20.st.

Dadaizam

Dadaizam je umjetniki pokret koji u traenju novoga izraza negira sve ustaljene vrijednosti. Dadaizam akcentira besmislenost civilizacije koja unitava vlastite vrijednosti; naglaava apsurdnost izlaui banalne predmete kao umjetnika djela.

Obiljeja: negacija svake logike, besmislenost i cinizam. Cilj je objasniti da su sve ustaljene vrijednosti, moralne i estetske, postale besmislene nakon uasa 1. svjetskog rata. U slikarstvu, kiparstvu i knjievnosti propagirana je besmisao i protuumjetnost. Zaetnik je Marcel Duchamp, koji ve 1915. u New Yorku promovira ideje negacije, destrukcije i antiestetizma.

Dadaizam nastaje vrlo burno 1916. godine u Zrichu u

vicarskoj, u koji se sklanja velik broj umjetnika za vrijeme Prvog svjetskog rata. Grupa umjetnika okupljena oko kafea Cabaret Voltaire pokrenula je asopis Dada koji je dobio ime po onomatopeji djejeg tepanja; prema Tristanu Tzaru rije koja ne znai nita. No, postoji vjerovanje da su prilikom jednog sastanka dada umjetnici, u duhu besmislenosti, eljeli pokretu dati ime nasuminim zabijanjem noa u francusko njemaki rjenik; no se zabio na francuskom pojmu za igraku drvenog konjia, Dada. Tristan Tzara (1896. - 1963.) osniva je i pisac prvog manifesta, a u jednoj je prigodi, nekoliko desetljea kasnije, izjavio:
Da bi se razumjelo kako je nastao dadaizam, valja zamisliti s jedne strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj vrsti zatvora, kakav je bila vicarska u vrijeme Prvoga svj. rata, i s druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i knjievnosti u to doba. Dakako, ratu je morao doi kraj, a poslij e smo vidjeli i druge. Sve to zbivalo se u poluzaboravu koji se po navici naziva povijeu. No, oko 1916.-1917. inilo se da rat nikada nee zavriti.

Tristan Tzara i slikar Hans Arp, a meu ostalima pridruuju im se pisci Hugo Ball i Richard Hlsenbeck. Ovdje su 1917. Arp, Chirico, Ernst, Kandinski,Klee i Picasso. Tada izlazi revija Dada I. i Dada II., naredne godine Dada III. ,a 1919. g.
Antologija. Dada 1916. u New Yorku se oko Stieglitzove revije okupljaju

Duchamp,Picabia, Man Ray i drugi,a neto kasnije dadaistiki pokret se javlja u

Parizu i Njemakoj Nastojei se osloboditi konvencionalnih umjetnikih formi, oni razvijaju

vlastite koncepte: automatizam, apsolutnu spontanost forme i sukob raznih elemenata

(Arp), ekstremnu slobodu fantazije (Ernst), te fantazmagorinu primjenu mehanikih i biolokih oblika (Picabia, Man Ray, Ernst). Umnogim idejama povodili su se za Kandinskim, Kleeom, Chagallom, Chiricom i Picassom.

Na Armory Showu 1913. u New Yorku izlae"Akt koji silazi stubama" i "Le passage de la vierge a la mariee". 1913. poinje raditi svoje ready made koji izazivaju zgraanje nasumce odabrani masovni proizvodi izolirani su iz svog funkcionalnog konteksta i izloeni kao umjetniko djelo.
Prikazan je vremenski slijed pokreta,odnosno "statiki prikaz pokreta". Ova parodija ljudskog lika ve pokazuje ironiju koja je u temeljima njegova djela.

MARCEL DUCHAMP 1887 - 1968.

Prvi ready made: Kota bicikla montiran na kuhinjski stol to je rad s preinakom, ali ostali radovi su bez ikakve intervencije.

MARCEL DUCHAMP 1887 - 1968.

Pisssoire ("Fontana") Ready made

je izbor jednog iz velikog broja nezanimljivih predmeta masovne produkcije i razlikuje se od Objet trouv (naenog objekta) koji je izabran zbog estetskih kvaliteta, ljepote ili jedinstvenosti Godine 1919. na plakatu Mona Lise crta brkove.

MARCEL DUCHAMP 1887 - 1968.

Bride - 1912.

