2SO4)
slijedi
10,6 g
m(Na2CO3)
1
m(H2SO4) = M(H2SO4) = 98 g mol = 9,8 g
1
M(Na2CO3)
106 g mol
Maseni udio sumporne kiseline u otopini je
m(H2SO4)
9,8 g
w(H2SO4) = = = 0,098 = 9,8 %.
m(otopina)
100 g

3.18.

Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije napiimo jednadbu reakcije.

S + O2 SO2
Iskaimo masu sumporova dioksida jedinicom mnoine.
m(SO2)
n(SO2) =
M(SO2)
Iz jednadbe reakcije vidimo da je
n(S) = n(SO2)
Za masu sumpora dobivamo:
m(SO2)
1000 kg
1
m(S) = n(S) M(S) = n(SO2) M(S) = M(S) = 32 g mol = 500 kg.
1
M(SO2)
64 g mol

3.19.

Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije napiimo jednadbe reakcija.

MgCl2 + Ca(OH)2 Mg(OH)2 + CaCl2
MgSO4 + Ca(OH)2 Mg(OH)2 + CaSO4
Oito je da u prvom koraku treba doznati mnoinu magnezijevih iona u litri morske vode. Omjer
mnoine tvari i volumena otopine naziva se mnoinska koncentracije i oznauje znakom c.
n(Mg2+)
c(Mg2+,morska voda) =
V(morska voda)
Mnoinska koncentracija magnezija u morskoj vodi je:
m(MgCl2) L1 m(MgSO4) L1
4,176 g L1
1,668 g L1
c(Mg ,morska voda) = + = +
1
1
M(MgCl2)
M(MgSO4)
95,22 g mol
120,37 g mol
2+

= 0,0577 mol L1.

Mnoina magnezijevih iona (magnezija) u magnezijevu oksidu je:
m(MgO)
n(Mg2+,MgO) =
M(MgO)
Sada se postavlja pitanje koliki volumen morske vode sadrava ovu mnoinu iona Mg2+. Kako je:
n(Mg2+) = c(Mg2+,morska voda) V(morska voda)
slijedi
m(MgO)
= c(Mg2+,morska voda) V(morska voda)
M(MgO)
m(MgO)
106 g
V(morska voda) = =
M(MgO) c(Mg2+,morska voda)
40,31 g mol1 0,0577 mol L1
= 430 m3
Podatak o gustoi morske vode je nepotreban.
Iz jednadbe reakcije slijedi da je n(MgO) = n(Ca(OH)2) = n(CaO), pa vrijedi:
m(MgO) m(CaO)
=
M(MgO) M(CaO)
m(MgO) M(CaO) 106 g 56,08 g mol1
m(CaO) = = = 1409 kg
M(MgO)
40,31 g mol1

3.20.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije metala sa sumpornom kiselinom.

M + H2SO4 = MSO4 + H2
Poznate su nam vrijednosti mase metala i mase njegova sulfata. Ako od mase sulfata odbijemo masu
metala dobit emo masu sulfatnih iona sadranih u spoju.
2,406 g
m(MSO4)
m(M)
0,486 g

1, 920 g
m(SO42)
Sada moemo izraunati mnoinu sulfatnih iona:
2

n(SO4

m(SO4 )
) =
M(SO42)

Iz jednadbe reakcije proizlazi da je

2

n(M) = n(MSO4) = n(SO4 )

Kako je
m(M)
n(M) =
M(M)
proizlazi
m(M)
m(M)
m(M) M(SO42)
M(M) = = =
n(M)
n(SO42)
m(SO42)
0,486 g 96 g mol1
= = 24,3 g mol1
1,920 g
Provjerimo koliko se oksida dobije iz 0,292 g tog metala, ako je njegova molarna masa 24,3 g mol1
m(M)
0,292 g
m(MO) = n(M) M(MO) = M(MO) = 40,3 g mol1 = 0,484 g.
M(M)
24,3 g mol1
Izraunana masa oksida podudara se eksperimentalno dobivenom vrijednou, 0,484 g, to dokazuje
da je molarna masa metala tono odreena.

