TOPLINARSTVO

9. meunarodno znanstveno-struno savjetovanje

ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA 4. MEUNARODNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE DUBROVNIK 2010

PREDNOSTI PRIKLJUENJA POSLOVNIH OBJEKTATA NA CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAV

Ana VUAK, dipl. ing.

U vrijeme kada proizvodnja elektrine i toplinske energije postaje sve skuplja, a potronja istovremeno raste, tei se racionalizaciji potronje i trae mogunosti uteda. U zadnjih desetak godina sve vie raste svijest o uinkovitom koritenju toplinske energije i daje se naglasak na racionalizaciju potronje, poboljanje uinkovitosti sustava i to vei stupanj iskoritenja energije. Mnogi investitori svjesni su stanja u kojem se svijet nalazi i vanosti odrivog razvoja te upoznati s prednostima koje donosi spajanje na centralni toplinski sustav pa upravo u tome trae rjeenje za grijanje objekata. Osobito se u zadnjih nekoliko godina, zahvaljujui i sve veem ulasku stranog kapitala u Hrvatsku, investitori poslovnih objekata odluuju na spajanje na CTS.
a vrelovodnom centralnom toplinskom sustavu toplinske stanice predstavljaju toku isporuke toplinske energije prema objektu te se u njima odvija regulacija isporuke prema grijanim prostorima, ovisno o potrebama korisnika i vanjskoj temperaturi. Danas se investitorima isporuuje tipska oprema za pokrivanje svih potreba u objektima. Pod time se podrazumijevaju prethodno proizvedeni dijelovi: kompaktna toplinska stanica za grijanje, ekspanzijski ureaj za kompenzaciju toplinskih dilatacija i odravanje tlaka u kunim instalacijama, spremnici i grijai potrone tople vode, koji se kao gotovi proizvodi isporuuju na objekt. Takva tipska oprema, osim to omoguava smanjenje potrebnog prostora toplinske stanice, znai i nie trokove za investitora. Ona projektantima omoguava jednostavnije projektiranje sustava grijanja te, zbog mogunosti odabira ve gotovih proizvoda, ubrzava odabir opreme i detaljiziranje tehnikog rjeenja. Standardizirane tipske kompaktne toplinske stanice su kompaktni ureaji koji su prilagoeni
50 3/2011

potrebama korisnika, a isporuuju se u vie vrsta i tipova. Odabiru se ovisno o instaliranom toplinskom uinu objekta i nainu koritenja toplinske energije. Objekt spojen na CTS moe toplinsku energiju koristiti samo za grijanje ili za grijanje i za pripremu PTV-a. Za objekte koji koriste samo grijanje namijenjena je osnovna vrsta kompaktne toplinske stanice. Mjerenje individualne potronje toplinske energije za svaki stambeni ili poslovni prostor rjeava se ugradnjom ormaria s mjerilom u zidu zajednikog prostora objekta (stubite). Mogunost ugradnje individualnih toplinskih podstanica podrazumijeva ureaj razvijen za etano centralno grijanje preko CTS-a ija je osnovna funkcija opskrba i mjerenje toplinske energije za grijanje i pripremu PTV-a za svaki stambeni ili poslovni prostor. Pri projektiranju treba predvidjeti prostoriju za smjetaj toplinske stanice. Za to nema posebno propisanih zahtjeva pa se ona moe smjestiti na bilo koje mjesto, u prizemlju ili podzemnom dijelu, uz uvjet da je do prostorije osiguran kolni prilaz. Preporuljivo je predvidjeti prostor za

9. meunarodno znanstveno-struno savjetovanje

ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA 4. MEUNARODNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE DUBROVNIK 2010