MARCEL DUCHAMP 1887 - 1968.

Francuski slikar, kipar i grafiar. 1911. u Munchenu susree Kandinskog i otkriva da su Im umjetniki ciljevi zajedniki, a 1912. izlae na drugoj izlobi Der Blaue Reitera. U reviji Der Sturm objavljuje crtee ljudskih figura lelujavih linija. 1915. g. slika djela Izvedena uglavnom ravnim linijama, ali uskoro naputa takav nain i oblici mu postaju rudimentarni, izlomljeni i iracionalni, to ve najavljuje dadaizam.
Djelo: Automatsko crtanje

HANS Arp 1887 1966.

HANS Arp 1887 1966.

Godine 1916. u vicarskoj sudjeluje u osnivanju grupe Dada i surauje u svim njenim publikacijama. Sa suprugom Sophie Taeuber u Zurichu eksperimentira s automatizmom u kolaima (Kolai od kvadrata organizirani prema zakonima sluajnosti,1916.). Arp smatra kako se zakon sluajnosti moe ostvariti samo potpunom posveenou Nesvjesnom, a tko slijedi taj zakon zapravo slijedi isti ivot (pribliavanje idejama nadrealizma).

Za boravka u vicarskoj nastaju njegovi prvi apstraktni polikromni reljefi u drvetu - Dada reljefi.1923. g. s Kurtom Schwittersom izdaje reviju Merz, a 1925. u Parizu se povezuje s nadrealistima. Postajelanom grupe"Krug i kvadrat i 1930. sudjeluje na njenoj Meunarodnoj izlobi. Nacisti njegov rad proglaavaju za Entartete Kunst.

HANS Arp 1887 1966.

Configuration

HANS Arp 1887 1966.

Njemaki slikar i grafiar. Nakon zavretka 1. svjetskog rata pod utjecajem je Kandinskog iF. Marca. Preko ekspresionizma, nadrealizma i apstrakcije dolazi do reljefnih konstrukcija.1920. osniva grupu Merz, srodnu pokretu Dada, te izdaje asopis Merz (1923 - 32.). Rije jenastala 1919. g. sluajnim rezanjem rijei Commerzbank za jedan kola i od tada kolae naziva Merzbilden (Merz-slike).

KURT SCHWITTERS 1887 - 1948.

Radio je apstraktne slike i plastine strukture od raznih otpadnih materijala. 1924. g. zapoinje svoj prvi Merzbau (vrsta stupa nainjenog od otpadaka),koji je u plastinoj umjetnosti trebao biti pandan kolau u slikarstvu. Napravio ih je tri, a samo jedan je ostao sauvan.

KURT SCHWITTERS 1887 - 1948.

elio je stvoriti i Merzrevue (Merz-asopis) i Merzbuhne (Merz-kazalite). Nacisti Su njegovu umjetnost proglasili degeneriranom, pa odlazi u Norveku, a potom u London, gdje uz financijsku pomo MOMA-e radi svoj trei Merzbau. Djelo: Rossfett 1919.

KURT SCHWITTERS 1887 - 1948.

Nastoji otkriti jednostavan svijet imaginarnih oblika. Jedan je od protagonista parike avangarde i pribliava se kubistima. Odlazi u Ameriku i 1913. izlae na Armory Showu u New Yorku. Iste godine izlae apstraktne slikena parikom Salonu des Indpendants i Jesenjem salonu. Oko 1917. slika djela s temama iz svijeta mehanike (Ventilator , Dada-Rezonator , Ljubavna parada) koja su pretee dadaizma, kojem pristupa 1918. u Zrichu.

FRANCIS PICABIA 1878 - 1953

.

Njegov kolorit je krt, koristi neobine materijale (komadie drveta, zlatni i srebrni prah), a stroj predstavlja feti- pokuaj afirmacije novog svijeta, ali manje agresivan od futuristikog. 1919. sudjeluje u dadaistikim demonstracijama u Parizu.

FRANCIS PICABIA 1878 - 1953

1924. g. odustaje od dade jer je smatra zastarjelom i pri-druuje se Bretonu i nadrealistima. 1926. vraa se figurativnom slikarstvu i radi tzv. transparentne slike (vie crtea iste teme postavljeni jedni iznad drugih, tako dadjeluju prozirno). Od 1945. opet se vraa apstrakciji.