3.21.

Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rjeavamo jednakim postupkom kao u primjeru 3.20.

Napiimo najprije jednadbu oksidacije sulfida nepoznatog metala kisikom.
MS + 3/2 O2 = MO + SO2
Iz jednadbe reakcije proizlazi
n(MS) = n(MO)
Poznate su nam mase sulfida i oksida. Ako od mase sulfida odbijemo masu oksida dobit emo masu
sumpora ili kisika vezanog u spoju koristei injenicu da je M(O) = M(S)
m(MS)
2,39 g
m(MO) 1,99 g

m(O)
0,40 g
Kako je:
m(MS) m(MO)
m(O)
= =
M(MS) M(MO)
M(O)
proizlazi
M(O)
16 g mol1
M(MO) = m(MO) = 1,99 g = 79,6 g mol1
m(O)
0,40 g
Odavde proizlazi:
M(M) = M(MO) M(O) = 79,6 g mol1 16 g mol1 = 63,6 g mol1 .
Uvidom u tablicu relativnih atomskih masa moemo zakljuiti da je traeni metal bakar.

3.22.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije.

MCl2 + 2 AgNO3 2 AgCl + M(NO3)2
Ako izraunamo masu kloridnih iona u srebrovu kloridu, doznat emo masene udjele metala i klora u
MCl2, jer je m(M) = m(MCl2) m(Cl) = 1,00 g m(Cl).
m(AgCl)
m(Cl) = n(Cl) M(Cl) = n(AgCl) M(Cl) = M(Cl)
M(AgCl)
2,110 g
= 35,45 g mol1 = 0,522 g
1
143,32 g mol
Prema tome vrijedi:
m(M) = m(MCl2) m(Cl) = 1,000 g m(Cl).= 1,000 g 0,522 g = 0,478 g
Mnoina kloridnih iona u MCl2 je:
m(Cl)
0,522 g
n(Cl ) = = = 0,0147 mol
M(Cl)
35,45 g mol1

Znamo da je metal dvovalentan, pa je mnoina metala u ispitivanom kloridu jednaka polovici mnoine
klora. Sada znamo masu metala i njegovu mnoinu pa za molarnu masu metala dobivamo:
2 m(M)
2 0,478 g
M(M) = = = 65,03 g mol1
n(Cl)
0,0147 mol

3.23.

Vidi STEHIOMETRIJA

Izraunajmo najprije mnoinu kisika ija je realativna atomska masa, Ar(O) = 16. Mnoina kisika
jednaka je mnoini cinka, a mnoina cinka jednaka je mnoini bakra. omjer masa cinka i bakra jednak
je omjeru njihovih realativnih atomskih masa. Prema tome vrijedi:
m(O) = m(ZnO) m(Zn)
m(O) m(ZnO) m(Zn)
n(O) = n(Zn) = n(Cu) = =
M(O)
M(O)
m(Zn)
M(Zn) =
n(Zn)
M(Zn) : M(Cu) = 3 : 2,92
Odavde proizlazi:
2,92 M(Zn) 2,92 m(Zn)
2,92 m(Zn) M(O)
M(Cu) = = =
3
3 n(Zn)
3 (m(ZnO) m(Zn))
2,92 3 g 16 g mol1
1
= = 64 g mol
3 (3,73 g 3 g)

3.24.

Vidi STEHIOMETRIJA

a)
Al2(SO4)3 + 6 NaOH 2 Al(OH)3 + 3 Na2SO4
2 Al(OH)3 + 2 NaOH + 4 H2O 2 Na[Al(OH)4(H2O)2]

Al2(SO4)3 + 8 NaOH + 4 H2O ' 2 Na[Al(OH)4(H2O)2] + 3 Na2SO4

(KB = 6)

Al2(SO4)3 + 6 NH3(aq) + 12 H2O ' 2 [Al(OH)3(H2O)2] + 3 (NH4)2SO4

(KB = 6)

b)
c)
Hg2(NO3)2 + 2 NaCl ' Hg2Cl2 + 2 NaNO3,

(kovalentna veza Hg Hg)

d)
SnO2 + 4 NaOH + 2 H2O ' Na2[Sn(OH)4(H2O)2] + 2 NaCl.

