Realizam sredine i 2.pol.19.st.

Jean Franois Millet, Sija, 1849. 1850. Jean Franois Millet, Angelus, 1857-59. Jean Franois Millet, Sakupljaice ita, 1857. Honor Daumier, Ustanak, 1860. Honor Daumier, Vagon treeg razreda, 1860. 1863. Gustave Courbet, Autoportret s crnim psom, 1844. Gustave Courbet, Kamenolomci, 1849. Gustave Courbet, Sprovod u Ornansu, 1849-50. Gustave Courbet, Slikarev atelje, 1854-55. Gustave Courbet, Sastanak, 1854. Gustave Courbet, San, 1866. Jean-Lon Grme (1824. 1904.), Trgovanje robljem, oko 1866. Jean-Lon Grme (1824. 1904.), Kairski krznar, 1869. Edouard Bernard Debat-Ponsan (1847. 1913.), Keri Jephtine, 1876. William-Adolphe Bouguereau, Grozd, 1868. William-Adolphe Bouguereau, Proljee, 1866. William-Adolphe Bouguereau, Roenje Venere, 1879. William-Adolphe Bouguereau, Mlada ena koja se brani od Erosa, 1880. William-Adolphe Bouguereau, Veernje raspoloenje, 1882 William-Adolphe Bouguereau, Elegija, 1899. Jules Joseph Lefebvre, Marija Magdalena u groti, 1876. Alexandre Cabanel, Nimfa i satir, 1860. Alexandre Cabanel, Raanje Venere, 1863. Ferdinand Georg Waldmller, Poslije kole, 1841. Ferdinand Georg Waldmller, Povratak s crkvenog goda, 1859. 1860. John Everett Millais, Ophelia, 1852. John Everett Millais, Krist u kui svojih roditelja, 1852. 1

Dante Gabriel Rossetti, Ecce Ancilla Domini 1850. Rossetti, Prosperine (Persephone), 1874. Burne-Jones, Kolo sree 1877-83. Adolf Menzel, Ljevaonica eljeza, 1872.-75. Adolf Menzel, Bal u operi, 1878. Ilja Jefimovi Rjepin, Uskrnja procesija u Kursku, 1881. 1890. Ilja Jefimovi Rjepin, Zaporoki Kozaci, 1880. 1891. Hans Makart, Kleopatrin lov na Nilu, 1876. Mihaly von Munkcsy, Golgota, 1884.

Impresionizam
Edouard Manet, Lola de Valence, 1862. Edouard Manet, Doruak na travi, 1863. Edouard Manet, Olympia, 1863. Manet, Pogubljenje Maksimilijana od Meksika, 1868. Jean-Lon Grme, Napoleon Bonaparte s vojskom u Egyptu, 1863 Meissonier, Bitka za Francusku, 1864. Manet, Portret Emila Zole, 1868. Edouard Manet, Balkon, 1869. Manet, Chez le Pre Lathuille, 1879. Edouard Manet, Bar u Folies Bergereu, 1881.-82. Sisley, Aleja stabala kod jednog gradia, 1866. Claude Monet, Impresija zalazak sunca, 1872. Claude Monet, Boulevard des Capucines, 1873. Monet, Ulica prema Vtheuil u zimu, 1879. Monet, Stanica St-Lazaire, 1877. Monet, ena sa suncobranom, 1875. C. Monet (1840 1926) Zapadno proelje katedrale u Rouenu, 1892. 1894. Claude Monet, Katedrala u Rouenu 2

Claude Monet, Lopoi, oko 1900. Monet, Stogovi sijena, 1891. Monet, Jablani, 1891. Monet, Irisi, 1914. Edgar Degas, Enterijer 1868. Edgar Degas,Primabalerina, oko 1876. Edgar Degas, Proba, 1873-78. Edgar Degas, La classe de danse 1873-75. Edgar Degas, aa apsinta 1876. Degas, Place de la Concorde, 1875. Degas, ena sjedi pored vaze s cvijeem Berthe Morisot, Na balkonu, 1872 Berthe Morisot, Ljetni dan, 1879. Auguste Renoir, La Grenouillre, 1869. Renoir, Veliki bulevari, 1875. Renoir, Place Clichy, 1880. Auguste Renoir, Le Moulin de la Galette, 1876. Renoir, Ruak mornara, 1881. Renoir, Madame Charpentier sa svojom djecom 1878. Renoir, U loi, 1874. Auguste Renoir, ena za klavirom, 1875. Auguste Renoir, Djevojke razgovaraju, 1878. Renoir, Kiobrani 1883. Camille Pissarro, Sivi dan na obalama Oise kod Pontoisea, 1878. Camille Pissarro, etva, 1882. Gustave Caillebotte, Most Europe, 1876. Caillebotte, Paris, Kini dan 1877. Caillebotte, Pogled na snjene krovove 1879.