FRANCIS PICABIA 1878 - 1953

Ameriki slikar, grafiar i umjetniki fotograf. Kubistikimstilom radi do 1913, a 1917. s Picabiom i Duchampom osniva dadaistiku grupu u New Yorku. Iza 1921. prelazi u nadrealizam i radi raznim tehnikama ukljuujui "aerograf"(airbrush), a takve svoje slike naziva aerografima. Uz to radi"predmete" od kojih su neki postali ikonama 20. st. ("Dar"iz 1921.: glaalo s redom avala na donjoj glatkoj povrini). Slikao je apstraktna platna i eksperimentirao s dadaistikim i nadrealistikim postupcima.

Man Ray 1890 - 1976

1921- 40. u Parizu radi kao cijenjeni modni i portretni fotograf, bavi se i snimanjem nadrealistikih filmova. Prvi je od avangardnih umjetnika koji fotografiju koristi kao umjetnost. Nastoji proiriti izraajne mogunosti fotografije postupkom simultanog snimanja (fotogrami), razvija tehniku solarizacije, a esto postavlja razne objekte na nerazvijeni fotopapir koji zatim fotografski obrauje ("rayogrami"- fotografije bez foto aparata). Za vrijeme 2. svjetskog rata ivi u Holywoodu, anakon 1951. vraa se u Pariz. Djelo: Lovers 1934.

Man Ray 1890 - 1976

Djelo: Le Violon dIngres 1924.

Man Ray 1890 - 1976

BERLINSKA DADA 1918.

1916. g. prethodnici berlinske dade bili su asopisi Neue Jugend (izdavai braa Herzfelde) i Die freie Strasse (izdava Raoul Hausmann). Dada u Berlinu zapoinje 1918. kada se Richard Huelsenbeck iz Zricha vratio u Berlin i u galeriji J. B. Neumanna proitao "Prvi njemaki dada manifest". Meu osnivaima su bili

George Grosz, Raoul Hausmann, Johannes Baader, John Heartfield

Berlinska se dada razlikuje od ostalih po bitno agresivnijem i politiki motiviranom pristupu umjetnosti, jer je pred kraj rata Berlin bio poluizgladnjeli grad, u socijalnom i politikom kaosu. Bila je anti-Pruska, anti-buroaska i anti-kapitalistika od poetka. Pokret je osobito zainteresiran za publicistiku djelatnost i tadanje mass-medije. Klimaks berlinske dade bio je "Prvi meunarodni dada sajam" (i ujedno jedini), ija je tema bila:"Umjetnost je mrtva! ivio Tatlin!" Izlagali su svi vodei berlinski dadaisti, a centralni eksponat bila je lutka sa svinjskom glavom odjevena u uniformu njemakog asnika, koja je visila sa stropa. Dadaisti su pod utjecajem ekspresionizma, neki kubizma ili futurizma, a nakon 1920. na njih je utjecao Giorgio de Chirico. Meu ostalima, lanovi berlinske dadesu: Hannah Hch, Hans Richter, Paul Citron, Rudolf Schlichter, Georg Scholz, Otto Dix Dada asopisi Club Dada Lettrist International Dada AlmanachDer Dada Cabaret Voltaire

FOTOMONTAA - 1918.
Kombinacija vie fotografija tako da ine dojam jedne. Velikim dijelom je izum berlinskeDade, koja je koristi za politiku propagandu, socijalnu kritiku i okiranje publike. Raoul Hausmann je tvrdio da je on 1918. izmislio fotomontau, no uz njega ravnopravno stojeJohn Heartfield i Hannah Hch. Koriste je i nadrealisti i pop-artisti

DADA U NEW YORKU 1915 - 1920.

Marcel Duchamp, Francis Picabia i Man Ray ine jezgru dade u New Yorku, osnovanu 1915. Morton Schamberg smatra se pionirom modernizma u Americi, a uz Mana Raya prvi je Amerikanac koji radi dadaistika djela.

DADA U PARIZU 1919 - 1922.

LOUIS ARAGON, HANS ARP, ANDRE BRETON, TRISTAN TZARA, MAX ERNST Andre Breton jedan je od urednika asopisa La Litterature, koji posebno promovira ipodrava dadaistiki pokret. Breton je ujedno i jedan od glavnih osnivaa nadrealizma.