(KB = 6)

3.25.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije.

Na2SO4 + BaCl2 BaSO4 + 2 NaCl
Iz jednadbe reakcije vidimo da Na2SO4 i BaCl2 meusobno reagiraju u molarnom omjeru 1 : 1.
Odavde proizlazi da je
n(Na2SO4 ) = n(BaCl2)
odnosno
m(Na2SO4)
m(BaCl2)
=
M(Na2SO4)
M(BaCl2)
Odavde proizlazi:
m(Na2SO4)
10 g
1
m(BaCl2) = M(BaCl2) = 208,25 g mol = 14,66 g
M(Na2SO4)
142,04 g mol1

3.26.

Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rijeavamo jednakim postupkom kao u zadatku 3.25.

Pb(CH3COO)2 + 2 KI PbI2 + 2 CH3COOK
Iz jednadbe reakcije vidimo da Pb(CH3COO)2 i 2 KI meusobno reagiraju u molarnom omjeru 1 : 2,
odnosno
n(Pb(CH3COO)2) : n(KI) = 1 : 2
Odavde proizlazi da je
n(KI) = 2 n(Pb(CH3COO)2)
odnosno
m(KI)
m(Pb(CH3COO)2)
= 2
M(KI)
M(Pb(CH3COO)2)
Odavde proizlazi:
m(Pb(CH3COO)2)
5g
m(KI) = 2 M(KI) = 2 166,01 g mol1 = 5,10 g
M(Pb(CH3COO)2)
325,28 g mol1

3.27.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije.

2 NaCl + H2SO4 2 HCl + Na2SO4
Na temelju jednadbe reakcije moemo postaviti omjere:
n(HCl) = n(NaCl)
n(NaCl) : n(H2SO4) = 2 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaCl) = n(HCl) = 2 n(H2SO4)
odnosno
m(NaCl)
m(HCl)
m(H2SO4)
= = 2
M(NaCl)
M(HCl)
M(H2SO4)
Prema uvjetima iz zadatka prizlazi:
m(HCl) = w(HCl) m(otop. HCl) = 0,35 100 kg = 35 kg
vrijedi
m(HCl)
35 000 g
m(NaCl) = M(NaCl) = 58,44 g mol1 = 56100 g
M(HCl)
36,46 g mol1
Kako je w(NaCl) = 0,99 prizlazi
m(NaCl, 99 %) = 56100 g / 0,99 = 56 666 g 56,7 kg
Za masu sumporne kiseline vrijedi:
m(HCl)
m(H2SO4)
= 2
M(HCl)
M(H2SO4)
odnosno
m(HCl)
M(H2SO4)
35 000 g
98,08 g mol1
m(H2SO4) = = = 47 076 g
M(HCl)
2
36,46 g mol1
2
Kako je w(H2SO4) = 0,96 prizlazi
m(H2SO4, 96 %) = 47 0762 g / 0,96 = 49 038 g 49,0 kg

3.28.

Vidi STEHIOMETRIJA

Bez pisanja jednadbe kemijske reakcije moemo zakljuiti da je n(PbCrO4) = 2 n(K2Cr2O7), jer
fomulska jedinka kalijeva bikromata sadrava 2 atoma kroma, a formulska jedinka olovova kromata
samo jedan atom kroma.
Prema tome vrijedi:
n(PbCrO4) = 2 n(K2Cr2O7)
odnosno
m(PbCrO4)
m(K2Cr2O7)
= 2
M(PbCrO4)
M(K2Cr2O7)
Odavde proizlazi:
m(K2Cr2O7)
5 000 g
1
m(PbCrO4) = 2 M(PbCrO4) = 2 323,18 g mol
M(K2Cr2O7)
294,19 g mol1
= 10 985 g 11 kg.