TOPLINARSTVO

toplinsku stanicu na vanjskom rubu objekta, to blie mjestu ulaska prikljuka. Time se sniavaju trokovi izgradnje prikljuka jer nema potrebe za razvodom vrelovodnih cijevi u objektu. Veliinu prostorije, ovisno o potrebama za toplinskom energijom, uvjetuju dimenzije i raspored ugraene opreme. Ukupna povrina prostorije mora biti takva da omogui nesmetan pristup svakom komadu opreme ili njezinom pojedinom dijelu te rukovanje njome. Toplinske stanice moraju zadovoljiti ope graevinske zahtjeve za takve prostorije. Da bi se osigurali normalni mikroklimatski uvjeti rada, u prostoru toplinske stanice treba osigurati ventilaciju. Uz to, ona mora imati glavni ulaz izvana i nuni izlaz u sluaju opasnosti. S obzirom na to da u prostoriji ne postoji opasnost od eksplozije, ve samo opasnost od curenja vrele vode, ne postoje zahtjevi za hidrantskom mreom, ve treba osigurati najmanje jedan aparat za gaenje poara. Ostali tehniki zahtjevi kao to su hidroizolacija poda, zatita od buke, osvjetljenje i toplinska izolacija moraju biti izvedeni u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i pravilima struke. Kod objekata spojenih na CTS vlasnici ne plaaju trokove vezane uz odravanje opreme u toplinskim stanicama i upravljanje njome, kao to su struno osposobljene osobe za upravljanje, godinji pregledi te periodino servisiranje i ienje opreme. Nakon izgradnje objekta i njegovog putanja u pogon, HEP Toplinarstvo preuzima odravanje opreme toplinske stanice i mjernih ureaja. Oprema toplinske stanice sastoji se od kompaktnog i ekspanzijskog ureaja, akumulacijskog spremnika za pripremu PTV-a (ako je predvien) i sigurnosnog ventila. Kod objekata koji nisu spojeni na CTS vlasnici sami odravaju ureaje za grijanje u svojim prostorima (plinski bojleri, elektrine te pei na kruta i tekua goriva) i zajednike kotlovnice. SIGURNOST OPSKRBE TOPLINSKOM ENERGIJOM IZ CTS-a Za sigurnu opskrbu toplinskom energijom nuno je imati pouzdane i uinkovite proizvodne i distribucijske objekte odgovarajueg kapaciteta koji e moi zadovoljiti potrebe konzuma. Opskrba potroaa je sigurna jer postoji mogunost koritenja vie pogonskih goriva za proizvodnju, a prednost ima ono koje je trenutano dostupnije i jeftinije. Mogunost koritenja razliitih energenata za proizvodnju ima velik znaaj u situacijama poput plinske krize, kada je opskrba toplinskom energijom potroaa spojenih na CTS zajamena, unato nestaici prirodnog plina.

Konstantno i sustavno odravanje distribucijskog sustava vrelovoda i parovoda (investicijsko i korektivno) takoer je vrlo vano za sigurnu opskrbu. U sluaju pojave kvara zbog puknua ili nekog drugog razloga, vano je brzo reagirati, tj. to prije locirati curenje i obaviti popravak. Dobivanjem kredita Svjetske banke 2006. godine zapoelo je sustavno mijenjanje starih dotrajalih vrelovoda. Novi se vrelovodi grade tehnologijom predizoliranih cijevi s ugraenim sustavom detekcije kvara pa se u sluaju puknua kvar moe tono locirati i vrijeme obustave isporuke svesti na minimum. Prikupljanjem, obradom i pohranom podataka o smetnjama i prekidima isporuke prati se stanje distribucijske mree. U tijeku je uvoenje sustava daljinskog nadzora i upravljanja nad kvalitetom isporuke s ciljem optimiranja CTS-a. USPOREDBA INVESTICIJSKIH I EKSPLOATACIJSKIH TROKOVA GRIJANJA Opskrba toplinskom energijom iz CTS-a, osim s energetskog i ekolokog stajalita, pokazuje se i financijski najpovoljnijom. Kako bi se istaknule prednosti spajanja poslovnih objekata na CTS, napravljena je analiza investicijskih i eksploatacijskih trokova grijanja poslovnog objekta iz vrelovodnog sustava HEP Toplinarstva i iz plinske kotlovnice. U primjeru je obraen objekt poslovne namjene za koji je predvien ukupni instalirani toplinski uin 1,8 MW. Grijani dio objekta se sastoji od prizemlja i devet katova. Grijanje je podijeljeno u dvije cjeline: za sjeverni dio je predvieno 1 MW, a za juni 0,8 MW. Prostorija toplinske stanice, odnosno kotlovnice zajednika je za obje cjeline, ali svaka ima svoju toplinsku stanicu, odnosno kotao. Svaka od cjelina namijenjena je za vie korisnika, a za svakoga je predvieno zasebno mjerenje i regulacija. Zbog vee sigurnosti i boljeg iskoritenja prostora, odabran je smjetaj toplinske stanice, odnosno kotlovnice na krov objekta. Investicijski trokovi Usporedba investicijskih trokova je napravljena prema stvarnim projektnim podacima dobivenima od investitora objekta (tablica 1). Temelji se na osnovnim trokovima izgradnje sustava (izgradnja prikljuka i osnovne opreme za grijanje). Njome nije obuhvaena oprema koja je zajednika u oba sustava grijanja kao to su razvod grijanja unutar objekta, razvod PTV-a, ekspanzijski sustav, ogrjevna tijela i dr. Da bi se objekt prikljuio na CTS, treba izgraditi vanjski dio vrelovodnog prikljuka dimenzije 2 DN 125 u duljini oko 26 m od najblieg mjesta
3/2011 51

