Pitanje ljubavi u Islamu

Autor: Yusuf Al-Qaradawi ivimo u tekim vremenima kada se svako zabavio sobom i voli samo sebe, a zaboravlja na svoje roditelje, brau, sestre, porodicu, rodbinu... Zato se rije ljubav mora tumaiti i koristiti u njenom opem znaenju Prije nego zaponem pisati o ovoj temi, elim da postavim nekoliko pitanja na koja u nastojati odgovoriti u ovom radu. Da li islam ima poseban stav o ljubavi i da li priznaje posto janje tog senzibiliteta u sluaju pojedinca i zajednice? Da li muslimani danas boluju od gubitka ljubavi i humanosti? Koja vrsta ljubavi je u erijatu prihvatljiva, a koja ne? Kako razumijevamo ljubav posmatrajui je kroz perspektivu ajeta Allahove Knjige i hadisa Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.? Zato su mrnja i prezir, po islamskom uenju, ejtanski posao? Da li je islam postavio odreene uvjete i ogranienja kojima je usmjerio ovu vrstu osjeanja i time uinio drutvo sigurnim i skladno ureenim? Kako islam gleda na ljubav? Neki e moda pomisliti da emo ovdje govoriti o ljubavi koju spominju i veliaju raznovrsni mediji ili pjesme u kojima je opjevana ljubav mukarca prema eni. Toj plemenitoj rijei nanesena je ogromna nepravda jer je ograniena samo na spomenuto znaenje. Meutim, injenica je da ona ima mnogo vie plemenitih znaenja, a neka od njih su: ljubav prema Allahu, d., ljubav prema Njegovom poslaniku, s.a.v.s, ljubav prema ehli bejtu (porodici Poslanikovoj), ljubav prema naoj vjeri islamu, ljubav prema porodici, ljubav prema domovini, ljubav mua prema eni, ljubav prema drugim ljudima, pa ak i ljubav prema smrti. ovjek se sastoji od tijela i due, razuma i osjeanja i obje komponente neizostavno egzistiraju. Plod razuma je promiljanje i zakljuivanje, plod srca je osjeanje ljubavi. Upravo zato je i filozof Dekart rekao: ''Ja razmiljam, a to govori da postojim.'' Analogno tome, mi moemo rei: 'Ja volim, to upuuje na to da postojim.' Znai osjeanja govore o ovjeku kao to to ini razum. Nepravedno je da ovu rije (ljubav) vezujemo za enu i njeno tijelo, jer ona nosi druga znaenja koja su suprotna egoizmu, preziru, netrpeljivosti, mrnji. Mi ivimo u tekim vremenima kada se svako zabavio samo o sebi i voli samo sebe, zaboravlja na svoje roditelje, brau, sestre, porodicu, rodbinu... Zato se ova rije mora tumaiti i koristiti u njenom opem znaenju. Moramo odgojiti generaciju ija e srca biti ispunjena ljubavlju prema pojedincima, porodici, zajednici muslimana (ummetu). Postoje razne vrste osjeanja: ljubav, mrnja, strah, nada, kao to postoje razne vrste ljubavi: prema Allahu, d., Njegovom poslaniku, s.a.v.s, vjeri, injenju dobra itd. ak i ljubav prema eni se dijeli na: ljubav prema majci, supruzi, kerki, sestri. Tako vidimo da znaenje rijei 'ljubav' ne obuhvata samo formalni, fiziki odnos sa enom, zato o toj temi moemo govoriti sa vie aspekata: - Ono to je svakom vjerniku potrebno je ljubav prema Uzvienom Allahu, d., koji je nas je stvorio. Allah, d., kae:''Ima ljudi koji su umjesto Allaha kipove prihvatili, vole ih kao to se Allah voli, ali pravi vjernici jo vie vole Allaha.'' (El-Bekare, 165) Buharija i Muslim biljee sljedei hadis:''Ko bude imao troje, osjetie slast imana: da mu Allah i Njegov poslanik budu drai od svega ostalog, da voli ovjeka samo radi Allaha i da mrzi da se vrati u kufr nakon to ga je Allah iz njega izbavio, kao to mrzi da bude baen u vatru.''