Caillebotte, Mukarac na balkonu 1880. Caillebotte, Na balkonu 1880. Caillebotte, Mladi pred prozorom 1876. James Whistler, Portret majke, 1871.

Skulptura 2.pol.19.st.
Jean Joseph Perraud, Lirska drama, 1860-69. Jean Baptiste Carpeaux, Ples, 1860 1869. Edgar Degas, Plesaica, 1881. Auguste Rodin, Bronano doba, 1877. Auguste Rodin, Graani Callaisa, 1884-86. Auguste Rodin, Vrata pakla 1880-1917 Auguste Rodin, Poljubac,1886.

Postimpresionizam
Paul Gauguin, Jakob se hrve s anelom, 1888. Gauguin, uti Krist, 1888. Paul Gauguin, Tahianke, 1891. Paul Gauguin, Arearea (Srea), 1892. Vincent Van Gogh, Kafi nou 1888. Vincent Van Gogh, Kafi Terrace na Place du Forum, Arles, 1888. Vincent Van Gogh, Van Goghova soba u Arlesu, 1889. Vincent Van Gogh, Zvjezdana no, 1889. Paul Cezanne, Mrtva priroda s koarom jabuka, 1890-94. Cezanne, Mrtva priroda sa zavjesom, 1895.. Cezanne, Kue u Provence Blizu Estaque, oko 1880. Cezanne, Kua s crvenim krovom, Jas de Bouffan, 1885. 1886. Cezanne Kamenolom kod Bibemusa, oko 1895. Cezanne, Kue pored Bellevuea, 1890. Cezanne, Pejza kod Bellevuea, 1892. 1895. 4

Paul Cezanne, Mont St. Victoire, 1885-7. Paul Cezanne, Mont st. Victoire 1897. Cezanne, Mont St. Victoire, 1902. 1906. Cezanne, Mont Sainte-Victoire, 1904. 1906. Cezanne, Vrt u Les Lauves, 1906. Georges Seurat, Nedjeljno popodne na otoku La Grande Jatte, 1884-86. Georges Seurat, Chahut, 1889-90. Henry Touluse Lautrec, Yvette-Guilbert pozdravlja publiku, 1894. Henri de Toulouse-Lautrec, Reine de Joie, 1892. Toulouse Lautrec, Moulin Rouge, La Goulue, 1891.

Simbolizam
Gustave Moreau, Phaethon, 1878-9. Gustave Moreau, Prikaza (Salomin Ples), 1876. Odilon Redon, Kiklop, 1895-1900. James Ensor, Kristov ulazak u Bruxelles, 1888. James Ensor, Intriga, 1911. Edvard Munch, Krik, 1893. Edvard Munch, Krik, grafika 1893. Edvard Munch, Veer na ulici Karla Johana, 1893. Arnold Bcklin, Otok mrtvih, 5. verzija, 1886. Klinger, Otmica iz Parafraza o nalasku rukavice, 1881. Aubrey Beardsley, Isolde, Ilustracija u asopisu Pan, Berlin, 1899-1900. Gustav Klimt, Poljubac, 1907. 1908.

Heinrich von Ferstel

na Akademiji uio od Sicarda vonSicardsburga i Rsnera; furao se na romanticizam, da bi se u Italiji zaljubio u renesansu PALAIS FERSTEL (1860) 1

rani rad, pod snanim utjecajem talijanske renesanse najmodernija graevina u Beu, uvela orijentalni pasa (Freyung passage) u europsku arhitekturu; sredinji prostor natkriven staklenom kupolom; skulptura (takoer Ferstelova) ene (=dunavska nimfa)

VOTIVKIRCHE (1879) 2 Franju Josipa noem napao maarski ekstremist dok se pancirao gradom preivio ubod noem u vrat jer je uvijek nosio uniformu s visokim i vrstim ovratnikom, a na mjestu atentata dao podii zavjetnu crkvu na natjeaju pobijedio Ferstel svojom interpretacijom francuske gotike, posveena 1879. jedna od prvih graevina na Ringu, izgraena do jo tada postojeih zidina kako je to bilo neupno podruje, prigrlili je vojnici za vrijeme revolucije