TOPLINARSTVO

9. meunarodno znanstveno-struno savjetovanje

ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA 4. MEUNARODNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE DUBROVNIK 2010

Tablica 1 Specifinosti sustava grijanja poslovnog objekta preko CTS-a i na plin

prikljuenja na CTS do vanjskog ruba objekta u tehnologiji predizoliranih cijevi te jo 82 m vrelovoda u klasinoj izvedbi unutar objekta, od vanjskog ruba objekta do prostorije toplinske stanice na krovu. Na poetku prikljuka treba ugraditi dvije kuglaste slavine koje su ukljuene u cijenu prikljuka. Za izgradnju plinskog prikljuka treba izgraditi prikljuni srednjotlani plinovod promjera DN 100 i duljine 16 m, plinsku redukcijsku stanicu, 92 m niskotlanog plinovoda promjera DN 150, ormari sa zapornom armaturom i dva plinomjera. Kod CTS-a mjerila toplinske energije se ne ugrauju posebno, ve su sastavni dio toplinske stanice. Zbog vee sigurnosti i boljeg iskoritenja prostora odabran je smjetaj toplinske stanice, odnosno kotlovnice na krov objekta. U izraunu investicijskih trokova cijene prikljuka na CTS i kompaktnog ureaja uzete su prema godinjem cjeniku HEP Toplinarstva za 2010. godinu. Cijena plinskog prikljuka i opreme procijenjena je na osnovi iskustva, dok su cijene kotlova, dimnjaka i ostale potrebne opreme u kotlovnici dobivene od ovlatenih zastupnika i umanjene za oekivane rabate. Trokovi ugradnje opreme u toplinsku stanicu, odnosno kotlovnicu i dimnjak uraunati su u cijenu opreme. U usporedbi cijena u obzir je uzeta procjena uteda zbog mogueg smanjenja povrine kotlovnice u sluaju spajanja na CTS te ostalih
CTS opi podaci 1,8 prizemlje + 9 podaci o prikljuku 2 DN 125 36 (predizolirano u tlu) + 82 (kroz objekt) DN 100 (srednji tlak) + DN 150 (niski tlak) 16 m (srednji tlak) + 92 (niski tlak) plin

moguih smanjenja u pogledu sigurnosti (posebni zahtjevi) jer ne trebaju sustav detekcije prirodnog plina sa etiri detektora, posebna protupoarna oprema, posebna izvedba prodora cijevi kroz zidove i pod u plinonepropusnoj izvedbi niti treba formirati posebnu poarnu zonu niti graditi pregradne zidove u vatrootopornoj izvedbi ni zasebnu hidrantsku mreu. Da bi se poslovni objekt spojio na vrelovodni sustav, treba uloiti 97% vie sredstava u izgradnju prikljuka u odnosu na plinski prikljuak, ali 22% manje u osnovnu opremu toplinske stanice u odnosu na opremu kotlovnice, dok ulaganja u gradnju dimnjaka i zadovoljavanje posebnih zahtjeva nisu potrebna. Ukupno gledajui cijenu, investicija za spajanje poslovnog objekta iz primjera na CTS je za 8,53% manja od investicije za spajanje na prirodni plin, to iznosi 52800,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost (tablica 2). Eksploatacijski trokovi U trokovima eksploatacije sustava do procjene potronje se dolo na osnovi prosjenih vrnih sati za potronju toplinske energije svih potroaa na CTS-u u Zagrebu u posljednjih 10 godina (2085 vrnih sati). U sluaju spajanja objekta na CTS vlasnici prostora nemaju obvezu ni trokove odravanja toplinske stanice. Nakon izgradnje prikljuka i putanja toplinske stanice u pogon HEP Toplinarstvo preuzima odravanje prikljuka i opreme u njoj, dok sekundarni (kuni) dio instalacija odravaju vlasnici. Kod objekata s kotlovnicama vlasnici se sami brinu o odravanju cijelog kotlovskog postrojenja zajedno s kunom instalacijom. Za potrebe povremenog nadzora i odravanja plinskih kotlovnica treba imati vanjsku uslugu ili vlastito odravanje s barem jednim zaposlenikom koji mora biti osposobljen za odravanje takvog postrojenja. Svi periodiki pregledi s aspekta sigurnosti sustava (hidrant, protupoarni i sigurnosni sustavi) su znatno jednostavniji jer je kod prikljuenja na
Tablica 2 Usporedba investicijskih trokova sustava grijanja poslovnog objekta preko CTS-a i na plin