1

- Ljubav prema Muhammedu, s.a.v.s, koji nam je vjerno dostavio uputu i time nas izveo iz tmine na svjetlo. Uzvieni Allah, d., kae:'' Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti, a Allah prata i samilostan je.''(Alu Imran, 31) - Ljubav prema prirodi je u islamu takoer izraena i po tome su muslimani prvi ekolozi i borci za ouvanje zdrave i iste okoline. Priroda je nastala Allahovim stvaranjem i izvor je svakog dobra i blagodati. Allahov poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi zabranjivali su bespotrebnu sjeu drvea, ubijanje ivotinja ako nisu potrebne za prehranu vojske u toku bitaka i ratova koje su vodili muslimani, a da ne govorimo o mirnodopskim prilikama, kada je ta zabrana bila jo naglaenija. Jednom prilikom Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao je za brdo Uhud nakon povratka iz jedne bitke: ''Ono voli nas i mi volimo njega,'' i to uprkos porazu koji su muslimani kod njega pretrpjeli. - Ljubav prema ivotu u islamu je naglaena. Musliman voli ivot i ne prezire ga kao to to radi perzijski pjesnik koji kae da je ivot zlo i da ga se treba rijeiti samoubistvom, celibatom, ili bar zabraniti uitke koje sa sobom donosi. Ne, musliman gleda na ivot realno, optimistino i on svakim danom svog ivota uveava svoju nagradu na ahiretu. Upravo zato je Allahov poslanik, s.a.v.s, zabranio da prieljkujemo smrt rekavi:''Neka niko od vas ne prieljkuje smrt radi neke nedae koja ga je snala, ve neka kae: Allahu, Ti mi daj da ivim sve dok je ivot za mene bolji , a usmrti me ako je smrt za mene bolja.'' - Ljubav prema smrti. Musliman voli smrt, nje se ne plai, niti je smatra neim nepoznatim. ivot je period koji mora proi nakon ega neminovno dolazi smrt koju vjernik spremno doekuje. Vjernik se raduje smrti, posebno smrti na Allahovom putu, to je najvea elja vjernika, jer on za to oekuje i nada se velikoj nagradi Plemenitog Gospodara. Jahja ibn Mu'az je rekao: ''Smrt prezire samo sumnjiavac koji ne zna da smrt spaja voljene.'' Smrt je putovanje odavde tamo. Mu'minsko srce je dovoljno veliko da primi sve spomenute ljubavi. Mu'min voli i eli dobro svakome ovjeku, ivotinji, a prema neprijatelju je pravedan jer njegov odnos i osjeanja prema njemu ne smije izai iz okvira pravde. Mu'min voli i sebe, ali to ne prelazi granicu i ne vodi u egoizam. On gaji tople osjeaje ljubavi i prema svojoj porodici, djeci, supruzi, brai i sestrama, rodbini i cijelom ovjeanstvu. Uzvieni Allah, d., kae:''O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najpoaeniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji. Allah uistinu sve zna i nije mu nita skriveno.''(El-Hudurat, 13) A u suri En-Nisa Allah, d., kae:''O ljudi bojte se Gospodara svoga koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i enu njegovu stvorio i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte- s imenom ijim jedni druge molite- i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.'' (En-Nisa, 1) Ljubav u ime Allaha, d.. Ova ljubav je iskreni osjeaj koji u sebi nema primjese interesa, strasti, nije prouzrokovan rodbinskim vezama i odnosima, niti je refleksija na uinjenu uslugu. To je ljubav radi i u ime Allaha izmeu dva mu'mina, moralna, koji su korisni kako ummetu, tako i itavom ovjeanstvu. U Muslimovom ''Sahihu'' nalazi se hadis u kojem je jedan ovjek elio da posjeti svoga brata (po vjeri), pa mu je Allah, d., poslao meleka u liku ovjeka koji ga upita: ''Gdje si poao?'' On odgovori: ''Idem u posjetu svom bratu tom i tom.'' Melek mu ree: ''Da li meu vama postoji rodbinska veza?''ovjek odgovori: ''Ne.'' ''Da li ti je on uinio kakvo dobro pa mu na tu uslugu eli uzvratiti?, ponovo upita melek. ovjek opet odrino odgovori. Melek upita:''Pa ta je razlog tvoje posjete njemu?'' ovjek ree:''Volim ga u ime Allaha, d.,'' na to mu melek uzvrati rijeima: ''Raduj se, Onaj u ije ime voli dotinog me poslao da te obradujem vijeu da te Allah voli radi tvoje ljubavi prema tom ovjeku.''