3.29.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije nastajanja tzv. berlinskog modrila, KFe[Fe(CN)6].

K4[Fe(CN)6] + FeCl3 KFe[Fe(CN)6] + 3 KCl
Na temelju jednadbe reakcije moemo zakljuiti:
n(K4[Fe(CN)6]) = n(FeCl3) = n(KFe[Fe(CN)6])
Odavde proizlazi:
m(KFe[Fe(CN)6]
100 000 g
n(KFe[Fe(CN)6] = = = 325,9 mol
M(KFe [Fe(CN)6]
306,8 g mol1
m(K4[Fe(CN)6]) = n(K4[Fe(CN)6]) M(K4[Fe(CN)6])
= 325,9 mol 368,35 g mol1 = 120 013 g 120 kg
m(FeCl3) = n(FeCl3) M(FeCl3) = 325,9 mol 162,21 g mol1 = 52 864 g 53 kg
Opaska. Nekad se ovo plavom pigmentu, tzv netopljivom berlinskom modrilu pripisivala formula
Fe4([Fe(CN)6])3, a netopljivom Turnbullovom modrilu formula Fe3([Fe(CN)6])2.

3.30.

Vidi STEHIOMETRIJA

Ne treba se obazirati na niz jednadbi nego samo na reaktante i produkte. Treba izraunati maseni
udio olova i maseni udio CO2 u olovnom bjelilu, 2 PbCO3 Pb(OH)2. Tijekom postupka olovo se ne
gubi jer se nastali PbAc2 vraa u proces, a sav CO2 utroi za taloenje karbonata.
Mr(2 PbCO3 Pb(OH)2) = 775,60
3 207,2
3 Ar(Pb)
w(Pb) = = = 0,801
Mr(2 PbCO3 Pb(OH)2)
775,60
2 44
2 Mr(CO2)
w(CO)2 = = = 0,113
Mr(2 PbCO3 Pb(OH)2)
775,60
Za dobivanje 1000 kg olovnog bjelila potrebno je 801 kg olova i 113 kg ugljikova dioksida.

3.31.

Vidi STEHIOMETRIJA

Opet poimo od produkta, 1000 kg ekvimolarne smjese ZnS i BaSO4.

Izraunajmo najprije masu cinka u 1000 kg litopona, a to je odgovor na prvo pitanje:
M(Zn)
m(Zn) = w(Zn) m(ZnS + BaSO4) = m(ZnS + BaSO4)
M(ZnS + BaSO4)
65,41 g mol1
= 1000 kg = 197,7 kg
330,83 g mol1
Mnoina potrebne sumporne kiseline jednaka je mnoini cinka.
n(H2SO4) = n(Zn)
Masa sumporne kiseline je:
m(Zn)
m(H2SO4) = M(H2SO4) n(H2SO4) = M(H2SO4)
M(Zn)
197,7 103 g
= 98,08 g mol1 = 296,4 103 g = 296,4 kg
65,41 g mol1
Mnoina potrebnog barita (barijeva sulfata) jednaka je mnoini cinka, pa vrijedi:
m(Zn)
197,7 103 g
1
m(BaSO4) = M(BaSO4) n(Zn) = M(BaSO4) = 233,4 g mol = 705,4 kg.
M(Zn)
65,41 g mol1
Mnoina potrebnog koksa je 4 n(BaSO4) = 4 n(Zn) = 4 n(H2SO4). Prema tome vrijedi:
m(Zn)
197,7 103 g
1
m(C) = M(C) 4 n(Zn) = M(C) = 12 g mol 4 = 145,1 kg.
M(Zn)
65,41 g mol1

3.32.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo jednadbe reakcija.