rjeenja ukupni potrebni toplinski uin za grijanje, MW broj katova dimenzije, mm duljina prikljuka, m oprema

predizolirani vrelovod, dvije srednjotlani i niskotlani plinovod, kuglaste zaporne slavine plinska redukcijska stanica, ormari sa zapornom armaturom, dva plinomjera podaci o opremi za grijanje dvije kompaktne toplinske dva kotla, plamenika, plinske rampe, stanice K 1000 ionska omekivaa vode sve je ugraeno u K 1000 ne postoje sustav osiguranja kotla i plina dva dimnjaka postoje

opis prikljuak plinska kotlovnica dimnjaci posebni zahtjevi ukupno

oprema toplinske stanice, odnono kotlovnice sustavi osiguranja dimnjak posebni zahtjevi (posebna poarna zona, vatrootporni zidovi, sustav detekcije plina, hidrantska mrea i dr)

udio u ukupnoj investiciji, % relativna razlika investicija, % CTS prirodni plin 53 47 0 0 100 24 56 8 12 100 -97 22 100 100 8,53

52

3/2011

9. meunarodno znanstveno-struno savjetovanje

ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA 4. MEUNARODNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE DUBROVNIK 2010

CTS energent vrela voda pa nema posebnih opasnosti koje realno prijete kod plina. Kod CTS-a nema ni trokova za sustav ionske pripreme vode za interne instalacije grijanja jer u sluaju prikljuenja na CTS on nije potreban pa nema ni godinjih trokova za ionsku pripremu i samu vodu (procjena: 32 m3 vode u instalaciji). U usporedbi cijena procijenjen je troak u stavkama redovnog odravanja kotlovnice s aspekta zatite na radu i zatite od poara te ostalih redovnih servisnih aktivnosti odravanja sustava, ega u sluaju spajanja na CTS nema: redovnog godinjeg servisa plamenika (ovlateni serviser) servisa i pregleda protupoarne opreme i hidrantske mree jednom godinje redovnog godinjeg ispitivanja plinske rampe na nepropusnost redovnog godinjeg servisa sustava za plinodojavu ispitivanja i dobivanja atesta za sustav plinodojave od ovlatene agencije jednom godinje sklapanja ugovora s ovlatenim podrunim dimnjaarom koji je duan tromjeseno obaviti pregled, ienje i izdavanje atesta za ispravnost oba dimnjaka. U cijenu toplinske energije iz CTS-a, osim stalnih i fiksnih trokova, ukljueni su i trokovi odravanja i amortizacije. Amortizacija kotlova i ostale opreme je realan troak, ega kod prikljuenja na CTS nema jer toplinske stanice u vlasnitvo i odravanje preuzima HEP Toplinarstvo ime preuzima i amortizaciju i kasniju zamjenu za cijelo vrijeme trajanja ugovora o isporuci. Cijena toplinske energije se, prema Tarifnom sustavu, sastoji pod dvije komponente: varijabilne na osnovi potronje (u HRK/(kW h)) i fiksne na osnovi zakupljene snage (u HRK/kW mjeseno). Kod cijene plina postoji iskljuivo varijabilni troak na osnovi potronje (u HRK/m3, to se preko
Tablica 3 Usporedba eksploatacijskih trokova grijanja poslovnog objekta preko CTS-a i na plin

podaci instalirani toplinski uin, MW procijenjena godinja potronja energije na troilima, MWh stupanj djelovanja kotla i CTS-a, % potronja energije na mjerilu, MWh jedinina cijena, HRK/(MWh) godinji trokovi energije, HRK godinji trokovi odravanja i amortizacije (za plin, procjena) te stalni trokovi i odravanje (za CTS), HRK ukupni godinji trokovi, HRK uteda u eksploataciji za CTS u odnosu na plin

prirodni plin 1,8 3753,00 85 4415,29 412,53 1821428,03 67370,00

CTS 1,8 3753,00 99 3950,53 282,90 1117603,89 383110,56

1888798,03 relativna apsolutna

1455558,74 22,94 % 433239,29 HRK godinje

Napomena: Trokovi eksploatacije i odravanja prikazani su na godinjoj razini, a cijene su iskazane s PDV-om. 3/2011 53

TOPLINARSTVO

9. meunarodno znanstveno-struno savjetovanje

ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA 4. MEUNARODNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE DUBROVNIK 2010