2

Oni koji se vole u ime Allaha, d., bie na Sudnjem danu u hladu Allahova Ara, kada nee biti drugog hlada osim Njegovog. A u hadisi-kudsijji stoji: ''Moja je ljubav obavezna za one koji se vole radi Mene i koji se radi Mene posjeuju.'' Allah, d., kae:''Tog dana e oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to nee biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.'' (Ez-Zuhruf, 67) Ljudi e na Sudnjem danu biti podijeljeni u dvije skupine: oni koji su na dunjaluku bili prijatelji i radi prolaznih interesa sklapali veze i na tome zasnivali svoje odnose, ali e se oni okrenuti jedni protiv drugih proklinjui se meusobno. Druga skupina je ona za koju je Allahov poslanik, s.a.v.s, rekao:''Meu Allahovim robovima ima ljudi koji nisu ni poslanici ni ehidi, a kojima e i jedni i drugi zavidjeti radi njihovog poloaja kod Allaha.'' Ustade jedan beduin koji je bio izdaleka, te mahnu rukom i ree: 'Opii nam ih, Allahov Poslanie!' ''To su oni koji su se zavoljeli u ime Allaha nevezani rodbinskom vezom, niti je ta ljubav radi imetka. Tako mi Allaha, njihova lica su ispunjena nurom, oni su na uzvienjima od svjetlosti, ljudi e strahovati na danu Sudnjem, a oni nee strahovati, ljudi e se jako prepasti tada, a oni nee. Oni su Allahovi prijatelji, nee se imati ega bojati, niti za iim tugovati.'' Mi moramo nastojati da dostignemo te stepene i da druge podstiemo da gaje bratska osjeanja ljubavi u ime Allaha, d., a da ukazujemo na opasnost i tetnost odnosa koji poivaju na koristoljublju i prolaznim, niskim interesima. Ako to nismo u stanju, onda se bar nastojmo osloboditi osjeanja prezira i zavisti prema drugim muslimanima, jer na to nas upuuje Kur'an:''Gospodaru na, oprosti nama i brai naoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima naim bude imalo zlobe prema vjernicima. Gospodaru na, Ti si, zaista, dobar i milostiv.''(El-Har, 10) Islam trai da naa srca budu ista od navedenih bolesti za koje Allahov poslanik, s.a.v.s, kae: ''Meu vas se uvukla bolest koja je harala u narodima prije vas: zavist i mrnja, a mrnja je opasna poput britve. Ja ne velim da ona brije kosu, ve unitava vjeru.'' Ljubav u ime Allaha, d., ima i svoje stepene: 1. Ljubav koja je izraenija i jaa prema svome bratu u vjeri nego prema samom sebi. Takvi su bili ashabi, r.a, pa ih je Allah, d., opisao rijeima:''I onima koji su Medinu za ivljenje izabrali i domom prave vjere jo prije njih je uinili, oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato to im se daje, ne osjeaju, i vie vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno, a oni koji se sauvaju uskogrudnosti, oni e sigurno uspjeti.''(El-Har, 9) 2. Da voli svome bratu u islamu ono to voli sebi. Buhari i Muslim biljee u svojim zbirkama sljedei hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s:''Niko od vas nee vjerovati(imati potpun iman) sve dok svome bratu (po vjeri) ne bude elio ono to eli sam sebi.'' 3. Da oisti svoje srce od mrnje, zavisti i drugih bolesti kada se radi o odnosu prema drugim muslimanima. Ako u srcu nema ljubavi onda mora postojati pravda koja e kanalisati srdbu i mrnju. To nam najbolje pokazuje primjer Umer ibnul-Hattaba, r.a, i odnos koji je imao prema ubici svog brata Darar ibnul-Hattaba. Ubica je to gnusno djelo izvrio kao murik, pa je preao na islam, a Umer mu je govorio, kada bi ga sreo na putu: ''Ne volim da ti vidim lice, jer kad god te vidim sjetim se kako je ubijen moj brat.'' On mu uzvrati rijeima: ''O vladaru pravovjernih, da li e to biti razlog da me sprijei da uzmem pravo koje mi pripada?'' , a Umer mu ree: ''Ne, tako mi Allaha, dat u ti tvoj hakk!'' Obzirom da je porodica osnovna elija drutva, vrlo vano je da odnosi u porodici budu izgraeni na meusobnoj ljubavi i obostranom potovanju. Velika opasnost vreba porodicu u koju se uvue netrpeljivost, mrnja i neprijateljstvo. Upravo zato je Uzvieni Allah, d., naredio lijepo ophoenje meu suprunicima:''I lijepo se ophodite prema enama, pa ako ih vi i ne budete podnosili i voljeli, pa moda vi neto i ne volite, a Allah e u tome dati mnogo