CaSO4 + Na2CO3 CaCO3 + Na2SO4
MgSO4 + Na2CO3 MgCO3 + Na2SO4
Iz jednadbi reakcija proizlazi da kalcijev sulfat i natrijev karbonat, odnosno magnezijev sulfat i natijev
karbonat meusobno reagiraju u molarnom omjeru 1 : 1. Odavde proizlazi:
m(Na2CO3) = M(Na2CO3 n(Na2CO3)
= M(Na2CO3 (n(CaSO4) + n(MgSO4))
m(CaSO4)
m(MgSO4)
= M(Na2CO3 ( + )
M(CaSO4)
m(MgSO4)
3

Uvrstimo odmah mase kalcijeva sulfata i magnezijeva sulfata sadrane u 1 m vode pa dobivamo:
1

m(Na2CO3) = 106 g mol

41 g
38 g
( + ) = 65,4 g
136,14 g mol1
120,37 g mol1

3.33.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo jednadbu reakcije.

2 KOH + H2SO4 = K2SO4 + 2 H2O
Odavde proizlazi:
n(KOH) : n(H2SO4) = 2 : 1
odnosno
n(KOH) = 2 n(H2SO4)
Masa sumporne kiseline je zadana.
m(H2SO4) = w(H2SO4) V(otop. H2SO4) (otop. H2SO4)
Odavde proizlazi da je mnoina sumporne kiseline
m(H2SO4)
w(H2SO4) V(otop. H2SO4) (otop. H2SO4)
n(H2SO4) = =
M(H2SO4)
M(H2SO4)
Mnoina kalijeva hidroksida u otopini izrauna se po istom naelu.
m(KOH)
w(KOH) V(otop. KOH) (otop. KOH)
n(KOH) = =
M(KOH)
M(KOH)
Kako je:
n(KOH) = 2 n(H2SO4)
proizlazi
w(KOH) V(otop. KOH) (otop. KOH)
2 w(H2SO4) V(otop. H2SO4) (otop. H2SO4)
=
M(KOH)
M(H2SO4)
Trai se ekvivalentan volumen otopine kalijeva hidroksida pa vrijedi:
2 w(H2SO4) V(otop. H2SO4) (otop. H2SO4)
M(KOH)
V(otop. KOH) =
w(KOH) (otop. KOH)
M(H2SO4)
Uvrstimo zadane vrijednosti pa dobivamo:
2 0,15 400 cm3 1,102 g cm3
56,11 g mol1
= = 478,2 cm3
98,08 g mol1
0,14 1,130 g cm3

3.34.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije.

Na2B4O7 10 H2O + H2SO4 4 H3BO3 + Na2SO4 + 5 H2O
Iz jednadbe reakcije proizlazi da boraks i sumporna kiselina reagiraju u molarnom omjeru 1 : 1.
Nadalje sumporna i borna kiselina nalaze se u molarnom omjeru 1 : 4, pa vrijedi:
n(H3BO3)
n(H2SO4) =
4
Iskaimo lijevu stranu jednadbe putem mase 92 postotne sumporne kiseline, a desnu stranu
jednabe kao mnoinu borne kiseline koja nastaje tom reakcijom.
m(H2SO4)
V(H2SO4) (H2SO4) w(H2SO4)
m(H3BO3)
n(H2SO4) = = =
M(H2SO4)
M(H2SO4)
4 M(H3BO3)
Izluimo V(H2SO4) pa dobivamo:
m(H3BO3)
M(H2SO4)
106 g
98,08 g mol1
V(H2SO4) = =
(H2SO4) w(H2SO4)
4 61,83 g mol1
1,824 g cm3 0,92
4 M(H3BO3)
= 236,3 dm3

3.35.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije.

BaCl2 + Na2SO4 BaSO4 + 2 NaCl
Izraunajmo mnoine barijeva klorida i natrijeva sulfata u 500 mL otopinama.
m(BaCl2)
V(otop. BaCl2) (otop. BaCl2)
0,5 L 100 g L1
n(BaCl2) = = = = 0,240 mol
M(BaCl2)
M(BaCl2)
208,25 g mol1
m(Na2SO4) V(otop. Na2SO4) (otop. Na2SO4)
0,5 L 100 g L1
n(Na2SO4) = = = = 0,352 mol
M(Na2SO4)
M(Na2SO4)
142,04 g mol1
Natrijev sulfat je u suviku. Mjeanjem zadanih otopina moe se dobiti 0,240 mol BaSO4.
m(BaSO4) = M(BaSO4) n(BaSO4) = 0,240 mol 233,4 g mol1 = 56,0 g

3.36.