Tablica 4 Vrijeme povrata investicije u sustav grijanja poslovnog objekta preko CTS-a u odnosu na plin

duljina vrelovodnog prikljuka, m

100

200 razlika u cijeni investicije

300

400

500

relativna, % apsolutna, HRK

-45,78 -348459,00

-118,52 -902082,00 utede u eksploataciji

-183,18 -1394206,23

-247,83 -1886330,46

-312,49 -2378454,69

relativne, % apsolutne, HRK

22,94 433239,29

22,94 433239,29

22,94 433239,29

22,94 433239,29

22,94 433239,29

jednostavno razdoblje povrata investicije broj godina 0,80 2,08 3,22 4,35 5,49

donje ogrjevne vrijednosti od oko 9,26 kWh/m3 preraunava u HRK/(MWh)). Pri analizi su koritene cijene prema vaeim tarifnim cjenicima (tablica 3). Gubici topline u razvodu grijanja u novim zgradama spojenima na CTS u Zagrebu se mogu gotovo zanemariti jer mjerilo oitava svu toplinsku energiju predanu objektu. Stupanj djelovanja kotla u sluaju koritenja prirodnog plina je procijenjen na 0,85 na godinjoj razini, to je rezultat prosjene godinje vrijednosti stupnja iskoristivosti u njegovom radu u svim uvjetima i reimima (iskustvena vrijednost). Za potrebe izrauna godinjih trokova potronje energenta (prirodnog plina i vrele vode) koriten je podatak o instaliranom toplinskom uinu objekta od 1,8 MW. Trokovi investicije u ovisnosti o duljini vrelovodnog prikljuka Za objekt iz primjera treba izgraditi vrelovodni prikljuak duljine 26 m. injenica je da je distribucijska mrea CTS-a manje razvijena od plinske pa je esto potrebna izgradnja duljeg prikljuka nego u plinskom distribucijskom sustavu. Takoer, zbog same tehnologije izgradnje vrelovoda i injenice da se radi o dvije cijevi (polaznom i povratnom vodu iz toplane) u usporedbi s plinskim prikljukom, gdje se polae samo jedna cijev koja ne treba biti toplinski izolirana, cijena izgradnje vrelovodnog prikljuka je uvijek via od plinskog prikljuka (tablica 4). ZAKLJUAK Kogeneracijska postrojenja smatraju se optimalnim energetskim rjeenjem jer dokazano nude najvii razinu utede na energiji goriva, a time imaju i pozitivan utjecaj na cijenu toplinske energije. Emisije tetnih plinova u proizvodnim
54 3/2011

postrojenjima kontroliraju nadlene institucije i o njima brine struno osoblje. Toplinska energija proizvodi se na jednom mjestu, uz visok stupanj iskoristivosti energenata te prilagodbu proizvodnje vanjskim temperaturama i potronji korisnika. Distribucija toplinske energije i njezina potronja kod korisnika je pojednostavljena u najveoj mjeri. U prostorijama korisnika ne koriste se zapaljivi i eksplozivni energenti pa korisnici ne mogu doi u opasnost. Odravanje postrojenja CTS-a i sigurnost toplinskih postrojenja na visokoj su razini. Budui poslovni objekti spajanjem se na CTS dobivaju znatne prednosti u koritenju toplinske energije, od niih trokova energije (koji u prikazanom primjeru iznose 22,94%), do znatno niih trokova redovitog godinjeg odravanja sustava pa i investicijskih trokova (u prikazanom je primjeru prikljuenje na CTS povoljnije od prikljuenja na plinsku distribucijsku mreu i izgradnju kotlovnice). Ako bi situacija bila drugaija, poslovni potroai tu investiciju vraaju vrlo brzo na osnovi snienih eksploatacijskih trokova, a nije nevano ni da su sigurnosni, konstrukcijski i smjetajni zahtjevi na toplinske stanice znatno manji od onih za plinske kotlovnice. Uz to, CTS-ovi spojeni na kogeneracijski sustav znatno vie doprinose zatiti okolia i energetskoj uinkovitosti od pojedinanih loinih sustava rasporeenih u gradu kao to je Zagreb. Jedine prepreke iroj i drutveno prihvatljivoj potronji toplinske energije nalaze se u nedovoljnoj informiranosti javnosti i nepovoljnom zakonodavnom okviru. Stoga je zadaa svih da prepoznaju te nesuglasnosti i uine sve nune korake na ostvarivanju poveanja energetske uinkovitosti i zatite okolia.