MUZEJ PRIMIJENJENE UMJETNOSTI (1871) 3 BEKO SVEUILITE (1884) 4 Ferstel je zamislio kao neorenesansu graevinu (duh renesansnog vremena ...), no iz dananje perpsektive vie neobarok

THEOPHIL HANSEN
pobeeni Danac, nakon studiranja sa SCHINKELOM odlazi u Atenu >>> preferira bizantinski sti; dolaskom u Be, postaje FRSTEROV uenik Rana faza - romantiarsko-bizantinski stil GRKOKATOLIKA CRKVA (1861) VOJNO - POVIJESNI MUZEJ ARSENALA (1856) kompleks zapoet 1848, u doba velike revolucije; Monarhija tvrdila da se gradi zbog vanjskih opasnosti - yeah right... koju bi to vojsku tanki zidovi od opeke zadrali? Siromane revolucionare da... danas velikim dijelom demilitariziran (prometni tehnoloki park, Telekom Austria...)

premda isprva kritiar klasicistikog stila, priklanja mu se AUSTRIJSKI PARLAMENT (1883) prvotno zamiljen kao dvodijelni kompleks (=dvodomni parlament), no izveden kao jedinstvena graevina; izgraen u otprilike isto vrijeme kad i dva velika graevinska pothvata na Ringu (Schmidtova Vijenica 1883, Ferstelov Univerzitet 1884) greek revival stil- upravo zbog atenskog duha demokracije, sukladno tome, Vijenica neogotikom oponaa duh sjevernoeuropskih gotikih vijenica, a Univeritet neorenesansom uenjaki duh renesanse Hansen htio kolorirati zgradu (poput antikih originala), no ostao bijeli mramor * usporedi greek revival prve pol. 19. st. (Peter von Nobile: Theseum, Burgtor) sa revivalom druge pol. stoljea! reprezentativnost, kolosalnost.

KONCERTNA DVORANA (MUSIKVEREIN) (1870) 7

 BEKA BURZA (1877)

BEKA ALU (1876)

Arhitektura 2.pol.19.st.
Gottfried Semper, Dresden, opera, dovrena 1878. Eduard van der Nll i August Siccard von Siccardsburg, Be, Opera, 1861. 1869. L. T. J. Visconti i H. M. Leufel, Novi Louvre, Pariz, 1852. 1857. Theophil von Hansen, Parlament, Be, 1871. 1884. Charles Garnier, Opera, Pariz, 1861-74. Votivna crkva nakon dovretka gradnje (1856. 1879.) Eduard Knoblauch, Nova sinagoga, Berlin, 1859. 1866. Christian Jank, Eduard Riedel, Julius Hofmann, dvorac Neuschwanstein Ludwiga II., 1868. 1892. Henry Labrouste, Bilbiotheque St. Genevieve, 1843-50. F. A. Duquesney, Gare de lEst, 1847. 1852. Franois-Alexandre Duquesney, Gare de l'Est , Pariz, 1847. 1852. Joseph Paxton, Kristalna palaa, London, 1851.

Najvanije svjetske izlobe 19. stoljea:

1. London, 1851. 2. Pariz, 1855. 3. London, 1862. 4. Pariz, 1867. 5. Be, 1873. 7. Pariz, 1878. 9. Pariz, 1889. 10. Chicago, 1893. 11. Pariz, 1900.

Gustav Eifel, Eifelov toranj, Pariz, 1889. Louis Sullivan and Adler, Auditorium Building, Chicago, 1887-89. Sullivan: Carson, Pirie Scott & Comp. Robna kua, Chicago, 1899-1904. Sullivan: Carson, Pirie Scott & Comp., Chicago, 1899-1904. Antonio Gaudi, Casa Mila, Barcelona, 1905-7. Josef Maria Olbrich, Izlobena zgrada Secesije, Be, 1898. Otto Wagner, Prva vila Wagner, 1886. 1888. Otto Wagner, Stambena zgrada, Linke Wienzeile 40, 1898/99. Otto Wagner, zgrada Potanske tedionice, Be, 1904-06. Josef Hoffmann, Palaa Stoclet, Bruxelles, 1905. 1911. 9

Adolf Loos, Goldmann & Salatsch, Wien, 1909-1911.

10