Vidi STEHIOMETRIJA

Treba izraunati mnoine kalcijeva hidroksida i fosforne kiseline.

0,132 g
m(Ca(OH)2)
n(Ca(OH)2) = = = 0,00178 mol
M(Ca(OH)2) 74,09 g mol1
0,350 g
m(H3PO4)
n(H3PO4) = = = 0,00357 mol
1
M(H3PO4)
98 g mol
Kalcijev hidroksid i fosforna kiselina pomijeani su u molarnom omjeru 1 : 2. Moemo napisati
jednadbu reakcije.
Ca(OH)2 + 2 H3PO4 Ca(H2PO4)2 + 2 H2O

3.37.

Vidi STEHIOMETRIJA

Izraunajmo mnoine kalcijeva karbonata i klorovodine kiseline.

m(CaCO3)
10 g
n(CaCO3) = = = 0,10 mol
M(CaCO3)
100 g mol1
m(HCl)
w(HCl) V(HCl) (HCl)
0,38 20 cm3 1,188 g cm3
n(HCl) = = = = 0,247 mol
M(HCl)
M(HCl)
36,5 g mol1
Klorovodina kiselina je u suviku. Reakcijom 0,1 mola kalcijeva karbonata s klorovodinom kiselinom
nastaje 0,1 mol ugljikova dioksida.
m(CO2) = n(CO2) M(CO2) = 0,1 mol 44 g mol1 = 4,4 g

3.38.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije.

Na2CO3 + CaO + H2O CaCO3 + 2 NaOH
Izraunajmo mnoine natrijeva karbonata i kalcijeva oksida kako bismo doznali limitirajui faktor.
m(Na2CO3)
250,0 g
n(Na2CO3) = = = 2,359 mol
M(Na2CO3) 105,99 g mol1
m(CaO)
130,0 g
n(CaO) = w(CaO) = 0,90 = 2,086 mol
M(CaO)
56,08 g mol1
Mnoina kalcijeva oksida odreuje mnoinu natrijeva hidroksida koja nastaje ovom reakcijom. Kako je
n(NaOH) = 2 n(CaO)
m(NaOH) = n(NaOH) M(NaOH) = 2 n(CaO) M(NaOH) = 2 2,086 mol 40,00 g mol1 = 166,9 g

3.39.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo najprije jednadbu reakcije i izraunajmo mnoinu MgNH4PO4 6 H2O.

2 MgNH4PO4 6 H2O Mg2P2O7 + 2 NH3 + 13 H2O
m(MgNH4PO4 6 H2O)
n(MgNH4PO4 6 H2O) =
M(MgNH4PO4 6 H2O)
Iz jednadbe reakcije vidimo da iz 2 mola MgNH4PO4 6 H2O nastaje jedan mol Mg2P2O7, pa vrijedi:
m(Mg2P2O7) = n(Mg2P2O7) M(Mg2P2O7)
n(MgNH4PO4 6 H2O)
= M(Mg2P2O7)
2
m(MgNH4PO4 6 H2O)
= M(Mg2P2O7)
2 M(MgNH4PO4 6 H2O)
1,00 g
= 222,6 g mol1 = 0,456 g
2 244,3 g mol1
2 M(P)
2 30,97 g mol1
w(P,Mg2P2O7) = = = 0,278
M(Mg2P2O7)
222,6 g mol1
2 M(Mg)
2 24,31 g mol1
w(Mg,Mg2P2O7) = = = 0,218
M(Mg2P2O7)
222,6 g mol1

3.40.

Vidi STEHIOMETRIJA

Izraunajmo najprije masu uranija koja se moe dobiti iz 1000 kg rude.

