Ideologija

to je ideologija
Rije je prvi put upotrijebio franc.filozof de Tracy krajem 18. st. tada je pod tim mislio kao na znanost o idejama, o izvorima ideja i zakonima koji idejama upravljaju Danas smatramo da je ideologija skup ideja i vjerovanja o svijetu, ovjeku i drutvu usmjereneih na odravanju ili na promjenu postojeeg stanja u drutvu.

to ideologija sadri
kognitivne (konceptualne, deskriptivne i eksplanatorske) i normativne elemente U kognitivnom pogledu ideologije imaju iste znaajke kao znanost tj.objanjavaju drutvene pojave) Ideologije sadre nazore na ljudsku prirodu (npr. Na egocentrinu, kooperativnu, individualistiku, drutvenu)

Funkcije ideologije
Ideologiji se moe pristupiti na razne naine, od neutralnog stava do kritinog. Simbolika orijentacija omoguuje pojedincu i grupama orijentiranje u sloenom svijetu i pomae im kao putokaz za razumijevanje, vrednovanje i djelovanje u drutvu Legitimacija kad se ideologijama tumae i opravdavaju drutvene pojave, npr. Drutvene nejednakosti ideologija e opravdati spretnou pojedinaca, sposobnostima i sl. i tako e to smatrati moralno prihvatljivim Solidarnost kad ideologija pomae u koheziji grupe, zajednitvu, artikulira zajednike interese, poveava osjeaj svijesti, mobilizira grupu Identitet kad ideologija gradi identitet grupe i na taj nain pomae da lanovi jasno vide sebe u odnosu na druge, da prepoznaju razliitost (mi oni)

Glavne ideologije u suvremenom svijetu

Liberalizam izvore nalazimo u filozofiji 18. st. Konzervativizam izvore ima u reakciji na Francusku revoluciju 1789. Socijalizam ve u razdoblju Fra. Revolucije (tzv. Utopijski socijalizam) Nacionalsocijalizam

Liberalizam
Liberalizam istie individualna prava i slobode, razdvajanje privatnog od javnog, ugovor i pristanak, ograniavanjem vlada. Za liberalizam je vaan individualizam zagovara vrijednost svakog pojedinog ljudskog bia. Liberalizam se zalae za slobodu i jednaka prava pojedinaca. U gospodarstvu su slobode najpotrebnije jer svi imaju slobodu da proizvode i troe, drava ima minimalne funkcije. U 20. st. liberalizam se neto promijenio i smatra da je dobrobit pojedinca povezana s dobrobitom cijele zajednice. Siromatvo, nezaposlenost i bolest nisu problem samo pojedinca ve cijele zajednice to je socijalni, drutveni problem. Krajem 20. st. javlja se neoliberalizam ekonomska politika koja ima za cilj deregulaciju trita, denacionalizaciju (privatizacija) dravnih poduzea, smanjivanje poreza, ukidanje socijalnih povlastica i pomoi. Slobodno trite je sudac, pa ak i sudstva i kolstva (predstavnica Margaret Tacher, eljezna lady, nekadanja britanska premijerka i Ronald Reagan, nekadanji am. predsjednik))

Liberalizam
Ima nekoliko podvarijanti - tradicionalni konzervativizam naglaava vanost obiaja, konvencija i tradicije. Dravu smatraju proizvodom zajednice, a autoritet i hijerarhiju kao prirodne pojave njima se pokoravamo kao to diemo - romantiarski konzervativizam - istie nostalgiju za idealiziranom, pastoralnom, seoskom prolou, vjerom, esto s utopijskim elementima, antiindustrijskim procesima koja vodi ka dehumanizaciji, otuenju i mehanicistikoj industrijskoj kulturi, komercijalizaciji Neokonzervativizam nazivaju je nova desnica, zagovaraju slobodu trita, nacionalizam, domoljublje, nacionalnu kulturu, istou rase, prirodne nejednakosti, znaaj obitelji i patrijarhalni autoritet

 Pogodovao mu razvoj industrije, sukob kapitala (kapitalisti) i rada (radnika). Prvi oblik je spomenuti utopijski socijalizam Saint Simon, R. Owen) zagovarali radikalne promjene u ekonomiji i odnosima vlasnitva. Drugi je revolucionarni socijalizam krajem 19. st., veliku ulogu su imali Marx i Engels koji su objasnili drutvene procese. U 20. st. javljaju se nove struje unutar socijalizma, neki prihvaaju demokratska pravila borbe a ne revoluciju kao prije

Socijalizam

Socijalizam
Vrijednosti kojima je socijalizam teio u 20. st. su egalitarizam zagovaranje jednakosti meu ljudima, smanjivanje razlika u bogatstvu. Bive socijal. Zemlje vjerovale su da su to rijeile nacionalizacijom i ukidanjem privatnog vlasnitva, planiranjem gospodarstva. Socijalizam kao ideologija posebno kritizira kapitalizam, nezaposlenost, pojaavanje nejednakosti, nestajanje drugarstva, solidarnosti

Nacionalizam
Lat. Nasci roen i natio ripadnost po mjestu roenja, povezanost po osnovi prirodne, naturalne, veze To je ideologija koja polazi o samosvijesti etnike i jezine pripadnosti. Nacionalizam kao pojava nastaje tek s demokracijom, industrijalizacijom i idejom o suverenosti naroda. Pojavljuje se u razliitim kombinacijama liberalni, konzervativni i socijalistiki nacionalizam

Nacionalizam
Danas razlikujemo 3 tipa - liberalni prihvaa veinom liberalne vrijednosti, nacija ima pravo na samoodreenje, suverenost, mora imati ustav, demokraciju i slobode pojedinca - tradicionalni i konzervativni nastao kao reakcija na Fr. revoluciju, temelji se na tradicionalnost, jedinstvenu sudbinu naroda, romantizam, isti jezik, mitologija, kultura u Njemakoj u doba nacizma - integralni oblik talij. faizma i njem. nacionalsocijalizma agresija, ksenofobija, rasizam