Interferencija svjetlosti

Na slici je prikazan val na

vodi iz jednog izvora a), i
iz dva izvora b).
Openito moemo rei: ako
se dva vala, irei se iz
razliitih izvora svjetlosti,
sastanu u nekoj toki
prostora oni se
superponiraju ili zbrajaju
dajui svjetlu ili tamnu
prugu.
a)
b)
Interferencija valova
(mehanikih i svjetlosnih) je
svojstvo algebarskog zbrajanja
(pojaavanja i ponitavanja) dva
ili vie vala.
Uvjeti za interferenciju
Da bi dolo do interferencije valovi moraju biti
koherentni tj. valovi moraju imati:
razliku faza koja se ne mijenja u vremenu
identine valne duljine (nemoe doi do interferencije
npr. zelene i crvene svjetlosti)
identine amplitude
Osnovni uvjet potreban za konstruktivnu interferenciju
(zbrajanje dva ili vie vala; svjetla pruga u valovima
vidljive svjetlosti) i destruktivnu interferenciju (potpuno
ponitenje dva ili vie vala; tamna pruga u valovima
vidljive svjetlosti) je:
valovi moraju biti potpuno isti-koherentni

1
=
2
, A
1
= A
2
.
5
Koherencija
Ako je faza vala svjetlosti definirana u svakom trenutku kae
se da je svjetlost koherentna.
Ako se faza svjetlosnog vala nasumino mijenja od toke do
toke, odnosno od trenutka do trenutka, kae se da je svjetlost
nekoherentna.
Na primjer, laser generira koherentnu svjetlost. U laseru, svi
atomi zrae u fazi.
arulje sa arnom niti ili fluorescentne arulje daju
nekoherentnu svjetlost. Svi atomi u fosfornom sloju
fluorescentne arulje emitiraju u razliitim vremenima.
6
Superpozicija
Ukupna amplituda (maksimalni pomak od
ravnotenog poloaja) uzrokovana
kombinacijom valova je algebarska suma
amplituda svakog vala pojedinano.
Ako valovi daju vei val, oni interferiraju
konstruktivno.
Ako se smanjuje ukupna amplituda, oni
interferiraju destruktivno.
7
Konstruktivna i destruktivna interferencija
Razlika faza nula
konstruktivna
interferencija.
Razlika faza jedna valna
duljinu konstruktivna
interferencija.
Razlika faza pola valne
duljine destruktivna
interferencija.
Prostorna smjetenost koherentnih valova i
mjesto susreta u tokama P
Jednadba vala i interferencija
Ako su valovi koherentni, tada zbrajanjem mogu
dati konstruktivnu ili destruktivnu interferenciju:
Razlika putova za
konstruktivnu
interferenciju:
Razlika putova za
destruktivnu interferenciju:
,... 2 , 1 , 0 = = A m m x
( ) ,... 2 , 1
2
1 2 = = A m m x