3 M(U)
m(U) = w(U3O8) m(ruda) E
M(U3O8)
gdje je E koeficijent ekstrakcije
Omjer mase UO2SO4 3 H2O i mase uranija je:
m(UO2SO4 3 H2O)
M(UO2SO4 3 H2O)
=
m(U)
M(U)
Odavde proizlazi:
m(U) M(UO2SO4 3 H2O)
m(UO2SO4 3 H2O) =
M(U)
w(U3O8) m(ruda) E 3 M(U) M(UO2SO4 3 H2O)
=
M(U3O8) M(U)
0,015 106 g 0,95 3 420,14 g mol1
= = 21 329 g
842,09 g mol1

3.41.

Vidi STEHIOMETRIJA

Od 100 g 109 postotne H2SO4 moe se dodatkom 9 g vode pripremiti 109 g 100 postotne H2SO4
Sumporov trioksid i voda reagiraju prema jednadbi:
SO3 + H2O H2SO4
Iz jednadbe reakcije vidimo da 1 mol SO3 reagira s jednim molom H2O, pa vrijedi:
n(H2O) = n(SO3)
m(SO3) = n(SO3) M(SO3)
= n(H2O) M(SO3)
m(H2O)
= M(SO3)
M(H2O)
9g
= 80,60 g mol1 = 40,3 g
18 g mol1
w(SO3,oleum) = 40,3 %

3.42.

Vidi STEHIOMETRIJA

Masu kalcijeva oksida i koksa, koja se utroi za proizvodnju CaC2 izraunat emo na temelju
jednadbe reakcije.
CaO + 3 C CaC2 + CO
Iz jednog mola kalcijeva oksida nastaje jedan mol kalcijeva karbida. Mase kalcijeva oksida i karbida
odnose kao njihove molarne mase.
m(CaO)
m(CaC2)
=
M(CaO
M(CaC2)
Odavde proizlazi da je masa kalcijeva oksida:
m(CaC2) M(CaO)
m(CaO) = + m(neizreag. CaO)
M(CaC2)
0,85 25 106 g 56,08 g mol1
m(CaO) = + 0,15 25 106 g = 22,34 t
1
64,10 g mol
Iz jednadbe reakcije proizlazi da je
n(C) = 3 n(CaC2)

m(CaC2)
m(C) = n(C) M(C) = 3 n(CaC2) M(C) = 3 M(C)
M(CaC2)
0,85 25 106 g
= 3 12 g mol1 = 11,93 t
64,10 g mol1

3.43.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo jednadbu reakcije.

4 NaPb + 4 C2H5Cl Pb(C2H5)4 + 3 Pb + 4 NaCl
Iz jednadbe reakcije vidimo da je:
m(Pb(C2H5)4)
n(NaPb) = 4 n(Pb(C2H5)4) = 4
M(Pb(C2H5)4)
Odavde proizlazi:
m(Pb(C2H5)4)
m(NaPb) = n(NaPb) M(NaPb) = 4 M(NaPb)
M(Pb(C2H5)4)
1000 g
= 4 230,2 g mol1 = 2847 g
323,44 g mol1
Po istom naelu za masu kloretana dobivamo:
n(C2H5Cl) = 4 n(Pb(C2H5)4)
m(Pb(C2H5)4)
m(C2H5Cl) = n(C2H5Cl) M(C2H5Cl) = 4 M(C2H5Cl)
M(Pb(C2H5)4)
1000 g
= 4 64,52 g mol1 = 798 g
323,44 g mol1
3.44.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo jednadbu reakcije

8 Al + 3 Fe3O4 + 4 Al2O3 + 9 Fe
Iz jednadbe reakcije vidimo da aluminij i magnetit reagiraju u molarnom omjeru 8 : 3, pa vrijedi
n(Al) : n(Fe3O4) = 8 : 3
Odavde proizlazi
8 n(Fe3O4)
n(Al) =
3
Kako je
m(Fe3O4)
n(Fe3O4) =
M(Fe3O4)
slijedi
8 n(Fe3O4)
8 m(Fe3O4)
m(Al) = n(Al) M(Al) = M(Al) = M(Al)
3
3 M(Fe3O4)
8 1000 g
= 26,98 g mol1 = 310,7 g
3 231,54 g mol1

3.45.