3

dobra.''(En-Nisa, 19) Allahov poslanik, s.a.v.s, je rekao: ''Mu'min ne moe mrziti mu'minku, jer ako ne bude zadovoljan jednom njenom osobinom, zadovoljan je drugom osobinom.'' Ljubav izmeu mukarca i ene: Ova vrsta ljubavi je u islamu dozvoljena pod uslovom da joj ovjek ne hrli kako se to predoava na televiziji, kao i na drugim mjestima i medijima. Ljubav se sama namee tako da ona hrli ovjeku, a ne suprotno. U arapskom pjesnitvu moemo proitati o istoj, nevinoj ljubavi i ednosti. Danas ima onih koji tvrde da brak mora proistei iz ljubavi. Ne, to nije obavezno, postoje naune studije i statistiki podaci koji ukazuju na to da su najsretniji brakovi i oni najtrajniji i vri tradicionalni brakovi. Allah, d., kae:''I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju.''(Er-Rum, 21) Ljubav koja je u ajetu spomenuta dolazi sa lijepim ophoenjem i meusobnim uvaavanjem u braku. Ako se u braku pojavi period u kojem se osjea netrpeljivost meu branim drugovima, ne treba donositi ishitrene odluke ili govoriti teke i uvredljive rijei, jer to moe biti rezultat trenutanog stanja, a takve su reakcije kobne po brani ivot. Mnogi erijatski pravnici smatraju da je bezrazloni razvod braka zloin i strogo zabranjen (haram). Apsurdno je oekivati da je svaki brak idealan poput opjevane ljubavi izmeu Kajsa i Lejle. Treba graditi korektne odnose na lijepom ahlaku (islamskom odgoju i ponaanju moralnim principima nae uzviene vjere) i lijepim postupcima koji e proizvesti ljubav. Zato ne treba radi najmanje sitnice ili osjeaja nepodnoljivosti odmah posezati za razvodom braka. Svaki od suprunika treba da istrauje ta je to to ga odbija od branog druga kako bi to ispravio, i ta je to to ini branog druga voljenim od strane drugog branog druga. ena, na primjer, zauzeta svojim svakodnevnim poslovima, zaboravlja na mua koji ima svoja prava, pa je potrebno da mu ukae vie panje, jer je hizmet ene muu jedna vrsta ibadeta. I mu, takoer, mora voditi vie rauna i posvetiti vie panje svojoj supruzi i ispunjenju njenih prava. Abdullah ibn Abbas r.a. je jednom prilikom stajao pred ogledalom, dotjerivao svoju bradu, eljao kosu i uljepavao se, kada ga je ugledao Nafi', rob Abdullahov i upitao: ''ta to ini, o amidiu Allahovog poslanika, a tebi dolaze iz daleka, i sa istoka i sa zapada da bi te pitali za miljenje o Allahovoj vjeri?'' On odgovori: ''A ta je loe u tome, o Nafi', ja se uljepavam i dotjerujem svojoj supruzi, kao to to i ona ini radi mene, a to je i u Allahovoj knjizi.'' Nafi' upita: ''A gdje?'' Ibn Abbas mu odgovori, citirajui sljedei kur'anski ajet: ''One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu - samo muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen.-A Allah je silan i mudar.'' (El-Bekare, 228) I na kraju, znajte da je islam vjera koja ima sve potencijale da uredi ivote pojedinaca, porodice i drutva i da izvede ovjeanstvo iz tmine na svjetlo, kao to je uradila i prije etrnaest stoljea. Islam daje jasne odgovore na sva ivotna pitanja, jer vjera je nedjeljiva od ivota. Molimo Svemogueg da nam podari snage da ustrajemo na pravom putu i da naa srca ispuni ljubavlju i toplinom. Amin!

NAPOMENA: S arapskog preveo H.I. Objavljeno u Novim Horizontima.