Interferentni uzorci
Konstruktivna
interferencija nastaje
u sredinoj toki
Dva vala prelaze istu
udaljenost razlika
puteva nula (dolaze u
fazi)
pukotine
svjetla
pruga
zaslon
Interferentni uzorci
Razlika puteva valova je
jedna valna duljina
Dol donjeg vala
preklapa se sa dolom
gornjeg vala
amplituda vala se
poveava
Vidimo svijetlu prugu
svjetla
pruga
Interferentni uzorci
Gornji val putuje jednu
polovinu valne duljine
dalje od donjeg vala
Dol donjeg vala preklapa
se s brijegom gornjeg
vala
To je destruktivna
interferencija
vidimo tamnu prugu
tamna
pruga
Lloydovo zrcalo
Generiranje interferentnog uzorka s
jednim izvorom svjetlosti
Val dolazi do toke P izravno i nakon
refleksije
Reflektirana zraka moe se tretirati kao
zraka iz izvora S 'iza zrcala
Na tako dobivenom interfrentnom
uzorku poloaji tamnih i svijetlih pruga
su invertirani u odnosu na uzorak
dobiven interferencijom valova iz dva
realna izvora
-dolazi do promjene u fazi od
180 uslijed refleksije na
sredstvu veeg indeksa loma
realni
izvor
zrcalo
zaslon
Drugi naini podjele valne fronte
Lloydovo zrcalo
S
Fresnelovo dvostruko zrcalo
S
2
S
1
S
Fresnelova bi-prizma
S
2
S
1
Promjene faze zbog refleksije
Elektromagnetski val doivljava promjenu u fazi od 180
0
nakon
refleksije na mediju veeg indeksa loma
Analogno se puls na niti reflektira na vrstom kraju
promjena u fazi od 180
0
ulazni val
reflektirani val
vrsti kraj
Promjene faze zbog refleksije
Nema promjena faze kada se val reflektira od granice sa sredstvom nieg
indeksa loma
Analogno refleksiji pulsa na slobodnom kraju niti (ueta)
nema promjene u fazi
ulazni val
reflektirani val
slobodan
kraj
Gue u rjee
n
1
> n
2
Rjee u gue
n
1
< n
2
prije
prije
poslije
poslije
granica dva sredstva
Ureaji za interfeferenciju
Thomas Young
Thomas Young (1773- 1829.)
bio je engleski znanstvenik, iji
doprinos je velik u podruju
optike (svjetlost, proces vida),
mehanika, energetika..
U ovom izlaganju: valna priroda
svjetlosti, interferencija, pokus
na dvije uske pukotine; double
slit experiment, 1801., kojim
je potvrena valna priroda
svjetlosti.
25
Youngov pokus
Svjetlo iz monokromatskog izvora pada na zaslon Z
1
s malim otvorom
koji je ujedno tokasti izvor svjetlosti.
Svjetlo iz tog izvora pada na zaslon Z
2
s dvije rupice, S
1
i S
2
, koje su na
maloj meusobnoj udaljenosti.
Otvori S
1
i S
2
predstavljaju koherentne izvore monokromatske
svjetlosti.
Iza zaslona nastaje prekrivanje koherentnih valova svjetlosti, javlja se
interferencija.
Rezultirajui interferentni uzorak
Svjetlost iz dva proreza formira uzorak
vidljiv na ekranu
Uzorak se sastoji od niza svijetlih i
tamnih paralelnih pruga.
Konstruktivna interferencija nastaje tamo
gdje vidimo svijetlu prugu
Destruktivna interferencija nastaje tamo
gdje vidimo tamnu prugu.
Youngov pokus (ureaj za interferenciju s dvije
pukotine)
I: monokromatski izvor
svjetlosti
y: udaljenost izmeu nultog i
prvog maksimuma
S1 i S2: koherentni izvori
d: udaljenost izmeu
koherentnih izvora i zastora
a: udaljenost izmeu
koherentnih izvora
Geometrijska razlika
dviju zraka koje
interferiraju na zastoru
Z u toki A povezana je
sa geometrijom ureaja
Geometrijsku razliku
puteva povezujemo sa
fizikalnim uvjetom za
konstruktivnu, odnosno,
destruktivnu
interferenciju
d
ay
d
a
y
d
a
y
d
x
x
a
y d uvijet uz
a
y d
a
y d
= A
(
(
(
(

|
.
|

\
|


|
.
|

\
|
+
+ = A
+ ~ +
+ >>
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
+ + = A
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
1
2
2
1
2
1 1
2
:
2 2
Na zastoru se pojavljuje
svjetlo ako je razlika
hoda cjelobrojni
viekratnik valnih duljina
svjetlosti, tj.
Udaljenost m-tog
maksimuma svjetlosti od
centralnog maksimuma je
a
d
m y
m

=
= A
Koristi Youngovog eksperimenta
Youngov eksperiment s dvije pukotine mjerenje valne duljine svjetlosti
Ovaj eksperiment je dao valnom modelu svjetlosti dodatnu vjerodostojnost
Nezamislivo je da estice svjetlosti mogu ponitavati jedna drugu
Interferencija ovisi o relativnoj fazi dva vala, odnosno o razlici puta izmeu njih.
Rezultantni intenzitet u toki je proporcionalan kvadratu rezultantnog elektrinog
polja u toj toki.
( )
2
2 1
E E I +
2
2
2
1
E E +
ne
u o sin
1 2
d r r = =
u o m d = = sin
u o
|
.
|

\
|
+ = =
2
1
sin m d
,... 2 , 1 , 0 = m
d L
d
>>
>> u u tan sin ~ u u sin tan L L y ~ =
svjetlo
L
y m
d