Vidi STEHIOMETRIJA

BaO + TiO2 BaTiO3

m(BaTiO3)
n(BaTiO3) =
M(BaTiO3)
Iz jednadbe reakcije vidimo da je
n(BaTiO3) = n(BaO) = n(TiO2)
Odavde proizlazi:
1000 g
m(BaTiO3)
m(BaO) = n(BaO) M(BaO) = M(BaO) = 153,34 g mol1 = 657,4 g
M(BaTiO3)
233,24 g mol1
m(BaTiO3)
1000 g
m(TiO2) = n(TiO2) M(TiO2) = M(TiO2) = 79,90 g mol1 = 342,6 g
M(BaTiO3)
233,24 g mol1

3.46.

Vidi STEHIOMETRIJA

Napiimo jednadbu reakcije

Fe + H2SO4 + 7 H2O FeSO4 7 H2O + H2
Iz jednadbe reakcije vidimo da se iz jednog mola H2SO4 dobije 1 mol FeSO4 7 H2O. Prema tome
treba doznati mnoinu raspoloive sumporne kiseline.
m(H2SO4) = w(H2SO4) V(H2SO4) (H2SO4)
m(H2SO4)
w(H2SO4) V(H2SO4) (H2SO4)
n(H2SO4) = =
M(H2SO4)
M(H2SO4)
Kako je
n(H2SO4) = n(FeSO4 7 H2O)
za masu FeSO4 7 H2O dobivamo:
m(FeSO4 7 H2O) = n(FeSO4 7 H2O) M(FeSO4 7 H2O)
= n(H2SO4) M(FeSO4 7 H2O)
w(H2SO4) V(H2SO4) (H2SO4)
= M(FeSO4 7 H2O)
M(H2SO4)
3

0,25 10000 cm 1,18 g cm

= 278,05 g mol1
98,08 g mol1
= 8363 g

3.47.

Vidi STEHIOMETRIJA

Izraunajmo najprije to tonije mnoinu klorovodine kiseline, jer je to vaan konstantan lan u
algebarskoj jednadbi.
m(HCl)
w(HCl) m(otop. HCl) 0,20 47,936 g
n(HCl) = = = = 0,26295 mol
M(HCl)
M(HCl)
36,46 g mol1
Ta je mnoina klorovodine kiseline ekvivalentna mnoini iona OH u smjesi NaOH i Ca(OH)2 ukupne
mase 10 g. Moemo napisati dvije jednadbe:
m(NaOH) + m(Ca(OH)2) = 10 g
Uzmemo li da je
m(NaOH) = x
m(Ca(OH)2) = y
i cijeli izraz podijelimo jedinicom mase dobivamo
x + y = 10

(1)

Druga jednadba mora uzeti u obzir mnoinu klorovodine kiseline, odnosno iona OH, pa vrijedi
m(NaOH) 2 m(Ca(OH)2)
+ = 0,26295 mol
M(NaOH)
M(Ca(OH)2)
Ako cjelu jednadbu podijelimo jedinicom mnoine i uvrstimo nepoznanice x i y, dobivamo:
x
2y
+ = 0,26295
40,00
74,09

(2)

Izluimo iz prve jednadbe x i uvrstimo u drugu jednadbu pa dobivamo:

10 y
2y
+ = 0,26295
40,00
74,09
odnosno
0,25000 0,02500 y + 0,026994 y = 0,26295
Odavde proizlazi
0,001994 y = 0,01295
odnosno
0,01295
y = = 6,494
0,001994
Kako je m(Ca(OH)2) = y
slijedi
m(Ca(OH)2) = 6,494 g
m(NaOH) = 3,506 g