=
1
2
tamno
L
y m
d

| |
= +
|
\ .
Konstruktivna interferencija
Destruktivna interferencija
zaslon
Interferencija na tankimfilmovima
Interferentni efekti obino se promatraju na tankim filmovima
Primjeri su sapunice i ulje na vodi
Pretpostavite da zrake svjetlosti putuju u zraku gotovo normalno na
povrinu filma
Interferencija na tankimfilmovima
Pravila za pamenje
Elektromagnetski valovi koji putuju iz medija indeksa loma
n
1
u medij indeksa loma n
2
prilikom refleksije doivljavaju
promjenu u fazi 180 kad je n
2
> n
1
Nema promjene u fazi prilikom refleksije vala ako n
2
< n
1
Valna duljina svjetlosti
n
u mediju s indeksom loma n je

n
= /ngdje je valna duljina svjetlosti u vakuumu
Interferencija
na tankim listiima
Razlika optikih puteva
zraka svjetlosti je:
2
cos 2 )
2
( 2

= + = A l nd D A n B A x
( )
2
1 2

= A m x
m x = A
svjetlo
tama
1
l
u
3
2
r
A
B
C
D
d
n
Interferencija na tankimfilmovima
Zraka 1 doivljava
promjenu faze od 180 u
odnosu na ulaznu zraku
Zraka 2, koja se reflektira s
donje povrine, ne
doivljava promjenu fazu u
odnosu na ulazni val
promjena faze
od 180
nema promjene
faze
zrak
zrak
film indeksa
loma n
Interferencija na tankimfilmovima
Primjer razliitih indeksa
loma
Premaz na solarne elije
promjena faze
od 180
promjena faze
od 180
zrak
Interferencija na tankimfilmovima
Dva imbenika utjeu na interferenciju
Mogua promjena faze prilikom refleksije
Razlike u optikom putu
Uvjeti vrijede ako je medij iznad gornje povrine isti
kao medij ispod donje povrine
Ako se tanki film nalazi izmeu dva razliita medija,
od kojih jedan ima nii indeksa loma od filma a drugi
vei indeks loma, uvjeti za konstruktivnu i
destruktivnu interferenciju se mijenjaju
38
Lom i odbijanje svjetlosti na tankom listiu
Zraka svjetlosti upada na plou u toki A,
djelomino se reflektira i to je zraka 1, a
djelomino lomi u tinjac. Lomljena zraka
se djelomino reflektira u toki B i tako
nastaje zraka 2 koja nakon izlaska iz
tinjca putuje paralelno sa zrakom 1.
Geometrisjka razlika hoda je 2 AB AD.
Optika razlika hoda je: refleksija u toki A je na optiki guem sredstvu, a
to je kao da se val zrake 1 pomaknuo u smjeru gibanja za polovinu valne
duine.
Pri prijelazu u gue sredstvo valovi postaju krai, skraenje je srazmjerno
indeksu loma n, tj imamo u tinjcu /n.
39
Optika razlika u hodu je:
( )
2
1 2 sin 2
2
sin 2
2 cos
sin 1
2
cos
sin 2
sin sin
sin 2 ,
cos
2
2
2 2
2 2
2
2

+ =
= A

= A
=
=
= =
|
.
|

\
|
+ = A
k u n d
u n d
l
l
nd
l
l nd
AD
l n u
u dtgl AD
l
d
AB
AD nAB
Newtonovi kolobari
n R m r / ~
( ) n R m r / 2 1 + ~
Za konstruktivnu
interferencije
Za destruktivnu
interferenciju
Centar je taman
zbog promjene faze
od tijekom
refleksije na
staklenoj ploici
Newtonovi kolobari
o
x
d
R
R d
( )
2
2 2
R x R d = +
( )
2
2 2 2 2 2
2 x R R d R R d Rd = = +
2 2
2 2 x d Rd Rd = + ~
n
2d m =
Maximum
2
o m
x
2 m
2R n

=
o
m
R 1
x m
n 2

| |
= +
|
\ .
Minimum
o
m
Rm
x
n

=
Newtonovi kolobari su poseban sluaj
Fizeauovih pruga.
Koriste se za testiranje tonosti povrine
lea.
o
n

=
42
Newtonovi kolobari
Ako svjetlost pada okomito na povrinu Newtonovih stakala, za razliku hoda
reflektiranih zraka na staklima vrijedi izraz:
R m r d m
tama
R
m
r d m
svjetlo
R
r
d d
n zraku u nalazi urere
se kad vrijede koji izrazi
t t
s s

= + =
|
.
|

\
|
+

= + =
= + = A
=
,
2
2
2
1
:
2
1 2
,
2
2
:
,
2
2
) 1 _( _ _ _
_ _ _ _
2